Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i premijer Grčke Kirijakos Micotakis otkazali su posjete Ujedinjenim Arapski Emiratima, dok kruže glasine o zdravlju lidera UAE Mohameda bin Zajeda Al Nahjana.
Kako prenosi <a href="https://www.newarab.com/news/erdogan-postpones-uae-visit-saying-leader-has-health-problem?amp">portal "The New Arab"</a>, Erdogan je u nedjelju saopštio da odgađa posjetu Abu Dabiju jer Al Nahjan ima „zdravstveni problem“, a potom je tu poruku obrisao.
U objavi, koju je na mreži Iks (X) postavio Erdoganov tim, navedeno je da je telefonom razgovarao sa Al Nahjanom.
- Tokom razgovora, predsjednik Erdogan je izrazio žaljenje zbog zdravstvenog problema predsjednika Al Nahjana i poželio mu brz oporavak - navodi se u poruci od tri pasusa.
Dodaje se da će Erdogan u Ujedinjene Arapske Emirate otputovati naknadno, u terminu koji će biti naknadno određen.
Iako je poruka - o kojoj AFP posjeduje snimak ekrana - brzo obrisana sa naloga, već su je prenijeli zvanični turski mediji.
Turski državni emiter takođe je uklonio svoj tekst o Erdoganu u kojem se pominje zdravstveni problem lidera Emirata.
Zvanična novinska agencija Emirata, WAM, izvijestila je o telefonskom razgovoru dvojice lidera, ali nije pomenula da je Erdoganova posjeta odgođena.
Na upit AFP-a, ni tursko predsjedništvo ni vlasti Emirata - koje se same nijesu oglašavale o zdravstvenom stanju svog predsjednika - još nijesu odgovorile.
Tim lidera Emirata u subotu veče objavio je fotografije snimljene istog dana na kojima se Al Nahjan, poznat kao MBZ, vidi nasmijan i naizgled dobrog zdravstvenog stanja, u društvu šeika Tamima bin Hamada Al Tanija, emira Katara.
Grčka je, kako prenosi<a href="https://www.turkiyetoday.com/region/greece-follows-turkiye-in-cancelling-uae-trip-as-al-nahyan-health-rumors-swirl-3214651?s=1"> portal Turkiye Today</a>, u ponedjeljak postala druga zemlja u roku od dva dana koja je otkazala planiranu posjetu na najvišem nivou Ujedinjenim Arapskim Emiratima, nakon što je premijer Kirijakos Micotakis otkazao put u Abu Dabi zakazan za utorak.
Ova odluka uslijedila je manje od 24 sata nakon što je Erdogan odgodio svoju posjetu Emiratima, što je podstaklo neprovjerene spekulacije na društvenim mrežama o zdravstvenom stanju predsjednika UAE.
Direkcija za komunikacije Turske saopštila je u nedjelju da je predsjednik telefonom obavijestio Al Nahjana da odgađa put, koji je prvobitno bio planiran kao prva etapa dvodnevne diplomatske turneje koja je uključivala i Etiopiju. Zvanični razlog nije naveden, iako je direktor za komunikacije Burhanetin Duran ranije istog dana na društvenim mrežama potvrdio planove putovanja.
Grčka je otkazivanje saopštila u ponedjeljak. Umjesto odlaska u Abu Dabi, Micotakis je telefonom razgovarao sa Al Nahjanom, pri čemu su dvojica lidera razgovarala o bilateralnim odnosima i dogovorila susret u naknadno utvrđenom terminu, saopšteno je iz kabineta premijera.
Nijedna vlada nije ponudila javno objašnjenje za iznenadne promjene u rasporedu.
<h2>Neprovjerene spekulacije kruže internetom</h2>
Ubrzo nakon što su uzastopna otkazivanja postala javna, na društvenim mrežama počele su da kruže neprovjerene tvrdnje da se Al Nahjan suočava sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući navode da je možda doživio ozbiljan zdravstveni incident. Nijedna od tih tvrdnji nije potvrđena od strane vlasti UAE niti bilo kojeg zvaničnog izvora, a Abu Dabi se nije oglašavao tim povodom.
Državna novinska agencija UAE, WAM, u svom izvještaju o razgovoru sa Micotakisom nije pomenula bilo kakve zdravstvene probleme, navodeći da je razgovor bio fokusiran na jačanje bilateralnih odnosa i razmatranje regionalnih pitanja.
<h2>Snažne ekonomske i strateške veze</h2>
Uzastopna odgađanja dolaze u trenutku kada Abu Dabi intenzivira saradnju sa obje zemlje. Grčka i UAE izgradile su, kako navode, sveobuhvatno strateško partnerstvo, koje uključuje investicioni program Emirata vrijedan četiri milijarde eura, usmjeren kroz državni fond u oblasti poput odbrane, obnovljivih izvora energije i zelene tranzicije. Oko 1.500 Grka trenutno živi i radi u Emiratima, uglavnom u Abu Dabiju i Dubaiju.
Odnosi Turske i Abu Dabija imaju drugačiju, ali jednako upečatljivu dinamiku. Dvije zemlje su tokom kasnih 2010-ih bile u suprotnim taborima zbog regionalnih rivalstava, ali su od 2021. godine ubrzano normalizovale odnose, potpisujući niz sporazuma o trgovini, investicijama i odbrani. Očekivalo se da će Erdoganova posjeta dodatno osnažiti tu saradnju, sa razgovorima fokusiranim na bilateralnu saradnju i regionalna dešavanja.
Sa grčke strane, Micotakis i Al Nahjan su tokom telefonskog razgovora razmatrali regionalna i međunarodna pitanja, pri čemu su obojica naglasili značaj dijaloga i diplomatije u očuvanju mira i bezbjednosti na Bliskom istoku, navode izvori iz grčke vlade. Dvojica lidera potvrdila su partnerstvo i dogovorila skori susret uživo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Erdogan i Micotakis odložili posjete UAE dok kruže glasine o zdravlju Al Nahjana

