Sjevernokorejski lider Kim Džong Un istakao je u novogodišnjoj čestitiki ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kako su njegova država i Rusija „dijelile krv, život i smrt“ ratujući u Ukrajini.
U toj poruci koju je objavila danas državna novinska agencija KCNA, Kim je rekao da je 2025. bila „značajna godina“ za njihov bilateralni savez koji je „učvršćen deljenjem krvi, života i smrti u istom rovu“, prenosi britanski ljevičarski list Gardijan na svom portalu.
Sjeverna Koreja je u aprilu potvrdila da je poslala svoje vojnike da podrže ruske u ratu protiv Ukrajine i da su i oni ginuli u borbama, a ovog mjeseca je objavila da ih je u avgustu poslala da uklanjaju mine u Kurskoj oblasti u Rusiji, na granici Ukrajine, koju su ukrajinske trupe zaposjele avgusta 2024. i držale do prvih mjeseci 2025.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sjevernokorejski lider čestitao Putinu Novu godinu, podsjetio da su 2025. zajedno ratovali u Ukrajini

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un naredio je zvaničnicima da povećaju proizvodnju projektila i izgrade više fabrika kako bi zadovoljili rastuće potrebe njegove vojske za tim projektilima.
Pjongjang je posljednjih godina značajno povećao testiranje raketa s ciljem, kako kažu analitičari, poboljšanja sposobnosti preciznih udara, izazivanja Sjedinjenih Američkih Država, kao i Južne Koreje, te testiranja oružja prije izvoza ključnom savezniku Rusiji.
Tokom posjete fabrikama municije u pratnji visokih zvaničnika, državna Korejska centralna novinska agencija (KCNA) saopštila je da je Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu koja je pred njima.
Sjevernokorejski lider je rekao da je potrebno "dodatno proširiti ukupne proizvodne kapacitete" kako bi se održao korak s potražnjom oružanih snaga Pjongjanga i naredio izgradnju novih fabrika municije, izvještava KCNA.
- Sektor proizvodnje projektila i granata je od najveće važnosti za jačanje ratnog odvraćanja - rekao je Kim Džong Un.
Sjeverna Koreja i Rusija su se zbližile otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu prije skoro četiri godine, a Pjongjang je poslao trupe da se bore za Rusiju, zajedno s artiljerijskim granatama, raketama i raketnim sistemima dugog dometa.
Zauzvrat, Rusija šalje Sjevernoj Koreji finansijsku pomoć, vojnu tehnologiju te zalihe hrane i energije, kažu analitičari.
Vašington je takođe ukazao na dokaze da Rusija pojačava podršku Sjevernoj Koreji, uključujući pružanje pomoći u naprednoj svemirskoj i satelitskoj tehnologiji, u zamjenu za njenu pomoć u borbi protiv Ukrajine.
Posjeta sjevernokorejskog lidera objavljena je dan nakon što su državni mediji objavili da je obišao fabriku nuklearnih podmornica i obećao da će se suprotstaviti "prijetnji" da Južna Koreja proizvodi vlastite takve brodove uz podršku Vašingtona.
- Sjevernokorejski lider je takođe saznao o istraživanju "novog podvodnog tajnog oružja - saopštila je KCNA.

Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu i proizvode više raketa

Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je 27. oktobra u Kremlju najvišeg sjevernokorejskog diplomatu, dok su ruske snage nastavile svoj prodor u istočnoj Ukrajini, prodirući u ključni grad usred žestokih borbi.
Sjevernokorejski mediji su izvijestili da je ministarka vanjskih poslova Čo Son Hui razgovarala o "mnogim budućim projektima za stalno jačanje i razvoj" bilateralnih odnosa. Putinu je prenijela poruku lidera Kim Džong Una o "bratskom odnosu", bez mnogo detalja.
Sjeverna Koreja postala je ključni pomagač skoro četverogodišnje ruske invazije na Ukrajinu, šaljući artiljeriju, rakete i trupe svom većem susjedu. Pjongjang je zauzvrat dobio rusku vojnu tehnologiju i ekonomsku pomoć.
Posjeta sjevernokorejske ministarke dolazi u trenutku kada se Rusija bori da održi nivo regrutacije usred rastućih gubitaka i nižih finansijskih podsticaja. Rusija je prošle sedmice saopštila da će nastojati da koristi rezerviste za odbranu civilne infrastrukture nakon porasta ukrajinskih napada dronova dugog dometa.
Takav potez bi potencijalno omogućio Moskvi da oslobodi više trupa za borbu na frontu, gdje trpi značajne gubitke dok nastoji da zauzme dobro branjenu ukrajinsku teritoriju. Navodno Rusija takođe nastoji regrutirati više stranih boraca kako bi popunila prazninu.
Sjeverna Koreja je do sada bila najveći dobavljač stranih trupa Rusiji, poslavši prošle godine, prema izvještajima, 11.000 vojnika kako bi pomogli Moskvi da potisne ukrajinske snage iz ruske Kurske regije. Sjevernokorejski mediji nisu rekli da li je Čo razgovarala o slanju dodatnih vojnika u Rusiju.
Uprkos ogromnim gubicima na frontu, ruske oružane snage nastavljaju napredovati u istočnoj Ukrajini. Oko 200 ruskih vojnika ušlo je u ključni logistički grad Pokrovsk u Donjeckoj regiji.
U svom noćnom obraćanju 27. oktobra, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je Rusija koncentrirala svoje najveće napadne snage izvan Pokrovska. Rekao je da trenutno postoji "značajna napadačka aktivnost" oko Pokrovska, uključujući i unutar grada, ali nije dao procjenu situacije.
Rusija pokušava zauzeti grad više od godinu.
Zelenski je rekao da je održao sastanak s proizvođačima dronova i raketa dugog dometa, rekavši da je spreman potpisati trogodišnje ugovore s kompanijama koje proizvode najefikasnije oružje. Ukrajinski lider je naveo da je finansiranje oružja osigurano.
Ukrajina smatra oružje dugog dometa ključnim alatom za okončanje najdužeg rata u Evropi u posljednjih nekoliko decenija i koristila je domaće dronove i rakete za izvođenje dubokih udara na ruske rafinerije nafte, ključni izvor državnih prihoda. Međutim, tražila je snažnije zapadne rakete, uključujući Tomahavke američke proizvodnje, kako bi uništila ta postrojenja.
Izvoz ruske nafte čini oko trećine ukupnih prihoda saveznog budžeta i stoga je ključan za finansiranje rata Kremlja. Udari na rafinerije dolaze usred pada cijena nafte i najtežih zapadnih sankcija protiv Rusije u posljednjih nekoliko mjeseci, što pogoršava ekonomske probleme zemlje.
Prošle sedmice, Sjedinjene Američke Države sankcionisale su dva najveća ruska proizvođača nafte i signalizirale da bi treće strane koje kupuju njihovu proizvodnju - poput Kine i Indije - mogle biti kažnjene. Američke sankcije uslijedile su nakon sličnog koraka Velike Britanije, a uslijedile su sankcije EU ruskoj naftnoj industriji.
- Globalne sankcije i naša preciznost praktično se sinhronizuju kako bi se ovaj rat okončao pod uslovima koji su fer za Ukrajinu - rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju 27. oktobra.
Prethodno je istog dana kazao da Ukrajina i Evropska unija namjeravaju pripremiti plan prekida vatre u roku od sedam do deset dana.
Na sastanku Koalicije voljnih, grupe od više od 20 zemalja koje podržavaju Ukrajinu u Londonu prošle sedmice, britanski premijer Kir Starmer i lideri EU izložili su četiri koraka za koje se nadaju da će prisiliti Putina za pregovarački sto: finansijska podrška Ukrajini zamrznutim ruskim rezervama, nametanje strožih sankcija, isporuka više oružja dugog dometa i pružanje veće protivvazdušne odbrane.
Otkako je drugi put preuzeo dužnost u januaru, američki predsjednik Donald Tramp pokušava da navede Putina da pristane na prekid vatre, ali ga je lider Kremlja svaki put odbijao, kladeći se - kažu stručnjaci - da će se zapadna koalicija s vremenom raspasti.
Nakon posljednjeg poziva s Putinom ranije ovog mjeseca, Tramp je prvobitno rekao da će se sastati s ruskim liderom u narednim sedmicama u Budimpešti, ali je kasnije odustao od toga, rekavši da nije vidio napredak u mirovnom procesu.
Tramp je potom uveo potencijalno snažne sankcije za naftu, što je prvi put da je uveo kazne Rusiji od povratka u Bijelu kuću.
Rusija je prošle sedmice poslala specijalnog izaslanika za investicije i ekonomsku saradnju Kirila Dmitrijeva, tečnog govornika engleskog jezika koji je studirao u Sjedinjenim Državama, u Vašington na razgovore. Nije jasno kakav je bio ishod tih razgovora.
U videu koji je objavio na Telegramu 26. oktobra, Dmitrijev je rekao da je Moskva "posvećena konstruktivnom dijalogu i jasnom saopštavanju stava Rusije".
Usred toga što se Zapad, čini se, ujedinjuje s Kremljem, Rusija je ove sedmice objavila da je uspješno testirala novu interkontinentalnu krstareću raketu sposobnu za nuklearno oružje, što je izazvalo kritike Vašingtona.
Kremlj se tokom rata više puta okrenuo zveckanju nuklearnim oružjem kako bi potkopao odlučnost Zapada i stvorio podjele unutar koalicije. Tramp je ponekad upozoravao da se ne šalje snažna vojna pomoć Ukrajini, rekavši da bi to moglo izazvati nuklearni rat. Međutim, ovaj put je uzvratio Putinu.
- Morate okončati rat. Rat koji je trebao trajati jednu sedmicu sada je u svojoj skoroj četvrtoj godini. To je ono što biste trebali učiniti, umjesto testiranja raketa - rekao je Trump putujući iz Kuala Lumpura u Tokio.&nbsp;

