Najmanje 27 pripadnika ljevičarske gerilske grupe u Kolumbiji poginulo je u sukobima sa rivalskom frakcijom u borbi za kontrolu nad područjem koje je prekriveno džunglom na jugozapadu zemlje, saopštile su vojne vlasti u nedjelju.
Sukobi, koji su bili najnasilniji u posljednjih nekoliko mjeseci, dogodili su se u ruralnom području opštine El Retorno, naveo je vojni izvor Rojtersa.
Region je od strateškog značaja za proizvodnju i krijumčarenje kokaina.
Do sukoba je došlo između frakcije Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) koju predvodi Nestor Gregorio Vera, poznat po ratnom imenu Ivan Mordisko, i druge frakcije na čijem je čelu Aleksander Dijaz Mendoza, poznat kao Kalarca Kordoba, precizirao je drugi vojni izvor.
Obje grupe bile su dio takozvanog Centralnog generalštaba, ali su se razdvojile u aprilu 2024. godine zbog unutrašnjih sporova.
Prema navodima dva vojna izvora, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, svi stradali pripadali su Verinoj grupi.
Lider iz Mendozine grupe takođe je potvrdio Rojtersu sukobe i 27 poginulih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Najmanje 27 mrtvih u sukobu gerilskih grupa u Kolumbiji

Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro pozvao je u objavi na društvenoj mreži Iks (X) na kreiranje "Velike Kolumbije", odnosno formiranje države koja bi zahvatala teritorij šest južnoameričkih zemalja.
Riječ je o zemlji koja je od 1819. do 1831. godine postojala kao "Republika Kolumbija", a koju je uspostavio Simon Bolivar, venecuelanski oficir koji se smatra najvećim borcem protiv evropskog kolonijalizma u Južnoj Americi. Obuhvatala je prostor današnjih država Kolumbije, Venecuele, Ekvadora, Paname, zapadne Gvajane te sjevera Perua i Brazila.
- Ovo je Velika Kolumbija, to je bila Bolivarova ideja i predlažem da je, putem ustavotvornog izjašnjavanja stanovništva, ponovo izgradimo kao konfederaciju autonomnih nacija - napisao je Petro.
On je i objasnio zbog čega bi formiranje ovakve države bilo pozitivno po zemlje koje bi obuhvatala.
- Imali bismo zajedničke politike u oblastima koje narod predloži. Nesumnjivo, trgovinska politika bila bi usmjerena ka industrijalizaciji, a s obzirom na geografski položaj - ka tome da budemo središte svijeta i Latinske Amerike. Središte čistih energija, znanja i visokotehnoloških infrastruktura za mobilnost i komunikaciju. Za te oblasti postojao bi Velikokolumbijski parlament, sud pravde i vijeće vlade, slično kao u Evropskoj uniji ili u federalnim Sjedinjenim Američkim Državama - dodao je Petro.
Na kraju je kolumbijski predsjednik još dodao da s ovom predloženom državom postoji i veliki potencijal za turizam i za globalnu povezanost.
Ovaj potez bi se mogao shvatiti i kao odgovor na agresivne poteze SAD-a u regiji. Amerika je uhapsila venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura te njeni zvaničnici konstantno naglašavaju potrebu da SAD "uspostavi kontrolu" nad Južnom Amerikom koja je "dio njihove hemisfere".
Petro je sigurno najglasniji lider jedne južnoameričke zemlje kada je riječ o kritikama upućenim liderstvu SAD-a, a naredne sedmice bi trebalo doći u posjetu predsjedniku ove zemlje Donaldu Trampu.