Crna Gora ima punu podršku Grčke na evropskom putu, poručio je grčki premijer Kyriakos Micotakis i čestitao crnogorskom predsjedniku Jakovu Milatoviću na pozitivnom Izvještaju Evropske komisije (EK).
&nbsp;Iz kabineta predsjednika države su saopštili da je Micotakis pohvalio ostvarene rezultate i snažno liderstvo Milatovića.
&nbsp;- U telefonskom razgovoru iniciranom od premijera Grčke, Micotakis je poručio da Crna Gora ima punu podršku te zemlje na evropskom putu - navodi se u saopštenju.
Milatović je zahvalio na čestitkama i istakao da Crna Gora cijeni podršku Grčke kao pouzdanog prijatelja i saveznika na putu ka zajedničkoj evropskoj budućnosti.
- Na poziv Milatovića, predsjednik Grčke Konstantinos Tasulas boraviće u zvaničnoj posjeti Crnoj Goru u decembru, dok je Micotakis takođe najavio svoj dolazak do kraja godine, što potvrđuje snažnu dinamiku političkih odnosa i prijateljskih veza između dvije zemlje - kaže se u saopštenju.

Micotakis: Puna podrška Grčke evropskom putu Crne Gore

Premijer Grčke Kirijakos Micotakis izjavio je danas da se Grčka suočava sa ozbiljnim demografskim problemima.
Kako je istakao, napušteni gradovi i sela širom zemlje ukazuju na širi problem opadanja broja stanovnika.
Micotakis je upozorio da je to pitanje ključni izazov za zemlju, prenio je Katimerini.
- Grčka vlada preduzima mjere kako bi zaustavila te negativne demografske trendove dok istovremeno pokušava da obnovi ekonomiju nakon finansijske krize - istakao je grčki premijer.

