Broj poginulih u klizištu u Keniji porastao je danas na 22, dok se kao nestale vode 29 osoba, saopštio je danas portparol kenijske vlade.
Kako je naveo portparol Isak Mvaura, 21 osoba je hospitalizovana. Klizište u zapadnoj Keniji se pokrenulo nakon obilnih kiša.
Mvaura je dodao da je vlada rasporedila vojne avione i stručnjake za vanredne situacije kako bi pomogli u operacijama potrage i spasavanja.
U toku su pripreme da se ugroženom stanovništvu dostavi još hrane i osnovnih potrepština. Prethodno je ministar unutrašnjih poslova te zemlje Kipčumba Murkomen rekao da je juče potvrđena smrt 21 osobe, dok se više od 30 njih vode kao nestale, te da je u klizištu povrijeđeno 25 ljudi, koji su helikopterima prebačeni u Eldoret.
Murkomen je dodao da su vojni i policijski helikopteri raspoređeni da pomognu u spasilačkim akcijama.
Stotine ljudi su poslednjih godina poginule u klizištima i poplavama u Keniji, a naučnici kažu da klimatske promjene prouzrokuju intenzivnije i češće ekstremne vremenske prilike.
U najgorim nesrećama tokom prošle godine 61 osoba je poginula u klizištima i bujičnim poplavama u centralnoj Keniji.
U susednoj Ugandi, u klizištu je prošle nedelje poginulo najmanje 13 osoba, saopšteno je iz Crvenog krsta te zemlje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kenija: Raste broj poginulih u klizištu, raspoređeni vojni avioni za pomoć

Najmanje 21 osoba je poginula, a više od 30 je nestalo u zapadnom dijelu Kenije zbog klizišta &nbsp;izazvanog bujičnim kišama u petak, izjavio je danas tamošnji ministar unutrašnjih poslova Kipčumba Murkomen.
- Obustavili smo naše operacije potrage i spasavanja za danas“, ali će biti nastavljene sjutra - napisao je Murkomen na platformi Iks (X).
Ministar je pozvao stanovništvo koje žive u blizini rijeka i područja koja su sinoć doživjela klizišta da se presele na bezbjednije lokacije.
Murkomen je rekao da je 25 osoba sa teškim povredama helikopterom prebačeno u grad Eldoret u zapadnom dijelu Kenije.
- Pristup nekim od pogođenih područja i dalje je izuzetno težak zbog poplava i blokiranih puteva - naveo je Crveni krst.
Prošle godine, kišna sezona, pogoršana fenomenom El Ninjo, imala je smrtonosne posljedice u istočnom dijelu Afrike, u Keniji, ali i u susjednoj Tanzaniji, Etiopiji i Ugandi.

U Keniji 21 osoba stradala i 31 nestala u klizištu

Na površinskom kopu “Potrlica“ došlo je do stvaranja takozvane rasjedne zone i pokretanja klizišta, a nije bilo povrijeđenih radnika, niti je došlo do oštećenja tehničkih sredstava - istakli su iz Rudnika uglja Pljevlja i dodali da klizišta predstavlja svakodnevnu mogućnost tokom rada.
Stručne ekipe su, kako dodaju, na terenu i pokušaće da dijelom saniraju prostor, čime bi omogućili i nesmetan prolaz bagera koji se nalaze na toj lokaciji.
- Rudnik uglja Pljevlja (RUP) radi na otkrivci u zoni visokog rizika, usljed neposredne blizine postojećeg korita rijeke Ćehotine. Zbog kašnjenja u realizaciji projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine izazove predstavlja i moguća pojava ovakvih klizišta - navode u saopštenju.
Eksploatacija na površinskom kopu se, kako dodaju, izvodi u istočnom djelu kopa u izrazito složenim i prostorno ograničenim uslovima. 
- Svi radovi se sprovode u skladu sa zakonom, principima odgovornog poslovanja i brige o bezbjednosti zaposlenih. Kompanija je o klizištu terena informisala i rudaskog inspektora koji preduzima dalje korake u skladu sa definisanim procedurama - kazali su iz Rudnika uglja Pljevlja.
Menadžment će u narednom periodu, nakon detaljne analize, razmotriti nastavak navedenih radova na kopu ili prekid istih dok se ne završi projekat izmještanja rijeke Ćehotine. 
- Realizacija projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine je od suštinskog značaja za stabilno snadbijevanja električnom energijom Crne Gore - zaključili su u saopštenju.

