Za počasnog predsjednika Demokratske partije socijalista izabran je dugogodišnji lider ove partije i bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović - kazao je predsjednik DPS-a Danijel Živković na konferenciji za medije večeras u Univerzitetsko sportsko-kulturnom centru, gdje je danas održan deseti jubilarni Kongres.
Razmatrali su se, kako je naveo, izborni rezultati u prethodnom četvorogodišnjem periodu, što su uradili dobro, što loše, a što treba uraditi u narednom periodu kako bi se unaprijedili rezultati rada ove partije.
- Ništa manje važno pitanje je pitanje Statuta, gdje smo institucionalizovali neka nova pravila koja se odnose na unapređivanje operativnosti naše stranke, kao i pitanja odgovornosti od predsjednika partije do predsjednika mjesnih odbora - naveo je Živković.
Danas su institucionalizovali i novi institut počansog predsjednika, što je, kako ističe, institut poznat i u drugim partijama u regionu i Evropi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdanas-kongres-dps-a-najavljen-novi-statut-i-promjene-u-nacinu-rada&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izabrali su i nove članove Glavnog odbora, a narednih dana će upoznati javnost sa svim činjenicama.&nbsp;
- Čeka nas izbor novog Predsjedništva stranke, kao i Sekretarijata - najavio je Živković.
Razmatrali su i važno pitanje Programa stranke, koji se odnosi na deset važnih poglavlja i odgovora na institucionalno i društveno urušavanje Crne Gore.
- Vjerujem da smo kroz Program na pravi način sagledali izazove pred Crnom Gorom i kroz takvu dijagnozu dali terapiju - dodao je Živković.
Danas su, prema njegovim riječima, pokazali jedinstvo i snagu.
- Pokazali smo u prethodnoj godini da znamo kako se upravlja političkim procesima, da ostvarujemo dobre rezultate, od Andrijevice, Podgorice, Kotora, povratka na vlast u Ulcinju, do razvlašćivanja parlamentarne većine u Budvi - kazao je Živković.
Siguran je da će DPS imati odlične rezultate na predstojećim lokalnim izborima u Nikšiću i Herceg Novom.
- Siguran da ćemo, pogotovo za Nikšić, povratiti pozicije društveno-političkog odlučivanja - ocijenio je Živković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.8528%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcanak-klupce-zmija-u-beogradu-unistava-buducnost-svih-nas-postoje-da-od-nas-prave-kolonije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li je reforma partija zaokružena izborom Đukanovića, te kakav je odgovor na kritike povodom njegovog izbora za počasnog predsjednika, odgovorio je da mjeru reforme politike i partije daju građani na izborima.
- Oni su ti koji najbolje vagaju da li se neko reformisao ili nije. Ako su mjera rezultati na lokalnim izborima onda mi našu reformu sprovodimo uspješno - istakao je Živković.
Ti rezultati su, prema njegovim riječima, očuvanje mira u Crnoj Gori i građanskog karaktera države, sprečavanje bombardovanja, obnavljanje crnogorske nezavisnosti, otvaranje evropske perspektive i učlanjenje Crne Gore u NATO.
- To su velika dostignuća i Đukanović je, kao premijer, predsjednik države ili DPS-a, učestvovao u tim dostignućima i zato smo se odlučili da iskažemo zahvalnost - dodao je Živković.
Govoreći o potencijalnom uticaju Đukanovića na odluke organa DPS-a kazao je da odluke donose članovi Predsjedništva partije, te da zna da neke građane neće ubijediti, ali da oni nose teret odgovornosti u njihovoj stranci.
- Mi nosimo teret odgovornosti za donošenje odluka u DPS-u. Za sada nam ide dobro i vjerujem da će nam ići još bolje u narednom periodu - istakao je Živković.
Govoreći o mjeri koju im je izrekao predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić da ne mogu prisustvovati 15 dana sjednicama parlamenta, te da li će doći na iduća skupštinska zasijedanja kada istekne ova zabrana, kazao je da će o tome dati jedinstven odgovor opozicije narednih dana.
Živković je kazao da je Mandić izrekao mjeru udaljenja jer je vidio da će doći do dogovora između opozicije i Pokreta Evropa sad.
- To je i sam potvrdio kada je kazao da nije moguće uspostavljati parcijalne dogovore između opozicije ili dijela vlasti - dodao je Živković i naveo da je Mandić time poslao poruku da je suštinski lider parlamentarne većine.
On je podsjetio da se opozicija ranije dogovorila sa premijerom Milojkom Spajićem po pitanju održavanja popisa, navodeći da su tako isto i sada imali vrlo fer i korektnu ponudu koja se ticala razrješenja ustavne krize.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Živković: Đukanović počasni predsjednik DPS-a, mjeru reforme politike i partije daju građani na izborima