Micotakis: Grčka je u ozbiljnim demografskim problemima

Vlada Velike Britanije saopštila je uoči posjete grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa Londonu da neće promijeniti stav o vlasništvu nad skulpturama sa Partenona.
Skulpture sa hrama na Akropolju iz Atine je odnio lord Elgin u 19. vijeku i od tada se one nalaze u Britanskom muzeju, uprkos snažnoj kampanji za njihov povratak u Grčku, prenosi Politiko.
Micotakis stiže u London sjutra, a danas je Skaj njuz objavio da su članovi njegove Vlade održali niz „privatnih sastanaka“ sa najvišim zvaničnicima Britanskog muzeja, gdje se razgovaralo o potencijalnom aranžmanu za pozajmicu antičkog umjetničkog blaga.
Svaku promjenu statusa skulptura sa Partenona, što je prošle godine dovela do žestokog spora između Grčke i tadašnje konzervativne vlade u Londonu, morala bi da odobri britanska vlada, jer Zakon o Britanskom muzeju iz 1963. godine onemogućava da bilo šta bude uklonjeno iz njegove kolekcije.
Tokom prošlogodišnjeg sukoba Grčke sa Torijevcima, Kir Starmer, koji je sada premijer, a u to vrijeme je bio lider opozicije, odlučio je da se sastane sa Micotakisom, nakon što je tadašnji premijer Riši Sunak otkazao sastanak s njim zbog žestokog sporenja oko vlasništva nad skulpturama.
Danas je, međutim, portparol britanske Vlade rekao da „nema planova da se mijenja postojeća vladina politiku o restituciji“.
Uoči Micotakisove posjete, iz Starmerovog kabineta je saopšteno da to pitanje uošte neće biti na dnevnom redu sjutrašnjeg sastanka. Umjesto toga, Starmer će insistirati na temama kao što su nastavak podrške Ukrajini i prekid vatre u Gazi.

Velika Britanija neće vratiti djelove Partenona u Grčku

Grčka planira da uvede taksu od 20 eura za posjetioce sa kruzera na ostrvima Santorini i Mikonos tokom ljetnje sezone, u pokušaju da spriječi prekomjerni turizam, izjavio je danas premijer Kirijakos Micotakis.
Turizam je najvažnija privredna grana u Grčkoj, ali neke od najpopularnijih destinacija, uključujući Santorini, idilično ostrvo neobičnih sela i netaknutih plaža sa 20.000 stalnih stanovnika, rizikuju da budu uništene masovnim turizmom, piše Rojters.
Micotakis je danas novinarima na konferenciji pojasnio da je preveliki broj turista problem samo na nekoliko destinacija.
- Krstarenje je opteretilo Santorini i Mikonos i zato nastavljamo sa intervencijama - dodao je on.
Prihod od turizma u Grčkoj bio je oko 20 milijardi eura u 2023. na osnovu gotovo 31 milion posjeta turista.
Na Santoriniju, demonstranti su pozvali na ograničavanje turizma, kao i na drugim popularnim destinacijama za odmor u Evropi, uključujući Veneciju i Barselonu.
Dio prihoda od takse za krstarenje biće vraćen lokalnim zajednicama za ulaganje u infrastrukturu, rekao je Micotakis.
Vlada takođe planira da reguliše broj brodova za krstarenje koji istovremeno pristižu na određene destinacije, dok se na ostrvima moraju nametnuti pravila za zaštitu životne sredine i rješavanje nestašice vode, rekao je on.

