Jačanje administrativnih kapaciteta lokalnih samouprava ostaje jedan od najvećih izazova i za centralnu i za lokalnu vlast jer se 70 odsto evropskog zakonodavstva primjenjuje na lokalnom nivou, a najveći broj ključnih investicija za ispunjavanje evropskih obaveza realizuje se u opštinama.
To je ocijenjeno tokom 23. sjednice Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore koja se održava na Žabljaku.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je kazala da je Crna Gora predvodnik u procesu evropskih integracija tokom sesije na temu: Proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji iz perspektive lokalnog nivoa.
„Ovog mjeseca će se organizovati Međuvladina konferencija na kojoj se očekuje zatvaranje još pet poglavlja. Šaljemo poruku da se ne zaustavljamo kada je u pitanju ispunjavanje ambiciozne agende i zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine“ , kazala je Gorčević.
Ona je istakla da nam predstoji još dosta obaveza i izazova i da je neophodno unaprijediti komunikaciju između centralnog nivoa vlasti sa lokalnim samoupravama.
„Dok zatvaramo pregovaračka poglavlja, želimo da uključimo apsolutno sve aktere, sve lokalne samouprave, građane, nevladni sektor, akademsku zajednicu, sve političke partije u ovaj proces i zaista zbog toga moram da kažem da smo do sada, kao Ministarstvo evropskih poslova, imali ispruženu ruku apsolutno svih aktera i društvenih činilaca unutar Crne Gore kako bismo mogli da ispunimo sve ono što se očekuje od nas“, kazala je Gorčević.
Ona je pozvala predstavnike lolaknih samouprava da aktivnije učestvuju u diskusiji i da razgovaramo gdje Vlada i Ministarstvo mogu pružiti podršku.
„Tokom dosadašnjeg mandata sam obišla veći broj opština i planiram da ih do kraja mandata obiđem sve, kako bismo razmotrili unapređenje korišćenja sredstava iz EU fondova“, kazala je ministarka.
Bernard Brunet, šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, istakao je da naredni period zahtijeva punu posvećenost svih institucija, ali i cijelog društva, jer ključne i najzahtjevnije reforme tek predstoje.
„To je zajednički napor, i centralnih i lokalnih institucija, i cijelog društva. Upravo na lokalnom nivou primjenjuje se veliki dio evropskog zakonodavstva, posebno u oblastima životne sredine, infrastrukture, kvaliteta vazduha i komunalnih usluga“, naglasio je Brunet.
On je podsjetio da se najveći broj investicija koje su neophodne za ispunjavanje evropskih obaveza, od postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, preko kanalizacionih i vodovodnih mreža, do ekoloških standarda, sprovodi upravo u opštinama.
„Ako ne postoji jasna obaveza i spremnost da se te investicije realizuju, rizikujemo probleme u budućnosti, uključujući i eventualne povrede evropskog zakonodavstva nakon pristupanja“, upozorio je Brunet, dodajući da je zbog toga neophodno da se još u pretpristupnoj fazi pokaže odlučnost da se obaveze ispune.
Brunet je naglasio i da su investicione potrebe lokalnih samouprava znatno veće od njihovih fiskalnih kapaciteta" zbog čega EU već radi na mobilisanju dodatnih sredstava, iz fondova Evropske komisije, ali i međunarodnih finansijskih institucija".
On je podsjetio i da 27 država članica EU u Briselu finalizuje pripreme za Međuvladinu konferenciju na kojoj bi trebalo da budu zatvorena pet pregovaračkih poglavlja, što predstavlja „snažan signal da se evropska perspektiva Crne Gore ubrzano približava“.
Kako je rekao, ulaskom Crne Gore u EU biće potrebna još snažnija koordinacija između centralne i lokalne vlasti, jer će nova koheziona politika EU zahtijevati pripremu nacionalnih i regionalnih razvojnih planova u bliskoj saradnji sa opštinama.
„Sa tim procesom treba početi sada. Kada Crna Gora postane članica, biće spremna da predstavi razvojne planove i da pristupi daleko većim fondovima nego danas“, kazao je Brunet.
On je zaključio da EU ostaje posvećen partner Crne Gore u svim fazama pristupanja i da će nastaviti da snažno podržava razvoj lokalnih zajednica i infrastrukturne projekte širom zemlje.
Radoš Žugić predsjednik Opštine Žabljak i predsjednik UO ZOCG, istakao je da lokalne samouprave imaju ključnu ulogu u evropskim integracijama Crne Gore i da su spremne da budu pouzdan i konstruktivan partner u procesu pristupanja EU.
„Crnogorske opštine spremne su da budu konstruktivne, odgovorne i potpuno uključene u ispunjavanje evropskih obaveza. Naš zadatak je jasan, da evropske standarde primijenimo tamo gdje se život stvarno odvija, u našim zajednicama“, poručio je Žugić.
On je naglasio da se upravo na lokalnom nivou odvija najveći dio posla kada je riječ o usklađivanju sa EU pravilima.
„Dvije trećine evropske pravne tekovine sprovodi se na nivou opština. Zato lokalne samouprave moraju imati snažnu ulogu u kreiranju i sprovođenju politika koje nas vode ka punopravnom članstvu“, kazao je Žugić.
On je istakao da Žabljak i sve crnogorske opštine već pokazuju da znaju da koriste evropske fondove, posebno u oblastima životne sredine, infrastrukture, održivog turizma i digitalizacije.
„Na lokalnom nivou najbolje se vide koristi evropskog puta kroz projekte, investicije, bolju komunalnu infrastrukturu i veći kvalitet života naših građana. Nastavićemo da budemo aktivan partner Vladi i Delegaciji EU u svim narednim fazama. Uvjeravam vas da ćemo kao Odbor i lakalne samouprave ostati snažno posvećeni ovom procesu uz punu saradnju sa Komitetom regiona Evropske unije“, zaključio je Žugić.
Predsjednica Skupštine ZOCG i predsjednica Skupštine Glavnog grada, Jelena Borovinić Bojović, saopštila je da je u prethodnom periodu u parlamentu Podgorice donijeta odluka o osnivanju Centra za održivi razvoj, "strateške institucije koja će unaprijediti korišćenje EU fondova i ojačati saradnju civilnog, nevladinog sektora i administracije Glavnog grada".
„Ideja Centra jeste da omogući bolju iskorišćenost IPA i drugih evropskih fondova, kroz zajedničko djelovanje institucija i civilnog društva. Vrlo brzo ćemo svjedočiti njegovom otvaranju“, istakla je Borovinić Bojović.
Centar će se fokusirati na projekte iz oblasti energetske efikasnosti, zelene tranzicije, upravljanja otpadom, zaštite ranjivih grupa i održivog razvoja, tema koje su od ključnog značaja ne samo za Podgoricu, već i za Crnu Goru u cjelini.
Predsjednica je podsjetila da je Podgorica pokrenula veliki reformski proces kroz revitalizaciju mjesnih zajednica, po ugledu na uspješne modele iz regiona.
„Uveli smo neposredan izbor savjeta mjesnih zajednica i predsjednika savjeta, preko zborova građana. Time smo napravili iskorak ka većoj transparentnosti i direktnoj demokratiji“, naglasila je.
Govoreći o jednom od najznačajnijih uspjeha Glavnog grada, ona je podsjetila da će Podgorica 2028. godine biti Evropska prijestonica mladih.
„Ovaj projekat ima državni karakter i ponosni smo na izvanrednu saradnju sa Vladom, lokalnim samoupravama širom Crne Gore i nevladinim sektorom. Uspjeli smo da osvojimo ovu prestižnu titulu i sada ulazimo u trogodišnju implementaciju aktivnosti koje će Podgoricu predstaviti u najboljem svjetlu“, kazala je Borovinić Bojović.
„Evropska prijestonica mladih 2028. biće projekat koji će transformisati naš grad, otvoriti prostor za inovacije, učešće mladih i evropske vrijednosti onako kako Podgorica zaslužuje“, poručila je na kraju Borovinić Bojović.
Sastanak je nastavljen drugom tematskom sesijom posvećenom planu rasta EU za Zapadni Balkan – mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori ,na kojoj učestvuju dr Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore, dr Bernd Christoph Ströhm, postdoktorski istraživač i predavač, Bečka diplomatska akademija i Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW), dr Nenad Koprivica, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Podgorica i Žana Jovanović, rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu, Struktura za upravljanje fondovima EU, Ministarstvo finansija Crne Gore

