Ministarstvo vanjskih poslova nije upoznato sa zahtjevom Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekadašnjih crkvenih objekata na području Boke Kotorske. Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mješovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice.
To je Pobjedi rečeno iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka) povodom dijela zahtjeva pripadnika hrvatske nacionalne manjine o kojima je prošle sedmice za naš list govorio čelnik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković.
On je tada ukazao na činjenicu da pripadnici zajednice koju predstavlja i dalje ne mogu da riješe pitanje vraćanja imovine oduzete 1959. godine, u drugom talasu nacionalizacije koju je sprovela tadašnja Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a koja je originalnim vlasnicima pravosnažno dosuđena još davne 2014. godine. Uz ovo, HNV traži da se riješe i pitanja imovine koja je nezakonito prepisivana na druga lica tokom 90-ih godina prošlog vijeka. No, Deković je istakao da HNV od osnivanja 2007. godine „inicira i podstiče restituciju nepravedno oduzete zemlje Hrvatima i Katoličkoj crkvi u Crnoj Gori“.
- Opšte je poznata priča da u Kotoru, recimo, imate desetak katoličkih crkava koje su danas državne institucije Crne Gore: od Kina „Boka“ (Crkva Gospe od anđela), preko koncertne dvorane Muzičke škole „Vida Matjan“ (Crkva Svetog duha), gradskog Lapidarijuma (Crkva Svetog Mihaila), do Multimedijalne dvorane grada Kotora (Crkva Svetog Pavla) – rekao je Deković ranije za Pobjedu.
Za ovaj i ovakav zahtjev HNV bi se moglo reći jedino da je „zalutao“ među ostala imovinska pitanja koja bi trebalo da se riješe u okviru bilateralnih pregovora sa Hrvatskom, i od čijeg ishoda zavisi zatvaranje pojedinih poglavlja na pristupnom putu Crne Gore ka Evropskoj uniji. Naime, pitanja imovine, koja je bila i koja je sada u vlasništvu Katoličke crkve, definisana su Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice. To ne mijenja činjenicu da je riječ o vjerskoj zajednici kojoj (mahom) pripadaju članovi hrvatske nacionalne zajednice, ali značajno mijenja obim potraživanja Hrvatske prema našoj državi, u slučaju da je nama susjedna članica EU uvrstila među svoje zahtjeve stav HNV-a o vjerskim objektima u Boki Kotorskoj.
<h2>Restitucija</h2>
Kako bi se moglo razlučiti što su želje, a što mogućnosti svih pomenutih i zainteresovanih strana, odgovore su iz "Pobjede" potražili direktno od MVP. Iz Ibrahimovićevog resora je precizirano kako na njihovu adresu nijesu stizali zahtjevi Svete Stolice za restituciju svih objekata na teritoriji Crne Gore koji su nekada pripadali katoličkoj crkvi, odnosno u kojima se služila vjerska služba.
- Bez obzira na tu okolnost, informišemo da je pitanje restitucije crkvene imovine jedno od pitanja koje je normirano Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice – istakli su u odgovorima Pobjedi.
Dalje su podsjetili kako je članom 12, stav 1, pomenutog Temeljnog ugovora propisano da se „restitucija dobara, otuđenih ili nacionalizovanih bez naknade, sprovodi u skladu sa zakonom koji uređuje načine i uslove vraćanja dobara u vlasništvo nadležnih crkvenih vlasti“.
- Temeljnim ugovorom je, takođe, predviđeno da Crna Gora i Sveta Stolica međusobnim dogovorom, diplomatskim putem, rješavaju sva otvorena i tehnička pitanja koja se mogu odnositi na primjenu odredaba ugovora. U tu svrhu formirana je Mješovita komisija, sastavljena od predstavnika obje strane, koja će raspravljati o pitanjima od zajedničkog interesa koja zahtijevaju nova ili dodatna rješenja, a svoje prijedloge će podnositi nadležnim vlastima na odobrenje – pojasnili su iz MVP.
