Bivši predsjednik Kipra Jorgos Vasiliju preminuo je u 94. godini, saopštila je njegova supruga, Andrula Vasiliju.
Vasiliju je hospitalizovan 6. januara u Opštoj bolnici u Nikoziji zbog respiratorne infekcije, piše list Katimerini.
Kako navodi taj medij, Vasiliju će ostati upamćen da je, kao kiparski predsjednik, aktivno promovisao rješenje kiparskog problema i pristupanje Kipra Evropskoj uniji.
Rođen je 20. maja 1931. u Famagusti, koji se sada nalazi u turskom dijelu Kipra.
Studirao je ekonomiju u Ženevi, Beču i Budimpešti, gdje je doktorirao, a specijalizaciju iz marketinga i istraživanja tržišta završio je u Londonu, penosi Tanjug.
Prije ulaska u politiku, radio je kao ekonomista i istraživač tržišta u Ujedinjenom Kraljevstvu, a 1962. godine osnovao je Istraživački centar za Bliski istok (MERC), koji je postao najveća konsultantska organizacija u regionu.
Vasiliju je izabran za predsjednika Kipra 21. februara 1988. i tu funkciju je obavljao do 1993. godine.
Tokom njegove administracije osnovan je Univerzitet na Kipru, uveden je PDV i zakon o urbanističkom planiranju, dodeljene su licence novim medijskim stanicama, a stranim investitorima omogućeno je ulaganje u zemlju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Preminuo bivši predsjednik Kipra Jorgos Vasiliju