Putin se ponovo fokusira na Pjongjang, Zelenski na oružje dugog dometa

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da bi želio da se sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom tokom tekuće posjete Aziji.
- Želio bih, otvoren sam za to - rekao je američki predsjednik novinarima u avionu na putu za Maleziju, dodajući da je „imao odličan odnos“ sa Kimom, prenosi BiBiSi (BBC).
Tramp je ušao u istoriju tokom svog prvog mandata, postavši prvi aktuelni američki predsjednik koji je kročio u Sjevernu Koreju 2019. godine.
Njih dvojica su se sastali tri puta tokom Trampovog prethodnog mandata, ali nisu uspjeli da se dogovore o programu denuklearizacije. Sjeverna Koreja je od tada sprovela više testova interkontinentalnih raketa.
Na pitanje da li bi priznao Sjevernu Koreju kao nuklearnu državu, Tramp je rekao: „Mislim da su oni neka vrsta nuklearne sile. Imaju mnogo nuklearnog oružja, samo ću to reći“.
Kim je rekao da je otvoren za novi sastanak sa Trampom, pod uslovom da SAD prestanu da iznose svoj „apsurdni zahtjev“ da Sjeverna Koreja odustane od svog nuklearnog oružja.
- I dalje imam dobro sjećanje na predsjednika Trampa - rekao je Kim u govoru prošlog mjeseca, prema državnim medijima.
Trampova prva stanica na azijskoj turneji biće Malezija, gdje će prisustvovati samitu Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN), a potom će u Busanu, u Južnoj Koreji, biti na samitu APEK-a, gdje će sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.