Sva pitanja dvije strane i dalje se rješavaju na sjednicama ove komisije i do sada je održano pet sastanaka, posljednji u Podgorici 22. marta 2024. godine. U maju ove godine crnogorska strana je dobila novi sastav Mješovite komisije.
- Očekuje se da se, kroz direktan dijalog, u narednom periodu dogovori termin održavanja naredne sjednice Mješovite komisije za implementaciju Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice – dodali su iz resornog ministarstva.
Uz to, iz MVP su takođe rekli da „nijesu upoznati sa zahtjevom HNV u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekadašnjih crkvenih objekata na području Boke Kotorske“, među kojima su četiri već pomenuta koja se nalaze u Kotoru.
- Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mješovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice – naveli su u odgovoru na ovo pitanje.
Očekivano, iz MVP nije bilo konkretnog stava o tome da li smatraju ispravnim da se zahtjev HNV nađe među bilateralnim pitanjima koje Crna Gora pokušava da riješi sa Hrvatskom, kako bi što prije zatvorila pojedina pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja EU.
- Kada je riječ o bilateralnim pitanjima između Crne Gore i Republike Hrvatske, ona se razmatraju sa zvaničnicima Republike Hrvatske kroz redovan i otvoren dijalog. Crna Gora ostaje posvećena zaštiti prava manjinskih zajednica, u skladu sa međunarodnim standardima, Ustavom i pozitivno-pravnim propisima države, po čemu je naša zemlja prepoznata u regionu – zaključuju iz MVP.
<h2>Zahtjevi</h2>
Iako su iz resora Ibrahimovića potvrdili da je imovina Katoličke crkve regulisana odnosom Crne Gore sa Svetom Stolicom, dosadašnji pregovori sa Hrvatskom u susret zatvaranju Poglavlja 31 stalno nailaze na nove „kamene spoticanja“.
Ozbiljniji prolemi počeli su krajem juna prošle godine, kada je u Skupštini usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Hrvatska je na to odgovorila određivanjem statusa persona non grata liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Uz to, susjedi su dodatno „zaoštrili retoriku“, te napisali non-pejper, koji je u javnost dospio početkom decembra prošle godine kojim su najavili da Crna Gora neće tako lako moći da dobije „zeleno svjetlo“ za zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
U nezvaničnom dokumentu, Crna Gora se poziva da obezbijedi „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata“, te da ona podrazumijeva „sveobuhvatnu naknadu za sve logoraše“. Traženo je da se potvrdi vlasništvo Republike Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“, uključujući njegov povratak susjedima u skladu sa Ugovorom o pitanjima sukcesije koji su potipisale države nastale iz nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Jedna od nezaobilaznih stavki je definisanje granice dvije države na moru, pošto je i dalje na snazi Protokol o privremenom graničnom režimu iz 2002. godine.
Tačka sporenja je, navodno, i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, kojima „treba obezbijediti zaštitu i očuvanje identiteta“, a pripadnici te manjine moraju imati „zadovoljena manjinska prava koja se tiču obrazovanja“, uz vraćanje određene imovine hrvatskoj zajednici.
Od Crne Gore se takođe očekuje „otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države“ – konkretno: procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore, rješavanje sudbine 14 nestalih, vidno obilježavanje logora u Morinju gdje su bili zarobljeni i mučeni hrvatski državljani, što je na određeni način već učinjeno. Ali, ostalo je neriješeno pitanje o bazenu u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora.
Konačno, očekuje se da budu onemogućeni „pokušaji zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta“ u smislu „prekrajanja istorije te zemlje“, pozivajući se na kampanju uoči popisa u našoj zemlji krajem 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori.
Ministarstvo vanjskih poslova je reagovalo intenziviranjem direktnih sastanaka sa predstvnicima Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske kojim rukovodi Gordan Grlić Radman, kako bi se ubrzalo rješavanje spornih pitanja iz bilateralnih odnosa dvije države. Tada je Hrvatskoj ustupljen Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi kod Tivta, kao objekat koji je tamošnja lokalna zajednica izgradila početkom 20. vijeka za potrebe svojih okupljanja i svetkovina.