1250x600

Petro pozvao na formiranje Velike Kolumbije koja bi obuhvatala šest južnoameričkih država

Nakon što je zaprijetio Kolumbiji vojnom intervencijom, američki predsjednik Donald Tramp u srijedu je rekao da se dogovara posjeta Bijeloj kući predsjednika te zemlje Gustava Petra, sa kojim je prije toga imao telefonski razgovor.
Tramp i Petro rekli su da su raspravljali o odnosima između dvije zemlje, u prvom telefonskom razgovoru otkako je u nedjelju američki predsjednik rekao da mu vojna operacija protiv kolumbijske vlasti "zvuči dobro".
Prijetnja Kolumbiji uslijedila je nakon što je Tramp u susjednoj Venecueli uhapsio predsjednika Nikolasa Madura, koji je prevezen u SAD kako bi se suočio sa "optužbama za drogu i oružje".
- Bila mi je velika čast da razgovaram sa predsjednikom Kolumbije Gustavom Petrom, koji je pozvao da objasni situaciju sa drogom i drugim nesuglasicama koje smo imali. Cijenim njegov poziv i ton i radujem se susretu sa njim u bliskoj budućnosti - napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Tramp je dodao da se "dogovara" sastanak u Vašingtonu između njega i Petra, prvog kolumbijskog ljevičarskog predsjednika, ali nije dao konkretan datum sastanka.
- Razgovarali smo telefonom prvi put otkako je postao predsjednik - rekao je Petro pristalicama okupljenim na skupu u Bogoti namijenjenom proslavi suvereniteta Kolumbije, dodajući da je zatražio ponovno pokretanje dijaloga između dvije zemlje.
Izvor iz Petrovog kabineta rekao je za Rojters da je poziv bio "srdačan" i "pun poštovanja".
Odnosi između Trampa i Petra su hladni otkako se republikanac vratio u Bijelu kuću u januaru 2025. godine.
Tramp je više puta optužio Petrovu administraciju, bez dokaza, da je omogućila stalan protok kokaina u SAD, nametnuvši sankcije kolumbijskom lideru u oktobru.
U nedjelju je Tramp rekao da je Petro "bolesnik koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga SAD-u".
SAD su u septembru poništile Petrovu vizu nakon što se pridružio propalestinskim demonstracijama u Njujorku i pozvao američke vojnike da "ne poslušaju Trampove naredbe".
Petro, glasni protivnik izraelskog rata u Gazi, optužio je Trampa da je "saučesnik u genocidu" i pozvao na "kazneni postupak" zbog američkih raketnih napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge u karipskim vodama.
Trampova administracija izvela je više od 30 napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge od septembra, u kampanji u kojoj je ubijeno najmanje 110 ljudi.

Razgovarali Tramp i predsjednik Kolumbije: Dogovara se sastanak u Bijeloj kući

Najmanje 10 osoba je poginulo, a 20 je povrijeđeno nakon što je autobus, koji je prevozio učenike, pao sa litice u ruralnom području na sjeveru Kolumbije, saopštio je danas lokalni načelnik Andres Hulijan.
On je naveo na platformi X da je autobus putovao iz karipskog grada Tolua za Medeljin nakon školskog izleta, kao i da je prevozio učenike iz srednje škole Antiokenjo.
Hulijan je istakao da su svi bolnički kapaciteti angažovani da bi se pružila pomoć povrijeđenima u nesreći.

Kolumbija: Najmanje 10 osoba poginulo u padu školskog autobusa sa litice

Ronioci u Kolumbiji otkrili su veliku količinu kokaina ispod broda koji se spremao da isplovi ka Evropi, saopštila je Kolumbijska mornarica.
Članovi posade mornarice u luci Buenaventura na pacifičkoj obali sproveli su podvodni pregled trgovačkog broda koji je plovio ka Evropi, zaplijenivši više od 200 kilograma kokaina, naveli su vojni zvaničnici na društvenim mrežama.
- Tokom podvodnog pregleda u utorak, ronioci iz stanice obalske straže pronašli su sedam "sumnjivih vreća" koje su bile zapečaćene i sadržale su narkotike - saopštila je mornarica.
Zvaničnici su objavili fotografije zapljene, na kojima se vide slike ronilaca koji vade drogu, kao i desetine paketa položenih na zemlji, prenosi CBS njuz.
Na snimcima se vide i osumnjičeni koji se predaju i bivaju izvučeni iz vode.
Zapljena se dogodila samo nekoliko dana nakon što je mornarica objavila da je konfiskovala više od sedam tona droge iz dva glisera i još jednog plovila, takozvane "narko-podmornice", takođe u Tihom okeanu.
Američka uprava za suzbijanje droga kaže da oko 90 odsto kokaina koji stiže u SAD dolazi iz Kolumbije.
Prošlog mjeseca, Trampova administracija je objavila da uvodi sankcije kolumbijskom predsjedniku Gustavu Petru i članovima njegove porodice, optužujući ga da je "dozvolio da narko-karteli cvjetaju".

