Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović pozvala je Komunalnu inspekciju da ne kažnjava privredne subjekte zbog nove odluke o radnom vremenu.
- Potrebno je prvo da obavjestite podgoričku privredu da je Skupština Glavnog grada donijela novu odluku o radnom vremenu krajem decembra, pa tek onda da izvršite provjere na terenu - podvukla je ona u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKAranitovic%2Fstatus%2F2013527583741149221&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodala je da bi nadležni trebalo da pomognu privredi.
- Zašto umijete samo da kažnjavate, valjda treba da pomognete, a ne da odmognete privredi?! - navela je Aranitović u objavi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Aranitović: Komunalna inspekcija da ne kažnjava privredu nego da ih prvo obavijesti o novoj odluci o radnom vremenu

Pariški sud proglasio je 10 osoba krivima za sajber-uznemiravanje prve dame Francuske Brižit Makron, zbog širenja lažnih tvrdnji na internetu o njenom polu i seksualnosti, uključujući navode da je rođena kao muškarac.
Sud je sve optužene osudio na kazne koje se kreću od obavezne obuke za podizanje svijesti o sajber-uznemiravanju do uslovnih kazni zatvora u trajanju do osam mjeseci, prenosi AP.
U obrazloženju presude sud je ukazao na „posebno ponižavajuće, uvredljive i zlonamjerne“ komentare koji su se odnosili na izmišljene tvrdnje o navodnom transrodnom identitetu i navodnom pedofilskom kriminalu, usmjerene protiv Brižit Makron.
Optuženi - osam muškaraca i dvije žene starosti od 41 do 65 godina - terete se da su objavljivali „brojne zlonamjerne komentare“ u kojima su lažno tvrdili da je supruga predsjednika Emanuela Makrona rođena kao muškarac, kao i da su njihovu razliku u godinama od 24 godine povezivali s pedofilijom. Pojedine objave pregledane su desetine hiljada puta.
Brižit Makron nije prisustvovala dvodnevnom suđenju održanom u oktobru. Govoreći u nedjelju na nacionalnoj televiziji TF1, kazala je da je pokrenula pravni postupak kako bi „dala primjer“ u borbi protiv uznemiravanja.

Pariški sud kaznio 10 osoba jer su tvrdili da je Brižit Makron pedofil i da je rođena kao muškarac

Službenici policije su tokom 24 časa na teritoriji sjevernih opština sankcionisali 163 vozača, i kontrolisali lica u ugostiteljskim objektima i njihovoj blizini, saopšteno je iz Uprave policije.
- U cilju poboljšanja saobraćajne bezbjednosti, smanjenja broja saobraćajnih nezgoda, naročito onih sa najtežim posljedicama, te jačanja svijesti građana o važnosti poštovanja saobraćajnih propisa radi podizanja nivoa lične i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju kontrolisan je veći broj vozača na teritoriji nadležnosti Reigonalnog centra bezbjednosti „Sjever“. Tom prilikom sankcionisana su 163 vozača, odnosno, izdata su 143 prekršajna naloga, podnijeto je 20 prekršajnih prijava, dok je 12 vozača lišeno slobode zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima- navodi se u saopštenju.
Kako dodaju, od 12 vozača lišenih slobode, njih pet je uhapšeno zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, tri zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i narkotika, još tri vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom narkotika, kao i jedan zbog odbijanja testiranja na prisustvo alkohola i psihoaktivnih supstanci.
Dva vozila i dva para registarskih oznaka su oduzeta, dok je pet vozača i vozila isključeno iz saobraćaja.
Tokom pojačanih aktivnosti u Bijelom Polju, navode iz policije, su sprovedene akcije „Tragač“, „Mladost“ i „Racija“ u više ugostiteljskih objekata kojom prilikom je kontrolisano blizu 350 lica. U akciji „Prosjak“ je jedno lice lišeno slobode zbog prosjačenja.
- U Rožajama je sprovedena akcija „Zima“ kojom prilikom je izdato 15 prekršajnih naloga od čega devet za teretna motorna vozila i šest za putnička motorna vozila, dok je u Mojkovcu, u sklopu akcije „Brzina“, izdato 27 prekršajnih naloga- zaključuje se u saopštenju.