Tramp želi sastanak sa Kim Džong Unom

Sjeverna Koreja danas je ispalila najmanje jednu balističku raketu, saopštila je južnokorejska vojska.
Taj "neidentifikovani" projektil ispaljen je u pravcu istoka prema genaralštabu južnokorejske vojske, navedeno je u saopštenju.
Ovo je, koliko je poznato, prvi put da Pjongjang ispaljuje balističku raketu od juna, kada je inaugurisan južnokorejski predsjednik Li Džae-mjung, koji je rekao da nastoji da poboljša odnose svoje zemlje sa Sjevernom Korejom.
Raketa je ispaljena uoči samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (Apek), koji treba da se održi u južnokorejskom gradu Gjeongdžuu 31. oktobra i 1. novembra, a tom skupu treba da prisustvuje i predsjednik SAD Donald Tramp.
Američki predsjednik je rekao ranije da se nada da će se sastati sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, možde i ove godine, poslije više razgovora sa njim tokom svog prvog mandata.
Sjevernokorejski lider je rekao da je spreman ponovo da stupi u kontakt sa SAD ako Vašington odustanu od ideje da njegovoj zemlji uskrate pravo na nuklearno oružje.
Ranije ovog mjeseca Sjeverna Koreja predstavila je svoju, kako je rečeno "najmoćniju" interkontinentalnu balsističku raketu, tokom vojne parade u Pjongjangu održane povodom 80. godišnjice vladajuće partije, a kojoj su prisustvovali visoki zvaničnici Rusije i Kine.

Južnokorejska vojska: Sjeverna Koreja ispalila balističku raketu

Lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un najavio je da će zemlja na predstojećem ključnom kongresu vladajuće stranke predstaviti novu strategiju koja podrazumijeva paralelno jačanje nuklearnih kapaciteta i konvencionalne vojne moći, objavili su državni mediji KCNA.
Tokom obilaska vojnih istraživačkih centara u četvrtak i petak, Kim je istakao da će „deveti kongres Radničke partije Koreje usvojiti politiku istovremenog razvoja nuklearnog i konvencionalnog naoružanja u sklopu unapređenja nacionalne odbrane“, prenosi KCNA.
U petak je, osim toga, nadgledao i vojnu vježbu gađanja, a zatim posjetio gradilište nove bolnice.
Ove aktivnosti uslijedile su nakon njegove nedavne posjete Pekingu, najznačajnijeg međunarodnog događaja u kojem je učestvovao u posljednje vrijeme. Tamo se sastao sa svjetskim liderima, među kojima su kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin, što je dodatno ojačalo njegovu međunarodnu vidljivost.
Istovremeno, komentator KCNA-e oštro je osudio predstojeću zajedničku vojnu vježbu SAD-a i Južne Koreje, nazvavši je „probom nuklearnog rata“ i ocijenivši da upravo takvi potezi potvrđuju potrebu za daljim jačanjem sjevernokorejske nuklearne strategije.

Kim Džong Un najavio novu politiku jačanja nuklearnih i konvencionalnih snaga

Severnokorejski lider Kim Džong Un je danas obećao „divan život“ porodicama „mučenika“, koji su, kao pripadnici vojske Sjeverne Koreje, poginuli u Rusiji, boreći se protiv Ukrajine.
Kim je u petak razgovarao sa članovima porodica poginulih vojnika, navodi Rojters.
- Heroizam vojnika je bio moguć zbog snage i hrabrosti kakvu su im pružile njihove porodice- rekao je Kim.
Tvrdi se da je Sjeverna Koreja uputila u Rusiju 15.000 vojnika, od kojih je oko 600 poginulo, navodi Rojters.

Kim Džong Un obećao "divan život“ porodicama "mučenika“ koji su poginuli u Rusiji

Predsjednik Sjeverne Koreje Kim Džong Un pozvao je vojsku te zemlje da se pripremi za "pravi rat", prenijela je danas tamošnja državna agencija KCNA.
Kim se vojnicima obratio nakon što su izveli vježbu artiljerijskog gađanja, koju je gledao sa nekoliko vojnih zvaničnika, ali na nepoznatoj lokaciji.
On je vojnike pozvao da pripreme za "pravi rat", kao i da budu u stanju da "unište neprijatelja u svakoj bici", prenijela je KCNA.
Nekoliko jedinica sjevernokorejske vojske borilo se u ratu u Ukrajini na strani Rusije, u pograničnom regionu Kursk.
Sjeverna Koreja za taj rat snabdijeva Rusiju granatama i raketama.