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Brisel šalje snažan signal: Crna Gora sve bliže EU, opštine u centru reformi

Američki kongresmen Brajan Mast predstavio je zakon koji bi se potencijalno mogao koristiti za uskraćivanje prava putovanja američkim građanima isključivo na temelju njihovog govora, uključujući i kritiku Izraela, izvijestio je Intercept.
Zakon, koji je predstavio kongresmen iz Floride, predsjednik Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, dao bi državnom sekretaru Marku Rubiju ovlašćenja da oduzme pasoše američkim građanima na isti način na koji je oduzeo zelene karte i vize stranim državljanima u SAD-u zbog kritikovanja Izraela.
U martu je državni sekretar Rubio oduzeo vizu turskoj doktorandici Rumejsi Ozturk nakon što je 2024. godine napisala članak s mišljenjem u kojem je kritikuje Izrael u studentskim novinama Univerziteta Tufts.
U članku se nije spominjao Hamas, ali se pozivalo na bojkot i povlačenje iz Izraela.
Jedan dio zakona daje državnom sekretaru mogućnost da odbije pasoše osobama za koje je utvrđeno da su "svjesno pomagale, podržavale, poticale ili na drugi način pružale materijalnu podršku organizaciji koju je ministar označio kao stranu terorističku organizaciju".
Spominjanje "materijalne podrške" uznemiruje zagovornike građanskih sloboda jer je nejasno i može se protumačiti kao da uključuje govor i antiratni aktivizam.
Liga protiv klevete (ADL) i Centar Louis D. Brandeis za ljudska prava pod zakonom su prošle godine u pismu sugerisali da Studenti za pravdu u Palestini (SJP) pružaju "materijalnu podršku“ Hamasu organizirajući prosvjede na kampusima protiv izraelskog genocida nad Palestincima u Gazi.
Odredba o materijalnoj podršci terorizmu predstavlja prijetnju posebno za novinare, primijetio je The Intercept.
Godine 2023., senator Tom Koton iz Arkansasa zatražio je "istragu nacionalne sigurnosti“ Ministarstva pravosuđa protiv AP-a, SiEnEn-a (CNN), Njujork tajmsa i Rojtersa nakon što su objavili fotografije koje su snimili slobodni fotografi tokom napada Hamasa na izraelska naselja i vojne baze 7. oktobra 2023.