Kolumbijski ronioci otkrili 200 kilograma kokaina sakrivenog ispod broda za Evropu

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je 25. oktobra da SAD ne žele naštetiti kolumbijskom narodu i njenoj ekonomiji sankcijama nametnutim predsjedniku Gustavu Petru.
Vašington je 24. oktobra stavio Petra i njegovu porodicu na crnu listu, optužujući ga da umiruje i ohrabruje "narko teroriste".
Rubio je, obraćajući se novinarima na putu iz Izraela za Katar, rekao da Sjedinjene Države imaju "snažan i trajan" odnos s kolumbijskim narodom i mnogim institucijama te latinoameričke zemlje, posebno sa bezbjednosnim snagama.
Američka vojska je pojačala aktivnosti na jugu Kariba, napadajući plovila u međunarodnim vodama za koja je, bez dokaza, tvrdila da prevoze drogu.
Predsjednik Donald Tramp je ove sedmice nazvao Petra "ilegalnim vođom narkotika" nakon što je ljevičarski predsjednik optužio SAD da su napadima počinile "ubistvo".
- Ovo nije stvar SAD-a protiv Kolumbije - rekao je Rubio, misleći na sankcije protiv Petra.&nbsp;
Rekao je da Trampova administracija reaguje na stranog lidera za kojeg vjeruje da je postao neprijateljski raspoložen.
- Ali mi to odvajamo od (naroda) Kolumbije. Zato ne vidimo carinske mjere. Zato ne želimo naštetiti kolumbijskoj ekonomiji - kazao je Rubio.
Petro je stavljen na listu svjetskih lidera pod sankcijama SAD, zajedno sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugima.
Petrova supruga i sin, kao i ministar unutrašnjih poslova Kolumbije Armando Benedeti, takođe su zahvaćeni sankcijama u skladu s ovlaštenjem koje Vašingtonu omogućava da targetira one koje optužuje da su umiješani u globalnu trgovinu drogom.
Prošlog vikenda, Tramp je zaprijetio da će povećati carine Kolumbiji, a u srijedu je rekao da je svako finansiranje te zemlje iz SAD obustavljeno.

Rubio: Američke sankcije nisu usmjerene ka kolumbijskom narodu

Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije kolumbijskom predsjedniku Gustavu Petru.
Predsjednik SAD Donald Tramp drastično je povećao napetosti u sporu sa dugogodišnjim latinoameričkim partnerom, optužujući Petra da odbija da zaustavi protok kokaina prema SAD.
Tenzije između Vašingtona i mnogih zemalja u regionu rastu već nedJeljama. Američka vojska je pojačala aktivnosti na jugu Kariba, napadajući i potapajući brodove u međunarodnim vodama za koje je, bez dokaza, tvrdila da prevoze drogu.
Tramp je ove nedjelje nazvao Petra „vođom ilegalne trgovine drogom“ nakon što je ljevičarski predsjednik optužio SAD da su napadima počinile ubistvo.
Petro, ​​čiji mandat ističe za 10 mjeseci, uvijek se protivio napadima. Pokušao je da okonča šestodecenijski sukob u Kolumbiji mirovnim sporazumima i sporazumima o predaji sa pobunjenicima i kriminalnim bandama, ali ti napori nisu urodili plodom, prenosi Rojters.
- Od dolaska predsjednika Gustava Petra na vlast, proizvodnja kokaina u Kolumbiji je eksplodirala do najviše stope u posljednjih nekoliko decenija, poplavivši SAD i trujući Amerikance - naveo je u saopštenju američki ministar finansija Skot Besent.
Optužio je Petra da je dozvolio da narko-karteli „procvjetaju“.
- Danas predsjednik Tramp preduzima snažne mjere kako bi zaštitio našu naciju i jasno stavio do znanja da nećemo tolerisati trgovinu drogom u našoj zemlji - dodao je.
Petro osporava osnovu američkih optužbi, rekavši da je njegova vlada zaplijenila kokain neviđenom brzinom i da se širenje usjeva koke, osnovnog sastojka za kokain, usporava svake godine od 2021.
- Ono što tvrdi Ministarstvo finansija SAD je laž. Moja vlada nije povećala količinu kokaina, već je učinila suprotno, moja vlada je zaplijenila više kokaina nego u cijeloj istoriji svijeta - naveo je Petro na Iksu.