Možete računati na punu podršku Socijalističke internacionale, koja će uvijek biti uz vas u svim vašim nastojanjima da ostvarite ciljeve koji doprinose boljitku vaše države i njenih građana - poručio je u pismu podrške premijer Španije i predsjednik Socijalističke internacionale Pedro Sančez uoči jubilarnog 10. Kongresa Demokratske partije socijalista.
Ovaj značajan događaj, prema njegovim riječima, označava ključni trenutak u budućem razvoju političke organizacije DPS-a i društva u cjelini.
- Kongres je prilika da se analiziraju prethodni uspjesi, istovremeno postavljajući temelje za budući razvoj, sa jasnim ciljem da se nastavi unapređenje života građana i izgradnja stabilnog i prosperitetnog društva - rekao je Sančez.
Uvjeren je da će njihova posvećenost i vizija doprinijeti još jačem DPS-u za unapređenje demokratskih vrijednosti, slobode i pravde u Crnoj Gori.
- Čestitam vam na uspješnoj organizaciji ovog Kongresa i želim vam puno uspjeha u svojim budućim poduhvatima. Siguran sam da ćete nastaviti da dajete pozitivan doprinos oblikujući politički život vaše zemlje - kazao je Sančez.

Sančez DPS-u: Socijalistička internacionala će uvijek biti uz vas u svim vašim nastojanjima da doprinesete boljitku Crne Gore

Crna Gora ima veliki potencijal i prepoznajemo napore koje ulažete da predlažete rješenja koja će donijeti sigurnost i prosperitet svim građanima - kazala je potpredsjednica Socijalističke internacionale Paulina Lampsa uoči jubilarnog 10. Kongresa Demokratske partije socijalista.
Čestitala je Demokratskoj partiji socijalista na posvećenosti i njihovim zajedničkim ciljevima. 
- Imali ste ključnu ulogu u oblikovanju političkog i ekonomskog razvoja Crne Gore. Kao potpredsjednica iz Grčke, želim da istaknem važnost postizanja evropskih integracija vaše prelijepe zemlje. To je ključno za naš širi region, za zajedničke napore za stabilnost, prosperitet i mir - istakla je Lampsa.
Danas se, prema njenim riječima, svijet i Evropa suočavaju sa mnogim novim izazovima koje treba riješiti na način koji će smanjiti nejednakosti, zaštititi ljudska prava, produbiti demokratiju. 
- Kao progresivne snage, moramo da se borimo protiv međunarodne ekstremne desnice koja podriva mnoge pravne tekovine koje smo uspjeli da postignemo nakon dugih borbi. Moramo da budemo jedinstveni i jaki, treba da pobjedimo na izborima za dobrobit naših zemalja, naših građana i na tome ćemo zajedno raditi u Socijalističkoj internacionali - istakla je Lampsa.
DPS, kako dodaje, ulažeu konsolidaciju demokratskih institucija, podržava vladavinu prava, napredu u neophodnim ekonomskim reformama.