U trenutku kada bi vlada Kipra trebalo da se fokusira na predsjedavanje Savjetom Evropske unije, primorana je da se na domaćem terenu bori s kontroverzom zbog video-snimka koji kruži internetom, a u kojem se iznose optužbe za korupciju na najvišem nivou.
Središte afere je misteriozni video objavljen na mreži X, u kojem se kroz montažu pojavljuju visoki funkcioneri snimljeni kako, naizgled, objašnjavaju načine zaobilaženja ograničenja troškova izborne kampanje putem gotovinskih donacija, kao i razgovore o šemi koja bi poslovnim ljudima omogućila pristup predsjedniku i prvoj dami. U jednom dijelu pominje se i pomoć Rusima u izbjegavanju sankcija Evropske unije.
Vlada negira optužbe iznesene u snimku i opisuje ga kao „hibridnu aktivnost“ usmjerenu na narušavanje „ugleda vlade i države“.
Iako vlasti ne tvrde da je video lažan, insistiraju da su izjave izvučene iz konteksta i obmanjujuće montirane. Snimci djeluju kao da su napravljeni skrivenim kamerama tokom privatnih sastanaka.
Nezadovoljna takvim objašnjenjem, opozicija sada traži konkretne mjere.
Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis oštro je reagovao na sugestije o nezakonitom finansiranju kampanje u izjavi za lokalne medije juče.
„Javno pozivam svakoga ko ima dokaze o direktnoj ili indirektnoj finansijskoj koristi tokom izborne kampanje ili tokom mog mandata kao predsjednika Republike da ih odmah dostavi nadležnim državnim organima“, rekao je on. „Neću dati pravo nikome, apsolutno nikome, da me optužuje za korupciju“.
Govoreći o navodima o uplatama kompanija, rekao je da preduzeća „moraju da daju i društveni doprinos u okviru društvene odgovornosti kompanija (CSR) za državu, ponavljam, za državu, i da se ti doprinosi odnose na zdravstvo, socijalnu zaštitu, odbranu i mnoge druge oblasti“.
Sporni video objavljen je u četvrtak popodne na društvenoj mreži X, na nalogu pod imenom „Emili Tompson“, koja je opisana kao „nezavisna istraživačica, analitičarka i predavačica, fokusirana uglavnom na unutrašnju i spoljnju politiku Sjedinjenih Američkih Država“.
Nije bilo moguće odmah pronaći javno dostupne i provjerljive informacije koje bi potvrdile pravi identitet osobe iza tog naloga.
U videu se pojavljuju snimci bivšeg ministra energetike Džordža Lakotripisa i šefa kabineta predsjednika Haralambosa Haralambusa.
Na snimcima je Lakotripis predstavljen kao osoba za kontakt za one koji žele pristup Hristodulidisu. Djeluje kao da sagovornika provodi kroz proceduru uplata koje premašuju zakonski limit od milion eura za kampanju.
U pisanoj izjavi Lakotripis je naveo da je iz videa „očigledno“ da su mu pripisane izjave montirane kako bi se iskrivio kontekst razgovora, s ciljem nanošenja štete Kipru i njemu lično. Dodao je da je podnio prijavu policiji. Policija je, nakon njegove prijave, pokrenula istragu o snimku, rekao je portparol policije Viron Vironos za Kiparsku novinsku agenciju.
U nastavku videa pojavljuje se Haralambus, Hristodulidisov šurak, koji objašnjava kako se dolazi do pristupa predsjedničkoj palati. „Mi smo ovdje glavni, nas dvojica, kontakt u palati, odmah pored predsjednika“, kaže on, dodajući da zainteresovani mogu predsjedniku prići s prijedlogom i novcem koji bi se usmjerio na društvene donacije.
Haralambus se povodom ovoga nije zvanično oglasio.
U videu se tvrdi da se društvene donacije koje kompanije uplaćuju kroz fond kojim rukovodi prva dama zloupotrebljavaju kako bi se obezbijedio povlašćen tretman od strane predsjedništva.
Zabrinutost u vezi s tim fondom nije nova. Kiparski parlament je prošle godine usvojio zakon kojim se tražilo objavljivanje imena donatora tog fonda. Predsjednik je, međutim, stavio veto na tu odluku i pokrenuo sudski postupak, tvrdeći da bi javno objavljivanje liste donatora predstavljalo kršenje zaštite ličnih podataka. Sud je presudio u korist predsjednika i imena nijesu objavljena.
Stefanos Stefanou, lider glavne opozicione partije AKEL, rekao je da video otvara „ozbiljna politička, etička i institucionalna pitanja“ koja kompromituju predsjednika i njegov najuži krug, i politički i lično.
Pozvao je predsjednika da smijeni Haralambusa, ukine fond za socijalnu podršku i, nakon objavljivanja imena donatora, prenese njegove nadležnosti na drugu instituciju.
AKEL je juče takođe podnio prijedlog zakona za ukidanje fonda u naredna tri mjeseca i zatražio ostavku prve dame sa čela fonda. Stranka je zatražila i da se navodi iz videa razmotre u parlamentarnom odboru za institucije.
Druga opoziciona partija, Demokratski savez, saopštila je: „Ono što je otkriveno u ovom videu je šokantno i izuzetno ozbiljno… Društvo u nevjerici posmatra i zahtijeva jasne i uvjerljive odgovore od vlade. Odgovore koji još nijesu dati“.
Na Kipru se parlamentarni izbori održavaju u maju, dok su sljedeći predsjednički izbori zakazani za 2028. godinu.

500x500

1250x600

1084x550

Optužbe za korupciju na najvišem nivou potresaju Kipar na početku predsjedavanja EU