UP: Na sjeveru Crne Gore za 24 sata sankcionisana 163 vozača

Sud za prekršaje u Budvi za vrijeme državnih praznika i dana vikenda postupio je u ukupno 48 hitnih predmeta, saopštio je predsjednik tog suda Marko Đukanović.
Kako navodi, ukupno je riješeno 47 predmeta ili 98 odsto, a izrečeno je ukupno 33,040,00 eura novčanih kazni (u prosjeku 703 eura po predmetu) i 1,706,00 eura troškova prekršajnog postupka, dok je u tri predmeta izrečeno ukupno 90 dana zatvora.
“Svi predmeti u kojima su se kao okrivljeni javili strani državljani izvršeni su odmah po objavljivanju odluke. Gotovo svi prekršaji su izvršeni kršenjem odredbi Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, a dominirali su prekršaji upravljanja vozilima pod dejstvom alkohola i narkotika, odbijanje vozača na alkotestiranja/‘droga testove’, kao i veća prekoračenja brzine”, zaključio je Đukanović.

Đukanović: Za praznike izrečeno oko 35.000 eura novčanih kazni i 90 dana zatvora

U Sloveniji od 11. novembra na snagu stupa potpuna zabrana stalnog vezivanja pasa.
To znači da vlasnici više neće smjeti držati pse na lancu, užetu ili bilo kakvom drugom obliku priveza koji ograničava njihovo slobodno kretanje.&nbsp;
Novi propis predviđa i visoke kazne, a za kršenje zabrane vlasnicima prijeti novčana kazna do 1.600 eura.
Prema novim pravilima, psi moraju imati ograđen prostor koji im omogućava slobodno kretanje, zaklon od vremenskih uslova i sigurnost od bijega.&nbsp;
I dalje ostaje obaveza držanja psa na povocu kada se nalazi na javnim mjestima, ali u dvorištima i okućnicama više nije dopušteno stalno vezivanje.
U obrazloženju odluke navodi se da su psi koji su stalno na lancu često izloženi stresu, patnji i problemima u ponašanju i da takav način držanja ugrožava i njihovo fizičko i psihičko zdravlje.
Slična zabrana postoji i u Hrvatskoj, ali još nije u potpunosti sprovodiva u praksi. Prema Zakonu o zaštiti životinja (NN 102/17), zabranjeno je držati psa stalno vezanog ili u prostoru koji mu ne omogućuje slobodno kretanje.
Za fizičke osobe koje prekrše ovu odredbu predviđena je novčana kazna od 2.600 do 6.600 eura, dok je za pravne osobe kazna od 2.000 do 4.000 eura.
Usprkos zakonskoj zabrani, u Hrvatskoj je i dalje čest slučaj da psi, posebno u ruralnim područjima, cijeli život provedu na lancu.&nbsp;
Stručnjaci i udruženja za zaštitu životinja upozoravaju da se zakon mora strože provoditi, jer stalno vezivanje pasa dovodi do ozbiljnih posljedica po njihovo zdravlje i ponašanje, prenosi Index.

Slovenci uvode kazne: Za držanje psa na lancu i do 1.600 eura

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić poručila je, povodom štrajka pritvorenika u Istražnom zatvoru u Podgorici, da pritvor ne smije zamijeniti kaznu, ali da protesti i blokade nijesu način da se problemi u pravosuđu rješavaju.
- Svako ima pravo da se opredijeli za neki vid protesta, pa i štrajk, ali niko nema pravo da na taj način opstruira rad sudova, usporava sprovođenje pravde ili sprječava rasvjetljavanje slučajeva od najvećeg javnog interesa - navela je Pavličić.
Ona je naglasila da se sve odluke, uključujući trajanje pritvora, određivanje jemstva ili potvrđivanje optužnica, donose isključivo u skladu sa Ustavom, zakonom i međunarodnim standardima ljudskih prava. Dodala je da štrajk i otkazivanje punomoćja braniocima ne rješavaju, već produbljuju probleme i usporavaju postupke.
- Viši sud u Podgorici, pred kojim se vode pomenuti postupci, radi u rekordnom tempu i pokazuje da se pravda može približiti standardu suđenja u razumnom roku. Svaki pokušaj ometanja ili blokiranja rada suda biće prepoznat i sankcionisan - &nbsp;istakla je predsjednica Vrhovnog suda.
Pavličić je naglasila da je nužno hitno pristupiti izmjenama procesnih odredbi i donijeti novi Zakonik o krivičnom postupku kako bi se obezbijedilo brzo, efikasno i pravično suđenje.
- Pravda koja se prekomjerno odlaže, postaje uskraćena pravda. Dovoljno smo je dugo odlagali, a Crna Gora sebi to više ne smije dozvoliti. Sudski sistem obavezan je da štiti javni interes i garantuje vladavinu prava - &nbsp;kazala je Pavličić, pozivajući Advokatsku komoru da bude konstruktivan partner sudstvu.