RUP: Novo klizište na površinskom kopu "Potrlica", nema povrijeđenih ili oštećenja mašina

Najmanje deset ljudi poginulo je kada je klizište pogodilo autobus u indijskoj državi Himačal Pradeš, saopštili su zvaničnici.
Kako prenosi Anadolija, u objavi kancelarije glavnog ministra na društvenoj mreži X navodi se da postoji zabrinutost da bi još nekoliko ljudi moglo biti zarobljeno ispod ruševina.
Kako se dodaje, spasilačka operacija se nastavlja, a zvaničnici su dobili instrukcije da rasporede svu mehanizaciju.
Indijski premijer Narendra Modi rekao je da je „ožalošćen gubitkom života usljed nesreće“.
- Moje misli su sa pogođenim ljudima i njihovim porodicama u ovom teškom vremenu. Molim se za brz oporavak povrijeđenih - rekao je Modi.
Posljednjih mjeseci, monsunske kiše su izazvale pustoš, uzrokujući bujične poplave i klizišta, uglavnom na sjeveru Indije.
Obilne monsunske kiše obično počinju u Indiji u junu, a završavaju se u septembru.

1250x600

1084x550

Najmajne deset poginulih u klizištu u Indiji

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović obišli su sanirano klizište na magistralnom putu M-2, na dionici Dobrakovo – Barski most.
Riječ je o klizištu koje se nalazi između dva granična prelaza, na jednom od najvažnijih putnih pravaca koji povezuje Crnu Goru i Srbiju, navode iz Ministarstva saobraćaja.&nbsp;
Vukićević je kazala da Ministarstvo saobraćaja kontinuirano ulaže u modernizaciju i sigurnost putne mreže, posebno na saobraćajnicama koje povezuju Crnu Goru sa susjednim državama.&nbsp;
- Završetkom sanacije klizišta ‘Dobrakovo’ obezbijedili smo trajno rješenje i nesmetano odvijanje saobraćaja na ovom putnom pravcu. Ovo je već četvrto klizište koje je sanirano u posljednjih godinu, dok su u toku radovi na još dva tehnički veoma zahtjevna klizišta, čiji završetak očekujemo do kraja godine. Na ovaj način značajno unapređujemo bezbjednost i povezanost saobraćaja. Takođe, želim da najavim i skoro otpočinjanje radova na rekonstrukciji puta Bijelo Polje – Dobrakovo, u vrijednosti od 11 miliona eura, koji se finansira iz kredita EIB-a - kazala je Vukićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkdayJU8KByI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Vuksanović je rekao da su radovi izvedeni u skladu s najvišim standardima, a realizovala ih je kompanija Eurozox.
- Naš cilj je da svaki kilometar crnogorskih puteva bude bezbjedan i pouzdan. Vrijednost ove investicije iznosi šest miliona eura sa PDV-om. Blagovremenom reakcijom prošle godine i realizacijom ovog projekta spriječen je prekid saobraćaja na ovoj izuzetno značajnoj dionici - poručio je Vuksanović.
Završetak ovog projekta doprinosi sigurnijem putovanju, boljoj povezanosti sjevera Crne Gore sa centralnim i južnim regionom, kao i efikasnijem funkcionisanju graničnog prelaza Dobrakovo, navode iz Ministarstva.&nbsp;