Nakon što je dio vlasti preko Ministarstva odbrane, kojim rukovodi Dragan Krapović (Demokrate), uputilo nove provokacije izdavanjem značaka sa siluetom Školskog broda „Jadran“ i najava njegove zaštite kao crnogorskog kulturnog dobra, te uklanjanja spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju, Hrvatska je reagovala „podizanjem uloga“. Na pregovaračkom stolu tako su se našla odšteta - više od 17 miliona eura - logorašima iz Morinja i najmanje dvije milijarde eura duga po osnovu vojnog dijela sukcesije nakon raspada SFRJ.
I pored pokušaja da se pitanja o povratu imovine pripadnika hrvatske nacionalne manjine, koja je svojevremeno bila predmet nacionalizacije, „pridruže“ podužoj listi, MVP je očigledno zauzelo čvrst stav da neće proći zahtjevi koji se odnose na vjerske objekte, pošto je za njih ipak nadležna Sveta Stolica, a ne Hrvatska. Jer, ako je crnogorska strana do sada već pristala na mnoge druge ustupke, to ne znači da treba i da ispunjava nerealne želje i, u krajnjem, tome podređuje svoje odnose sa svim drugim državama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Restituciju imovine Katoličke crkve razmatra Mješovita komisija Crne Gore i Svete Stolice

Papa Lav XIV susreo se u petak u Vatikanu sa grupom ruskih katoličkih hodočasnika, pohvalivši ih zbog njihovog putovanja u Rim.
- Vaše prisustvo ovdje svrstava vas među mnoge generacije ljudi koje su željele da dođu i posjete ova mjesta gdje kuca srce hrišćanske duše - rekao je papa Lav.
Rim je, kazao je poglavar Katoličke crkve, simbol samog ljudskog života – „mjesto gdje se ruševine prošlih iskustava, strepnji, nesigurnosti i briga prepliću sa vjerom“.
- Ali „čak i među ruševinama, uprkos grijehu i neprijateljstvima, Gospod može izgraditi obnovljeni život - poručio je papa Lav okupljenima.
Papa je blagoslovio i pomolio se sa hodočasnicima, prije nego što je sjeo sa njima da se fotografišu.
Susret pape Lava XIV sa ruskim katoličkim hodočasnicima poklopio se sa najavom da će se on sljedeće sedmice sastati sa britanskim kraljem Čarlsom III na zajedničkoj molitvi u Sikstinskoj kapeli.
Katolička crkva i Anglikanska crkva bile su podijeljene vijekovima zbog pitanja među kojima je i rukopoloženje žena za sveštenice, ali će sada napraviti istorijski korak ka jedinstvu.
Ekumenska molitva 23. oktobra, zasnovana na zajedničkoj brizi za očuvanje Božjeg stvaranja, označiće prvi put od reformacije prije oko 500 godina da se poglavari dvije hrišćanske crkve javno zajedno mole.
Bakingemska palata i Vatikan su u petak saopštili detalje dvodnevne posjete kralja Čarlsa i kraljice Kamilе, koja će se održati između 22. i 23. oktobra. Posjeta je prvobitno bila zakazana za april, ali je odložena nakon posljednje bolesti pape Franja, neposredno prije njegove smrti.

1084x550

Papa Lav XIV primio ruske katoličke hodočasnike, najavio zajedničku molitvu sa kraljem Čarlsom III u Vatikanu

Papa Lav XIV je prvi lider Katoličke crkve iz Sjedinjenih Američkih Država, a njegov izbor je predmet brojnih analiza. Jednu od njih objavio je i briselski list Politico, gdje su iznijeli neke od glavnih razloga zbog kojih je baš ovaj kardinal izabran.
Sveštenici su bili "nevoljni" da izaberu papu iz globalne sile, rekao je jedan kardinal za Politico. Ali na kraju, kada se 133 kardinala zatvorilo u Sikstinsku kapelu kako bi izabrali vođu 1,4 milijarde katolika u svijetu, odlučili su se ne samo za Amerikanca, već za onoga koji bi, vjerovatno, mogao djelovati kao protivteža impulsivnom američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
To nije bilo sasvim slučajno, tvrdi Politico. Kada su kardinali konačno postigli jedinstvo oko novog pape, progresivni među njima su bili svjesni da je Robert Prevost, 69-godišnji bivši misionar rođen u Čikagu, vođa koji bi mogao predstavljati alternativni glas Trampu.