Američki kongresmen predložio zakon kojim bi Amerikancima bili oduzimani pasoši na temelju kritike Izraela

Kongres Socijalističke narodne partije, na kojem će se birati njen predsjednik, biće održan u subotu. Sudeći po rezultatima glasanja u opštinskim odborima, gubitnik je Dragoslav Šćekić - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i aktuelni predsjednik SNP-a Vladimir Joković.
<h2>Učinak </h2>
Izvještaj o realizaciji Programa rada Vlade, za prvu polovinu godine, pokazao je da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ispunilo 38 odsto predviđenog posla, odnosno, od planiranih 26 ispunilo je 10 aktivnosti. No, Joković kaže da statistika ne oslikava realno stanje u resoru na čijem je čelu.
- Donijeli smo sedam, osam zakona, ispunili sve obaveze u procesu pristupanja EU i pripremili zatvaranje poglavlja za jesen. Napravili smo sjajan posao - vjeruje Joković.
Za, kako kaže, određena kašnjenja, opravdanje ima u procedurama.
- Kad smo donosili zakone, slali smo ih Evropskoj komisiji na usaglašavanje. Evropska komisija nam ih je, posle dugog čekanja i kontrole, poslala. Tek kad su ti zakoni usvojeni u Skupštini, mogli su da se usvajaju podzakonski akti. Nikako ih nijesmo mogli usvojiti ranije. Sad smo na 65 odsto ostvarenog plana. Što je trebalo da usvojimo i uradimo u ovoj godini, uradićemo - tvrdi Joković.
Uvjeren je da je 44. Vlada više napravila u evropskim integracijama nego ona koju je vodio DPS-a sa koalicionim partnerima 30 godina. Poručuje i da će Crna Gora 2028. godine biti nova članica Evropske unije.
<h2>Spomenik</h2>
Komentarišući postavljanje spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u berasnkom selu Gornje Zaostro, njegovo premiještanje u crkvu, pa u manastir Đurđevi Stupovi, Joković smatra da je spomenik, zapravo, blagovremeno uklonjen.
- Rečeno im je i odmah su, isti dan, krenuli iz Opštine Berane, doneseno je rješenje, spomenik je uklonjen - istakao je Joković.
<h2>Kongres</h2>
Kongres SNP-a, na kojem će se birati predsjednik partije, biće održan u subotu. Period uoči Kongresa obilježavaju sukobi aktulenog predsjednika i potpredsjednika SNP-a, a Dragoslav Šćekić najavio je da će osnovati novu partiju. Joković poručuje da je to pravo svakog pojedinca.
- On je još davnih dana najavio da će biti kandidat na Kongresu. Mnogo je bio prisutan u medijima... priča o podršci, pobjedi, komentariše sve moguće što se može komentarisati. Prije pet, šest dana postavljao je novo rukovodstvo, predsjednika partije - podsjeća Joković.
Ipak, Joković tvrdi da je, na osnovu rezultata opštinskih odbora SNP-a, jasno da upravo on ima veliku podršku. Smatra da je to bio razlog zbog kojeg je Šćekić krenuo sa kampanjom da u SNP-u ništa ne valja.
- Gospodin Šćekić je trebalo da se suoči sa sudom SNP-a, sa onim ljudima koji najbolje znaju ko je kakav u partiji. Ti ljudi na Kongresu treba da kažu što o kome misle. Poštovaću odluku Kongresa… Uvjeren sam da će SNP biti ozbiljan faktor na političkoj sceni Crne Gore - kaže Joković.
Podsjetio je Joković i na to da je prilikom formiranja 44. Vlade stav tadašnjeg premijera bio da Šćekić ne može biti dio izvršne vlasti.
- Ja sam organizovao sastanke, razgovarao, opuštao tu atmosferu, učinio sve da Šćekić bude ne samo dio Vlade, nego da dobije i mjesto potpredsjednika Vlade… Naravno, elementarno korektno bi bilo da, ako ništa ne valja u SNP-u, da smo, kao što sam čuo u nekim izjavama, iznevjerili 27 godina rada, da ostavi (Šćekić) sve ono što je uzeo od SNP-a. Ako odlaziš, ostavi funkciju koja pripada SNP-u i formiraj bilo koju partiju - poručuje Joković Šćekiću.
<h2>Šteta od požara</h2>
Govoreći o šteti koja je nastala nakon požara, kaže da se, obilazeći Kuče i Pipere, uvjerio da je ogromna.
- Požari su napravili ozbiljnu štetu. Na lokalnim samoupravama je da procijene štetu. Kad dobijemo procjenu, zajedno ćemo sa Ministarstvom finansija, Komisijom za procjenu štete od elementarnih nepogoda, na Vladi razgovarati. Pomoći ćemo koliko budemo mogli da odvojimo sredstava – zaključio je Joković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeG-4EjPWYyE&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joković: Bilo bi elementarno korektno da Šćekić ostavi sve što je uzeo od SNP-a