Pavličić: Pritvor ne može biti kazna, ali štrajk nije rješenje problema

Spopala ga je užasna želja da nešto zapali... U tom periodu ni o čemu drugom ne bi mogao da razmišlja, piše u presudi za podmetanje požara jednom Novljaninu u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid.
Osnovni sud u Herceg Novom utvrdio je da je tada devetnaestogodišnji mladić kriv za izazivanje 12 požara tokom ljeta 2022. Osudio ga je na godinu zatvora.
Požare je podmetnuo na teritoriji Herceg Novog, čiji su vatrogasci avgusta 2022. godine danima - uz podršku helikoptera Vojske Crne Gore - pokušavali da spasu više stotina hiljada metara kvadratnih šume.
Prije toga je, piše u presudi, pokušao da se zaposli kao vatrogasac.
Tri godine kasnije, jula ove godine, ponovo je uhapšen zbog sumnje da je podmetnuo nove požare u tom primorskom gradu.
Komentarišući požare koji su ovog ljeta zahvatili Crnu Goru, premijer Milojko Spajić je kazao da podaci ukazuju da su neki podmetnuti i da se moraju pooštriti kazne za piromaniju.
- Takvim potezima su neke zemlje u regionu koje su sada članice Evropske unije, kao što je Hrvatska, značajno smanjile prevalencu piromanije - rekao je Spajić.
<h2>Kazne pooštrene 2023, moguće da će biti ponovo</h2>
A na prijedlog Ministarstva pravde Spajićeve Vlade, već su prije godinu i po pooštrene kazne za izazivanje požara.
Naime, crnogorski poslanici su decembra 2023. podržali da se minimalna kazna za krivično djelo izazivanje opšte opasnosnosti po imovinu ili živote poveća sa šest mjeseci na godinu, a maksimalna sa šest na 10 godina.
Tom prilikom su pooštrene i kazne za slučajeve u kojima požar dovede do teških povreda ili smrti - minimalna sa jedne na dvije, a maksimalna sa 10 na 15 godina.
Ministar pravde Bojan Božović poručio je sredinom avgusta ove godine da će njegovo Ministarstvo pokrenuti novu raspravu o mogućem pooštravanju kazni.
Pitanje je da li se ove zakonske mogućnosti u sudskoj praksi dovoljno sprovode da preveniraju nova podmetanja požara?
Iz Ministarstva nisu odgovorili na upit RSE da prokomentarišu dosadašnju kaznenu politiku sudova u ovoj oblasti.
<h2>Analiza RSE: Petina oslobađajućih presuda</h2>
Radio Slobodna Evropa analizirao je pedesetak presuda za požare koje su crnogorski sudovi donijeli u posljednjih pet godina, od 2020.
Od toga su u desetak slučajeva donijete oslobađajuće presude.
U slučaju osuđujućih presuda, da li će kazna biti viša ili niža zavisilo je od različitih faktora - da li su podmetnuti ili ne, da li su počinioci ranije osuđivani, imaju li djecu, da li se oštećeni pridružio gonjenju...
U gotovo 30 odsto slučajeva izricane su uslovne kazne, uglavnom za požare izazvane cigaretama ili svijećama.
U 10 odsto su zatvorske kazne od tada minimalnih šest ili manje mjeseci, a u 30 odsto - od šest mjeseci do godine.
U 15 odsto slučajeva izrečene su duže kazne, od godinu do dvije.
Zatvorska kazna duža od dvije godine izrečena je u samo pet odsto osuđujućih presuda.
<h2>Primjeri iz prakse</h2>
Na tri mjeseca je osuđen 66-godišnjak koji je namjerno zapalio kuću supruge u Podgorici, a na šest mjeseci mladić koji je izazvao požar u vozilu zatvora kojim je doveden na suđenje u Bar.
Na sedam mjeseci i nadoknanu štete - a na osnovu sporazuma o priznanju krivice - osuđen je njemački državljanin koji je u Podgorici zapalio "porše", nakon čega se vatra prenijela na dva susjedna vozila - još jedan "porše" i "mercedes".
Na mjesec duže osuđena su dvojica muškaraca na sjeveru Crne Gore jer su 2019. - u razmaku od pola godine - dva puta podmetali požar u istoj kući.
Osoba koja je podmetala požar je kazala da je po nagovoru druge to radila kako bi nadomjestila dug od 1.200 eura za kokain.
Na kaznu od godinu i po osuđen je Bjelopoljac, za koga je sud utvrdio da je nakon svađe sa ocem izazvao požar u porodičnoj kući.
Tom prilikom je njegov otac zadobio teške povrede u vidu opekotina drugog i trećeg stepena na 60 odsto tijela.
U seriji podmetanja požara na automobilima u Podgorici učestvovale su tri osobe.
Na kazne od po dvije godine i tri mjeseca osuđene su dvije, a jedna na godinu i tri mjeseca.
Naime, sud je utvrdio da je decembra 2019. jedan od njih dao novac drugoj dvojici da zapale automobile na jednom autoplacu. Dva vozila su zapaljena, dok je još 15 bilo ugroženo.
Zatim su januara 2020. po njegovom nagovoru zapalili još jedan.
Istog mjeseca još jedan, no sud nije mogao da utvrdi da je ista osoba naručilac paljenja.
Dvojica izvođača su zavisnici od heroina, pa je sud naložio njihovo liječenje.
Strože kazne za podmetanje požara od tih nisu izricane prema presudama koje je Sudski savjet dostavio Radiju Slobodna Evropa.

