Velike djelove ukrajinske prijestonice Kijev u subotu su zahvatili prekidi u snabdijevanju strujom, vodom i grijanjem poslije još jedne noći ruskih napada dronovima.
Restrikcije struje je uslijedila poslije zahtjeva državnog elektrooperatera Ukrenerho da se smanji potrošnja i nadovezale su se na redovne višesatne nestanke struje uvedene tokom rata kako bi se sačuvale preostale zalihe električne energije. Kompanija je u saopštenju na društvenim mrežama navela da radi na obnavljanju usluga.
Očekuje se da će temperature pasti i na minus 15 stepeni Celzijusa tokom vikenda, a gradske vlasti su saopštile da su postavile oko 1.200 centara za grijanje.
Posljednji nestanci struje uslijedili su poslije višednevnih teških ruskih napada na Ukrajinu.
U masovnom napadu raketama i dronovima u petak na Kijev poginule su četiri osobe, a 26 je ranjeno. Oštećeno je i 20 stambenih zgrada, uključujući i jednu u kojoj se nalazi ambasada Katara, u jednom od najvećih napada na prijestonicu u posljednjih nekoliko mjeseci.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kasnije je potvrdio da je uslijed tog napada polovinu svih stambenih zgrada u Kijevu ostala bez grijanja i pozvao je sve građane da ako mogu odu iz grada zbog prekida u snabdijevanju strujom.
Komentarišući nedavne ruske napade, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak je rekao da "Moskva pokušava da iskoristi hladno vrijeme kao sredstvo terora".
Savet bezbjednosti UN sastaće se 12. januara kako bi razgovarao o Ukrajini. Ukrajinski ambasador u UN Andrij Meljnik u pismu Savjetu bezbjednosti naveo je da je "Ruska Federacija dostigla zastrašujući novi nivo ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti svojim terorom nad civilima".
Rusija negira da je namjerno gađa civile u Ukrajini uprkos široko rasprostranjenim dokazima o suprotnom od pokretanja invazije u februaru 2022. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kijev bez struje i vode poslije novih ruskih napada tokom noći

Dan prije najavljenih mirovnih razgovora Ukrajine i SAD, najmanje jedna osoba je poginula i 32 je ranjeno u ruskom napadu raketama i dronovima na glavni grad Kijev - novi je bilans koji su saopštile vlasti.
Eksplozije su se čule satima u Kijevu. Napad je počeo u ranim jutarnjim satima i nastavio se i pošto je svanulo.
Poslije noćašnjih i jutrošnjih napada 50.000 domova ostalo je bez struje u oblasti Kijeva, saopštila je najveća ukrajinska energetska kompanija, prenosi BiBiSi (BBC).
Rusija je nanela ozbiljnu štetu energetskoj infrastrukturi, saopštila je DTEK Grupa u novom izvještaju na Telegramu, i dodala da njihove ekipe rade neprestano kako bi se struja vratila potrošačima.
Ukrajinska naftna kompanija Naftogaz saopštila je da je ruska vojska pogodila njene proizvodne kapacitete.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko saopštio je novi broj povređenih - 32, od kojih je 11 prebačeno na liječenje u bolnice.
Među ranjenima u Kijevu je i jedno 16-godišnje dijete, rekao je danas šef gradske vojne uprave Timur Tkačenko.
U široj oblasti Kijeva pogođene su industrijske i stambene zgrade, prenijela je ukrajinska hitna služba.
Napadi su izvedeni u momentu dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sprema za sastanak sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Razgovori o okončanju gotovo četvorogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine je zakazan za sjutra, u nedjelju.
Zelenski je rekao da planiraju da razgovaraju i o teritorijalnim pitanjima u oblastima Donjeck i Zaporožje na koje pretenduje Rusija, ali i o garancijama bezbjednosti Ukrajine poslije rata.
Rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da je tokom noći izvelo "masovni udar koristeći precizno vođeno oružje dugog dometa sa kopna, iz vazduha i sa mora", navodno samo na objekte energetske infrastrukture koje koriste ukrajinske oružane snage, kao i na objekte ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa.
Ministarstvo je saopštilo da je to bio odgovor na napade Ukrajine na civilne objekte u Rusiji. U saopštenju se navodi da su svi ciljevi pogođeni.
Poljska je danas, zbog ruskih napada, na nekoliko sati podigla borbene avione i zatvorila aerodrome u Lublinu i Žešovu, saopštila je komanda Oružanih snaga Poljske na mreži Iks (X), dodavši da nije povrijeđen poljski vazdušni prostor.
Odvojeno su se sukobi ruskih i ukrajinskih snaga nastavili i danas tokom dana. Granatirana su granična mesta Rogzin, Ulanov i Hirki, javio je ukrajinski generalštab preko Telegrama. Generalštab ukrajinske vojske takođe je javio da je registrovan niz borbenih sukoba, uključujući nekoliko koji i dalje traju. Tvrdi se da su ukrajinske snage zaustavile ruske snage od napredovanja u nekim mjestima na liniji fronta.
Rusija je ranije saopštila da je oborila 111 ukrajinskih dronova danas popodne između 15.00 i 18.00 po moskovskom vremenu, od kojih 73 iznad oblasti Brijansk i osam iznad Moskve.