Grčka planira uvođenje taksi kako bi smanjila masovni turizam na ostrvima

Kompletan sastav Ustavnog suda od suštinske je važnosti za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji - poručeno je sa sastanka predsjednice i sudija Ustavnog suda Crne Gore sa evropskim komesarom za pravosuđe Majklom Mekgratom.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, na sastanku kojem su prisustvovale sudije Desanka Lopičić, Momirka Tešić, Faruk Resulbegović, Jovan Jovanović, i Nikola Mugoša, generalna sekretarka Suda Biljana Damjanović, kao i članovi delegacije Evropske komisije, kazala je da dolazak Mekgrata u Crnu Goru predstavlja snažnu potvrdu zajedničke posvećenosti i vrijednosti, kao i čvrste odlučnosti da Crna Gora ostvari svoj strateški cilj - punopravno članstvo u Evropskoj uniji, proces u kojem Ustavni sud igra vitalnu i neophodnu ulogu u zaštiti ustavnosti, vladavine prava i zaštiti ljudskih prava.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, komesar Mekgrat pozdravio je postignute rezultate Ustavnog suda u pogledu broja riješenih predmeta i smanjenja trajanja dužine postupka pred Sudom, kada su u pitanju ustavne žalbe.
- Uprkos tome što već duže vrijeme radi u nepotpunom sastavu, Ustavni sud je postigao konkretne rezultate u cilju jačanja vladavine prava - navodi se u saopštenju.
Armenko je upoznala komesara Mekgrita da Ustavni sud danas ima manje od dvije hiljade predmeta u radu, iako ima devet Ustavom propisanih nadležnosti.
- Zahvaljujući dobrog organizaciji, zalaganju stručne službe i sudija, Ustavni sud nema nijednu ustavnu žalbu u radu stariju od dvije godine, čime je spriječeno da Evropski sud za ljudska prava utvrđuje povrede zbog dužine trajanja postupka - kazala je Armenko. Ona je navela da je, u cilju rješavanja zaostalih predmeta iz oblasti normative, prvi put donijet Plan i program rješavanja predmeta, sa definisanim rokovima, kojim će se kvartalno rješavati predmeti po godini prispjeća.
Komesar Mekgrat i sudije saglasili su se, kako su naveli, da je u narednom periodu neophodno osnažiti Ustavni sud u pogledu njegove potpune nezavisnosti i samostalnosti.
Na sastanku je bilo riječi o poštovanju i izvršenju odluka Ustavnog suda, što je od krucijalne važnosti za vladavinu prava zemlje kandidata za članicu Evropske unije.
Delegacija Ustavnog suda na sastanku je istakla da je pored efikasnosti i kvaliteta odluka, u proteklih pet mjeseci Ustavni sud postigao konkretne i mjerljive rezultate po pitanju transparentnosti rada, što se ogleda u svakodnevnoj komunikaciji sa medijima i približavanju odluka građanima, posebno u predmetima koji su od šireg društvenog značaja. 
Prvi put je, napominju, objavljen i spisak neriješenih predmeta iz oblasti normative, koji će biti kvartalno ažuriran.

Komesar Mekgrat: Potpun sastav Ustavnog suda nužan za evropske integracije

Poslanici crnogorskog parlamenta danas neće glasati o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević - potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić navodno je juče na kolegijumu tražio da se danas ne glasa o tome kako bi imali još vremena za dogovor.
Mandić je vanrednu sjednicu Skupštine, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu za izbor jednog sudije Ustavnog suda, zakazao na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Sjednica je počela 10. februara, kada je usvojen dnevni red, a Mandić je tada saopštio da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti. Milatović je prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra.
Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano. U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šest sudija.

Poslanici ni danas neće glasati o izboru Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda

Crna Gora je, napretkom u zatvaranju pregovaračkih poglavlja, pokazala da je posvećena evropskoj budućnosti, kazao je predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister i pozvao sve političke aktere da zadrže fokus na sprovođenju ključnih reformi.
On je, na konferenciji za novinare u Podgorici, rekao da Evropski parlament snažno podržava evropski put Crne Gore i da prepoznaje njen bilans uspjeha u procesu pristupnih pregovora.
- Nastavljamo da snažno podržavamo put Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU) i prepoznajemo njen bilans uspjeha kao predvodnice u procesu pregovora - kazao je Mekalister, koji predvodi delegaciju Odbora koja je u posjeti u Crnoj Gori.
On je naveo da je zatvaranje više pregovaračkih poglavlja krajem prošle godine, kao i jednog početkom ove godine, jasan pokazatelj posvećenosti države evropskoj perspektivi.
Prema riječima Mekalistara, fokus u narednom periodu mora biti na sprovođenju reformi u okviru temeljnih poglavlja, posebno u oblasti vladavine prava.
- To podrazumijeva pravosudnu reformu, imenovanje sudija, kao i snažan i kredibilan odgovor u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući kazne koje imaju odvraćajući efekat i osuđujuće presude u predmetima visoke korupcije - istakao je Mekalister.
On je naglasio da usvajanje zakona samo po sebi nije dovoljno.
- Usvajanje zakona nije djelotvorno ukoliko se oni ne sprovode u praksi. Usvojene reforme moraju biti dosljedno i u potpunosti primijenjene - rekao je Mekalister.
On je kazao da je Crna Gora vrijedan i lojalan partner u okviru NATO, ali je upozorio na bojazni u vezi sa spoljnim uticajima koji mogu ugroziti evropski kurs zemlje.
- Ruska Federacija i Srbija su razvile okvir za aktivnost i manipulaciju s informacijama i koriste medijske, političke i vjerske kanale da ostvare svoje strateke ciljeve, odnosno te aktivnosti su usmjerene na podrivanje evroatlantske orjentacije Crne Gore i na jačanje stavova koji su pro-ruski - rekao je Mekalister.&nbsp;
On je kazao da alatke za uticaj uključuju određene medijske kuće koje, kako je naveo, distribuiraju narative koje su u skladu sa stavovima Kremlja i prikazuju Crnu Goru kao ”drugu srpsku državu”, pojačavaju anti-NATO osjećaj i legitimizuju geopolitičku agendu Rusije.
Kako je dodao Mekalister, određeni akademici i druge uticajne osobe su takođe poslužila kao posrednici u oblikovanju javnog mjenja.
- Suočeni smo sa ovim lošim političkim uticajem i u drugim zemljama, a Moldavija je pozitivan primjer da demokratsko društvo može biti jako odporno. Mi smo na strani Crnogoraca koji žele da nastave da realizuju svoje evropske aspiracije - rekao je Mekalister.&nbsp;
Prema njegovim riječima, posjeta delegacije Evropskog parlamenta predstavlja jasnu poruku podrške Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u EU.
- Naša posjeta pokazuje snažnu podršku Evropskog parlamenta Crnoj Gori na putu pristupanja EU. Vidimo Crnu Goru u evropskoj budućnosti koja može donijeti konkretne i pozitivne rezultate. Želimo da se ovaj pozitivan zamah održi i bićemo uz vas na cijelom ovom putu - poručio je Mekalister.
Odgovarajući na pitanje da li bezbjednostni propusti i bjeksto Miloša Medenice i bivše specijalne tužiteljke Lidije Mitrović mogu da utiču na reformski put Crne Gore i put ka EU, Mekalister je kazao da je napredak vezano za vladavinu prava, građanske slobode, civilno društvo i slobodu medija posebno važan, te da su pred Crnom Gorom brojni izazovi. &nbsp;
On je rekao da je država nastavila sa konsolidacijom ustavnog i zakonskog okvira u okviru Klastera 1, koji se odnosi na vladavinu prava, demokratsko upravljanje i osnovna prava i da je pozitivanim izvještajem o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 potvrđeno da je Crna Gora napravila važan iskorak u usklađivanju propisa u oblasti sudstva i tužilaštva sa evropskim standardima.
- Međutim, prema izvještaju o vladajni prava Evropske komisije za prošlu godinu implementacija ovih reformi ostaje spora i nekonzistentna - kazao je Mekalister i kao glavne probleme naveo dugogodišnja upražnjena radna mjesta u pravosuđu, slabe administrativne kapacitete i izostanak pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije.
&nbsp;Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da i dalje postoje „nedostajući elementi“ u sistemu, prije svega vezano za imenovanja u pravosuđu i saradnju između organa za sprovođenje zakona i sudova.
&nbsp;- Te nedostajuće elemente treba uspostaviti kako bi zatvorili poglavlja 23 i 24, koja su za države članice presudna. Može se otvariti napredak i sada je pravi momenat da usredsredimo na ta posebno teška poglavlja - rekao je Satler.