Kim Džong Un pozvao vojsku Sjeverne Koreje da se pripremi za pravi rat

Visoki ruski bezbjednosni zvaničnik i blizak saveznik predsjednika Vladimira Putina, Sergej Šojgu, razgovarao je danas s liderom Sjeverne Koreje Kim Džong Unom, što je njihov drugi susret za samo dvije sedmice.
Šojgu, koji obavlja funkciju sekretara Savjeta bezbjednosti Rusije, a ranije je bio ministar odbrane, već je posjetio Pjongjang 21. marta i 4. juna. Ovi susreti naglašavaju sve jače veze između Moskve i Pjongjanga, u trenutku kada rastu tenzije sa zapadnim zemljama.
Prema pisanju državnog lista Rosijska gazeta, Šojgu i Kim su danas vodili opširne bezbjednosne konsultacije. Objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako Kim, odjeven u tradicionalno Mao odijelo, srdačno grli Šojgua po dolasku, nakon čega ga uvodi u salu za zvanične sastanke.
- Dvije sedmice su prošle, a mi se opet srijećemo. Predsjednikovo naređenje mora da se ispuni - odgovorio je Šojgu, aludirajući na specijalnu direktivu koju je, kako je naveo, dobio lično od Putina. Saglasio se s Kimovom ocjenom da učestali susreti svjedoče o sve čvršćim odnosima između dvije zemlje.
Prošle nedjelje, Kim je Putina nazvao „najdražim saborcem“, a savez između Rusije i Sjeverne Koreje opisao kao „pravo drugarstvo među saborcima u oružju“, posebno ističući ulogu koju je, navodno, sjevernokorejska vojska imala u protjerivanju ukrajinskih snaga iz zapadnog dijela Kurska prošle godine.
Šojgu je u Pjongjangu dočekan uz sve najviše državne počasti – crveni tepih, počasnu stražu i zvaničan prijem koji je predvodio maršal Pak Džong Čon, drugi čovjek po rangu u vojnom vrhu Sjeverne Koreje.
Savjet bezbjednosti Rusije potvrdio je da je Šojgu doputovao u Sjevernu Koreju po „posebnim instrukcijama ruskog predsjednika Vladimira Putina“. Kako je saopšteno, posjeta i prateći dogovori zasnivaju se na Sporazumu o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu koji su Kim i Putin potpisali u junu prošle godine. Taj sporazum sadrži i klauzulu o uzajamnoj odbrani, na koju se Moskva pozvala prilikom govora o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa u Kursku.
Rosijska gazeta navodi i da su tokom ranijih razgovora ovog mjeseca vođene diskusije o obilježavanju doprinosa sjevernokorejskih trupa u sukobu.
Prema procjenama britanske vojne obavještajne službe, sjevernokorejske snage pretrpjele su više od 6.000 žrtava tokom operacija u Kursku. Pjongjang, međutim, te gubitke zvanično nije priznao.
Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja optužuju Sjevernu Koreju da Rusiji isporučuje balističke rakete, protivtenkovsko naoružanje i milione komada municije za rat u Ukrajini – optužbe koje i Moskva i Pjongjang negiraju. Ipak, prema istraživanju agencije Rojters iz aprila 2025. godine, velike količine sjevernokorejskih granata stigle su na front morskim i željezničkim putem.
Rusija je ovog mjeseca najavila da planira da obnovi direktnu putničku željezničku liniju između Moskve i Pjongjanga – prvi put od 2020. godine. Sa više od 10.000 kilometara dužine, to bi bio najduži direktni vozni pravac na svijetu.

