Predsjednik SAD Donald Tramp podnio je tužbu vrijednu pet milijardi dolara protiv BiBiSija (BBC) zbog montaže njegovog govora od 6. januara 2021. u dokumentarcu Panorama.
Prema sudskim dokumentima podnijetim na Floridi, Tramp je optužio ovu medijsku kuću za klevetu i kršenje zakona o trgovinskoj praksi, prenosi BiBiSi.
BiBiSi se prošlog mjeseca izvinio Trampu, ali je odbio njegove zahtjeve za finansijsku nadoknadu i osporio da postoji bilo kakav „osnov za tužbu zbog klevete“.
Trampov pravni tim optužio je BiBiSi da ga je oklevetao tako što je „namjerno, zlonamjerno i obmanjujuće manipulisao njegovim govorom“.
BiBiSi piše da se njihovo rukovodstvo još nije oglasilo povodom ove tužbe.
Tramp je prošlog mjeseca rekao da planira da tuži BiBiSi zbog dokumentarca, koji je emitovan u Ujedinjenom Kraljevstvu uoči predsjedničkih izbora u SAD 2024. godine.
- Mislim da moram to da uradim - rekao je Tramp novinarima govoreći o svojim planovima.&nbsp;
Dodao je da su ga prevarili.
- Promijenili su riječi koje su izlazile iz mojih usta - naveo je Tramp.
U svom govoru 6. januara 2021. godine, prije nereda u zgradi američkog Kapitola, Tramp je okupljenima rekao: „Ići ćemo do Kapitola i bodrićemo naše hrabre senatore i kongresmene i kongresmenke.“
Više od 50 minuta kasnije u istom govoru, rekao je: „I borimo se. Borimo se kao đavoli.“
U programu Panorama, prikazan je snimak na kojem se čuje kako govori: „Ići ćemo do Kapitola… i biću tamo sa vama. I borimo se. Borimo se kao đavoli.“
BiBiSi je priznao da je montaža stvorila „pogrešan utisak“ da je Tramp „uputio direktan poziv na nasilnu akciju“, ali je naveo da ne postoji osnov za tužbu zbog klevete.
U novembru je procurio interni memorandum BiBiSija u kojem se kritikuje način na koji je govor montiran, što je dovelo do ostavki generalnog direktora Tima Dejvija i direktorke informativnog programa, Debore Ternes.
Prije nego što je Tramp podnio tužbu, advokati BiBiSija su predsjednikovim pravnicima uputili opširan odgovor na njegove tvrdnje.
Naveli su da u montaži nije bilo zlonamjernosti i da Tramp nije pretrpio štetu zbog programa, pošto je ubrzo nakon emitovanja ponovo izabran.
Takođe su istakli da BiBiSi nije imao prava da distribuira, niti je distribuirao program Panorama na svojim kanalima u SAD. Iako je dokumentarac bio dostupan na platformi BiBiSi "iPlayer", bio je ograničen na gledaoce u Ujedinjenom Kraljevstvu.
U tužbi, Tramp se poziva na sporazume koje je BiBiSi imao sa drugim distributerima za prikazivanje sadržaja, posebno na jedan sa trećom medijskom kompanijom koja je navodno imala licencna prava za dokumentarac van Ujedinjenog Kraljevstva. BiBiSi se još nije oglasio povodom ovih tvrdnji, niti kompanija za koju se navodi da je imala ugovor o distribuciji.
U tužbi se takođe navodi da su ljudi na Floridi možda pristupili programu koristeći VPN ili putem striming servisa BritBox.
- Promocija dokumentarca Panorama, zajedno sa značajnim porastom upotrebe VPN-a na Floridi od njegovog debija, ukazuje na veliku vjerovatnoću da su građani Floride pristupili dokumentarcu prije nego što ga je BiBiSi uklonio - navodi se u tužbi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp podnio tužbu za klevetu od pet milijardi dolara protiv BBC zbog montaže govora

Francuski predsjednik Emanuel Makron i njegova supruga Brižit podnijeli su tužbu za klevetu protiv američke influenserke Kendas Ovens, koja tvrdi da je supruga francuskog lidera rođena kao muškarac.
Tužba od 218 stranica podnijeta je sudu u američkoj državi Delaveru, javlja AFP.