Završena sanacija klizišta Dobrakovo između dva granična prelaza

I pored višemjesečnih apela mještana Babinog dola, u podnožju brda Spas u Budvi, nadležni žmure na prijetnju klizištem koje bi moglo nastati zbog prekomjerne gradnje.
Brdo Spas, površine 130 hektara, zaštićeno je kao spomenik prirode od 1968, a mještani kažu da se još u prošlom vijeku znalo da je ono zona rizika i mogućih klizišta.
Devedesetih godina, je jedna od tada građenih kuća “skliznula” desetak metara i ugrozila okolne objekte. Nikada nije završena.
Ipak, urbanistički planovi doneseni tokom prethodne dvije decenije su omogućili gradnju na tom području.
Veliki “ožiljak” na brdu, koji su napravili građevinski radovi na tom terenu poslednjih mjeseci, uključio je alarm od mogućeg klizišta, no na takva upozorenja mještana nadležni ne reaguju.
<h2>Mještani: Zaštitite živote, imovinu i prirodu na Spasu</h2>
Mještani koji žive u podnožju brda su prošle jeseni uočili da je brdo “presječeno” na nekim djelovima.
- Meni kao laiku to djeluje dosta opasno, jer se golim okom može vidjeti da zbog uklanjanja zemlje i šume ima blagog klizanja terena, spiranja zemlje i pojave erozije i vododerina - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Anđa Budimir.
Dodaje da su teren najviše ugrozili pripremni radovi za gradnju – nezakonita sječa šume i presijecanje i skretanje bujičnog toka, koje je utvrdila i inspekcija.
Već pola godine ona od nadležnih traži odgovor koliko je dubok “rez” na brdu i gdje se nalazi klizna ploča.
- Apelujem da struka izađe na teren i izvrši mjerenja, i da nam nadležni kažu je li to opasno i prijeti li našim životima i imovini - rekla je Budimir.
Mještanka Tanja Mandić, koja u podnožju Spasa živi 35 godina u porodičnoj kući, kaže da se za to vrijeme život veoma promijenio jer je omogućena gradnja osmospratnica u podnožju brda.
A da se na tom terenu “sliježe” teren, ona svakodnevno vidi i na potpornom zidu kuće: prije pet godina je on bio “otvoren” tri, a sada 15 santimetara.
- To znači da sve lagano tone. I ja samo želim da mi se obezbijedi ono što mi Ustav garantuje: pravo na bezbednu životnu sredinu i zaštitu prirodne baštine. Ništa drugo - kaže Mandić za RSE.
U posljednjoj zgradi naselja pri brdu se prije tri godine uselila Ivana Zoranić Govedarica, i za svo to vrijeme primjećuje manje odrone.
- Shvatam ja da tu postoji neki plan (za gradnju) podređen investitorima, ali se mora napraviti plan bezbjednosti za građane. Raznim “valorizacijama” mi bukvalno gubimo dostojanstven u human život u ovom gradu - istakla je Zoranić Govedarica.
<h2>Bez konkretnih poteza</h2>
Budimir se mjesecima obraćala nadležnim institucijama na lokalnom i državnom nivou, ali ni nakon četiri inspekcijska nadzora nije ništa konkretno preduzeto.
Iako je ekološka inspekcija utvrdila da su sve devastirane parcele dio zaštićenog područja, dodaje, odgovorni još uvijek nisu identifikovani.
U zapisniku ekološke inspekcije koja je na teren izašla 18.marta, i u koji je RSE imao uvid, navodi se da se sve parcele (na kojima se odvijaju pripremni građevinski radovi) nalaze u zaštićenom dijelu.
Oni konstatuju da su na tom području posječena stabla i prokrčeni placevi, te da se u podnožju brda gradi objekat budvanske firme Galop inženjering.
U zapisniku piše da su vlasnici parcela, Milan Komnjenović i firma Galop inženjering izjavili da nisu izvodili nikakve radove, te da imaju saglasnost za izgradnju apartmanskih objekata.
Takođe, vlasnici druge dvije parcele iz firme Prichal Adriatic tvrde da nisu uklanjali stabla i da imaju urbanističko-tehničke uslove za izgradnju, piše u izvještaju inspekcije.
<h2>Opština: Nadležno je Ministarstvo</h2>
Iz Opštine Budva su saopštili da su za problem na Spasu direktno nadležni Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, te građevinska inspekcija.
- Mi smo uradili što je do nas, lokalna inspekcija je nekoliko puta intervenisala i obavijestila građevinsku inspekciju, očekujem da oni konačno krenu da rade svoj posao - kazao je predsjednik Opštine Nikola Jovanović 30. maja.
Naveo je da lokalna vlast ne želi nikakvu gradnju na Spasu, te da su to saopštili ministarstvu koje već četiri godine priprema Prostorni plan Crne Gore.
Izrada planskih dokumenata koja je u nadležnosti Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, od 2026. će biti u ingerenciji lokalnih parlamenata.
<h2>“Katastrofa u najavi”</h2>
I dok se čeka da država reaguje, građanski aktivista Aleksandar Dragićević je 30. maja napravio video snimke Spasa, kao dokaz o ozbiljnosti upozorenja građana.
On situaciju na Spasu opisuje kao “katastrofu u najavi”.
- Posječeno je oko 12 hiljada kvadrata šume, a podnožje brda se prokopava. Bojim se da bi pri najmanjem potresu, a i poslije obilnih kiša, cijelo brdo moglo da se pokrene, jer se radi o ogromnim nagibima od 45 do 60 stepeni - kaže Dragićević za RSE.
Sa protesta koji je 30. maja organizovan ispred Opštine Budva zbog situacije na brdu Spas, poručeno je da se hitno mora donijeti sanacioni plan kako bi se u podnožju živjelo bez straha za bezbjednost.
Zaustaviti devastaciju, donijeti moratorijum na gradnju a za to vrijeme staviti van snage sve planove za brdo Spas, zahtjev je građanskog protesta.