SAD uvele sankcije predsjedniku Kolumbije

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je danas da će srezati američku pomoć Kolumbiji zato što predsjednik te zemlje "ne čini ništa da zaustavi prozvodnju droge".
U objavi na društvenim mrežama Tramp je kolumbijskog predsjednika Gustava Petra nazvao "ilegalnim trgovcem droge koji ima vrlo slab rejting". 
 
Upozorio je Petra da bi bilo "bolje da okonča operacije s drogom".
- Ili će SAD to uraditi umjesto njega - ne na lijep način - dodao je Tramp. 
 
Ova objava je novi znak napetosti između SAD i jednog od njegovih najbližih saveznika u Latinskoj Americi. 
 
Ranije danas kolumbijski predsjednik Petro optužio je američku vladu da je prekršila suverenitet pomorskog prostora njegove zemlje i ubila jednog ribara tokom vojnog raspoređivanja u Karibima, što Amerikanci predstavljaju kao operaciju protiv trgovaca drogom. 
 
SAD su juče saopštile da vraćaju u Kolumbiju i Ekvador dvojicu preživjelih u napadu, šestom od početka septembra. Najmnje 29 ljudi ubijeno je u napadima za koje SAD tvrde da ciljaju navodne trgovce drogom.
Trampova administracija je u septembru optužila Kolumbiju da ne sarađuje u ratu protiv droge, iako je tada Vašington izuzeo Kolumbiju od sankcija koje bi pokrenule prekid pomoći toj zemlji. 
 
Kolumbija je najveći izvoznik kokaina na svijetu, i gajenje listova dostiglo je istorijski maksimum prošle godine, prema Ujedinjenim nacijama.
Petro je rekao sinoć da je kolumbijski ribar ubijen u napadu 16. septembra i identifikovao ga je kao Alehandra Karanzu, iz priobalnog grada Santa Marije. On je rekao da Karanza nema veze sa trgovinom drogom i da njegov brod imao neki kvar kada je pogođen. 
 
- Američki državni zvaničnici počinili su ubistvo i prekršili naš suverenitet u teritorijalnim vodama. Kolumbijski brod je plutao i imao je uključen signal za pomoć, sa jednim motorom podignutim. Tražim objašnjenja od američke vlade - napisao je Petro. 
 
Petro je rekao da je obavijestio kancelariju glavnog tužioca i tražio da odmah djeluje i pokrene pravni postupak pred međunarodnim i američkim sudovima. On je nastavio da objavljuje niz poruka do rano jutros oko tog ubistva. 
 
Vašington je poslao znatna vojna sredstva u Karibe, uključujući sedam brodova i stelt avione, predstavljajući to kao borbu protiv trgovine narkoticima, i u toj oblasti je od početka septembra sproveo najmanje sedam napada na brodove i male podmornice u kojima je poginulo najmanje 27 osoba.
Vodi se rasprava o legalnosti tih napada na osumnjičene u stranim ili međunarodnim vodama, koji nisu provjereni ni ispitani. 
 