U njoj, Makronovi tvrde da Ovens širi „zablude, klevete i laži“.
Ovens, koja ima milione pratilaca na društvenim mrežama, više puta je tvrdila da je Brižit Makron ranije imala operaciju promjene pola.
Ovens stalno ponavlja te tvrdnje u njenom popularnom podkastu i na društvenim mrežama, a u martu 2024. godine je izjavila da bi se kladila na „cijeli svoj profesionalni ugled“ zarad uvjerenja da je Brižit Makron „zapravo muškarac“.
Objavila je i seriju video snimaka, nazvavši ih „Postati Brižit“ (ili „Stvaranje Brižit“).
Teorija zavjere koja godinama kruži društvenim mrežama je da je prva dama Francuske rođena pod imenom Žan-Mišel Tronje (što je zapravo ime njenog brata).
U njenom podkastu objavljenom 23. jula Ovens je ostala iza svojih tvrdnji, a o tužbi je rekla: „To je jednostavno glupo.“
Francuski predsjednik i njegova supruga su preko advokata rekli da su više puta tražili od Ovens da povuče tvrdnje o prvoj dami Francuske, ali su „na kraju došli do zaključka da je sudski proces jedini način da se situacija riješi“.
- Klevetnička kampanja gospođe Ovens je očigledno bila osmišljena da uznemirava i nanese bol nama i našim porodicama i da privuče pažnju i ozloglašenost. Dali smo joj mnogo prilika da odustane od ovih tvrdnji, ali je ona to odbila - navodi se u saopštenju.
U tužbi se navodi da je Ovens „zanemarivala sve vjerodostojne dokaze koji opovrgavaju njenu tvrdnju, nastalu na talasu poznatih teoretičara zavjere i dokazanih klevetnika“.
Ovens je optužena i da je lažno tvrdila da su francuski predsjednik i njegova supruga krvni srodnici i da je Emanuel Makron postavljen na funkciju tajnom zavjerom američke Centralne informativne agencije (CIA).
- Ako je ikada postojao jasan slučaj klevete, onda je to ovaj - rekao je advokat Tom Kler, koji zastupa par.
Prema američkom zakonu, Makronovi će morati da dokažu „stvarnu zlobu“, što znači da je tužena znala da su informacije lažne, ali ih je ipak objavila ili emitovala.
U septembru je francuski sud proglasio dvije žene krivim za klevetu zbog širenja lažnih tvrdnji o Brižit Makron, međutim, ta odluka je poništena po žalbi ranije ovog mjeseca, prema pisanju lokalnih medija.
Ovens je radila za konzervativne organizacije, među kojima su studentska grupa Turning Point i medijska kuća Daily Wire, prije nego što je pokrenula podkast 2024. godine.
U podkastima je širila razne tvrdnje, recimo da iza vakcina protiv kovida-19, holokausta i slijetanja ljudi na Mjesec - stoje zavjere.
Ovens je udata za Džordža Farmera, britansko-američkog preduzetnika i sina barona Majkla Farmera, člana Doma lordova i bivšeg blagajnika Konzervativne stranke, koji se distancirao od nekih stavova svoje snaje.

Makronovi tuže američku influenserku koja tvrdi da je "Brižit muškarac"

Bivši direktor Uprave carine Rade Milošević oklevetao je bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Draga Spičanovića i zbog toga će morati da plati 500 eura, odluke je Višeg suda - potvrđeno je Portalu ETV.&nbsp;
Viši sud potvrdio je odluku Osnovnog suda kojom je &nbsp;utvrđeno da je Milošević 2022. godine gostujući u emisiji "Načisto" povrijedio čast i ugled Spičanoviću povezujući ga sa švercom cigareta.
Kako Portal ETV saznaje Milošević se pred sudom branio da je te informacije " čuo od zaposlenih".
On je takođe naveo da ime Spičanovića nije vidio ni u jednom aktu da se dovodi u vezu sa švercom cigareta već je to samo čuo.
Žalbu na presudu Osnovnog suda izjavio je branilac Miloševića.