Iako to nije bio glavni faktor odluke, koja je bila vođena suptilnijim internim razmatranjima, imati američkog papu koji bi mogao pružiti protivtežu Trampovoj retorici bio je “dodatni dar,” rekao je jedan sveštenik za Politico.
Od njega se očekuje, prema mišljenju progresivnih posmatrača, da nastavi s humanim pristupom papinstvu koji je naljutio pokret blizak Trampu, a koji je bio favoriziran od strane Franja, generalno podržavajući napore svog prethodnika da Crkvu učini tolerantnijom prema grupama koje je istorijski progonila.
Za razliku od izolacionističkog stava američkog predsjednika, od pape Lava XIV se takođe očekuje da nastavi politiku pape Franja davanja većeg glasa lokalnim crkvama u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Podrška kardinala iz tih rastućih centara moći u katoličkom svijetu navodno je bila ključna u konklavi koja je dovela do njegovog izbora.
<h2>Mimoilaženja</h2>
Možda najveće pitanje po kojem se Tramp i novi papa ne slažu jeste migracija.
Dok predsjednik SAD-a nastavlja s masovnim deportacijama migranata, Lav je "za migrante, za izbjeglice, za ljudska prava; on stoji uz siromašne", rekao je ovaj izvor briselskog lista.
- On je sigurno problem za Trampa jer je zauzeo veoma ozbiljan stav i predstavlja onu Ameriku koju Tramp prezire – one koji govore španski. Korišćenje španskog i italijanskog jezika, a ne engleskog, u svom prvom obraćanju u četvrtak uveče bilo je namjerno okrutno s Prevostove strane - rekao je crkveni istoričar Alberto Meloni.
Valter Kasper, 92-godišnji njemački kardinal prestar da učestvuje u konklavi, rekao je za Politico da je migracija bila "veoma važno pitanje" među kardinalima tokom pret konklavnih susreta, koji često imaju ogroman uticaj na konačan ishod.
Pitanje migracije biće važno za ovaj pontifikat, rekao je Kasper, dodajući da novi papa "ima mnogo iskustva s tim."
Leovo mišljenje o Trampovoj administraciji već je jasno.
Nalog na mreži X za koji se široko vjeruje da je povezan s novim papom oštro je kritikovao stav Trampove administracije prema migraciji u aprilu. I nakon što je u četvrtak obukao bijeli papinski ogrtač, Leo nije gubio vrijeme u predstavljanju sebe kao glasa u odbranu migranata, osuđujući "zanemarivanje milosrđa i užasna kršenja ljudskog dostojanstva" među onima koji nemaju vjere — što se može protumačiti kao referenca na rastuću antimigrantsku retoriku u njegovoj domovini.
<h2>Liječenje podjela</h2>
Ali podsticaj za izbor Prevosta nije bio isključivo o čovjeku u Bijeloj kući.
Više od Trampa, možda se radilo i o širem, korozivnom uticaju američke politike na Katoličku crkvu u SAD-u, koja se posljednjih godina podijelila na zaraćene, često buntovne frakcije između tvrdokornih progresivaca i tradicionalista, što je zabrinulo kler u Rimu. Tradicionalisti su naročito tvrdili da ih Franjo aktivno progoni i otvoreno su osporavali njegovu vlast, zbog čega su se neki zapitali hoće li se američka Crkva na kraju odlučno odvojiti od Svete Stolice.
To je situacija koju crkveni vođe ne mogu dopustiti da izmakne kontroli. Kardinali prepoznaju da “bez američke crkve nema crkve,” rekao je jedan vatikanski insajder za Politico.
Kada su kardinali izabrali Prevosta mnogi su bili svjesni da je on neko ko bi mogao pomoći u liječenju tih podjela.
- On će sigurno imati uticaj na američku Crkvu, jer je Amerikanac i iz Čikaga, koji je više otvoren, više progresivan - rekao je učesnik konklave.