Neefikasne kazne za piromane u Crnoj Gori - problem zakona ili sudske prakse

Od početka maja poreska inspekcija je izvršila ukupno 1.979 kontrola, sa posebnim fokusom na poštovanju fiskalne discipline i suzbijanju sive ekonomije, navedeno je iz Poreske uprave.&nbsp;
Inspekcijskim nadzorom je, kako se dodaje, u periodu od 1. maja do 27. jula identifikovano ukupno 355 nepravilnosti, te je po tom osnovu izdato 492 prekršajna naloga, sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1.473.100 eura.&nbsp;
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 713.475 eura, od čega je naplaćeno 391.690 eura, odnosno 55 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima) - ističe se u saopštenju Poreske uprave.&nbsp;
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 18 poreskih obveznika.
Kako se dodaje, tokom sprovedenih inspekcijskih kontrola u proteklom periodu, identifikovana je pojava učestalog storniranja oporezivog prometa izdavanjem takozvanih korektivnih računa kod određenog broja poreskih obveznika Stoga, akcenat poreske inspekcije će i u naredom periodu biti na na kontrolisanju ove pojave vršenjem detaljnih analiza.
- Iako zakon omogućava korekcije računa u slučajevima stvarnih grešaka, ušestalo storniranje racuna može ukazati na pokušaj umanjenja prijavljenog prometa i izbjegavanje poreskih obaveza. Sve promjene zabilježene su u elektronskom sistemu Poreske uprave, te je lako utvrditi da li je zaista došlo do greške prilikom kucanja računa ili je učinjen prekršaj - navode iz PUCG.&nbsp;
Cilj PU je, kako se dodaje, unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos mogu dati kroz dobrovoljno izvršavanje poreskih obaveza, što podrazumijeva prijavljivanje prihoda, podnošenje propisanih prijava i plaćanje poreza u propisanim rokovima.
Pozivaju sve poreske obveznike da poštuju važeće poreske propise i posluju u skladu sa zakonom, a građane da daju svoj doprinos na način što će eventualne nepravilnosti prijaviti pozivom na broj Call centra 19707 ili putem platforme „Budi odgovoran“.