500x500

1250x600

1084x550

Rusija raketama i dronovima napala Kijev, uoči mirovnih razgovora SAD-Ukrajina

Skoro trećina ukrajinske prijestonice ostala je bez grijanja pod niskim temperaturama pošto su ruski dronovi oštetili gradske toplane, dok je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadima u noći petak na subotu.
Ukrajinski zvaničnici naredili su vanredna isključenja struje u velikim djelovima Kijeva, kao odgovor na napade.
Do višesatnog ruskog napada na stambene kuće i civilnu infrastrukturu došlo je dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pripremao za ključne razgovore s predsjednikom SAD Donaldom Trampom o mirovnom planu koji podržava Vašington.
- Mnogo toga se može odlučiti prije Nove godine - rekao je Zelenski u objavi na Telegramu u petak.
Bijela kuća, koja nije izdala zvanično saopštenje o sastanku, objavila je raspored koji najavljuje sastanak Zelenskog i Trampa na Floridi popodne u nedjelju.
- Mislim da oni to žele da urade sada, i mislim da Rusija to želi. Ali svaki put kada jedno želi da to uradi, drugo ne želi - rekao je Tramp za Njujork post u petak.
U posljednjoj izjavi novinarima, Zelenski je rekao da će razgovori obuhvatiti dva kritična pitanja u srži pregovora koji su počeli da se ubrzavaju prošlog mjeseca pošto je Bijela kuća objavila plan koji se smatra veoma povoljnim za Moskvu.
Jedno pitanje je sudbina istočnog regiona Donbasa, čiji je veći dio pod ruskom kontrolom i gdje Moskva zahtijeva da Kijev preda djelove koje Rusija ne drži, uključujući dva velika grada – Kramatorsk i Slavjansk – koji su ključni za ukrajinsku odbranu u tom području.
Zelenski je predložio kompromis koji zahtijeva uspostavljanje demilitarizovane zone iz koje bi i Ukrajina i Rusija povukle svoje snage. Međunarodne snage bi zatim nadgledale demilitarizovanu tampon zonu.
Ukrajinski lider je pokrenuo ideju o održavanju referenduma o planu, iako je takođe upozorio da bi 60-dnevni prekid vatre bio neophodan kako bi se osiguralo da ljudi mogu bezbjedno da glasaju.
Drugo kritično pitanje bila sudbina najveće ukrajinske nuklearne elektrane. Postrojenje u Zaporiškoj oblasti, koje je bilo najveći izvor električne energije u Ukrajini, nalazi se pod ruskom kontrolom još od početka invazije u februaru 2022. godine.
Zelenski je predložio da se elektrana stavi pod zajedničku kontrolu Ukrajine i SAD, pri čemu bi Vašington ostvarivao profit od prodaje električne energije elektrane – uključujući i potencijalno Moskvi.
Kremlj, koji vjeruje da ima prednost i na bojnom polju i u mirovnim pregovorima, pokazao je malo spremnosti na kompromis u pogledu svojih tvrdih zahtjeva, od kojih većina prethodi invaziji.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadu na ukrajinsku prijestonicu u subotu. Veliki djelovi gradskih četvrti na istočnim obalama reke Dnjepar ostali su bez struje i vode, naveo je u objavi za Telegram.
Najveća ukrajinska privatna elektroenergetska kompanija saopštila je da je skoro trećina Kijeva ostala bez struje.
Dan ranije, Rusija je lansirala teške klizne bombe na Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, ubivši najmanje dvije osobe i ranivši nekoliko drugih.
Najveći ukrajinski lučki grad, Odesa, takođe je pod napadima nekoliko dana zaredom.