Bogota osuđuje ovo američko vojno prisustvo u Karibima, a koje posebno cilja Venecuelu čijeg predsjednika Nikolasa Madura Tramp optužuje da predvodi veliku organizaciju za krijumčarenje droge u SAD.

Tramp najavio ukidanje pomoći Kolumbiji, Gustava Petra nazvao trgovcem narkoticima

Bivši desničarski kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe Velez osuđen je na 12 godina kućnog pritvora, odluka je koju je u petak donijela sutkinja Sandra Heredia.
Ovo označava istorijski trenutak, jer je to prvi put da je bivši kolumbijski predsjednik osuđen i kažnjen za zločin.
Presuda dolazi nakon što je sutkinja Heredia u utorak proglasila Uribea krivim za manipulisanje svjedocima i proceduralnu prevaru.
Utvrđeno je da je Uribe, koji je bio predsjednik od 2002. do 2010. godine, pokušao ometati pravdu 2017. i 2018. godine.
Prema nalazima suda, Uribeovi saradnici nudili su pogodnosti bivšim paravojnim formacijama s ciljem diskreditiranja političkog protivnika, senatora Ivana Cepede.
Ova osuda je bila kulminacija značajnog pravnog slučaja koji je započeo prije 13 godina.
Tokom cijelog procesa, bivši predsjednik je dosljedno tvrdio da je nevin. Uribeov tim odbrane najavio je da će se žaliti na odluku.

Bivši kolumbijski predsjednik osuđen na 12 godina kućnog pritvora

Snažan zemljotres, jačine 6,6 stepeni Rihterove skale, pogodio je danas Kolumbiju - saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki zavod. 
 
Epicentar zemljotresa bio je na dubini od 35 kilometara, nedaleko od Paratebuena, oko 200 kilometara udaljenog od glavnog grada Bogote. 
 
Očevici navode da se i u Bogoti potres osjetio izuzetno jako, da je trajao dugo i da su se zgrade tresle, prenosi Tanjug. 
 
Za sada nema izvještaja o materijalnoj šteti i eventualnim žrtvama.

Zemljotres jačine 6.6 Rihtera pogodio Kolumbiju

Dok se za brojne ključne sektore sredstva ograničavaju ili pravdaju „fiskalnom disciplinom“, budžet Skupštine kontinuirano raste - bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave, naveli su iz Centra za građansko obrazovanje na Iks mreži.
Kako su istakli, izdvajanja iz državnog budžeta za rad Skupštine Crne Gore bilježe kontinuiran rast od 2021. godine, a prema planu za 2026. godinu dostići će 15,63 miliona eura.
Prema podacima koje navode na mreži Iks, budžet parlamenta iznosio je 8,78 miliona eura 2021. godine, da bi već naredne godine bio povećan na 9,99 miliona, što predstavlja rast od 13,9 odsto. Trend rasta nastavljen je i 2023. godine, kada je izdvojeno 10,95 miliona eura (+9,6 odsto), dok je u 2024. godini budžet uvećan na 11,39 miliona eura (+4 odsto).
Kako stoji u objavi CGO-a, najveći skok zabilježen je 2025. godine, kada su sredstva povećana na 14,49 miliona eura, odnosno za 27,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. 
Za 2026. godinu, ističu, planirana su izdvajanja od 15,63 miliona eura, što predstavlja dodatni rast od 7,8 odsto.
Ukupno povećanje budžeta Skupštine u periodu od 2021. do 2026. godine iznosi približno 78 odsto.
- Ostaje ključno pitanje: da li ovakav budžetski rast prati i stvarni napredak u odgovornosti, transparentnosti i kvalitetu rada najvišeg zakonodavnog tijela? - zaključili su iz CGO-a.