Ukazao je i na to da je Lav XIV već signalizirao spremnost na pomirenje s tradicionalistima planovima da se preseli u Apostolsku palatu, raskošnu rezidenciju u Vatikanu koja je bila dom prethodnih papa prije nego što se Franjo preselio u skromniji Santa Marta dom za goste.
Preseljenje u palatu je "kao da kaže desnici: "Nismo protiv vas"", rekao je taj izvor. On je insistirao da novi papa nema želju da antagonizira konzervativce, s obzirom na to da je prevladavajuća želja među kardinalima prije njegovog izbora bila za "jedinstvom."
Novi papa bi mogao i "reinterpretirati", bez ukidanja, neke od kontroverznijih progresivnih poteza pape Franja, poput njegove izjave kojom se dopušta blagoslov osoba u istopolnim zajednicama, rekao je kardinal Žan-Klaud Holerik, progresivni nadbiskup Luksemburga.
Neki tradicionalisti već izražavaju nadu da će Prevost zauzeti pomirljiviji ton. Edvard Feser, katolički profesor filozofije na univerzitetu Pasadena Siti, sugerisao je na mreži X da, iako teologija novog pape naginje progresivizmu, on djeluje kao “razuman čovjek koji bi se mogao odgovoriti od nekih Franjinih problematičnih odluka.”
<h2>Izazovi</h2>
Značajno je da se Prevost već lično sastao s uticajnim američkim kardinalom Rejmondom Burkeom, tvrdokornim kritičarem Franja koji se stalno žalio na napore pokojnog pape da ograniči tridentsku misu, stariju verziju latinske mise koju favoriziraju tradicionalisti.
Taj potez je izazvao nelagodu među nekim umjerenima, a jedan je za Politico rekao da se boji da bi tradicionalisti mogli postati "sila u Crkvi" nakon što je Franjo uspio da uglavnom smanji njihov uticaj.
Ali ništa od toga ne znači da će Prevost nužno uspjeti zadovoljiti najvatrenije snage Trampovog svijeta, koji su ga već unaprijed osudili kao subverzivnog ljevičara zbog njegovih komentara o migraciji.
Nakon Prevostovog uzdizanja, Laura Lumer, američka krajnje desna politička aktivistkinja i Trampova savjetnica, bijesno je izjavila da se radi o “woke marksističkom papi” i ustvrdila da je “anti-Tramp, za otvorene granice, i totalni marksista kao papa Franjo,” dodajući da je “odvratno” što je sada on zadužen za Vatikan.
Značajno je da Lumer nije katolkinja, već Jevrejka, što pokazuje koliko simbolika pape znači čak i nevjernicima u Vašingtonu.
Stiv Banon, bivši glavni strateg Donalda Trampa i ultrakonzervativni katolik, rekao je da je izbor Prevosta za prvog papu rođenog u SAD-u bio glas protiv njegovog starog šefa. To je bio “najgori izbor za Trampovske katolike,” rekao je Banon, nazivajući izbor Lava XIV “antitrampovskim glasom globalista."
Ali kardinal Holerik, koji je bio blizak Franju, rekao je da to nije sasvim tačno.
- Nismo izabrali anti-Trampa, izabrali smo učenika Isusa - rekao je Holerik.

Zbog čega je izabran prvi papa iz SAD-a: Pokušaj čuvanja jedinstva Katoličke crkve i jasna poruka Trampu

Č.P. (72) uhapšen je zbog sumnje da je neprikladno gestikulirao i dodirivao maloljetnu osobu.
On se, kako je saopšteno iz Uprave policije, sumnjičo za krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba zloupotrebom položaja.
- Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je upoznat sa događajem naložio je da se Č.P. uhapsi. On je uz krivičnu prijavu u zakonskom roku priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - zaključili su u policiji.

Uhapšen stariji muškarac zbog sumnje da je neprikladno dodirivao maloljetnu osobu

Mještani podorjenskog sela Ubli blokirali su kamionima preduzeća Čistoća iz Herceg Novog put od Azila za napuštene životinje do sanitarne deponije Tisove grede, zbog nebrige opštine za komunalnu infrastrukturu u ovoj MZ.