Strah od klizišta zbog prekomjerne gradnje u Budvi, nadleženi bez konkretne reakcije

Više od 700 mještana u blizini brda Spas kod Budve, gdje se pokrenulo klizište, žive u strahu. Iako ovaj problem nije od juče, reakcije nadležnih institucija izostaju, uprkos brojnim inicijativa. S obzirom na seizmički osjetljivo područje, dugoročno posljedice bi mogle biti katastrofalne.
Stanovnica Babinog dola, koje gravitira na ovom području Božena Jelušić ocijenila je u izjavi za Dan da Budvu urbanistički uređuje samo novac i to od devedesetih godina.
- Ako me pitate kako mještani žive u blizini građevina koje potencijalno mogu da ugroze ovaj prostor, mi smo se na to u Budvi odavno navikli. Navikli smo se od kada na bilo koji način struka i nauka ne utiču na donošenje urbanističkih planova, od kada su oni obesmišljeni jednom nevjerovatnom afirmacijom stambene gradnje. Svi obronci brda Spas napadnuti su gradnjom. Prosto smo se navikli da nam stalno nešto visi nad glavnom i da živimo u maniru "ako" i "dako" jer ovaj seizmički vrlo osjetljiv prostor, na kome postoje verifikovana klizišta, nije nešto na čemu se gradi bez rizika. Što se tiče toga da li je moguće graditi na rizičnim pristorima, jeste, ali je ta gradnja izuzetno skupa i izuzetno ozbiljno zasnovana na istraživanjima, što u ovom slučaju ne vidimo. U blizini moje kuće pokrenulo se bilo jedno klizište, tada se odmah reagovalo. Ne vidim da je sada to iko uradio. Na cijelom prostoru Budve ne vidim da se pitaju nauka i struka. Ostaje nam samo da očekujemo i da se nadamo da neće biti nekih nepredviđenih prirodnih katastrofa, da će i graditelji pokušati bolje da rade - izjavila je za Dan Jelušić, poručujući da je cijela Crna Gora u obavezi da svoje osjetljive prostore zaštiti.
Građanski aktivista i stanovnica Babinog dola Anđa Budimir za Dan ističe da je lokacija (brdo Spas), koja je u prethodnom periodu devastirana građevinskim mašinama, odavno prepoznata kao klizni i teren nepogodan za gradnju.
- U prethodnom periodu na istom terenu javljalo se klizanje objekta, kao i odronjavanje dijela brda i klizanje blata usljed velikih kiša i bujica. Na devastiranom prostoru se bez uključivanja geološke i naučne struke ne može procijeniti ni stepen opasnosti, a ni bezbjednost po lokalno stanovništvo i njihovu imovinu. Do sada slanje inicijativa nadležnim inspekcijskim službama nije dalo rezultata u dijelu uključivanja stručnih lica i relevantnih institucija - upozorava Budimir.
Prema njenoj procjeni, pokretanje tla se desilo usljed presijecanja i skretanja bujičnog toka, evidentiranog na izvodu iz DUP-a Babin do.
- Postojeće stanje hidrotehničke infrastrukture, kao i prokopavanje novog atmosferskog kanala, a tome je svakako doprinijelo i uklanjanje vegetacije (drveća i makije) na površini od 4.50 0m2 i njihovog korijenskog sistema koji je na kraju i držao sav taj teren. Sada na terenu imamo pojavu da bujični tok pokušava da se vrati u svoj višegodišnji pravac, dio voda odlazi novoprokopanim kanalom, a ostatak ljulja kompletan teren koji je ispod. Djelovi stijenja koje voda nosi presijecaju djelove brda što će u krajnjem imati za posljedicu veliko odronjavanje i klizanje terena - upozorava Budimir.
Navodi da na području Mjesne zajednice Babin do živi oko 700 ljudi od kojih većina strahuje od novonastalog problema sa potencijalnim klizištem.
- Posebno oni koji su u ranijem periodu bili svjedoci sličnih katastrofa. Područje na kojem su izvođeni radovi a na kojem sada iz svakog dijela grada vidimo tragove zemlje koja klizi, nekada su stari Budvani zvali "Blato". Posljedice po životnu sredinu su značajne, osim potencijalnog klizišta, suočavamo se svakodnevno sa blokiranim saobraćajnicama usljed prolaska građevinskih mašina. Zbog prekomjerne težine mašina koje se kreću našim ulicama koje su pod velikim nagibima, jako često se dešavaju havarije u dijelu uništavanja postojeće saobraćajne, vodovodne i telekomunikacione infrastrukture. Elaborati procjena uticaja na životnu sredinu koje investitori izrađuju u svrhu dobijanja neophodnih dozvola na terenu se ne poštuju, prašina, zemlja i drugi građevinski otpad u produženom trajanju zagađuju okolinu, a kako nemamo riješeno pitanje atmosferskih kanala i odvoda te vrste voda, sav otpad iz naselja najčešće završava u atmosferskom kanalu u centru grada praveći poplave - istakla je Budimir.
Dodaje da je Zapisnikom Ekološke inspekcije utvrđeno da su sve parcele koje su devastirane dio zaštićenog područja koje potvrđuju studije zaštite brda Spas iz 2009. i 2020. godine.
- Do sada se nijedna institucija za naš problem nadležnom nije oglasila, niti uključila u rješavanje istog iako se o istome priča i piše od oktobra prošle godine, a sve braneći se činjenicama da investitori za radove imaju izdate uslove i dozvole - ukazuje Budimir.
<h2>Katastrofa u najavi</h2>
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević kaže da je klizište na brdu Spas katastrofa u najavi.
- Klizište se već pokrenulo i samo je pitanje kada će pola brda da se obruši na kuće i zgrade. I nije pitanje hoće li biti uništene imovine i izgubljenih života, nego koliko. Institucije, izuzev nekoliko inspekcija, ne rade ama baš ništa da spriječe katastrofu, investitor radi šta misli da treba, skrenuo je prirodne bujične tokove, koji dodatno pokreću materijal i ubrzavaju klizište, i dalje se radi pod samim brdom. Kada se klizište pokrene biće kasno. Poenta je da se ne pokrene i da uradimo nešto kao društvo da spriječimo katastrofu, a to će da košta milione eura - upozorio je Dragićević.