Lampsa: Crna Gora ima veliki potencijal, postizanje EU integracija ključno za naš širi region

Uspon krajnje desnice je realnost širom svijeta. A povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću je još jedan udar na temelje demokratije. Moramo biti izuzetno oprezni. Jer, koliko god sofisticirana demokratija, ona nikada nije bezbjedna od onih koji je vide kao prepreku dostizanju moći - poručio je predsjednik Partije evropskih socijalista Stefan Loven povodom jubilarnog 10. Kongresa Demokratske partije socijalista.
- Zato moramo zaista da se pozabavimo zabrinutostima građana, uzrocima siromaštva i jaza u bogatstvu, kako bismo stvorili bezbjedno okruženje za građane i za procvat demokratije - rekao je Loven.
Danijel (Živković) i DPS, kako dodaje, oličavaju ovu borbu u Crnoj Gori.&nbsp;
Čestitao je porodici DPS-a na još jednom uspješnom Kongresu - članovima, aktivistima i svima koji su na javnim funkcijama.&nbsp;
- Zahvaljujući vama naš pokret je živ - naveo je Loven upućujući i, kako je rekao, iskrene komplimente rukovodstvu stranke za njihovu kontinuiranu posvećenost progresivnim idealima.
Dodaje da je Program od 10 tačaka svjedočanstvo njihove podrške socijaldemokratiji.&nbsp;
- Pokriva sve oblasti života u Crnoj Gori, osiguravajući da niko ne bude ostavljen po strani. Želim da istaknem važnost vaše posvećenosti direktnom uključivanju društva. Ovo nije samo politička strategija, to je odraz našeg vjerovanja u moć kolektivnog djelovanja. Obaveze poput ove u vremenima kada je demokratija na udaru su od suštinskog značaja - istakao je Loven.
Kao predsjednik PES-a, kako dodaje, mogu računati na njihovu podršku u ovoj borbi za zaštitu demokratije.
- A socijalisti će to uraditi zajedno. U svijetu neizvjesnosti i nestabilnosti, moramo da nastavimo da stojimo uz progresivne snage širom svijeta - naglasio je Loven.
Crna Gora je na putu da uđe u Evropsku uniju, a znaju, kako je rekao, da je i to jasan odraz napornog rada za koji se zalaže DPS.
- Kao predsjednik PES-a, ponosan sam što podržavam ovaj put i vjerujem da su vrijednosti i principi DPS-a u skladu sa evropskom vizijom. Uvjeren sam da će vaš kontinuirani, naporan rad učiniti da Crna Gora bude svetionik napretka i razvoja u regionu - rekao je Loven.

Loven: Uspon krajnje desnice realnost širom svijeta, demokratija nikad nije bezbjedna od onih koji je vide kao prepreku dostizanja moći