Kipar danas preuzima šestomjesečno predsjedavanje EU tokom koga će težiti autonomnoj uniji otvorenoj prema svijetu, dok će na planu proširenja promovisati kredibilnu agendu sa ciljem postizanja konkretnih, opipljivih rezultata.
Prioriteti kiparskog predsjedavanje biće autonomija kroz bezbjednost, odbrambenu spremnost i pripravnost, autonomija kroz konkurentnost, autonomnost i otvorenost prema svijetu, autonomna unija vrijednosti koja nikoga ne ostavlja po strani i dugoročni budžet autonomne unije.
U skladu sa prioritetima, moto kiparskog predsjedavanja "Autonomna unija. Otvorena prema svijetu" odražava, kako se navodi na sajtu kiparskog predsjedavanja Evropskom unijom, vizionarski pristup koji kombinuje unutrašnju snagu i nezavisnost sa otvorenošću, saradnjom i globalnim angažovanjem.
U sklopu trećeg prioriteta - Autonomna i prema svijetu otvorena Unija, ističe se da je proširenje EU u centru tog poduhvata.
- Od Ukrajine do Moldavije, od Zapadnog Balkana do Turske, proširenje je najmoćnije geopolitičko oruđe EU. U suštini se radi o proširenju njenog vitalnog prostora bezbjednosti, stabilnosti i mogućnosti - navodi se.
Predstavljajući u decembru prioritete, logo i moto predsjedavanja EU kiparski predsjednik Nikos Hristodulidis rekao da se Evropa i ranije suočavala sa složenim krizama, čak i egzistencijalnom, i da je morala da odgovori razvijajući se. Dodao je da je su nova obilježja intenzitet, pluralizam i kompleksnost izazova.
- Autonomija je sljedeći korak u evoluciji projekta evropske integracije. Potrebna nam je Evropa bez podjela - istakao je kiparski predsjednik.
U vezi proširenja Hristodulidis je rekao da je proširena Unija jača i bezbjednija Unija i da je proširenje geostrateška neophodnost i investicija u evropsku budućnost.
- Zajedno moramo nastaviti da radimo na ponovnom ujedinjenju Evrope. Kiparsko predsjedavanje će marljivo raditi na unapređenju proširenja - istakao je u poruci pred preuzimanje predsjedavanja kiparski predsjednik.
Za vrijeme svog drugog predsjedavanja EU Kipar će, kako je najavljeno, djelovati kao odgovoran i pošten posrednik i blisko sarađivati sa Evropskim parlamentom i Evropskom komisijom kako bi se izazovi pretvorili u prilike i obezbijedilo da ambicije budu praćene akcijama i opipljivim rezultatima.
Svečano otvaranje kiparskog predsjedavanja EU planirano je za 7. januar u Nikoziji.
Kiparskim predsjedavanjem završiče se osamnaestomjesečni program trija predsjedavanja Poljske, Danske i Kipra.
Na kraju juna 2026. Kipar će rotirajuće predsjedavanje Savjetu predati Irskoj.

Počinje predsjedavanje EU Kipra, prioritet autonomija i otvorenost Unije

Futsal reprezentacija Crne Gore savladala je danas u Igalu, u prvoj od dvije prijateljske utakmice, selekciju Kipra 3:2.
Crnogorska selekcija povela je golom Davida Puletića u 13. minutu.
Na 2:0, tri minuta kasnije, povisio je Janko Bulatović.
Prednost na 2:1 smanjio je Vram Nalpantijan u 19, a pitanje pobjendika riješio je Luka Vuletić u 30. minutu.
Konačan rezultat postavio je Aleksis Cicos u 40. minutu.
"Zanimljiva utakmica u kojoj smo bili bolji rival za nijansu. Kipar se predstavio kao dobra ekipa, brza i borbena, a mi smo u većem dijelu meča izgledali kako želimo. Dobro smo kretali i lopta nas je slušala. Sve u svemu, zaslužena pobjeda Crne Gore", rekao je selektor Sveto Ljesar.
Novi duel na programu je sjutra u 17 sati i 30 minuta.