Od početka maja izrečeno skoro milion i po eura kazni

Poreska inpekcija je od početka maja do 13. jula izvršila 1.445 kontrola, pri čemu je akcenat stavljen na poštovanje fiskalne discipline i suzbijanje sive ekonomije, saopšteno je iz Poreske uprave.
- S obzirom da se u toku ljetnje turističke sezone bilježi povećan obim ekonomske aktivnosti, posebno u primorskim opštinama i turističkim centrima, to je Poreska uprava intenzivirala svoje aktivnosti naročito kroz pojačan inspekcijski nadzor- kazali su iz PU.
U pomenutom periodu, dodaju iz Poreske uprave, identifikovano je ukupno 215 nepravilnosti, te po tom osnovu izdato 304 prekršajnih naloga, sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1.003.500 eura.
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 582.560 eura, od čega je naplaćeno 344.675 eura, odnosno 59 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima)- navodi se u saopštenju.
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je, dodaju, kod 9 poreskih obveznika.
- U cilju unapređenja komunikacije i jačanja međusobnog povjerenja, Poreska uprava apeluje na sve poreske obveznike da postupaju u skladu sa važećim poreskim propisima, uredno prijavljuju ostvarene prihode i izdaju fiskalne račune. Takođe, pozivamo i sve građane da prijave eventualne nepravilnosti pozivom na broj Kol centra 19707 ili putem platforme „Budi odgovoran“- zaključuju u saopštenju iz Poreske uprave.

Poreska uprava: Tokom pojačanih kontrola izrečeno više od milion eura kazni

Poreski inspektori su u okviru 892 kontrole, obavljene od početka godine, utvrdili nepravilnosti kod 115 poreskih obveznika, izrekli novčane kazne od 637 hiljada EUR, dok su 24 objekta privremeno zatvorili.
„Poreska uprava, u cilju obezbjeđivanja poštovanja poreskih propisa i suzbijanja sive ekonomije, intenzivira aktivnosti tokom ljetnje turističke sezone. Ovaj period karakteriše povećan obim ekonomske aktivnosti, posebno u primorskim opštinama i turističkim centrima, što zahtijeva pojačan nadzor“, navodi se u saopštenju.
Poreski inspektori su u maju obavili 270 provjera regularnosti poslovanja i utvrdili nepravilnosti kod 23 poreska obveznika, na osnovu je izdato 39 prekršajnih naloga sa novčanim kaznama od 142,2 hiljade EUR.
Iz PU su kazali da je od tog iznosa naplaćeno 27,42 hiljade EUR.
„U navedenom periodu, akcenat je stavljen na ugostiteljske objekte. Od ukupnog broja kontrola, čak 219 se odnosi na tu djelatnost. Kod devet obveznika utvrđene su nepravilnosti“, rekli su iz PU.
Oni su dodali da su se prekršaji uglavnom odnosili na neizdavanje fiskalnih računa.
Poreski inspektori kontrolisali su i one koji nijesu podnijeli prijave poreza na dobit preduzeća.
„Kancelarijski nadzor obavljen je kod 105 obveznika i rezultirao je donošenjem rješenja o zabrani raspolaganja sredstvima na poslovnim računima za 14 poreskih obveznika. Za 36 poreskih obveznika izdati su zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka i po tom osnovu naplaćeno je 298,02 hiljade EUR“, kazali su iz PU.
Oni su objasnili da je cilj PU unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos mogu dati kroz dobrovoljno izmirivanje poreskih obaveza, što podrazumijeva prijavljivanje prihoda, podnošenje propisanih prijava i plaćanje poreza u propisanim rokovima.