Ove godine se navršava 15 godina od kako je Crna Gora zemlja kandidat za članstvo u EU. Crna Gora je u ovom vremenu prešla dug put. Uvjeravam vas da sa velikim optimizmom gledamo na to da Crna Gora što prije postane članica. To bi bilo veoma važno za Crnu Goru. I to bi donijelo novu dinamiku u proces proširenja - poručila je potpredsjednica Partije evropskih socijalista i poslanica u Evropskom parlamentu ispred SPD Njemačke Katarina Barli u poruci podrške uoči 10. Kongresa Demokratske partije socijalista.
Ona je, kako navode u saopštenju iz DPS-a, rekla da je važno da bi to bio jasan signal da drugi uticaji u regionu ne mogu zaustaviti proces integracije
Kongres DPS-a, prema njenim riječima, dolazi u ključnom trenutku za Crnu Goru na njenom putu da postane članica Evropske unije.
- Što je cilj koji dijelimo i podržavamo u okviru socijaldemokratske porodice u Evropi. Svi ste igrali i igraćete centralnu ulogu u ovom procesu - istakla je Barli.&nbsp;
U posljednjih 15 godina, kako dodaje, DPS kao stranka, kao i predstavnici ove partije u Skupštini i Vladi odigrali su ključnu ulogu na putu Crne Gore ka članstvu u EU, u članstvu Crne Gore u NATO-u i obezbjeđivanju zapadne orijentacije Crne Gore.&nbsp;
- DPS može da se ponosi ovim. Posebno sa ruskom agresijom u Ukrajini, Crna Gora nam je potrebna na strani EU, na strani demokratije, slobode i stabilnosti. Siguran sam da ćete nastaviti da ostvarujete ovu konstruktivnu ulogu u procesu evropskih integracija i za socijalno pravednu Crnu Goru - navela je Barli.
Istovremeno, kako je rekla, svaku vrstu rastućih etničkih tenzija i uticaj anti-EU snaga treba shvatiti ozbiljno.&nbsp;
- Institucije EU u zemlji, kao i Evropski parlament, učiniće sve da smanje tenzije kako bi članstvo do kraja decenije bilo ne samo perspektiva već i realnost. Kao što znate, ja sam žestoki borac za vladavinu zakona. Ja i mi u Briselu smo i te kako svjesni političke krize sa kojom se Crna Gora danas suočava. Mislim da treba pronaći rješenje koje je u skladu sa Ustavom Crne Gore i koje omogućava deblokadu situacije u parlamentu - kazala je Barli.
Izrazila je najdublje saučešće povodom masakra koji se dogodio 1. januara ove godine na Cetinju.&nbsp;
- Trinaest ljudi je tragično izgubilo život. Želim da izrazim iskreno saučešće porodicama i prijateljima žrtava, ali i svim građanima Crne Gore. Nadam se da će se iz ovog strašnog događaja izvući prave posljedice i da će građani i narod Crne Gore moći da se izliječe - kazala je Barli.
Čestitala je mladom rukovodstvu DPS-a na reformama unutar partije i ohrabrila ih sve da dalje idu i produblju ovaj proces jačanja demokratije, participacije i debate o programskoj viziji stranke.

Barli: Sa velikim optimizmom gledamo na to da Crna Gora što prije postane članica EU