Potpredsjednica Opštinskog odbora Socijalističke narodne partije (SNP) Pljevlja Gorica Jelovac je, uoči predstojećeg Kongresa, napustila tu partiju.
Jelovac je kazala da je osjetila potrevu da se, kao potpredsjednica OO SNP-a Pljevlja u tri mandata i kao član GO tre stranke u više mandata, oglasi povodom zadnjih dešavanja oko organizacije desetog Kongresa partije.
Ona je u saopštenju za javnost istakla da je SNP oduvijek bila građanska partija "koja je baštinila najbolje vrijednosti iz tradicije našeg naroda i pripadala je svim građanima Crne Gore".&nbsp;
Kako je navela, sloboda, čojstvo, jedinstvo i pravda su bili njeni osnovni principi i kao takva, ističe Jelovac, privlačila je najbolje među njima.&nbsp;
- Biti član jedne takve porodice je bila čast! Bila sam tu i borila se za opšte dobro svih građana &nbsp;Crne Gore i kada je bilo najteže. Kada provedete trideset godina u jednoj takvoj borbi i okruženi ljudima koji imaju isti cilj onda je smatrate neraskidivim dijelom svog života, smatrate je svojoj porodicom - naglasila je Jelović.
Međutim, kako je rekla, nakon 30. avgusta SNP je počela da gubi svoje osnovno, prepoznatljivo lice i, ističe ona, postaje partija interesa pojedinaca.
- O tome svjedoče i dešavanja posljednjih dana oko organizacije Kongresa. Zbog interesa pojedinaca uništeni su čast i jedinstvo partije - istakla je ona.
Prema njenim riječima, još više vrijeđa činjenica da se Kongres održava na dan, kako je rekla, velike pobjede 30. avgusta što je, smatra, još jedno poniženje i degradacija SNP-a.
- Jer taj dan nije dan pobjede za SNP već, kako stvari stoje, početak kraja SNP-a. Smatrajući da kao iskreni i privrženi član SNP-a ne mogu i ne smijem davati legitimitet više ovakvim postupcima, napuštam sa velikim žaljenjem SNP uz još jednu dobronamjernu poruku da se svi akteri ovih događaja još jednom prije Kongresa dobro zamisle i zapitaju da li je to ono za šta se SNP zalagao svih ovih godina jer: “Svak' je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka…” - zaključila je Jelovac.

Potpredsjednica SNP Pljevlja napustila partiju: Nakon 30. avgusta postala stranka interesa pojedinaca

Socijalistička narodna partija bira novog predsjednika 30. avgusta, na Kongresu u Muzičkom centru u Podgorici. Iako su opštinski odbori predložili više kandidata, prava bitka se vodi između Dragoslava Dada Šćekića i aktuelnog predsjednika Vladimira Jokovića.&nbsp;
SNP je rođen iz poraza jedne ideje i kratkotrajne slave druge. Devedeset osme jahali su talas anti-Đukanović revolta i jugoslovenske nostalgije. Tadašnjih 29 poslanika izgledalo je kao trajna adresa neke druge Crne Gore — dvije i po decenije kasnije, ta adresa je nepoznata.
Stranka koja je nekad branila Jugoslaviju završila je u uskom hodniku srpskog identitetskog bloka, bez harizme koju je taj blok već imao drugdje. Kad god je trebalo odlučiti – građanska ili identitetska politika – SNP je birao i jedno i drugo. Birači su ih kaznili za neodlučnost. Brojevi sve govore: od 33 (2001) i 30 (2002) mandata, preko 11 (2006), kratkog otrežnjenja sa 16 (2009), pa devet (2012), koalicijskih devet kao „Ključ“ (2016), do svega dva mandata 2023. u koaliciji SNP–Demos. To nije slučajnost, nego decenijski rezultat sjedenja na dvije stolice bez jasne političke vizije.
Raskoli su im postali ritual. Prvi udar bio je 2001, kada je Momir Bulatović iznio dio jezgra i napravio Narodnu socijalističku stranku (NSS). Drugi, 2006, kad Zoran Žižić formira Demokratsku stranku jedinstva (DSJ). Zatim je 2012. dio kadra prešao u tada formirani DF. A 2015. omladinski pogon je otišao sa Aleksom Bečićem i skovao Demokrate.
Vrhunac razgradnje je period 2020–2023. Sa DF-om su 2020. u koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ osvojili 27 mandata - a već 2022. SNP ulazi u manjinsku vladu Dritana Abazovića, što je desnici zvučalo kao izdaja, a centru kao zakašnjela mimikrija. Rezultat je gubitak kredibiliteta na obje strane i pad na ivicu cenzusa 2023.
I onda – odlasci koji su zapečatili sliku erozije. Bivši ministar pravde Marko Kovač napušta SNP uoči i nakon izbora 2023. Zajedno s njim, stranku napuštaju i Danijela Đurović, Miomir Vojinović, Nebojša Vuksanović, a potom i jedan od osnivača Andrija Ćetković.
Dio tog kruga najavljuje i „Izvorni SNP“, dok tadašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović odbija da bude na listi SNP-a
Ako je SNP nekad bio „pro-jugoslovenska“ partija, danas je samo jedan bledunjav stub srpskog identitetskog fronta - bez ideje šta radi kad identitet nije tema dana. Liderstvo je u posljednjim godinama djelovalo kao privremena uprava, a ne kao politička arhitektura.
Kongres 30. avgusta je zato zadnja stanica - ili jasna ideologija, novi narativ i ozbiljna kadrovska obnova - ili tiho nestajanje kroz nastavak krunjenja i borbe za sitne mandate.
<h2>Tri ključna razloga za cijepanje</h2>
Tri su ključna razloga zašto se nekad moćna partija svela na dva mandata u koaliciji.
Prvi – Sjedjeli su na dvije stolice. Od građanskog iskoraka (period Milića) do povratka u tvrđi savez sa DF-om (2020), pa opet ulaska u manjinsku vladu (2022). Te oscilacije su konfuzno komunicirane i kaznili su ih i jedni i drugi birači.
Drugi – Loše upravljanje raskolima. Od NSS i DSJ do odlivanja ka DF-u i nastanka Demokrata. Svaka generacijska smjena rješavana je cijepanjem, ne integracijom.
I treći razlog, taktičke, a ne programske koalicije. „Ključ” 2016. je bio zbir kompatibilnih nezadovoljstava bez jasnog identiteta; ZBCG 2020. je donio vlast – ali ne i stabilan profil za SNP, dok je manjinska vlada 2022. zapalila mostove prema desnom centru.
Danas, pred kongres, Joković i Šćekić se bore za kormilo stranke koja se potrošila na taktičke manevre. Lokalni odbori se svađaju čak i oko toga ko je jednoglasno koga predložio – simptom stranke koja se više bavi inventurom delegata nego inventurom ideja.
Istina je jednostavna – SNP je, bez jasne priče i vođstva, prešao put od široke jugoslovenske kišobranske opozicije do uskog srpskog prirepka – i u tom hodniku nema dovoljno kiseonika za opstanak. Ako prežive još jedan kongres bez dubinske rekonstrukcije identiteta i kadra, to će biti politički folklor, ne povratak na crnogorsku političku mapu.
<h2>Kako su prolazili na izborima</h2>
1998: SNP – 29 mandata 
2001: Koalicija SNP-SNS-NS – 33 mandata 
2002: Ista koalicija – 30 mandata 
2006: Koalicija SNP-NS-DSS – 11 mandata 
2009: SNP samostalno – 16 mandata. 
2012: SNP – devet mandata. 
2016: U koaliciji „Ključ” (DEMOS–SNP–URA) – devet mandata. 
2020: U ZBCG sa DF-om – lista uzima 27 mandata (SNP dio te kvote).