Marija Žižić

Milošević će zbog klevete morati da plati Spičanoviću 500 eura

Nekadašnji prvi čovjek Uprave prihoda i carina Rade Milošević oklevetao je bivšu v.d. direktorice te institucije Milenu Petričević i povrijedio njen ugled, čast, prava ličnosti i profesionalni integritet, proizilazi iz presude sutkinje Osnovnog suda Katarine Janković.
-Osnovni sud je donio presudu po tužbi tužilje Petričević a zbog naknade nematerijalne štete. Djelimično je usvojen tužbeni zahtjev tužilje Petričević od 2.000 eura dok je iznos od 28.000 eura odbijen. Presuda nije pravosnažna – navodi se u odgovorima Osnovnog suda dostavljenim Portalu ETV.&nbsp;
Petričević je, na ime nematerijalne štete, a zbog klevete, od Miloševića tužbom tražila 30.000 eura, jer je u izjavi na portalu Libertas press od 13. juna 2022. godine kazao da je „krila da su u Slobodnoj zoni Luke Bar uskladištene cigarete američke kompanije „Lenora International“ koje su dan ranije zaplijenjene u akciji Uprave policije i UPC“...
U izjavi za Portal ETV, Petričević je kazala da je Osnovni sud potvrdio da je Milošević narušio i povrijedio njena prava ličnosti - čast, ugled, lični i profesionalni integritet. Milošević je iznio tvrdnje koje su podložne dokazivanju i sud je, kako je rekla, utvrdio da su neistinite.
<h2>KLEVETE</h2>
- Poslije dvije i po godine, prvostepenom presudom suda konstatovano je i utvrđeno u dokaznom postupku da je tuženi svojom krivicom, iznošenjem neistinitih i netačnih navoda, izvršio nedozvoljenu pravnu radnju - kazala je Petričević. Ona je navela da je sud konstatovao da joj je narušio profesionalni ugled i lični integritet.&nbsp;
Sud je, kako je kazala, usvojio činjenice na kojima je njena tužba zasnovana, čime joj je pričinjena lična i profesionalna satisfakcija, ali ne i kompenzacija za posljedice proživljenog duševnog šoka u kojem se našla nakon spoznaje o klevetama i izrečenim inkriminacijama od Miloševića.
Petričević je u izjavi za Portal ETV naglasila i da je u dokaznom postupku utvrđeno i potvrđeno prvostepenom presudom da u njenom mandatu nijesu bili istekli rokovi za oduzimanje cigareta, kako je to s pozicije direktora Uprave javno, uz medijsku pažnju i željeni publicitet, svjesno tvrdio Milošević, a s ciljem njene profesionalne diskreditacije i eliminacije iz državne službe, po sistemu „Nema čovjeka – nema problema“.&nbsp;
- Naprotiv! Uvidom Osnovnog suda u Podgorici, u presude Upravnog suda, koje su pred tim sudom pokrenuli punomoćnici držalaca i vlasnika cigareta skladištenih u Slobodnoj carinskoj zoni u Baru, nedvosmisleno se utvrđuje da su rokovi za sprovođenje postupka carinski dozvoljenog postupanja sa robom ili njenom upotrebom koje je odobrila carinarica nadležna za sprovođenje nadzora, primjenu propisa i kontrolu nad robom - Carinarnica Bar, istekli u mandatu tuženog – naglasila je Petričević.&nbsp;
Ona je ukazala i da je pred Osnovnim sudom obavljen uvid u presudu donijetu u upravnom sporu između tužioca Lenora International Delawer SAD protiv tuženog Ministarstva finansija, a koju zastupa advokat Zoran Piperović i još dva pravna zastupnika. Uvidom u presudu utvrđeno je, kako je objasnila, da je rok za otpremanje robe u inostranstvo istekao u mandatu tuženog i to 5. maja 2022.godine.&nbsp;
- Sud je to utvrdio iz iskaza tužilje, kojem iskazu je sud u cjelosti poklonio punu vjeru, cijeneći ga kao istinit i objektivan, tim prije što je isti u saglasnosti i sa ostalim i što je iskaz tužilje u saglasnosti sa presudom Upravnog suda U br. 7882/22 od 5. oktobra 2023. godine iz koje je utvrđeno da su rokovi za skladištenje cigareta za pravno lice Lenora International istekli 5. maja 2022. godine, dakle taj rok je istekao u mandatu tuženog – navela je Petričević obrazloženje iz presude.&nbsp;