Mekalister: Crna Gora pokazala da je posvećena evropskoj budućnosti

Mjerenje publike nije samo tehničko pitanje već temelj oglašavanja i važan indikator medijskog pluralizma - kazala je direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić dodajući da je uloga AMU-a da insistira na transparentnosti metodologije i dostupnosti relevantnih informacija.
Ona je to kazala na okruglom stolu povodom predstavljanja studije „Mjerenje medijske publike u Crnoj Gori – Analiza sistema i metodologije mjerenja televizijske gledanosti s preporukama”, koji je organizovala AMU u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori.
Bakić je rekla da je studija nastala u trenutku kada se crnogorski medijski sistem nalazi u fazi intenzivnog normativnog i institucionalnog usklađivanja sa evropskim standardima.
Kako je navela, Evropski akt o slobodi medija, koji je stupio na snagu u Evropskoj uniji, postavlja jasna pravila u pogledu transparentnosti, nepristrasnosti i proverljivosti sistema mjerenja publike.&nbsp;
- Buduće izmjene i dopune našeg zakonodavstva, kao i dalje usklađivanje sa ovim evropskim okvirom, treba da dovedu do unaprjeđenja postojećeg sistema mjerenja - kazala je Bakić.
Ona je rekla da mjerenje publike nije samo tehničko pitanje statistike i metodologije.&nbsp;
- Ono je temelj tržišta oglašavanja, osnova za uređivačke i poslovne odluke, ali i važan indikator medijskog pluralizma i ravnopravnosti na tržištu. U malom i osjetljivom medijskom tržištu kakvo je crnogorsko, svaka metodološka nejasnoća ili nedostatak transparentnosti može imati značajne posljedice - dodala je Bakić.
Ona je podsjetila da Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama propisuje obavezu Agencije da sprovodi godišnje istraživanje javnog mnjenja o povjerenju, gledanosti i slušanosti emitera.
Bakić je navela da medijska strategija dodatno prepoznaje potrebu sistemskog prikupljanja relevantnih podataka o medijskom tržištu.
- Međutim, istovremeno moramo jasno razdvojiti regulatornu ulogu od tržišne funkcije. Regulator ne treba da bude proizvođač tržišne valute, niti konkurent privatnim subjektima - dodala je Bakić.
Ona je kazala da je uloga AMU da obezbijedi okvir.
- Da insistiramo na transparentnosti metodologije, na dostupnosti relevantnih informacija, na mogućnosti nezavisne revizije i na poštovanju principa jednakih uslova za sve učesnike na tržištu - dodala je Bakić.
Ona je istakla da evropski akt o slobodi medija u tom pravcu postavlja standarde.&nbsp;
- On ne propisuje jedinstveni model mjerenja, ali jasno definiše principe: transparentnost, nediskriminaciju, proporcionalnost, uporedivost i provjerljivost. Na nama je da te principe prevedemo u rješenja koja su realna i održiva u crnogorskom kontekstu - kazala je Bakić.
Ona je dodala da je zato studija AMU-a zamišljena kao osnov za unaprjeđenje, a ne kao konačno rješenje.&nbsp;
- Ona analizira postojeći sistem, identifikuje njegove prednosti i slabosti, upoređuje ga sa evropskom praksom i daje osnovne smjernice - rekla je Bakić.
Te smjernice, kako je dodala, treba da posluže kao polazna tačka za zajedničko traženje modela koji je prilagođen Crnoj Gori - njenoj veličini, strukturi tržišta, finansijskim kapacitetima i tehnološkim mogućnostima.
- Posebno je važno pitanje transparentnosti metodologije i mogućnosti nezavisne provjere. U sistemu u kojem podaci o gledanosti direktno utiču na raspodjelu oglašivačkih budžeta i tržišne pozicije emitera, povjerenje je ključni kapital - ukazala je Bakić.
Prema njenim riječima, to povjerenje se ne gradi deklarativno, već kroz jasne procedure, javno dostupne informacije o osnovnim principima metodologije i redovne nezavisne revizije.
Ona je rekla da je Crna Gora malo tržište sa ograničenim oglašivačkim budžetom i specifičnom strukturom medijskog sektora.