Budžet Skupštine Crne Gore - rast bez pauze: Za pet godina uvećanje od 78 odsto

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi Okrivljeni,
Nijesam na društvenim mrežama, ali nekim čudom sve Vaše I Borisove objave dođu do mene, da ih pročitam I analiziram, pa evo da to uradim I sad, da ne narušim tradiciju koju sam uspostavila još davne prošle godine. (A koliko vidimo za uspostavljanje tradicije potrebna je samo volja.)
Elem, dođe tako do mene jedno Vaše zanimljivo smatranje o još jednom neviđenom uspjehu Javnog servisa ostvarenom zahvaljujući mudroj I nadasve promišljenoj upravljačko-uređivačkoj politici, to jest Vama I Borisu.
Da pojasnim. Naš Nelegalni, tek što se vratio sa napornog skijanja, obznanio je da je “RTCG prema najnovijem EBU izvještaju među javnim medijskim servisima sa najvećim reachom (dosegom) u Evropi”. Šta god to značilo. Stavio je on tu I neke tabelice I naravno motivacionu poruku – Idemo dalje! I, sad ide najzanimljiviji dio. U jednom od komentara neko je to pohvalio I postavio pitanje: hoće li RTCG reprizirati seriju “Božićni ustanak”? Nelegalni i da budem korektna pa da upotrijebim eufemizam – socijalno inteligentni Boris, u odgovoru, ostavio je mogućnost da će se to desiti. Međutim... Iz dubine Fejsbuka ukazaste se I Vi, po meni ničim izazvani, ali valjda željni pohvala, pa baciste smatranje:
“Upravo što smo relaksirali program od ‘ustanaka i ustanika’ i raznih ‘tema i jastrebova’ bilježimo ovakve rezultate. Okrenimo se životu i budućnosti!”
Aha, ponijelo vas, pa ishitreno, olakšaste dušu.
I, kakav zaključak možemo da izvedemo? Jedini mogući. Po Vama Božićni ustanak je “razna tema”, a svako ko se bavio ili bavi tim je jastreb?! I sve ste uspješno eliminisali, odnosno relaksirali. Na ovaj ili onaj način.
Je li tako? Očito jeste.
Jesam li iznenađena? Pa, pravo da Vam kažem i ne. Znate, onom kome su vrane prirodno okruženje, jastrebovi se često priviđaju! Uostalom, bolje da se Vi ne bavite ustancima i ustanicima. Imate Vi prečeg posla. Treba pravdat one aranžmane, da se podiže svijest makanjama da trče za loptom. Zahtjevno je to.
I još nešto, ako to već nijeste uradili, onaj spisak što ste dobili sa imenima, u Vašem citatu naznačenih kao jastreb ptice, možda najbolje da progutate. Otkud znate šta nosi vrijeme. Ali, popijte I jedan probiotik. Za svaki slučaj. Ako me razumijete šta hoću da kažem?!
E, sad, analizirajmo i Vašu parolu “okrenimo se životu i budućnosti”. Šta to u praksi znači zorno ste juče pokazali. Na svim platformama Javnog servisa tradicija koju by the way ne pamte stariji od 20 godina toliko je detaljno i pomno propraćena da čak ni zvanični sajt Crkve Srbije nije imao šta da doda. A, onaj dio slavljenja i pjevanja zločincu i koljaču, u Dnevniku je pojašnjen ležerno - jedan dio pjevao, jedan dio negodovao. I kraj. Ne treba da se bavimo “raznim temama”. Samo život i budućnost.
Nego, s obzirom na događaje koji nas očekuju - isticanje mandata, depeše iz sudstva i tužilaštva i tako to, predlažem da proaktivno djelujemo. Pošto smo okasnili za ovaj 19. januar, predlažem da već počnemo da pripremamo adekvatnu akciju za sljedeći. I da o tome blagovremeno
obavijestimo javnost. Valjalo bi. Dakle predlažem da svi djelatnici i djelatnice Javnog servisa iduće godine organizovano i obnaženo, krenu na Sastavke i ulete u ladnu Moraču. Sa Vama i Borisom na čelu. Normalno.
Crkvi bi ovo bilo milo. A što je njima milo, Vama je zeru milije. I korisnije.
I, naravno, djelatnici i rukovodeći kadar trebalo bi da imaju na sebi speedo kupajuće gaće, a djelatnice da odjenu bikini. Živahnih boja. Valjalo bi zbog kolorita, jer bi dron pratio kolonu od 800 uposlenika Javnog servisa kako organizovano baulja prema Sastavcima. Ozbiljnosti radi, bilo bi poželjno da Vi I Boris lično provjerite opremu svakog uposlenika, pa da sukladno tome odlučite ko ide u prvi, a ko u posljednji red. Vi i Boris ste u svakom slučaju na čelu kolone.
Bio bi to lijep prizor!
Priznajte, već zamišljate.
Neka Vas bog sačuva od nazeba I neka Vam podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, Dukljanski fanatik