Šojgu se sastao s Kim Džong Unom drugi put ovog mjeseca

Sjeverna Koreja je 7. januara objavila da je testirala novu hipersoničnu raketu srednjeg dometa koja bi mogla da pogodi udaljene ciljeve u Pacifiku.
Sjevernokorejski državni mediji to su objavili dan nakon što je vojska Južne Koreje saopštila da je otkrila da je Sjeverna Koreja lansirala raketu koja je letjela 1.100 kilometara prije nego što je sletjela u vode između Korejskog poluostrva i Japana, prenosi AP.
Sjeverna Koreja je prošle godine isprobala više sistema naoružanja koji mogu da gađaju njene susjede i SAD, uključujući interkontinentalne balističke rakete na čvrsto gorivo.
Postoji zabrinutost da bi njeni vojni kapaciteti mogli dalje da budu unapređijeni uz pomoć tehnologije iz Rusije, sa kojom bliže sarađuje otkako je poslala vojnike na front u Ukrajini sa ruske strane.
Sjeverna Koreja od 2021. godine testira različita hipersonična oružja sposobna da lete pet puta većom brzinom od zvuka. Brzina i manevrisanje takvog oružja imaju za cilj da "zaobiđu" regionalne sisteme protivraketne odbrane.
Posljednje lansiranje nadgledao je sjevernokorejski lider Kim Džong Un, a mediji su prenijeli da je oružje prešlo 1.500 kilometara i dostiglo brzinu 12 puta bržu od zvuka.

Sjeverna Koreja testirala hipersoničnu raketu sa dometom daleko u Pacifiku

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obezbijedilo je sredstva za isplatu naknada učenicima koji pohađaju dualni oblik obrazovanja za decembar 2025. godine.
Za učenike prvog i drugog razreda dualnog obrazovanja u školskoj 2025/2026. godini obezbijeđeno je ukupno 60.834,28 eura. Mjesečna naknada za učenike prvog razreda iznosi 87,60 eura, dok učenicima drugog razreda pripada 131,40 eura.
Kako je saopšteno, u skladu sa Zakonom o stručnom obrazovanju, škola može realizovati stručno obrazovanje u cjelini ili organizovati teorijski dio u školi, a praktično obrazovanje ili njegov dio kod poslodavca. U slučaju da se praktično obrazovanje realizuje u cjelini kod poslodavca, odnosno u dualnom obliku obrazovanja, prava i obaveze učenika i poslodavca uređuju se individualnim ugovorom o obrazovanju, koji zaključuju poslodavac i roditelj učenika.
Učenik ima pravo na naknadu tokom trajanja individualnog ugovora o obrazovanju kod poslodavca. Sredstva za isplatu naknada za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok se za treću godinu obrazovanja naknade isplaćuju iz sredstava poslodavca.

MPNI: Isplaćene naknade učenicima u dualnom obrazovanju za decembar 2025.