Stotine hiljada ljudi bez grijanja u ledenom Kijevu poslije baraža ruskih dronova

Tokom noći izvedeni su masovni napadi dronovima na skladišta nafte i rafinerije u više ruskih regiona i na anektiranom Krimu, što je izazvalo požare, evakuacije i poremećaje u vazdušnom saobraćaju, saopštili su ruski zvaničnici. Ukrajina je kasnije preuzela odgovornost za napade na vojnu i energetsku infrastrukturu.
U Volgogradskoj oblasti pogođeno je skladište nafte u Uryupinsku, gdje je izbio požar i izvršena evakuacija stanovništva. Napadnuta je i rafinerija Novo-Jaroslavsk u Jaroslavlju, nakon čega je lokalni aerodrom privremeno zatvoren. U Krasnodarskom kraju dronovi su pogodili područje oko rafinerije Afipski, izazvavši požare i nestanak struje u obližnjim naseljima. Požar je zabilježen i u skladištu nafte na Krimu, blizu Simferopolja.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je oborilo 141 dron, dok je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio da su uništeni rafinerija Afipski, skladište u Uryupinsku i više vojnih ciljeva, uključujući radare, sisteme PVO i objekte elektronskog ratovanja u Donjeckoj, Zaporoškoj oblasti i na Krimu.
Napadi su dio pojačane ukrajinske kampanje protiv ruske energetske infrastrukture, koja traje od jula, s ciljem slabljenja kapaciteta Rusije za vođenje rata. Novi talas udara uslijedio je ubrzo nakon velikog kombinovanog napada 11. decembra, kada su dronovima i projektilima pogođena energetska postrojenja i vojni aerodromi širom Rusije, uključujući i naftnu platformu u Kaspijskom moru.

Kijev pojačao napade: Pogođena ključna energetska infrastruktura u Rusiji

Ukrajina će uvesti nova ograničenja za korištenje električne energije i dozvoliti dodatni uvoz energije, dok nastoji popraviti infrastrukturu oštećenu ruskim napadima, izjavila je kasno u utorak premijerka Julija Sviridenko.
Ruske snage su značajno povećale broj i intenzitet napada na infrastrukturu gasa i energije u Ukrajini tokom posljednjih mjeseci, gađajući i termoelektrane i sisteme za prijenos električne energije.
U posljednjim sedmicama građani u mnogim regijama Ukrajine suočavaju se s čestim i iznenadnim prekidima u snabdijevanju strujom.
U utorak je oko polovine stanovnika glavnog grada Kijeva istovremeno ostalo u mraku.
- Dodatna rasvjeta za zgrade, ulice, parkove, dekorativna svjetla i vanjske reklame u gradskim centrima nije prioritet tokom ovog teškog perioda za energetski sektor- rekla je Sviridenko na X-u, najavljujući nove mjere za poboljšanje situacije za civilne potrošače.
Lista objekata koji imaju pravo na neprekidno snabdijevanje električnom energijom treba dodatno da se skrati.
Izuzetak čine bolnice, škole, ključne zgrade i preduzeća odbrambene industrije.
Državna preduzeća će moći da započnu uvoz energije, dodala je Sviridenko.
- Ovo će smanjiti pritisak na elektroenergetsku mrežu Ukrajine i stabilizovati opterećenje tokom sati najveće potrošnje- dodala je ona.
<h2>Polovina Kijeva u mraku</h2>
U utorak je nacionalni operator elektroenergetske mreže uveo vanredne prekide u snabdijevanju električnom energijom u većini regija Ukrajine, poništavajući rasporede objavljene dan ranije i uvodeći gradove u mrak.
- Situacija u Kijevu ostaje jedna od najtežih, sada je do 50 posto potrošača u glavnom gradu bez struje- saopštilo je Ministarstvo energetike Ukrajine na Telegramu.
Ukrajina ima tri nuklearne elektrane koje proizvode više od 50 posto ukupne električne energije u zemlji, ali su te elektrane primorane da smanje proizvodnju zbog oštećenja dalekovoda.
Prekidi u snabdijevanju električnom energijom utiču i na grijanje i na dovod vode.
Stanovnici Kijeva i kijevske oblasti tokom protekle sedmice imali su struju samo 10 sati dnevno.