Futsal reprezentacija pobijedila Kipar

Ženska omladinska fudbalska &nbsp;reprezentacija Crne Gore ostvarila je pobjedu na startu turnira preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine.
Crnogorske fudbalerke savladale su danas u Staroj Pazovi, u prvom kolu grupe B1, selekciju Kipra 3:1.
Vođstvo selekciji Crne Gore donijela je Maša Tomašević u 15. minutu.
Ona je bila strijelac i drugog pogotka u 52. iz jedanaesterca, a sve dileme riješila je, 13 minuta kasnije, Darija Čižek.
Konačan rezultat postavila je Estela 
Eleftheriu u 79. minutu.
Crna Gora će kvalifikacije nastaviti u subotu duelom sa Jermenijom (11), dok je za utorak zakazan meč sa Srbijom (12.00).
Plasman u elitnu rundu, odnosno Ligu A, izboriće prvoplasirane selekcije iz šest grupa, kao i najbolja drugoplasirana.

Omladinska selekcija bolja od Kipra

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da Turska vjeruje da je najrealnije rješenje za politički zastoj oko Kipra postojanje dvije države na tom etnički podijeljenom ostrvu.
Erdogan je na zajedničkoj konferenciji za medije sa novoizabranim predsjednikom kiparskih Turaka, Tufanom Erhurmanom podržao politiku dvije države, kako bi se okončala skoro 50 godina stara podjela ostrva.
- Kiparska grčka strana rješenje za Kipar vidi kao svođenje kiparskih Turaka na status manjine u partnerskoj državi, koja sada ne postoji - rekao je Erdogan, prenosi Tanjug.
Erhurman, koji je u svojoj prvoj inostranoj posjeti po tradiciji posjetio Tursku, koja jedina priznaje otcijepljenu tursku Republiku Severni Kipar, rekao je da obje strane na ostrvu moraju “naučiti lekciju” iz prošlih metoda, koje nisu dale rezultate ili su se završile neuspješno.
- Kiparski Turci su jedan od dva osnivačka partnera ostrva i ovaj status za moj narod nije ni otvoren za debatu, pregovore niti cenkanje. Niko ne bi trebalo da očekuje od nas da idemo putem koji je više puta pokušan u prošlosti i nije vodio nikuda - rekao je Erhurman.
Kipar je podijeljen na grčki i turski dio od 1974. godine a mirovni pregovori između kiparskih Grka i kiparskih Turaka su u zastoju od 2017. godine.
Republika Kipar, u kojoj živi grčko stanovništvo, članica je Evropske unije.

Erdogan: Najrealnije rješenje za Kipar je postojanje dvije države

Dva snažna zemljotresa zatresla su Kipar u sredu, saopštio je Euro-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Prvi zemljotres magnitude 5,2 po Rihteru zabeležen je u 11.31 po lokalnom vremenu.
Epicentar tog potresa bio je u moru, blizu jugozapadne obale ostrva, na dubini od oko 10 kilometara, oko 54 kilometra zapadno od Limasola i 5 kilometara sjeveroistočno od Pafosa.
Nekoliko sati kasnije, u 16.23 po lokalnom vremenu, zatresao je zemljotres magnitude 5,3. Epicentar drugog potresa takođe je bio u moru, na dubini od 14 kilometara, otprilike 50 kilometara zapadno od Limasola i 10 kilometara severoistočno od Pafosa.
Nakon tog udara, usledio je niz podrhtavanja tla.
Mnogi stanovnici i turisti prijavili su da su osetili zemljotres, a neki su priložili i fotografije štete koju je podrhtavanje tla izazvalo.
- Tresla mi se cijela kuća, a sa zida su pale fotografije. Jezivo - napisao je jedan stanovnik udaljen 37 kilometara od epicentra.
Oba potresa snažno su zatresla zapadne djelove ostrva, a mnogi stanovnici i turisti prijavili su da su osjetili podrhtavanje tla. Potres se osjetio i u djelovima Libana.
Civilna zaštita je saopštila da su u selu u blizini epicentra oštećene pojedine kuće, ali nema povrijeđenih.
Privremeno je došlo do prekida telekomunikacionih veza, a sa obližnjih brda na auto-put prema Pafosu i na druge saobraćajnice odronile su se stene.
Grčka državna televizija je objavila da su javne zgrade nakratko evakuisane zbog zemljotresa.