Iz Saveza sindikata Crne Gore saopšteno je da su, uz podršku Evropske unije kroz program SOCIEUX+, započeli intenzivan proces jačanja svojih kapaciteta za učešće u socijalnom dijalogu i izmjenama radnog zakonodavstva, sa ciljem profesionalnijeg i snažnijeg zastupanja interesa radnika u ključnim tripartitnim i zakonodavnim tijelima.
Članovi Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) već drugi dan učestvuju u radionicama koje se realizuju u okviru programa SOCIEUX+, tehničke pomoći uspostavljene od strane Evropska unija. SSCG je partnerska organizacija i glavni korisnik projekta pod nazivom „Jačanje kapaciteta predstavnika SSCG u socijalnom dijalogu i radnim grupama za izmjene zakonodavstva“.
Riječ je, kako su naglasili, o trećoj aktivnosti u okviru šire inicijative „Razvijanje strukturiranog okvira za istraživanje, zastupanje i socijalni dijalog unutar SSCG“, čiji je cilj unapređenje institucionalnih kapaciteta Saveza u procesu socijalnog dijaloga.
- U okviru ove misije angažovana su dva eksperta iz zemalja članica EU - Erik Forens, viši službenik u javnom sektoru Francuske i ekspert za radne odnose i menadžment, te Spero Homey, socijalni savjetnik za radnička pitanja pri Sudu rada u Belgiji i ekspert za radno zakonodavstvo i istraživanje - naveli su u Savezu sindikata.
Iz Saveza sindikata Crne Gore ističu da je ova misija pružila izuzetnu priliku za izradu strategije za efikasnije zastupanje interesa radnika i same organizacije u radnim grupama i tripartitnim tijelima, što bi trebalo da rezultira formiranjem Jedinice za istraživanje i zastupanje unutar SSCG.
- SSCG je jedan od ključnih partnera u socijalnom dijalogu u Crnoj Gori. Njihova posvećenost i jasno iskazana potreba za profesionalizacijom, u cilju jačanja kapaciteta uz pomoć adekvatnih alata i efektivne metodologije, pokazatelj su da socijalni dijalog ima budućnost - kazao je Erik Forens.
Slično mišljenje dijeli i Spero Homey, koji je istakao da će uspostavljeni referentni okvir, prilagođena metodologija i alati dodatno osnažiti ulogu SSCG-a, njegovu dokazanu praksu i iskustvo strukturiranog socijalnog dijaloga, zasnovanog na naučnim istraživanjima i zastupanju koje odražava interese radnika i doprinosi demokratskom upravljanju.
Iz SSCG podsjećaju da se socijalni dijalog kontinuirano razvija, te da tranzicioni procesi - od klimatskih promjena do digitalizacije - šire njegov značaj na oblasti u kojima ranije nije bio dovoljno zastupljen.
- Jačanje kapaciteta naših predstavnika, a time i cijele organizacije, za efektivno učešće u socijalnom dijalogu, posebno u kontekstu aktuelnih izmjena radnog zakonodavstva i pregovora u okviru EU pristupnog procesa, jedan je od naših prioriteta. Zadovoljni smo što je program SOCIEUX+ to prepoznao i obezbijedio konkretnu stručnu podršku - poručili su iz Saveza sindikata Crne Gore.