Kijev djelimično bez struje nakon ruskih napada: Ukrajina uvodi mjere štednje

Da bi pojačala štetu koju nanose njeni već veoma efikasni dronovi Šahed, ruska vojska ih sada oprema kompaktnim raketama vazduh-vazduh R-60, dizajniranim za napad na neprijateljske helikoptere ili vojne avione, prenio je francuski list Le Parisien i dodao da "Rusija želi da udari još jače svojim dronovima".
Prema riječima nekoliko vojnih analitičara, Moskva sada raspoređuje nadograđene dronove Šahed opremljene raketama R-60. Kao vizuelni dokaz, Sternenko, ukrajinska nevladina organizacija, podijelila je nedavno video snimke na društvenim mrežama koji prikazuje presretanje drona Šahed-136 naoružanog raketom R-60.
- Danas je, prvi put, na Šahedu otkrivena raketa vazduh-vazduh R-60- napisao je na Telegramu Sergej Beskrestnov, ukrajinski stručnjak za elektronsko ratovanje.
Primarna misija rakete R-60 je da napada helikoptere i taktičke avione kratkog dometa. Verovatno je da je Rusi integrišu u sistem Šahed kako bi neutralisali ukrajinske borbene avione, prenosi Parizien.
R-60, poznata na Zapadu kao AA-8 Afid (Aphid), raketa je kratkog dometa sa infracrvenim tragačem, a nije joj potreban radar za napadanje mete.
Procijenjena na 15.000 dolara po jedinici, to je raketa vazduh-vazduh koja se koristi za blisku borbu.
Sa brzinom od nešto više od 3.000 kilometara na sat, raketa može da nosi eksplozivni teret od oko četiri kilograma. Ostaje da se vidi da li je ovo bio test ruske vojske ili je riječ o raspoređivanju raketa na cijelu flotu dronova, dodao je francuski list.