Predsjednik Demokratske partije socijalista, Danijel Živković, kazao je na juče održanoj tribini u Baru da je ovo sredina koja je sačuvala građanski karakter u izazovnih pet godina koje su za nama i odbila nalet nacionalizma i populizma.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250210180224_ad6fd8dec2e3d9e6feb111e254866b909d0b0d9a3c19a429219003e69ab7dcde.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250210180224_ad6fd8dec2e3d9e6feb111e254866b909d0b0d9a3c19a429219003e69ab7dcde" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="DPS"> </figure>  - Bar je ostao stameno uporište građanske politike, multikonfesionalnog sklada i multietničke demokratije. Ovdje se nije primila politika nacionalizma i ekonomskog populizma i zahvaljujući tome Bar je zadržao političku stabilnost i nastavio da se razvija kao savremen grad i moderna turistička destinacija. To je ono što nam je neophodno i u svim drugim krajevima Crne Gore i taj proces je započeo u Budvi gdje smo Andriju Mandića poslali u opoziciju - rekao je Živković. On je istakao da država nazaduje na svim nivoima, te da golim okom postaju vidljive posljedice petogodišnje političke agonije.&nbsp; - Stanje u zdravstvu nikada nije bilo gore, liste čekanja nikad duže, a ljekarima i medicinskim radnicima fale osnovni uslov za rad. Sektor bezbjednosti je u rasulu, javne finansije u ozbiljnom deficitu, a svi razvojni projekti su zaustavljeni. Živimo od sve češćih i sve većih zaduženja. Ukoliko ovaj trend uskoro ne zaustavimo bićemo suočeni sa ozbiljnim problemima redovnosti plata i penzija. Zbog toga smo se ovim pitanjem ozbiljno pozabavili u našem programu koji je koncipiran u 10 tačaka i tretira sve sektorske politike - naglasio je Živković. Živković je dodao da je za njegovu realizaciju neophodno da se vratimo na pozicije upravljanja državnom politikom. - Zbog toga moramo da napredujemo od sredine do sredine i da razgovaramo sa građanima u kontinuitetu i ubijedimo ih u ispravnost naše politike. Jedino mi možemo zaustaviti ovaj period propadanja Crne Gore i vratiti državu na put prosperiteta i razvoja - naglasio je lider DPS-a. Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, kazao je da je Demokratska partija socijalista uvijek bila reformator na političkoj sceni i da smo to potvrdili djelovanjem i u posljednje četiri godine. - Prvi smo uveli neposredne partijske izbore u Crnoj Gori demokratizujući na taj način partiju i uvodeći nove trendove koje će drugi, siguran sam, pratiti. Naš zadatak je da i u narednom periodu nastavimo na taj način i da uvijek budemo predvodnici procesa emancipacije političke scene - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250210180224_c1008988eb867f3197c362200ec901756cbc7f13fd281f7994e8e06291d47684.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250210180224_c1008988eb867f3197c362200ec901756cbc7f13fd281f7994e8e06291d47684" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="DPS"> </figure>  Potpredsjednik Demokratske partije socijalista, Ivan Vuković, kazao je da uprkos svim naporima i prognazama DPS nije doživio političku marginalizaciju. - I ne samo da nijesu uspjeli da nas politički marginalizuju nego smo danas ubjedljivo najjača politička partija u Crnoj Gori. To je uspjeh ove generacije ali i važna stvar za čitavo društvo, jer je snažna Demokratska partija socijalista od presudne važnosti za sve uspjehe državne politike - naglasio je Vuković. Šef Kluba poslanika, Andrija Nikolić, kazao je da su poslanici u Skupštini Crne Gore opravdali povjerenje koje im je ukazano.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250210180224_d4f867e9169ce4efad9b6358dc908da9a26f72388562f213456307c2752b3932.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250210180224_d4f867e9169ce4efad9b6358dc908da9a26f72388562f213456307c2752b3932" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="DPS"> </figure>  - Opravdali smo povjerenje i pokazali kako se bori za odbranu državnih interesa. Zbog toga je, između ostalog, rejting Demokratske partije socijalista na današnji dan između 28 i 29 odsto. To nas međutim ne zadovoljava. Moramo nastaviti dalje sve do onog procenta podrške koji nam omogućava povratak na vlast sa ozbiljnim legitimitetom koji će omogućiti saniranje komplikovane društveno-političke situacije - zaključio je Nikolić. &nbsp;

Živković: Bar je odolio naletu nacionalizma i populizma i ostao stameno uporište građanske politike