PU: Od početka godine izrečene kazne od 637 hiljada EUR

Još uvijek ne postoji cjelovita slika i suštinska potvrda o poziciji DNP-a, ocjenjuje za <a href="https://www.antenam.net/clanak/uljarevic-kadrovi-dnp-a-i-dalje-po-dubini-njihovi-potezi-vise-lice-na-pregrupisavanje-nego-na-politicki-raskid">Antenu M </a>izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, ističući kako vjeruje da Milan Knežević ostaje aktivan na političkoj sceni Crne Gore, ali, kako kaže, tek treba vidjeti da li će njegovo djelovanje zaista poprimiti puni opozicioni karakter, u odnosu na aktuelnu vladajuću većinu.
- Prema do sada dostupnim informacijama, iz izvršne vlasti su se povukli samo potpredsjednik Vlade i ministarka saobraćaja, uz nekoliko njihovih saradnika. Međutim, značajan dio kadrova DNP-a po takozvanoj dubini i dalje se nalazi u ministarstvima, upravama, drugim državnim institucijama i javnim preduzećima i to otvara naravno legitimno pitanje – da li je riječ o stvarnom političkom razlazu, ili o parcijalnom i taktičkom distanciranju- ističe Uljarević.
Na drugoj strani,Uljarević naglašava da će biti jako važno pratiti ponašanje DNP-a u Skupštini.
- Ovo posebno naglašavam kakvu, jer u ovom okviru mi znamo da je dosadašnja opozicija, znači bez DNP-a u mnogo navrata pokazivala konstruktivnost, posebno kad je riječ o zakonima važnim za evropske integracije Crne Gore. I stoga će biti značajno pratiti da li će se DNP kretati tim putem, ili će svoje opoziciono djelovanje koristiti primarno za neko partikularno pozicioniranje i pokušaj trgovine- navodi Uljarević.
Uljarević smatra da će u konačnici na poziciju DNP-a uticati jedan širi politički okvir, preciznije, odnosi u okviru bloka kojem DNP još uvijek pripada, uključujući odnose i uticaj Aleksandra Vučića, kao i dinamiku odnosa sa Andrijom Mandićem.
- Trenutno svi ovi potezi više liče na pregrupisavanje, nego na trajni politički raskid. Čak i ako dođe do formalnih razlaza unutar koalicije Za budućnost Crne Gore, ja vjerujem da to ne isključuje mogućnost njihovog ponovnog predizbornog ili postizbornog saveza, uključujući izbore 2027, jer mi se čini da je ovo dio jedne šire strategije, u kojoj, prosto, na operativnom nivou, Knežević i Mandić zauzimaju različite taktike- zaključuje Uljarević.

Uljarević: Kadrovi DNP-a i dalje po dubini, njihovi potezi više liče na pregrupisavanje nego na politički raskid

Švedska i Danska nabaviće i snabdjeti Ukrajinu sistemima protivvazdušne odbrane vrijednim 245 miliona EUR, saopštili su danas ministri odbrane dvije zemlje.
&nbsp;Švedski ministar odbrane Pal Jonson rekao je da će Švedska finansirati kupovinu sistema protivvazdušne odbrane “tridon” sa 198 miliona EUR, dok će Danska doprinijeti sa oko 47 miliona EUR, prenosi Tanjug.
&nbsp;- Kupovina ne samo da podržava Ukrajinu na bojnom polju sa više vojne opreme, već i jača proizvodne kapacitete u Švedskoj- rekao je Jonson na zajedničkoj konferenciji za novinare u Geteborgu u Švedskoj sa danskim kolegom Troelsom Lundom Pulsenom.
&nbsp;Švedska i Danska pružaju kontinuiranu vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.

Švedska i Danska zajedno kupuju sisteme PVO za Ukrajinu vrijedne 245 miliona EUR

Informativnu emisiju "24 sata" vodi Amra Tahirović, a večerašnje izdanje donosi analizu ključnih političkih i pravosudnih dešavanja u Crnoj Gori.
Gost emisije je Zlatko Vujović iz Centra za monitoring i istraživanje.
U razgovoru će biti riječi o tome koliko vladajuća većina može ostati stabilna nakon izlaska Demokratske narodne partije iz vlasti, koje su moguće političke posljedice tog poteza, kao i kako će se to odraziti na odnose između Andrije Mandića i Milana Kneževića. Biće razmatrano i da li bi eventualni razlaz oslabio ili konsolidovao politički blok koji je godinama opterećivao evropsku agendu Crne Gore, te ko iz aktuelne krize izlazi strateški jači.
Tema dana: Digitalni bjegunac
Skoro sedam dana nakon što je Miloš Medenica u bjekstvu, policija i dalje nema konkretne informacije o njegovom kretanju. Iako nadležni tvrde da je snimak koji kruži društvenim mrežama vještački generisan, riječ je o jedinom tragu koji je za sada dostupan javnosti.
U okviru emisije biće emitovan i izvještaj sa nastavka suđenja u podgoričkom Višem sudu protiv Zorana Lazovića, Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića, koje Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore tereti za zloupotrebu službenih položaja i povezanost sa kriminalnim strukturama.
Gledaoci će imati priliku da čuju svjedočenja bivšeg direktora Veska Damjanovića i drugih svjedoka, kao i detalje policijskih operacija u vezi sa dolaskom srpskih državljana u Crnu Goru.