Le Parizien: Moskva oprema raketama svoje dronove Šahed, nova prijetnja za Kijev

Rusija je tokom noći izvela napad na Kijev, a nešto prije sedam sati ujutro ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da prema gradu ponovo lete rakete. Tokom opsežnog noćnog napada poginulo je najmanje šest osoba, a desetine su povrijeđeni, saopštile su ukrajinske vlasti. - Kijev je ponovo pod vatrom. Ostanite u skloništima - napisao je na Telegramu gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. U metropoli su se tokom noći čule detonacije, a u stambenim zgradama od deset i 22 sprata izbili su požari. U jutarnjim satima prijavljene su dvije eksplozije na sjeveru glavnog grada. Vlada je pozvala stanovnike da ostanu u skloništima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125081148_e8f78a76dc43c19feb9a6f380539897a3bd8000db91326dc073c000ddb1bded2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251125081148_e8f78a76dc43c19feb9a6f380539897a3bd8000db91326dc073c000ddb1bded2" data-rendition-name="original" width="5000" height="3334" loading="lazy" alt="Ukrajina"> </figure>  - Nažalost, potvrđeno je da je jedna osoba poginula u napadu. Prema ažuriranim informacijama, sedam je povrijeđenih - naveo je na društvenim mrežama načelnik vojne uprave Kijeva Timur Tkačenko. U jutarnjim satima precizirao je da su u napadu poginule dvije osobe, uključujući i 86-godišnju ženu. Nekoliko desetina minuta kasnije, Tkačenko je saopštio da su još četiri osobe poginule u zapadnom dijelu Kijeva. Spasilačke ekipe i dalje djeluju na terenu, a informacije se stalno ažuriraju. Pod ruševinama bi se mogle nalaziti dodatne osobe. Tokom opsežnog ruskog napada, u kojem su korišćeni dronovi, krstareće rakete i projektili, cijela zemlja bila je meta udara. U Dnjipropetrovskom okrugu zapalila se stambena zgrada od devet spratova. Spasioci i dalje pretražuju objekat kako bi provjerili da li ima zarobljenih. U gradu Bila Cerkva, nedaleko od ukrajinske prijestolnice, tokom ruskog napada poginula je jedna osoba, a povrijeđena je četrnaestogodišnja djevojčica, saopštili su gradonačelnik Volodimir Vovkotrub i šef vojne uprave Kijevske oblasti Mikola Kalašnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125081148_77515874b68109d180e694ea0b9f988b037511f17265fed75cfe6c0353874d5c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251125081148_77515874b68109d180e694ea0b9f988b037511f17265fed75cfe6c0353874d5c" data-rendition-name="original" width="3558" height="2372" loading="lazy" alt="Ukrajina"> </figure>  Raketni i napadi dronovima prijavljeni su i u drugim regijama, uključujući Zaporošku i Harkovsku oblast. Ukrajina se od februara 2022. brani od opsežne ruske vojne agresije. Bitan dio rata su zračni napadi koje izvode obje strane. Rusija je posljednjih sedmica ponovo pojačala udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Moskva se od početka invazije svake zime trudi da paralizira ukrajinsku energetsku mrežu u pokušaju narušavanja morala stanovništva napadnute zemlje i ometanja njene vojne industrije, navela je ranije agencija AP. <h2>Ruske vlasti javljaju o napadima dronova</h2> Jedna osoba je poginula, a tri su povrijeđene u noćnom napadu ukrajinskih dronova na Taganrog, saopštila je gradonačelnica ovog ruskog grada na obali Azovskog mora Svetlana Kambulova. Šest osoba, od čega četiri u Novorosijsku, ranjeno je u napadima dronova u Krasnodarskom kraju na jugu evropskog dijela Rusije, rekao je gubernator Venjamin Kondratjev. Kijev posljednjih mjeseci sve češće usmjerava udare, osim na ruske vojne ciljeve, i na energetsku te industrijsku infrastrukturu. Cilj je, prema zvaničnim izjavama, smanjiti borbenu sposobnost Moskve i otežati joj finansiranje rata prihodima od prodaje nafte i gasa. Tokom noći ukrajinski dronovi ponovo su napali crnomorsku luku Novorosijsk, preko koje se odvija dio ruskog izvoza nafte. Lokalni zvaničnici najprije su prijavili jednog povrijeđenog i oštećenje nekoliko kuća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125081148_7397372784d07427cbf044a631ef0b9a999590240d8843ac4521cebdc763c563.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251125081148_7397372784d07427cbf044a631ef0b9a999590240d8843ac4521cebdc763c563" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Ukrajina"> </figure>  Gubernator Kondratjev je kasnije pojasnio da je u jednom od najdužih i najintenzivnijih ukrajinskih napada na Krasnodarski kraj povrijeđeno šest osoba, te da je najmanje 20 kuća oštećeno u pet naselja. Vatrogasci se bore s požarom na krovu jedne kuće u Tuapseu, a najteža situacija je u Novorosijsku i Gelendžiku, dodao je. Proteklog vikenda ukrajinski napad na Novorosijsk prekinuo je utovar nafte u tom pristaništu na dva dana. Izvoz iz luke iznosi 2,2 miliona barela dnevno, što je oko dva odsto globalne ponude, navela je tada agencija Rojters. Na ukupni ruski izvoz nafte Novorosijsk učestvuje sa oko petine. Prema Rojtersu, ovo je dosad bio najrazorniji ukrajinski udar na rusku infrastrukturu za izvoz nafte preko Crnog mora. Ukrajina je navela da je u napadu, između ostalog, koristila svoju krstareću raketu Neptun produženog dometa.