Ona je podsjetila i da je na radnom ručku sa specijalnim izaslanikom Velike Britanije, upriličenom u Podgorici u januaru 2022. godine, kao Starješina Uprave prihoda i carina, informisala prisutne o aktivnostima koje su u njenom mandatu sprovođene i koje su rezultirale tačnom i pravovremenom evidencijom cigareta i hronologijom vlasništva, kao i dinamikom prispjeća, ustupanja i odlaska robe, vođenom na osnovu podataka sadržanih u sažetoj carinskoj deklaraciji ili lučkim,transportnim i komercijalnim dokumentima.&nbsp;
<h2>OBRAZLOŽENJE</h2>
- Kao rezultat predanog rada, u martu 2022.godine u carinskom informacionom sistemu bilo je evidentirano 182.929 paketa cigareta, 214 šteka i 25 paklica, 526 paketa rezanog duvana, 986 paketa aroma za nargilu, 14 paketa cigarilosa i 5 komada cigarilosa. Ovo ističem posebno iz razloga što su sve zalihe popisanih cigareta koje su bile skladištene u SZLB ostavljene na dalju brigu tuženom.&nbsp;
Na sreću, život nije Internet i ne poznaje opciju „delete“ - poništi pa se izgovorena riječ i učinjeno djelo ne mogu sakriti, a propuštena prilika se ne može vratiti – kazala je Petričević.
Ona je dodala da je sutkinja Janković konstatovala da je tuženi bio svjestan činjenice da su aktivnosti povodom sprečavanja šverca cigareta, a koje su sprovođene u tom periodu, bile pod budnim okom javnosti, zbog čega je u dokaznom postupku svojim interpretacijama želio da svoju krivicu za opake, inkriminišuće i neistinite navode prenese na portal i novinarku Libertasa.&nbsp;
- Vodeći računa o značaju povrijeđenih ličnih dobara, koja su nemjerljiva u novcu, a imajući u vidu cilj naknade nematerijalne štete i karakter same satisfakcije dosuđenog novčanog iznosa, sud je presudom dosudio iznos od dvije hiljade eura kao pravičnu naknadu, imajući u vidu da satisfakcija nije naknada za tužilju i istovremeno nije kazna za tuženog, već jedino „činidba zadovoljenja za povrijeđenog“. Prilikom odlučivanja, sud je posebno cijenio činjenicu, da je tužilja iste noći kada je saznala za sporni tekst, u svom reagovanju objavljenom na portalu Libertas press, javno pozvala tuženog da svoje navode potkrijepi dokazima i da o svojim saznanjima obavijesti sve nadležne organe – citirala je Petričević navode iz prvostepene presude.&nbsp;
Ona je podsjetila da je u reagovanju na Miloševićevu izjavi koja je objavljena na portalu Libertas javno ga pozvala da dokumentuje svoje trvrdnje „da upozna crnogorsku javnost, nadležnog ministra i Vladu Crne Gore i sve nadležne institucije, uključujući i Specijalno i Vrhovno državno tužilaštvo sa detaljima zapljene skrivenih cigareta vrijednih 3,5 miliona eura, i da priloži prateću dokumentaciju o prispjeću „skrivene robe“, teretnici dospijeća kontejnera, naziv brodara, brojeve kontejnera i plombi, agenta, špeditera i carinske službenike koji su carinski nadzor nad robom izvršili i odobrili uslove za iskrcaj i lokaciju skladištenja „skrivene robe“.&nbsp;
-Tuženog sam pozvala da kaže javno koje sam cigarete sakrila, kada, na koji način, gdje sam ih ja bunkerisala, u kojoj količini, individualno ili organizovano, ko ih je utovarao, pretovarao i čuvao, koju sam mehanizaciju koristila... i saopšti ko je, na koji način i kada razotkrio tu skrivenu robu? Iako sam strpljivo čekala zakazanu pres konferenciju i odgovore tuženog na pitanja koja sam mu tada javno postavila ili makar izvinjenje, i javnost i ja ostali smo uskraćeni za odgovore, a njegova izjava je stvorila iluziju da su netačni navodi istiniti, zbog čega sam kasnije podnijela tužbu pred Osnovnim sudom – naglasila je Petričević.