Informativna emisija "24 sata": Gost Zlatko Vujović

Za regionalnu nagradu Dialogos za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija, selektori iz zemalja regiona kandidovali su sedam izdanja koja konkurišu za priznanje za prethodnu godinu.
Selektor Slovenije, Peđa Ašanin-Gole, nominovao je monografiju "Mediji in mlad"i, čija je urednica i autorka Tanja Oblak Črnič.
U obrazloženju nominacije Ašanin-Gole ističe da je riječ o najznačajnijem naučnom doprinosu slovenačkoj medijskoj teoriji u posljednjih nekoliko godina, navodeći da monografija predstavlja najobuhvatniju i metodološki najrazvijeniju studiju medijske potrošnje u Sloveniji u protekloj deceniji.
Poseban doprinos knjige ogleda se u afirmaciji koncepta medijskih repertoara, čime se pravi teorijski zaokret od linearnog posmatranja pojedinačnih medija ka njihovom hibridnom i istovremenom korišćenju. Autori naučno dokazuju da mladi paralelno koriste različite digitalne platforme, stvarajući integrisano kulturno iskustvo koje se ne može razumjeti prostim sabiranjem uticaja pojedinačnih medija.
Monografija se, kako se navodi u obrazloženju, snažno suprotstavlja tehnološkom determinizmu i pojednostavljenim tumačenjima koja tehnologiju vide kao jedini uzrok promjena kod mladih. Umjesto toga, u središte analize postavlja aktivnu publiku, ukazujući da mladi nijesu pasivni korisnici algoritamskih sadržaja, već svjesni akteri koji ih prilagođavaju sopstvenim potrebama, razvijajući digitalnu pismenost i sopstvenu etiku ponašanja u onlajn prostoru.
U izradi monografije učestvovala je grupa afirmisanih istraživača sa Fakulteta društvenih nauka u Ljubljani. Pored Tanje Oblak Črnič, značajan doprinos dali su Dejan Jontes, koji se bavi sociološkim aspektima medijske potrošnje i vezom medijskih praksi sa društvenim klasama, Barbara Neža Brečko, koja analizira digitalnu zrelost mladih, kao i Katja Koren Ošljak, koja proučava svakodnevne digitalne prakse i kreativnost na mreži.
Doprinos monografiji dali su i Nuša Detiček, kroz analizu generacijskih obrazaca medijske potrošnje, te Tina Lengar Verovnik, koja se bavila jezičkim i diskurzivnim praksama u savremenim medijima.
Relevantnost djela dodatno je naglašena dubokom sociološkom analizom koja povezuje medije sa društvenim nejednakostima i transformacijom klasičnih koncepata, poput kulturnog kapitala, u digitalnom okruženju. Knjiga pokazuje kako socio-ekonomska pozadina utiče na vrstu sadržaja koje mladi konzumiraju, čime doprinosi razumijevanju savremenih kulturnih hijerarhija.
Metodološka inovativnost monografije, kroz kombinovanje kvantitativnih istraživanja sa kvalitativnim intervjuima i dnevnicima medijske potrošnje, postavlja nove standarde u istraživanju medija i nudi model za buduće naučne studije u oblasti komunikologije i sociologije.
Kako zaključuje Ašanin-Gole, značaj monografije „Mediji in mladi“ prevazilazi slovenačke okvire i predstavlja referentan naučni model za prostor bivše Jugoslavije i jugoistočne Evrope, nudeći metodološki putokaz za istraživanje kompleksnih medijskih praksi u malim društvima pod snažnim uticajem globalnih platformi.

Tag: kazne