KONGRES ILI KRAJ: Posljednji čin Joković ili Šćekić

- Gospodine predsjedniče, ovo je čekić koji je korišćen prilikom usvajanja 'velikog, prelijepog zakona' - rekao je predsjednik američkog Predstavničkog doma Majk Džonson na ceremoniji potpisivanja u Bijeloj kući povodom Dana nezavisnosti. - Želim da ga imate - dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072011070_8272c1f729ce735c8e279c6127a86126f044341a2383b275345249f2124e7473.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072011070_8272c1f729ce735c8e279c6127a86126f044341a2383b275345249f2124e7473" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Tramp sa čelićem"><figcaption>Predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson uručuej predsjednikuTrampu čekić nakon što je ovaj potpisao svoj ključni zakon o poreskim olakšicama i smanjenju potrošnje, u petak, 4. jula 2025. godine, u Bijeloj kući, okružen članovima Kongresa (Photo: AP / Džulija Demari Nikinson)</figcaption></figure>  Predaja čekića posebno je obradovala predsjednika Donalda Trampa, koji je, sjedeći za stolom na otvorenom, odmah isprobao poklon udarivši njime nekoliko puta. Taj trenutak ostavio je upečatljiv trag na istorijski dan. Gesta je bila tradicionalni čin počasti, od jednog lidera ka drugom, i označila je prekretnicu u kojoj je prioritetna zakonodavna inicijativa Republikanske partije postala zakon. Ali, simbolika tog čina jasno je ukazivala i na prenos političke moći – sa Kapitol hila ka Bijeloj kući, jer pokorni Kongres sve više prepušta svoje nadležnosti predsjedništvu. <h2>Kongres ispunjava Trampove zahtjeve</h2> Od povratka Trampa u Bijelu kuću u januaru, a naročito u posljednjim nedjeljama, republikanci koji kontrolišu Predstavnički dom i Senat pokazuju izuzetnu spremnost da ispune želje predsjednika iz svojih redova, bez obzira na moguće posljedice po sebe, svoje birače i samu instituciju Kongresa. Republikanci su požurili da do Trampovog roka, Dana nezavisnosti, na njegov sto stigne veliki paket poreskih olakšica i smanjenja državne potrošnje. Senatori su ubrzano potvrdili skoro sve Trampove kandidate za članove kabineta, uprkos ozbiljnim rezervama prema Robertu F. Kenediju Mlađem kao sekretaru za zdravstvo, Pitu Hegsetu na čelu Pentagona i drugima. Republikanci u Predstavničkom domu podržali su Trampovu inicijativu za istrage njegovih političkih protivnika, uključujući i istragu o korišćenju automatskog potpisa (autopen) od strane demokratskog predsjednika Džoa Bajdena. Istovremeno, Kongres je zakočio donošenje jednog od sopstvenih prioriteta - zakona o oštrim sankcijama Rusiji zbog rata u Ukrajini - nakon što je Tramp saopštio da daje predsjedniku Vladimiru Putinu dodatnih 50 dana za pregovore o miru, čime su ugašene nade u brže okončanje sukoba. Protekle nedjelje, Kongres je opet bio na ispitu, kada je ispunio Trampov zahtjev da povuče oko devet milijardi dolara iz prethodno usvojenog budžeta - uključujući sredstva za javni servis i pomoć inostranstvu. Bio je to rijedak predsjednički zahtjev koji predstavlja izazov ovlašćenju zakonodavne grane vlasti da upravlja budžetom - mehanizam koji decenijama nije bio korišćen. <h2>Pritisak na republikance ostavlja tragove</h2> - Mi smo zakonodavci. Trebalo bi da donosimo zakone - izjavila je pobunjena republikanska senatorka Liza Murkovski iz Aljaske, odbivši da podrži zahtjev Bijele kuće za ukidanje sredstava Nacionalnom javnom radiju i drugim programima. - Sada dobijamo instrukcije iz Bijele kuće: ‘Ovo je prioritet. Hoćemo da ga sprovedete. Vratićemo vam se s novim talasom.’ Ja to ne prihvatam - rekla je ona. Kongres, grana vlasti kojoj su američki osnivači dali prvo mjesto u Ustavu, ponovo se nalazi na raskrsnici. Tokom Trampovog prvog mandata, republikanci su, uplašeni njegovim bijesnim objavama na društvenim mrežama, kritike zadržavali za sebe. Oni koji su govorili - poput Liz Čejni iz Vajominga i Mita Romnija iz Jute - više nisu na Kapitol hilu. Bivši republikanski senator Džef Flejk iz Arizone, koji je još 2017. najavio da se neće kandidovati za reizbor, apeluje na republikance da nađu drugačiji put. - Groznica još nije prošla. U današnjoj Republikanskoj partiji, glasati po sopstvenoj savjesti je praktično diskvalifikujuće - napisao je nedavno u Njujork tajmsu. <h2>Težnja ka ‘normalnom’ Kongresu</h2> Ovaj put, hodnicima Kongresa šetaju brojni republikanci koji su politički stasali uz Trampov pokret „Učinimo Ameriku ponovo velikom“ (MAGA) i koji svoje karijere duguju upravo predsjedniku. Mnogi od njih oponašaju njegovu retoriku i politički stil dok oblikuju sopstveni identitet. Nova generacija republikanskih lidera, poput Džonsona u Predstavničkom domu i lidera većine u Senatu Džona Tuna, sve više se oslanja na Trampa. Iskorišćavaju moć predsjedništva kako bi sklapali dogovore, usmjeravali neodlučne poslanike i senatore i određivali dinamiku rada. Džonson, republikanac iz Luizijane, otvoreno je govorio o svojoj želji za „normalnim Kongresom“. Ali, u nedostatku takvog, on se oslanja na Trampa kako bi održao kontrolu. Kada su republikanci zapeli oko zakona o regulisanju kriptovaluta - Trampovog prioriteta – predsjednik je bio taj koji se lično sastao s protivnicima zakona u Ovalnom kabinetu, dok se Džonson uključio putem telefona. Rezultat je očigledna neravnoteža moći, pri čemu izvršna vlast sve više dominira, dok zakonodavna blijedi. Sudska grana ostala je jedina prepreka - preopterećena stotinama tužbi koje osporavaju poteze administracije. - Genijalnost našeg Ustava leži u podjeli vlasti - izjavila je bivša predsjednica Predstavničkog doma, Nensi Pelosi iz Kalifornije, u emisiji „Jutra sa Zerlinom“ na radiju SiriusXM. - To što republikanci u Kongresu toliko ignorišu instituciju koju predstavljaju, i što su praktično rastopili moć funkcije predsjedavajućeg doma i senatskog lidera - sve zarad udovoljavanja izvršnoj vlasti - to je zaista zabrinjavajuće - rekla je ona. <h2>Suprotstavljanje Trampu ima svoju cijenu</h2> Republikanski senator Tom Tilis iz Sjeverne Karoline trpio je Trampove kritike jer se protivio zakonu o poreskim olakšicama i rezovima. Izrazio je zabrinutost zbog smanjenja sredstava bolnicama, ali je Tramp zaprijetio da će voditi kampanju protiv njega. Tilis je potom saopštio da se neće kandidovati za reizbor 2026. godine. Senatorka Suzan Kolins iz Mejna, takođe republikanka, glasala je protiv tog zakona i paketa budžetskih rezova, uprkos Trampovim prijetnjama da će „kazniti“ svakoga ko se usprotivi. Jedan republikanac, kongresmen Tomas Mesi iz Kentakija, izgleda da ne posustaje. Nedavno je predložio zakon koji bi primorao administraciju da objavi dosijee o Džefriju Epstinu, uprkos Trampovom oklevanju da to učini. - Nigdje u Ustavu ne piše da ako predsjednik nešto želi - to morate da učinite - poručio je demokratski senator Brajan Šac sa Havaja, u govoru pred Senatom. - Ne moramo ovo da radimo. Ne moramo da djelujemo kao da je ovaj čovjek toliko moćan da mu je sve dopušteno – kazao je on.

1084x550

Sa čekićem u ruci, Tramp potkopava moć pokornog Kongresa

Bošnjačka stranka organizuje &nbsp;Peti kongres u nedjelju, 6. jula.
Kongres će se održati u Muzičkom centru Crne Gore u Podgorici, uz svečanost i brojne goste.&nbsp;

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula

Predsjedništvo Bošnjačke stranke odlučilo je danas da peti redovni kongres stranke, koji je ranije sazvan odlukom Glavnog odbora, održi 6. jula u Podgorici.&nbsp;
Na kongresu će, kako je saopšteno, 371 delegat iz svih opštinskih odbora, Foruma žena i Foruma mladih Bošnjačke stranke odlučivati o novom programu, statutu, ključnim političkim rezolucijama, ali i o predsjedniku stranke i novom Glavnom odboru.
Prethodni kongres održan je 2021. godine, a iz Bošnjačke stranke su se u saopštenju pohvalili da naredni dočekuju sa duplo više poslaničkih mandata i na pozicijama vlasti, odnosno pet ministarskih mjesta u Vladi Crne Gore.
- Peti kongres će biti još jedna &nbsp;potvrda da smo uvijek uz svoj narod, vjerni vrijednostima koje su nas okupile prije 19 godina i spremni da stalni rast povjerenja pretočimo u još veći doprinos i još jaču posvećenost ostvarenju interesa svih naroda, svih građanki i građana Crne Gore i evropskoj budućnosti Crne Gore – navode iz BS.