Međutim, ova prvostepena presuda, nedvosmisleno potvrđuje, kako je kazala, njen integritet, lični i profesionalni, kojeg je tužbom ustala da brani.&nbsp;
- Kada govorim o sopstvenom integritetu govorim o privrženosti unificiranim životnim i moralnim vrijednostima utemeljenim u generacijskom identitetu moje porodice. Presuda je dokaz za moje ispravne odluke, koje su potvrda vrijednosti koje baštinim, dok je za tuženog kao donosioca dijametralno suprotnih odluka, ona teži dio, jer se sa takvim odlukama treba suočiti i živjeti – zaključila je Petričević.

Petričević: Sud potvrdio da je Rade Milošević o meni iznio neistine

Nakon što je nedavno sarajevski Općinski sud proglasio Balkansku istraživačku regionalnu mrežu (BIRN) i direktora Denisa Džidića krivim zbog klevete Nebojše Mrvaljevića, stigla je identična presuda i u predmetu vođenom po tužbi Draška Martinovića.
Martinovića je BIRN, uz još osam crnogorskih novinara i aktivista, proglasio ekstremnim desničarem. Pred sarajevskim sudom u toku je još šest sudskih procesa po istom pravnom osnovu.
U prvostepenoj presudi Općinskog suda u Sarajevu je naređeno tuženima da Martinoviću isplate solidarni iznos od 1.500 KM (766 eura) sa zakonskom zateznom kamatom počev od 14. februara 2023. godine kao dana podnošenja tužbe pa do konačne isplate.
Tuženi su dužni i da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku ove presude, a sve u roku od 30 dana od dana donošenja presude.
Nakon iskaza Martinovića pred sudom, dostavljanja dokaza, te iskaza Džidića, sud je donio odluku da je počinjena kleveta.
Džidić je kazao pred sudom i da je autor podataka za Crnu Goru bila Jelena Jovanović.
Ona je u tom projektu kao krajnje desničare i vjerske fanatike označila dvije novinarke – Kaćušu Krsmanović i Tanju Pavićević - i građanske aktiviste i borce za ljudska prava Aleksandra Sašu Zekovića, Predraga Vušurovića, Nebojšu Mrvaljevića, Draška Martinovića, Tanju Knežević-Perišić, Maju Miličković i Tijanu Lopičić.
Sud je istakao da su prve informacije o projektu „Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“ objavljene na konferenciji u Sarajevu, a kasnije i na internet stranici BIRN-a, te da je ime Draška Martinovića dovedeno u kontekst pripadnika ekstremističke grupe, te da je to činjenica koja se morala provjeriti. Sud je takođe konstatovao da je ime Martinovića, kao i još osam osoba iz javnog života Crne Gore postavljeno na mapi na način da su oni označeni „kao stalna prijetnja za mir i stabilnost u Crnoj Gori“.
<h2>Istina ispliva uvijek</h2>
Sarajevski sud utvrdio je da tuženi tokom postupka nijesu dokazali istinitost navoda da je tužitelj ekstremista koji predstavlja prijetnju za mir i stabilnost u Crnoj Gori, kako se to navelo u podacima iz interaktivne mape podataka.
- Polazeći od činjenice da je tužitelj, između ostalih navedenih osoba i udruženja, predstavljen i označen kao krajnji desničarski ekstremista, da označavanje krajnji predstavlja najopasniji, da je u revidiranoj mapi koja se upravo zasnivala na krijeteriju najopasniji ekstremizam brisani podaci za Crnu Goru, upravo pokazuju da su tuženi iznijeli neistinite činjenice. Pored toga, tuženi nijesu dokazali da nijesu znali da je istraživanje neistinito odnosno da su sa nepažnjom zanemarili neistinitost izražavanja - navodi se u presudi suda.
Decidno se navodi i da, „s obzirom na kontekst i formu iznošenja informacija, sud je stava da tuženi nijesu ostupali dobronamjerno, niti da je prenošenje ovih informacija bilo razumno“.