Savez sindikata Crne Gore: Jačamo kapacitete za socijalni dijalog uz podršku EU

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je dekanu Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore, prof. dr Borisu Vukićeviću, inicijativu za hitnu obustavu izvršenja odluke o izboru Ivana Jeknića na poziciju demonstratora, uz ocjenu da je postupak sproveden suprotno važećim internim aktima i zakonu.
Iz Centar za građansko obrazovanje podsjećaju da su i ranije javno upozoravali na nezakonitosti u ovom postupku, te pozivali i rektora Univerziteta Crne Gore da se uključi u rješavanje problema, imajući u vidu, kako navode, ozbiljne povrede propisa i njihov negativan uticaj na akademski integritet.
Na osnovu dokumentacije pribavljene putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, CGO je utvrdio niz nepravilnosti u postupku angažovanja demonstratora na FPN-u za akademsku 2025/2026. godinu. Kako ističu, interni poziv za angažovanje demonstratora objavljen je suprotno Odluci rektora UCG, koja predstavlja jedini važeći pravni osnov za ovu vrstu angažmana.
U pozivu su, prema navodima CGO-a, navedeni nejasni i pogrešni uslovi, uključujući neosnovano pozivanje na član 75 Zakona o visokom obrazovanju, koji se odnosi isključivo na izbor saradnika u nastavi. Suprotno tome, Odlukom rektora izričito je propisano da demonstrator ne može imati status saradnika u nastavi, čime je, kako se navodi, isključena svaka mogućnost primjene te zakonske odredbe. CGO upozorava da je time narušen integritet FPN-a radi partikularnih interesa.
Posebno problematičnim ocjenjuju rad Komisije za izbor kandidata, koja je, kako tvrde, postupala bez pravnog osnova, primjenjujući kriterijume predviđene za izbor saradnika u nastavi, iako se demonstratori angažuju bez zasnivanja radnog odnosa. Na taj način su, navodi CGO, uvedeni novi i stroži kriterijumi koji nijesu predviđeni ni internim pozivom ni Odlukom rektora, čime je narušen princip jednakog tretmana kandidata i transparentnosti postupka.
Dodatnu zabrinutost, prema saopštenju, izaziva činjenica da je zanemaren studentski karakter pozicije demonstratora, te da su kao prihvatljivi kandidati navedena i lica sa naučnim zvanjem doktora nauka koja nijesu studenti, što, kako se navodi, ukazuje na moguće favorizovanje unaprijed određenog kandidata.
CGO ukazuje i na kontradiktorna obrazloženja dekana FPN-a, koji formalno negira primjenu propisa iz oblasti visokog obrazovanja, ali u praksi, prema njihovim riječima, podržava odluku zasnovanu upravo na tim propisima.
- Ovakva praksa predstavlja opasan presedan jer relativizuje važeća pravila i otvara prostor za proizvoljna i interesno motivisana imenovanja, čime se podrivaju autonomija Univerziteta i povjerenje u zakonitost akademskih procedura - navode iz CGO-a.
Zbog bitnih povreda postupka i materijalnog prava, CGO ocjenjuje da odluka FPN-a o izboru demonstratora ne može proizvoditi pravno dejstvo i zahtijeva da se postupak hitno obustavi, poništi sprovedeni interni poziv i raspiše novi, u potpunosti usklađen sa Odlukom rektora UCG i važećim internim aktima.
CGO očekuje i da nadležni organi Univerziteta Crne Gore preduzmu neophodne mjere radi zaštite zakonitosti i akademskog integriteta ove visokoškolske ustanove.
Saopštenje potpisuje Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica CGO-a.

CGO: Dekan Vukićević da obustavi nezakoniti izbor demonstratora na FPN-u

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić učestvuje na 56. izdanju godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma pod nazivom „Duh dijaloga“ koji se održava u Davosu.
Ovogodišnje izdanje se odvija u uslovima značajnih geopolitičkih, ekonomskih i tehnoloških promjena koje, kako su naglasili u Vladi, nameću potrebu za snažnijom međunarodnom saradnjom i zajedničkim djelovanjem radi očuvanja stabilnosti i održivog razvoja.
Spajić će, tokom boravka u Davosu, učestvovati na multilateralnim događajima, uključujući sastanak „Japan, snalaženje u geopolitičkim promjenama“, kao i događaje „Dijalog za večerom - evropski izbori u konkurentnom svijetu“ i “Refleksije o liderstvu mladih šefova država i političkih lidera”.
- Planirano je da predsjednik Vlade ima i bilateralne susrete sa visokim zvaničnicima, uključujući predsjednike vlada, šefove država, evropske komesare, kao i predstavnike međunarodnih organizacija i globalne poslovne zajednice - naglasili su u Vladi.
Učešće na jednom od najuticajnijih globalnih foruma današnjice prilika je, dodaju oni, za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim pitanjima, kao i za promociju Crne Gore kao stabilne i atraktivne destinacije za investicije.
- Sastanci delegacije Vlade Crne Gore posebno su važni imajući u vidu da se Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma održava na početku godine u kojoj Crna Gora obilježava dvadeset godina od obnove nezavisnosti i dok, u zavšnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU, preuzima značajne regionalne i evropske obaveze - naveli su u Vladi.
Svjetski ekonomski forum, koji se od 1971. godine organizuje krajem januara u švajcarskom Davosu, okuplja političke, ekonomske, poslovne, akademske i druge lidere iz velikog broja država, sektora i zajednica, sa ciljem da se kroz otvoreni dijalog odgovori na savremene globalne izazove i promovišu održive i društveno odgovorne politike rasta i razvoja.

Tag: kim-dzong-un