Nadležni ne reaguju na upozorenja: Ako se brdo Spas obruši, spasa neće biti

Projekat sanacije klizišta oko Kanli kule biće završen do početka ljetnje turističke sezone, potvrdio je sekretar za prostorno planiranje i izgradnju Vladislav Velaš nakon nedavnog sastanka u Upravi za kapitalne projekte.
Dalja dinamika je dogovorena i sa vlasnicima susjednih parcela i CEDIS-OM, te se nastavak radova očekuje u narednih mjesec, informiše Velaš.
– Nije bilo drugog izbora, morali smo prekinuti radove, da bi neke stvari u međuvremenu odradili. Opština Herceg Novi je na prošloj sjednici Skupštine usvojila Odluku o gradnji nove trafo stanice, koja se sa postojeće lokacije premješta na obližnju, preko puta, odnosno na istočnu stranu rezervoara za vodu. Izgradnjom te nove trafo stanice svi kablovi i instalacije prelaze na drugu stranu – navodi on.
U prethodnom periodu sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara usklađene su neophodne izmjene projekta, dok je sa vlasnicima privatnih parcela sa južne i istočne strane tvrđave dogovorena dalja dinamika.
– Jako je dobra stvar je što smo uspjeli da nametnemo tu obavezu da se projekat detaljno uskladi sa konzervatorskim uslovima, tako da definitivno prvo što će se raditi su radovi na južnoj strani. Prošle nedelje smo imali i komunikaciju i sa vlasnicima privatnih parcela, jer upravo sa istočne i juže strane je vlasništvo privantih lica. Napravili smo dogovor o samoj dinamici radova, odnosno nekim uslovima koje će investitor i izvođač morati da ispoštuju – pojašnjava Velaš.
Kompanija Crnogorski elektrodistributivni sistem trebalo bi da uskoro završi projektnu dokumentaciju neophodnu za izmještanje trafo stanice.
– Za sam nastavak radova sa sjeverne strane nije problem, imamo jedan 10-o kilovatni kabal, koji je evidentiran i nalazi se van svih radova i bušotina. Definitivno, moramo malo više pažnje da posvetimo tome, ali nije ništa ključno da se u ovom trenutku taj kabal treba izmještati prije nego što odradi trafo stanica – kazao je Velaš.
Vrijednost projekta sanacije klizišta oko Kanli kule je oko 900.000 eura, a posao, koji finansira Uprava za kapitalne projekte, povjeren je kompaniji Intermost.