- Javnost ima interes da bude obaviještena o temama od javnog značaja, kao što je predmetna, ali taj interes može zadovoljiti samo pod pretpostavkom da su informacije koje se iznose tačne ili bar zasnovane na određenim činjenicama, te da se iznose sa dobrom namjerom informisanja javnosti, što je po mišljenju suda u konkretnom slučaju izostalo. Stoga, cijeneći sve okolnosti slučaja, utvrđeno je da navodi koji se tiču tužitelja i njegovog označavanja kao ekstremiste predstavljaju klevetu - piše u presudi.
<h2>Targetiranje nevinih</h2>
Slučaj u kome je BIRN targetirao devet crnogorskih državljana kao desničarske ekstremiste je počeo 16. novembra 2022. godine u Sarajevu na konferenciji „Krajnje desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“. Tada je na internet stranici BIRN-a objavljena interaktivna baza podataka „Mapiranja ekstremističkih grupa u regionu“.
- Prvi put imamo mapu koja prikuplja relevantne informacije o krajnje desničarskim i ekstremističkim grupama u cijelom regionu. Njihovo djelovanje narušava procese izgradnje stabilnog i zdravog društva za koje se borimo svakodnevno, stoga nam je važno da ova mapa bude izvor informacija koje će prepoznati sve prijetnje koje ovakve organizacije i grupe mogu proizvesti - rekao je tada Džidić.
Dodao je i da je precizno mapiranje ovakvih organizacija izuzetno bitno i u kontekstu borbe protiv terorizma.
<h2>Od stroge metodologije do labavih smjernica</h2>
Među ekstremiste i religiozne fundamentaliste koji su stalna prijetnja za mir i stabilnost u Crnoj Gori imenom i prezimenom navedeno je devet ljudi, među kojima su i dvije novinarke.
Dva mjeseca nakon objavljivanje mape, nakon velikog pritiska javnosti, crnogorske i međunarodne, mapa je uklonjena. Nakon deset mjeseci, revizije eksternih eksperata, objavljen je novi tekst u kome o Crnoj Gori nema ništa, niti se pominju ranije targetirane osobe. I u odnosu na ostale ekstremne desničare, lista je radikalno smanjena, pa se broj sveo na svega 17, od prvobitnih 71.
U ispravljenom novom projektu, koji nije interaktivna mapa, BIRN se, umjesto ranijih navoda o strogoj metodologiji, sada pravdao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama“.
U „Naučenim lekcijama“, segmentu koji je objavljen uz novo istraživanje, naveli su da su se oslonili na ekspertizu lokalnih novinara.

BIRN i Džidić osuđeni i zbog klevetanja Draška Martinovića

Građanski aktivista i izvršni direktor NVO „Forum Luča“ Nebojša Mrvaljević juče je u Osnovnom sudu, na suđenju protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN -a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalkanInsight Dušice Tomović, kazao da je svoje angažovanje u toj NVO posvetio ljudskim pravima i poštovanju građanskog društva, te i da u njegovim tekstovima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih izjava.&nbsp;
On je Jovanović i Tomović tužio zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva sramna izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“ objavljenih 16. i 30. novembra 2022. godine, u kojima su Mrvaljević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski esktremisti.
<h2>PROBLEMI ZBOG MAPE&nbsp;</h2>
Mrvaljević je kazao da ga je zbunilo, a poslije i uplašilo, to što je stavljen u kontekst djelovanja ultra desničara i nacionalista.
- Bilo mi je nepojmljivo da moj rad može da bude prepoznat na takav način. Radio sam dvadeset godina u policiji i bio svjestan da pojavljivanje na spisku jedne od ovakvih organizacija, kao što je BIRN, može imati za posljedicu probleme lično za mene - u situacijama prelazaka državne granice, te angažovanja na projektima koji se tiču EU. BIRN je do tog momenta bila jedna od kredibilnih organizacija, što je moglo da ima za posljedicu da prilikom svakog mog pojavljivanja na državnoj granici može doći do aktiviranja određenog upozorenja u bazama podataka – kazao je Mrvaljević.
On je nagalsio da je NVO „Luča“ usmjerena prema građanima, bez obzira na naciju, vjeru i društveni status. Nakon objavljivanja skandalozne mape javno mnjenje je, kako kazao, počelo da izbjegava komunikaciju i saradnju sa tom NVO, a sve je to bila posljedica objavljivanja spiska na sajtu BIRN-a.