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula u Podgorici

Na sinoć održanom sastanku Opštinskog odbora URA Danilovgrad, a u susret predstojećem 4. Kongresu Građanskog pokreta URA, donesena je odluka da se podrže kandidature svih koji su aplicirali za rukovodeće fukcije u partiji i to za predsjednika partije Dritan Abazović, a za potpredsjednike Ana Novaković-Đurović, Milena Vuković i Blažo Rađenović.
Na sastanku, kako je navedeno u saopštenju pokreta, je bilo riječi i o programu i politici URE koju treba predstaviti na Kongresu. A iz danilovgradske URE su istakli da treba stati na kraj nekompetentnosti i sve izraženijim lošim praksama koje uspostavlja vlast na državnom nivou.
- URA mora kao i do sada imati jasan plan i viziju za razvoj države i mora nastaviti odlučno da se suprostavlja sve prisutnijim naletima nacionalizma i populizma u borbi za građansku, evropsku i ekološku Crnu Goru koja za URU kao jedinu istinsku građansku partiju ne smije stati - kazali su iz danilovgradske URE.
Sastanci opštinskih odbora u susret 4. Kongresu URE se nastavljaju, a danas će zasjedati URA Mojkovac.

1250x600

URA​ Danilovgrad podržala Abazovića: Borba za građansku i evropsku Crnu Goru ne smije stati