Završetak sanacije klizišta oko Kanli kule prije ljeta

Put reformi nije bio jednostavan, ali je bio nužan, a podrška Sjedinjenih Američkih Država na tom putu bila je od posebnog značaja - kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na sastanku sa odlazećom ambasadorkom Sjedinjuenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Šaranović je na ovom sastanku, kom je prisustvovao i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, kazao da zahvaljujući podršc SAD njihovoj posvećenosti danas imamo sektor bezbjednosti koji je pouzdan partner kolektivne bezbjednosti.
- Upravo je u tom periodu dodatno osnaženo strateško partnerstvo dvije države, naročito u oblasti bezbjednosti. Reformski procesi bili su zasnovani na izboru profesionalnog menadžmenta u policiji, jačanju zaštitnih mehanizama za njen nezavisan i zakonit rad, kao i unapređenju sistema provjere integriteta policijskih službenika, što je rezultiralo snažnijim, slobodnijim i profesionalnijim institucijama - istakao je Šaranović.
Rajnke je istakla da je saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije bila intenzivna i sadržajna, kroz brojne zajedničke projekte, donacije i obuke. 
- Reforma policije je složen proces, ali Crna Gora se kreće tim teškim putem s profesionalnošću i uspješnim rezultatima koji jačaju institucionalne standarde - kazala je Rajnke, naglasivši da princip vladavine prava mora biti jasan i jednak za sve.
Šćepanović je istakao je da je podrška američke ambasade tokom mandata Rajnke imala važnu ulogu u izgradnji stabilnog i održivog policijskog sistema. 
- Iako pojedinac može imati snagu i autoritet, bez funkcionalnog i posvećenog tima nije moguće ostvariti suštinske i trajne promjene. Upravo kroz zajednički rad gradimo povjerenje, kako unutar Crne Gore, tako i u međunarodnom okruženju, a naš kolektiv povezuje zajednička vrijednost - snažna, jasna i dosljedna posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala, koja predstavlja temelj našeg djelovanja i cilj kojem zajednički težimo - poručio je Šćepanović

Šaranović i Šćepanović sa Rajnke: Podrška SAD-a bila ključna u jačanju bezbjednosnih institucija

Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande - kazao je poslanik Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore Miodrag Laković.
On je, odgovarajući na mreži Iks (X) Đorđiju Kustudić koji je napisao da je vrijeme da on, Janović i ostali razumni i građanski orjentisani funkcioneri PES-a javno osudite ovakve šovinističke ispade koji polako prelaze u obrazac ponašanja, istakao da je saglasan.
- I nije teško, uopšte. Ja se gnušam šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande. I to osuđujem u svakoj prilici - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F2013625508433404084&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca

Bivši generalni sekretar NATO i nekadašnji danski premijer Anders Fog Rasmusen je izjavio da Evropa treba snažno da odgovori ekonomskim mjerama ukoliko Vašington uvede carine članicama alijanse koje su uputile vojnike na Grenland.
Rasmusen je ocijenio da insistiranje američkog predsjednika Donalda Trampa da Grenland postane dio SAD predstavlja najveći izazov za NATO od formiranja alijanse 1949. godine, javlja Rojters.
- Ulog je budućnost NATO. Vrijeme laskanja Trampu je prošlo. To ne funkcioniše. Činjenica je da Tramp poštuje samo snagu i silu. I jedinstvo. To je ono što bi Evropa sada trebalo da demonstrira - rekao je Rasmusen u Davosu, tokom Svjetskog ekonomskog foruma.
Rasmusen je naveo da bi trebalo da bude unaprijeđen sporazum između Vašingtona i Kopenhagena iz 1951. godine, kojim bi se dozvolilo da u bazama SAD na Grenlandu bude ojačano prisustvo NATO.
Prema riječima Rasmusena, trebalo bi napraviti sporazum o investicijama, kako bi se američkim i evropskim firmama olakšalo da iskopavaju minerale na Grenlandu i spriječile kineska i ruska ulaganja u kritične sektore na ostrvu.

Rasmusen: Vrijeme laskanja Trampu je prošlo, Evropa treba snažno da odgovori

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

Tag: kliziste