- U ime Udruženja sam imao pripremne sastanke u procesu dobijanja podrške za projekte, pred Delegacijom EU u Podgorici. Ti procesi su duži i obavljaju se provjere odgovornih lica u udruženjima. Dobio sam nezvaničnu informaciju da moje aplikacije za tri projekta neće biti ni razmatrane, dok se ova situacija sa BIRN-om ne razriješi. Takođe, 2023. godine sam konkurisao za poziciju oficira za sigurnost misije OHDR za posmatranje izbora u Crnoj Gori – ispričao je Mrvaljević.&nbsp;
Nakon intervjua i predaje dokumenata u drugom razgovoru sa njima, kako je naveo, saopšteno mu je da zbog pojave njegovog imena na određenim sajtovima, među kojima se podrazumijevao BIRN, ne mogu da prihvate njegovu aplikaciju, iako je ušao u uži izbor među dvoje kandidata.
Mrvaljević je saopštio da je imao problema i u Nikšiću, gradu u kojem živi, jer se u principu poznaju skoro svi i više puta je na ulici ili na nekim okupljanjima imao neprijatnosti da mu neko priđe, prekine razgovor i kaže: „Ti si ekstremista i nemaš što da komentarišeš“.&nbsp;
Mrvaljević je ispričao i da ga je iz dobre namjere njegov brat od ujaka, član NVO Tvrdoš, upozorio da pripazi na sebe jer su neke njegove kolege i prijatelji komentarisali da postoji način da bude ućutkan.
On je ispričao i da je objavljivanje njegovog imena na sajtu BIRN -a uticalo i na porodicu, te i da njegov sin u Nikšiću nije mogao da nađe posao, iako je imao dest intervjua.&nbsp;
Mrvaljević je na pitanje advokatice tuženih Jovanović i Tomović kazao da je na skupovima na kojima je javno govorio uvijek potencirao održavanje javnog reda i mira, podržavao građanske stavove i vrijednosti i pozivao se na Ustav i zakonitost, te poštovanje različitosti na kojima se zasniva građansko društvo. On je saopštio i da je njegov građanski aktivizam počeo kada je otišao u penziju.&nbsp;
Na pitanje drugog advokata, Aleksandra Đurišića, koji brani tužene, Mrvaljević je odgovorio da je on nikada nije zastupao političke stavove, te i da smatra da jedan građanski skup ne treba to da dozvoli. Naglasio je da od 1991. godine nije bio član nijedne partije.
Na pitanje sudije Sima Rašovića Mrvaljević je rekao da nikada nije osuđen za bilo koje krivično djelo zbog izgovorene riječi. Takođe, Mrvaljević je na pitanje suda naveo da je kasnije povlačenje te mape sa sajta BIRN-a jasno pokazalo da autorke nijesu imale racionalan metodološki pristup prilikom njene izrade za Crnu Goru. Prema njegovim riječima, prepoznato je da čitav rad vezan za Crnu Goru nije održiv, te da je to razlog povlačenja sa sajta.&nbsp;
Zastupnica Mrvaljevića, advokatica Marijana Laković ukazala je da je mapa sa sajta povučena nakon deset mjeseci.&nbsp;
Suđenje se nastavlja 18. decembra.
<h2>POKRENUTI POSTUPCI</h2>
Osim Mrvaljevevićeve tužbe, pred Osnovnim sudom u Podgorici se vode još četiri postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.&nbsp;
Njih su tužile ugledne novinarke Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, zatim građanski aktivisti Draško Martinović i Maja Miličković. Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije.
Takođe, Krsmanović, Pavićević, Mrvaljević, Martinović, Miličković, Tatjana Perišić Knežević, Aleksandar Saša Zeković i Predrag Vušurović su, sredinom februara prošle godine, preko svog zastupnika, sarajevskog advokata Senada Pećanina podnijeli Sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRNA i Denisa Džidića - izvršnog direktora BIRN-a za BiH - za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović, koja ih je targetitrala kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste.
Tuženi BIRN i Džidić su propagandni pamflet autorke Jovanović, koji je naišao na jednodušnu osudu građanskih aktivista i profesionalnih novinara u Crnoj Gori i regionu, ali i zapadnih diplomatskih misija, predstavili javnosti na konferenciji koju su organizovali u Sarajevu u novembru 2022. godine pod naslovom: „Krajnji desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“.