Plav je primjer kako evropska i građanska vlast mijenja grad nabolje i čini ga boljim mjestom za život njegovih stanovnika, poručeno je na juče održanoj tribini Demokratske partije socijalista (DPS) u Plavu, u okviru kampanje za predstojeći Kongres te stranke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020410020_32bfe36abf2b554ffd47fefd08a39d57e5aea56736cd5377234562f12c674bdf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025020410020_32bfe36abf2b554ffd47fefd08a39d57e5aea56736cd5377234562f12c674bdf" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="tribina dps-a"> <figcaption>Sa tribine DPS-a(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Potpredsjednik DPS-a Abaz Dizdarević je kazao da je ta partija kičma građanske Crne Gore koja je pokazala u vremenu vršenja vlasti da ima državničko znanje da državom upravlja u najtežim vremenima i da sačuva mir i međuvjerski sklad, ali i da državu razvija i hvata korak sa modernim evropskim državama. - Mi smo pokazali da znamo kako se to radi i zbog toga smo pripremili superioran Program za predstojeći Kongres. Prva tačka programa tiče se odbrane državnog dostojanstva i multietničkog i multivjerskog sklada, a već druga programska tačka obuhvata našu viziju razvoja ekonomije i kako da poboljšamo život građanima Crne Gore - rekao je Dizdarević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020410020_08c82aa31d3e40739827159c279594b63741ad1ac15af024ef2e3a7ddf7db16b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020410020_08c82aa31d3e40739827159c279594b63741ad1ac15af024ef2e3a7ddf7db16b" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="tribina dps-a"> <figcaption>Sa tribine DPS-a(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Dodao je da, kako bi ambiciozan Program imali priliku da realizujemo, moramo nastaviti sa jačanjem rejtinga našoj partiji kako je to bio slučaj u prošloj godini, te da je za to potreban predan i svakodnevan rad. - Moramo skratiti ovaj period propadanja Crne Gore i što prije učiniti da naša država dobije odgovornu i znavenu vlast - zaključio je Dizdarević.&nbsp; Generalni sekretar Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović kazao je da Plav zna sta znači borba za dostojanstvo, što je jedan od osnovnih motiva slogana predstojećeg Kongresa. - Vi znate šta znači pošten rad, odricanje, borba za budućnost svoje djece. I znate da Crna Gora može i mora biti bolja! Zato jasno poručujemo da je naša obaveza da ovu vlast zaustavimo i vratimo državu na put sigurnosti, stabilnosti i razvoja - istakao je Bogdanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020410020_740883b2df2449a8d36d1778a6eb95446667781a93d972f058f29e7ad2b9fbea.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025020410020_740883b2df2449a8d36d1778a6eb95446667781a93d972f058f29e7ad2b9fbea" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="tribina dps-a"> <figcaption>Sa tribine DPS-a(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Komentarišući Program, Bogdanović je istakao da ekonomija Crne Gore mora biti zasnovana na radu, znanju i investicijama, a ne na populizmu i neodgovornim politikama. Dodao je da Demokratska partija socijalista nikada nije dijelila ljude po vjeri, naciji, religiji i da su uvijek ostali dosljedni ideji građanske, multietničke i multikonfesionalne Crne Gore. - Jer, kao što kaže ona poslovica: "Kad je kuća složna, ni vjetar je ne može srušiti" - rekao je Bogdanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020410020_b6a89eab4988bff47cf8776e5010100f677a18ba5f3c6646ff6b0b1daf9c5cea.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025020410020_b6a89eab4988bff47cf8776e5010100f677a18ba5f3c6646ff6b0b1daf9c5cea" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="tribina dps-a"> <figcaption>Sa tribine DPS-a(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Bogdanović je istakao da je Demokratska partija socijalista snaga koja čuva, ne dozvoljava da se ruše temelji naše državne kuće. - Zbog toga predstojeći Kongres 16. februara dočekujemo snažniji, odlučniji i spremniji nego ikada: ,,Vrijeme je da Crna Gora ponovo bude država kakvu zaslužuju svi njeni građani – dostojanstvena, stabilna i evropska!" - poručio je Bogdanović.

Dizdarević: Crna Gora što prije da dobije odgovornu vlast; Bogdanović: Ne dozvoljavamo rušenje temelja naše državne kuće

Kongres Demokratske partije socijalista (DPS), koji je bio planiran za 25. januar, biće održan najvjerovatnije 16. februara, saznaje Portal ETV.
Pomjeranje termina Kongresa DPS-a je odluka vrha stranke da se, zbog masakra na Cetinju, ipak odgodi taj, suštinski svečani događaj koji podrazumijeva i takvu propagandnu kampanju.
Tragedija na Cetinju dogodila se 1. januara kada je Aco Martinović ubio 12 ljudi, među kojima i dvoje djece. Tom prilikom je teško ranio četiri osobe, od kojih je jedna danas preminula u Kliničkom Centru Crne Gore.
Cetinjaninu Dejanu Kopitoviću ljekari su se danima borili za život, ali je nažalost preminuo od posljedica ranjavanja.

Zbog tragedije na Cetinju: Kongres DPS-a pomjeren za 16. februar

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: kongres-dps