- Model koji funkcioniše u velikim evropskim državama ne mora biti direktno primjenjiv kod nas. Zato je ključno da kroz dijalog pronađemo model koji je tehnički pouzdan, finansijski održiv i institucionalno prihvatljiv za sve aktere - poručila je Bakić.
Ona je navela da buduće izmjene zakona, kroz saradnju sa Ministarstvom kulture i medija i drugim relevantnim akterima, treba da imaju za cilj da se preciznije definiše regulatorni okvir, vodeći računa da on bude usklađen sa Evropskim aktom o slobodi medija i da istovremeno poštuje realnosti crnogorskog tržišta.
Zamjenik šefa Misije OEBS-a Đovani Gabasi rekao je da se medijska scena u Crnoj Gori brzo razvija, što stvara potrebu za transparentnim i pouzdanim sistemom mjerenja radijske i televizijske publike.
- Pouzdano mjerenje publike nije tehničko pitanje. Naprotiv, ono je ključni instrument za promovisanje pravednog, transparentnog i održivog medijskog tržišta - ukazao je Gabasi.
Prema njegovim riječima, tačni i nezavisni podaci omogućavaju oglašivačima, emiterima, kreatorima politika i javnosti da donesu informisane odluka zasnovane na dokazima.&nbsp;
- Istovremeno, takvi podaci pomažu medijima da bolje razumiju i služe svojoj publici - dodao je Gabasi.
Govoreći o studiji, on je rekao da taj dokument analizira međunarodne dobre prakse u mjerenju publike uključujući različite sisteme mjerenja publike, primijenjene metodologije i savremena tehnološka rješenja.
On je kazao da transparentni sistemi mjerenja doprinose izgradnji povjerenja među akterima i stvaranju predvidljivijih i pravednijih tržišnih uslova u kojima nezavisni mediji mogu održivo da funkcionišu.
- lako sistemi mjerenja predstavljaju važan temelj pravednog medijskog tržišta, oni su samo jedan dio izgradnje inkluzivnog i otpornog medijskog okruženja - istakao je Gabasi.
Prema njegovim riječima, pristupačnost je ključna komponenta te šire vizije.&nbsp;
Ekspert Odjeljenja za nadzor i analizu medijskih sadržaja u Agenciji za elektroničke medije Republike Hrvatske Stanislav Bender je, predstavljajući studiju, rekao da je fragmentacija publike i sastav mjerenja dovela do razvoja više metodologija.
On je kazao da tržište izrazito fragmentisano u odnosu na njegovu ekonomsku snagu.&nbsp;
Kako je dodao Bender, od ukupnog tržišta koje se procjenjuje na 11-12 milijardi eura godišnje, na televiziju otpada oko 50 odsto ukupne oglašivačke potrošnje.&nbsp;
On je rekao da većina komercijalnih emitera posluje s minimalnim dobitkom ili gubitkom.
Bender je ukazao i na finansijsku neravnotežu između javnog i komercijalnog tržišta i istakao da prihod Javnog medijskog servisa iznosi 22,7 miliona eura i da većina dolazi iz državnog budžeta.
- Prihodi Radio-televizije Crne Gore (RTCG) čine oko 43 odsto ukupnih prihoda svih medija u državi, dok je prihod komercijalnih emitera 17,5 miliona eura - naveo je Bender.
Bender je rekao i da tržište ne prati uvijek proporcionalno gledanost i regulatorni status.
On je ukazao i na to da je televizija i dalje dominantan medij, ali da je tržište u strukturnoj tranziciji.
Bender je kazao da 78 odsto građana svakodnevno gleda TV i da mlađe generacije preferiraju striming.
Dodao je da je studija pokazala nedovoljnu transparentnost u opisu cjelokupne metodologije mjerenja publike i istakao da je potrebna veća transparentnost o tome na koji način se podaci prikupljaju.
Govoreći o preporukama, Bender je rekao da je potrebno uspostaviti institucionalni i industrijski usaglašen sastav.
- Potrebno je povećati transparentnost i dostupnost podataka, razmotriti bolju integraciju za hibridni model mjerenja, uvesti obavezne nezavisne revizije metodologije, osigurati finansijsku i tehnološku održivost sistema - kazao je Bender.
Okruglom stolu su prisustvovali brojni predstavnici televizijskih i radijskih emitera, operatora, agencija za istraživanje javnog mnjenja, nevladinih organizacija koje se bave medijima i izbornim procesima, kao i predstavnici nadležnog ministarstva.

Tag: kirijakos-micotakis