Dva snažna zemljotresa pogodila Kipar

Skupština je u proteklom periodu sprovela ključne reforme, ali da nijesmo previše zadovoljni radom pravosuđa jer se nastavlja funkcionisanje po pravilima koja kroz mnoge pojedince i njihov rad podsjećaju na bivšu praksu i pravila - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić &nbsp;danas u parlamentu Kipra tokom 18. Konferencije predsjednika parlamenata malih evropskih zemalja.
Ovaj događaj je organizovan na temu malih država u vremenu globalne nestabilnosti, a Mandić je poručio da vodimo snažnu i odvažnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Vršimo zakonski nadzor i pokušavamo da se takav model funkcionisanja u pravosuđu promijeni i da se snažnije i odgovornije posvete borbi protiv kriminalnih klanova - naglasio je Mandić.
Zaključio je da je ova borba, zajedno sa brojnim inicijativama koje se tiču životnog standarda građana Crne Gore, ključna da naša zemlja postane članica EU, kao zemlja slobodnih, sigurnih, bogatih i nadasve srećnih ljudi.
Na pres konferenciji održanoj po završetku samita, predsjednica parlamenta Republike Kipar Anita Demetriou i potpredsjednik parlamenta Malte David Agius iskazali su snažnu podršku njihovih zemalja Crnoj Gori na njenom putu da postane prva naredna članica EU.

Mandić iz Nikozije: Nijesmo previše zadovoljni radom pravosuđa

Nadam se, i zato sam danas tu, da ćete tokom našeg drugog predsjedavanja Savjetu u prvoj polovini 2026. godine zatvoriti i ostala poglavlja i time trasirati put ka tome da postanete 28. država članica Evropske unije (EU) - poručio je predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis u razgovoru sa predsjednikom Jakovom Milatovićem.
Naglasio je da je prvo poglavlje naših pristupnih pregovora otvoreno je i zatvoreno tokom prvog predsjedavanja Kipra Savjetu EU u 2012. godini, te da njegova njegova posjeta Crnoj Gori naglašava važnost koju ta zemlja pridaje evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore.
Dva predsjednika imala su tete-a- tete razgovor nakon čega je održan i sastanak delegacija.
- Veoma cijenimo poziciju Kipra kada je evropska budućnost Crne Gore u pitanju. Vidim vašu posjetu kao nastavak moje prošlogodišnje posjete Nikoziji i vjerujem da je ovo dobra prilika za nas dvojicu da razgovaramo o jačanju bilateralnih odnosa, ali i na koji način nas Kipar može još snažnije podržati na našem evropskom putu, posebno uoči vašeg predsjedavanja Savjetu Evropske unije naredne godine - poručio je Milatović.
On je istakao da Crna Gora ima jasan cilj, da do 2028. godine postane 28. država članica EU, koji je ambiciozan ali i dalje realan.
Teme razgovora dva zvaničnika bile su i jačanje bilateralnih odnosa, posebno u oblastima ekonomije, trgovine i turizma.
- Posjeta predsjednika Kipra realizovana uoči predsjedavanja te zemlje Savjetu Evropske unije u prvoj polovini 2026. godine potvrda je odličnih, prijateljskih odnosa sa Crnom Gorom. Ona predstavlja i nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU - naglasili su u kabinetu Milatovića.

Milatović - Hristodulidis: Kipar snažno podržava evropski put Crne Gore

Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis boraviće danas u radnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da Hristodulidis dolazi u Crnu Goru uoči predsjedavanja Kipra Savjetu Evropske unije (EU) u prvoj polovini naredne godine.
Navodi se da je posjeta Hristodulidisa potvrda odličnih, prijateljskih odnosa sa Crnom Gorom.
- Posjeta kiparskog predsjednika predstavlja i nastavak snažne diplomatske aktivnosti Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine - kaže se u saopštenju.

Hristodulidis danas u Crnoj Gori

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: kipar