Deseti kongres zaokružio je četvorogodišnji ciklus unutarpartijskih reformi i još jednom potvrdio snagu i jedinstvo Demokratske partije socijalista kao i spremnost za sve izazove koji partiju čekaju u naredne četiri godine - poručili su u toj partiji.
Kongres DPS-s juče je održan u Podgorici pod sloganom: Dostojanstveno! Pouzdano! Snažno!
- Tom prilikom usvojen je prijedlog odluke o proglašenju počasnog predsjednika i Kongres je na tu poziciju proglasio dugogodišnjeg predsjednika stranke Mila Ðukanovića - podsjetili su oni.
Ustvrdili su da je izabran i novi sastav Glavnog odbora koji čine 204 izabrana člana uz 40 članova po funkciji. Usvojena su, kako su dodali. i kongresna dokumenta - Statut, Izvještaj o radu partije između dva kongresa i Program za naredne četiri godine.
U nastavku slijedi cjelokupan spisak članova Glavnog odbora DPS-a:
Članovi po funkciji:
Ivanović Dejan
Đuričić Mladen
Nedić Miro
Dizdarević Abaz
Zvrko Elvir
Milović Nikola
Tičić Milan
Bogdanović Aleksandar
Huter Oskar
Jovanović Radoslav Musa
Bajrović Demir
Stojadinović Dejan
Bulatović Vladan
Janović Nikola
Moškov Neđeljko
Smolović Predrag
Milatović Sonja
Muratović Boris
Vuković Kuč Aleksandra
Muratović Rešad
Krcić Fazlika
Rondović Maja
Živković Danijel
Ružić Dragan
Abdić Nermin
Anđušić Mihailo
Bojanić Lalović Zoja
Despotović Aleksandra
Eraković Jevto
Nikolić Andrija
Rakočević Nikola
Vuković Ivan
Tahirović Seniha
Kotlica Srećko
Kašćelan Nebojša
Pepić Mirza
Ljamović Arjan
Llolla Drita
Tomčić Vidoje
Radonjić Dušan
Članovi izabrani na kongresu:
Arsović Andrijana
Mašović Igor
Andrić Asim
Bibović Bekim
Brežanin Aleksandra
Cecunjanin Almir
Ćetković Jovana
Drašković Vesna
Ðurovic Valentina
Janković Božidar
Lalević Miloš
Mitrović Petar
Novalić Seno
Papić Nikola
Peričić Emir
Raičević Dušan
Spičanović Tanja
Babić Mirjana
Božović Vukadin
Ćorac Dejan
Došljak Jovana
Jokić Stefan
Kljajić Lidija
Begović Fahrudin
Hasić Admir
Hot Jasmila
Knežević Gordana
Lješnjak Una
Maslovarić Marko
Numanović Elza
Omerović Ensad
Pućurica Asmir
Smolović Petar
Sošić Ljubo
Žurić Aleksandar
Divanović Nikola
Glušćević Igor
Markićević Vido
Mirković Milena
Pima Dragana
Rafailović Boris
Vujačić Lazar
Ćetković Maja
Jovićević Luka
Martinović Nebojša Neno
Moštrokol Predrag
Radonjić Ivana
Radunović Ljiljana
Bošković Branko
Pavićević Aleksandar
Pavlović Slađana
Popović Miroslav
Radulović Milena
Šcepanović Dušan
Škuletić Dejan
Čekić Emir
Koljenović Seniha
Dabović Predrag
Kaluđerović Nebojša
Kosić Vladimir
Milović Milica
Veljović Jovanka
Brajušković Darko
Bulatović Matija
Šćepanović Milica
Aprcović Željko
Banjević Nikola
Čečur Jelena
Dragomanović Srđan
Mijanović Slađana
Milić Biserka
Pavićević Daliborka
Petrović Krešimir
Pilastro Marija
Radulović Andro
Bulatović Veselin
Džafić Žuric Irma
Furtula Danijel
Tomović Borko
Aleksić Ratko
Blečić Balša
Bojanić Olivera
Burić Marko
Dabović Aćim
Daković Vesna
Dendić Veljko
Ðurović Rajko
Gardašević Marko
Kostić Tatjana
Mandić Milivoje Mišo
Mićunović Momčilo
Mijanović Lazar
Miljanić Gorica
Papović Dragutin
Perović Rajko
Radovanović Milica
Sarić Ivana
Šcepanović Kristina
Stanišić Vukota
Svrkota Siniša
Vlahović Desanka
Vujačić Jovana
Vukićević Zoran
Zeković Marica Maša
Zvizdić Milica
Adrović Mehmed
Agović Samir
Cikotić Mithad
Muratović Anela
Muratović Ernes
Muratović Nermina
Šabotić Šejla
Balić Alen
Ðukić Branka
Gutić Ganija
Katić Branislav
Brahić Amina
Čavić Goran
Džarić Radenko
Gomilanović Dijana
Kovačević Rajko
Kriještorac Anela
Milinković Vesna
Stevanović Kristina
Tošić Marko
Avramović Ljubica
Aranitović Ksenija
Arsović Vladan
Boljević Arsenije
Bošković Jovana
Bošković Predrag
Burzanović Zdravko
Čađenović Andrija
Čanovic Marko
Čavlović Josip
Čulafić Stefan
Filipović Slobodan
Filipović Vladimir
Gjokaj Leon
Hodžić Esko
Joknić Boban
Joković Vladan
Jovanović Ranko
Jovović Milena
Klikovac Andrija
Krivokapić Ana
Ljuljanaj Alma
Martinović Jovan
Miljanić Srđan
Miročević Rotolo Maja
Mugoša Danilo
Mugoša Miomir
Nikolić Miloš
Novović Miloš
Oštir Žaklina
Pažin Zoran
Perić Bojan
Perunović Nina
Pešić Nataša
Popović Anja
Radman Andrija
Šaponjić Stefan
Šaranović Blažo
Savković Vukčević Nela
Šturanović Maša
Terzić Filip
Tomović Vladimir
Vešović Časlav
Vučinić Draško
Vučinić Nataša
Vukašinović Tamara
Vukčević Veselin
Vuletić Goran
Zejnelagić Admir
Živković Dušanka
Žujović Janko
Husović Mehmed
Kalač Asad
Nurković Mirza
Ašanin Milijana
Bušaj Sanja
Perišić Draga
Bošković Jelena
Došljak Nikola
Jeknić Miloš
Nenezić Predrag
Vujačić Jovanka
Camaj Driton
Kalač Armin
Lekić Emir
Pepić Mustafa
Dabović Aleksandar
Ðakonović Bojan
Ðeljošević Nikola
Mucaj Arta
Osmanović Sabina
Popović Ivana
Jakšić Jovana
Kaljević Uroš
Vuković Mirjana
Boljević Miroslav
Dobrović Dragica
Maraš Perica
Marović Dragan

DPS: Deseti kongres potvrdio našu snagu, jedinstvo i spremnost za sve izazove

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: kongres

Brisel šalje snažan signal: Crna Gora sve bliže EU, opštine u centru reformi

Američki kongresmen predložio zakon kojim bi Amerikancima bili oduzimani pasoši na temelju kritike Izraela

Joković: Bilo bi elementarno korektno da Šćekić ostavi sve što je uzeo od SNP-a

Potpredsjednica SNP Pljevlja napustila partiju: Nakon 30. avgusta postala stranka interesa pojedinaca

KONGRES ILI KRAJ: Posljednji čin Joković ili Šćekić

Sa čekićem u ruci, Tramp potkopava moć pokornog Kongresa

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula u Podgorici

URA Danilovgrad podržala Abazovića: Borba za građansku i evropsku Crnu Goru ne smije stati

DPS: Deseti kongres potvrdio našu snagu, jedinstvo i spremnost za sve izazove

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: kongres

Brisel šalje snažan signal: Crna Gora sve bliže EU, opštine u centru reformi

Američki kongresmen predložio zakon kojim bi Amerikancima bili oduzimani pasoši na temelju kritike Izraela

Joković: Bilo bi elementarno korektno da Šćekić ostavi sve što je uzeo od SNP-a

Potpredsjednica SNP Pljevlja napustila partiju: Nakon 30. avgusta postala stranka interesa pojedinaca

KONGRES ILI KRAJ: Posljednji čin Joković ili Šćekić

Sa čekićem u ruci, Tramp potkopava moć pokornog Kongresa

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula u Podgorici

URA​ Danilovgrad podržala Abazovića: Borba za građansku i evropsku Crnu Goru ne smije stati

DPS: Deseti kongres potvrdio našu snagu, jedinstvo i spremnost za sve izazove

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

PRATITE TVe UŽIVO

URA Danilovgrad podržala Abazovića: Borba za građansku i evropsku Crnu Goru ne smije stati