Vrane i jastrebovi

Businessman Aleksandar Mijajlović continues to be held under strict conditions in the Remand Prison, the ETV portal has learned. The Podgorica-based businessman has still not been allowed walks under the same conditions as other detainees, in several different exercise yards, but instead, as we have learned, only one smaller yard has been designated for him for this activity.
Mijajlović’s conditions in the Remand Prison have been worsened for quite some time. After several reports aired on Television E and the public disclosure of the treatment of this detainee, he was summoned for a meeting with Vladimir Šćepanović, the head of the Remand Prison. According to information obtained by our portal, he was then promised that he would be allowed to take walks in five out of a total of eight exercise yards.
However, as we have learned, nothing has changed, and the order remains in force that Mijajlović is only allowed to walk in one yard, which consists of some fifty steps of a concreted surface.
For clarification, prison walks, which are allowed twice a day for 30 minutes each, can be taken in several different yards, shorter or longer, equipped with various exercise facilities.
It is symptomatic that this concerns conditions that, as a rule, belong to every detainee, yet here we are witnessing, albeit in a negative sense, special treatment of a single detainee.
This raises the question - why is someone making an effort to ensure that Mijajlović does not have decent conditions in the Prison Administration?

Mijajlović still without decent conditions in prison custody

Iako je talenat važna odskočna daska, presudan je rad kako bi djeca koja vole da crtaju postala umjetnici. To je u emisiji E-uživo kazala slikarka i likovna pedagoškinja Angelina Đoković-Janjušević, koja već godinama radi sa djecom.
- Sve je do nas – hoću ili neću. Često kažemo: ‘ja to nemam, pa neću’. Ne – hoću. I to ‘hoću’ mnogo znači u ovom poslu. Talenat jeste važan, ali se djeca, kao i odrasli, razlikuju i po tome koliko rade. Rad, rad i samo rad - istakla je ona.
Đoković-Janjušević, koja je podučavala brojne generacije djece u Nikšiću, naglašava da je odnos prema djeci od ključnog značaja, te da je davanje podstreka najvažniji dio pedagoškog rada.
- Kada se družite s djecom i primjerom pokažete kako treba da se ponašaju, oni to prate. Oni meni, s druge strane, pokazuju da ne treba da se plašim njihovog izraza i rada. Rade s ljubavlju i potpuno su posvećeni. To mi daje ogromnu satisfakciju, vraća me u mladost i daje novi polet. Djeca često i mene uče kako da budem bolja - kazala je ona.
Posebno je naglasila da je važno djeci usaditi ljubav prema umjetnosti.
- Djeci su potrebni podstrek, vjetar u leđa i aplauz, čak i kada njihov rad još nije na nivou talentovanije djece. Dijete koje tek počinje može vremenom da napravi veliki iskorak. Potrebno im je ohrabrenje i pomoć da pronađu sebe, jer su još mali da bi znali šta žele u životu - objasnila je.
Dodala je i da je početnicima najteže da savladaju crtež, ali da nakon toga sve ostalo dolazi mnogo lakše.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZLHB1aKG3b4%3Fsi%3DvkEEOycVXXQ3rmnM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: kolumbija