Noć horora u Ukrajini: Rusi raketama i dronovima zasuli Kijev, broj poginulih raste

U masovnim ruskim vazdušnim napadima na Kijev danas poginule su najmanje četiri osobe, a desetine su povrijeđene. &nbsp;&nbsp;
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da su ruske snage koristile 430 dronova i 18 raketa u napadu danas, što ga čini jednim od njihovih najvećih napada u posljednjih nekoliko mjeseci.
&nbsp;Zelenski je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, dodao da su pogođeni i ciljevi u Sumima, Odesi i Harkivu.
&nbsp;Prema riječima načelnika kijevske vojne uprave Timura Tkačenka, četiri osobe su ubijene, a najmanje 27 je povrijeđeno, od kojih su dvoje djeca, u masovnom talasu raketa i dronova koji su pogodili ukrajinsku prijestonicu i nekoliko drugih regija.
&nbsp;Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su vazdušni napadi ciljali stambene četvrti širom glavnog grada. Oštećeno je oko 30 stambenih zgrada, uz medicinske ustanove, javni prevoz, kancelarije, trgovine i vozila.
&nbsp;Zelenski je naveo da je Rusija još jednom pokrenula “gnusan napad na Ukrajinu, naš narod i obične stambene zgrade”.
&nbsp;Prema riječima Zelenskog, ukrajinske jedinice protivvazdušne odbrane presrele su 405 dronova i 14 raketa, uključujući dvije balističke rakete Kinžal lansirane iz vazduha.
&nbsp;- Direktni pogoci prijavljeni su na 13 lokacija u glavnom gradu, a fragmenti koji su pali prouzrokovali su dodatnu štetu na još 44 lokacije- naveo je Zelenski na Telegramu.
Među teško pogođenim su desetine nebodera, bolnica i azerbejdžanska ambasada, koju je pogodio fragment rakete Iskander, dodao je Zelenski, nazivajući napade “kukavičkim granatiranjem”.
&nbsp;Zelenski je obnovio hitne pozive za pojačanu zapadnu protivvazdušnu odbranu i presretače, naglašavajući da postojeći sistemi nijesu dovoljni da u potpunosti zaštite grad i njegove stanovnike.

U ruskim napadima na Kijev poginule četiri osobe

&nbsp;U ruskom granatiranju Dnjepropetrovske oblasti jedna osoba je poginula, a osmoro je povrijeđeno, nakon što je izbio požar u prodavnici od posljedica eksplozije, saopštio je načelnik Dnjepropetrovske regionalne državne policijske uprave Vladislav Gajvanenko.
- Prema trenutnim informacijama, osmoro ljudi je povrijeđeno u Samarovskom okrugu usljed neprijateljskog napada. Svi su hospitalizovani, a polovina njih je u teškom stanju - napisao je on na Telegramu.
Kako je navedeno, uništena je prodavnica i oštećeno sedam stambenih zgrada. Gajvanenko je dodao da se informacije o posljedicama napada još uvek utvrđuju.&nbsp;

Kijev: U granatiranju Dnjepropetrovske oblasti jedna osoba poginula, osam povrijeđeno