Jovanović i Tomović su u odgovorima na tužbe namjerno prećutkivale činjenice kako bi targetirane dodatno klevetale i diskreditovale, pa su tako, iako su se u danima nakon objavljivanja propagandnog uratka „klele“ u metodologiju i istraživačke mehanizme, u maju na pripremnim ročištima besramno targetiranje aktivista i novinarki predstavile kao vrjednosni sud.
Na taj način, između ostalog Jovanović i Tomović, pokušavaju izbjeći odgovornost za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
Osim toga, pokušale su i dodatno obmanuti Osnovni sud u Podgorici tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti.
No, činjenice ipak govore drugačije. Devetoro targetiranih su se, osim mnogobrojnih pisama i reakcija upućenih odgovornima u BIRN-u koje su oni objvaljivali u rubrici „pisma čitalaca“, još u novembru i decembru &nbsp;2022. godine otvorenim pismima obraćala i njihovim donatorima, ali i tadašnjoj regionalnoj direktorki BIRN-a Mariji Ristić koja je ubrzo nakon skandala sa uratkom Jovanović, napustila tu nevladinu organizaciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fugovor-i-izvjestaji-kljucni-dokazi-sud-od-birn-a-trazi-da-dostavi-dokumentaciju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.8924%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbirn-nije-predlozio-ni-jedan-dokaz-ni-svjedoka-da-bi-negirao-klevetu-prema-crnogorskim-aktivistina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrvaljević: U mojim nastupima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih izjava

Ministar energetike i nosilac liste PES-Demokrate na lokalnim izborima u Podgorici Saša Mujović tužio je portparola Demokratske partije socijalista Miloša Nikolića i DPS zbog klevete, prenosi Portal RTCG.
Kako se navodi u tužbi, Nikolić je sa drugim članovima partije, pokrenuo zlonamjerno osmišljenu kampanju protiv časti i ugleda Mujovića tvrdnjama da je Mujović “dvadeset godina pripadao njima, bio njihov (DPS) glasač, simpatizer i član, da je lažov i preletač”.
U tu svrhu su, navodi se u tužbi, forsirali, pa dijelom i krivotvorili, fotografiju koja je nastala 30. septembar 2022. u objektu hotela Verdi-Voco u Podgorici.
Naime, tog dana kada je nastala sporna fotografija Mujović se odazvao pozivu koleginice iz srednje elektrotehničke škole i sa Elektrotehničkog fakulteta, Dragice Sekulić, koja ga je zamolila da dođe na kraći konsultativni sastanak u vezi razvojnih projekata i navela mu par poznatih lica.
Mujović navodi i da je tuženi ušao u zonu krivotvorenja datuma, pokušavajući da predstavi da se sastanak održao 16.10.2022, u susret lokalnim izborima u Podgorici.
- Te laži su tuženom (Nikoliću i DPS-u) bile nužne da bi tužioca (Mujovića) predstavili kao “preletača”, čovjeka zloglasnog DPS-a - navodi se u tužbi.
Mujović u tužbi poručuje i da su sve iznijete činjenice lažne, te da su DPS i Nikolić iznosili i prenosili neistinite činjenice i tvrdnje, izvrgavajući ga ruglu i javnom preziru.
Konstatuje da nikada nije bio član, simpatizer ili glasač DPS-a te da je teret dokazivanja sa tužioca prešao na tužene, pa će sudu morati da pokažu člansku kartu Mujovića, izjavu u statusu simpatizera i snimke njegovog glasanja DPS-a.
Mujović u tužbi navodi i da je portparol DPS-a Miloš Nikolić u trenutku plasiranja navedenih teza morao znati da on nikada nije bio član te partije.
- Tako je on besprizornim lažima prevario javnost, doveo je i držao sve to vrijeme u stanje zablude, a još uvjerio druge političke subjekte da su te činjenice istinite, jer su zluradi podstaknuti lažima tuženih, te laži uz obilje izdašnih uvreda transponovali na adresu tužioca putem društvenih mreža, portala i medija - piše u Mujovićevoj tužbi.

Mujović tužio Nikolića i DPS za klevetu

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: kleveta