Kijev i međunarodne vlasti osudili su ruske napade na ukrajinski civilni energetski sektor, a Ukrajina je optužila Moskvu za "nuklearni terorizam" zbog udara na trafostanice ključne za snabdijevanje energijom nuklearnih postrojenja u zemlji.
- Namjerni udari na civilna energetska postrojenja koja direktno utiču na siguran rad nuklearnih instalacija nose obilježja nuklearnog terorizma i predstavljaju teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava- objavilo je ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova 31. oktobra.
Ministarstvo se pozvalo na izjavu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) datu dan ranije, u kojoj se spominju vojni napadi koji su "doveli do oštećenja trafostanica ključnih za nuklearnu sigurnost i zaštitu u Ukrajini".
Nuklearna nadzorna agencija UN-a izvijestila je da su incidenti u blizini nuklearnih elektrana Južna Ukrajina i Hmelnitskij doveli do toga da postrojenja izgube pristup vanjskim dalekovodima.
U izjavi IAEA-e navodi se da je treća elektrana, u Rivneu, bila prisiljena smanjiti snagu u dva od svoja četiri reaktora zbog napada.
- Opasnosti za nuklearnu sigurnost i dalje su vrlo stvarne i sveprisutne, ponovno pozivam na maksimalnu vojnu suzdržanost u blizini nuklearnih postrojenja- rekao je šef IAEA-e Rafael Grossi.
<h2>Visoke napetosti oko nuklearne elektrane Zaporižje</h2>
Velika pozornost usmjerena je na nuklearnu elektranu Zaporižje na jugoistoku Ukrajine, gdje su u toku akcije sanacije štete od prethodnih napada.
- Nastavljamo intenzivno raditi na stvaranju uvjeta potrebnih za početak ovih dodatnih popravaka. Obnova ovog dalekovoda ključna je za poboljšanje krhke situacije nuklearne sigurnosti na lokaciji- rekao je Grossi.
Nuklearna elektrana – najveća u Evropi – pod ruskom je kontrolom nedugo nakon što je Moskva pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Oslanja se na dizel generatore za hitne slučajeve od 23. septembra, kada su prekinuti vanjski dalekovodi.
Šest reaktora postrojenja Zaporižje zatvoreno je više od tri godine i ne proizvode električnu energiju. Ali potrebna im je energija za rad sigurnosnih sistema – poput pumpi za hlađenje – kako bi se spriječila nuklearna nesreća.
<h2>G7 osuđuje ruske napade</h2>
Odvojeno, Grupa sedam (G7) izdala je 31. oktobra zajedničku izjavu u kojoj "osuđuje ruski rat protiv Ukrajine i njegov uticaj na njihovu energetsku sigurnost".
- Ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu podršku Ukrajini u odbrani njenog teritorijalnog integriteta i prava na postojanje, te njezine slobode, suvereniteta i nezavisnosti. Nedavni ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu prirodnog gasa stvorili su rizike za zajednice i ljudske živote, slabeći civilnu infrastrukturu i energetsku sigurnost ukrajinskog naroda- navodi se u izjavi ministara energetike G7.
Rusija poriče da cilja civilnu infrastrukturu unatoč brojnim dokazima o takvim napadima. Ukrajina je uzvratila napadima na vojne infrastrukturne objekte, često duboko u Rusiji.
Kijev je 31. oktobra naveo da je do sada u 2025. izveo oko 160 napada na ruska naftna postrojenja, ciljajući ključni izvor financiranja koji je Moskva koristila za vođenje rata. Zapadne nacije takođe su uvele sankcije ruskom energetskom sektoru, dodatno pogađajući protok novca prema Kremlju.
Na ratištu, ukrajinske snage nastavile su se boriti za održavanje kontrole nad strateški važnim gradom Pokrovskom, koji je meta višemjesečne ruske ofenzive.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija koncentrisala oko 170.000 vojnika u regiji, ponovo nazvavši situaciju tamo "teškom".
Reuters je citirao dva ukrajinska vojna izvora koji su rekli da je Kijev poslao specijalne snage kako bi pomogli odbrani u Pokrovsku usred izvještaja da su se male grupe ruskih vojnika - procijenjenih 200-400 vojnika - uvukle u grad kako bi pripremile veći napad. Nije bilo službenih komentara.
<h4>Na osnovu izvještaja Ukrajinskog servisa RSE i Reutersa</h4>

Kijev optužuje Rusiju za 'nuklearni terorizam' napadima na trafostanice

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: kijev