Saobraćaj je blokiran samo kamionima Čistoće, svi ostali građani mogu da prođu, a kako je najavljeno, blokada će trajati i više dana, odnosno do ispunjenja zahtjeva mještana, prenosi portal RTHN.
Povodom dugogodišnjeg problema neodržavanja lokalnog puta, ali i potpunog izostanka ulaganja u infrastrukturu, mještani Ubala uputili su zahtjeve Opštini Herceg Novi, koje je pročitao Gojko Vuković.
- Blokadu puta nećemo obustaviti dok Opština Herceg Novi ne riješi sljedeća tri zahtjeva: dok ne započne aktivnosti na sanaciji puta Kameni - Ubli, dok ne bude ponovo uspostavljena i uključena javna rasvjeta u selu i treće, dok se ne sastavi novi ugovor o korišćenju deponije, kojim će se jasno definisati prava, obaveze i zaštita interesa mještana sela Ubli - naveo je on.
Put Kameno - Ubli, kako je kazao, predstavlja jedinu saobraćajnu vezu sela sa opštinom Herceg Novi.
- Stanje puta je godinama alarmantno, nebezbjedno i neadekvatno za svakodnevnu upotrebu. Uprkos brojnim pisanim zahtjevima, usmenim obraćanjima i molbama, koje su mještani upućivali, Opština Herceg Novi nije preduzela ni jednu konkretnu mjeru, kako bi se ovaj problem riješio - poručio je Vuković.
Predsjednik MZ Ubli, Veselin Pavlović ističe da u prethodnom periodu, uprkos zahtjevima i dogovoru sa predstavnicma lokalne uprave, ništa nije urađeno, zbog čega su prinuđeni da blokiraju put.
- Sve zahtjeve koje smo uputili, da se asfaltira put, poprave najugroženije tačke, ništa nije urađeno. Za rasvjetu imamo puno zapisnika. Tražili smo da se rasvjeta uradi, renovira. Započetno je, ali ništa nije završeno. Selo Ubli je svo u mraku. Iz CEDIS-a su došli, isključili rasvjetu, jer nije završena do kraja, iako smo non stop to tražili - rekao je on.
Pavlović podsjeća da je 8. avgusta 2024. godine održan sastanak sa predstavnicima lokalne uprave, na kom su izloženi svi problemi Ubljana.
- Asfaltiranje puta već godinama tražimo. Bilo je prije par godina da će doći mašine sa Vrbanja, kada završe asfaltiranje tamo, pa će na proljeće, pa na ljeto, pa na jesen, pa je zima, ne može se asfaltirati. Uvijek su našli neki razlog da ne mogu. Tražili smo da radimo i bušotinu vode, ali nemamo dovoljno sredstav. Tražili smo da nam dozvole da na lokaciji Duboki do, gdje je nađena voda. Geološki fakultet je našao nalazište vode na dva mjesta. U dno sela i u Duboki do. Tražili smo i to, ali smo odbijeni jer su nam kazali da nisu nadležni da izdaju taj papir da možemo raditi bušotinu za vodu - kazao je Pavlović.
Iako prethodno nisu bili obaviješteni o blokadi, već su to saznali jutros, u preduzeću Čistoća razumiju i uvažavaju pravo građana da ukazuju na probleme i traže rješavanje infrastrukturnih pitanja.
Međutim, kako navode u dopisu, neophodno je voditi računa o širim posljedicama ovakvih poteza. Zbog blokade, trenutno nisu u mogućnosti da otpreme oko 60 tona otpada dnevno na privremeno odlagalište, što može dovesti do njegovog gomilanja u reciklažnom dvorištu.
Ovakva situacija direktno ugrožava redovno održavanje komunalne higijene grada, a posljedično može predstavljati i ozbiljnu prijetnju po zdravlje građana, zaključili su iz Čistoće.

Herceg Novi: Mještani Ubala blokirali put preduzeću Čistoća ka deponiji

Razgovore sa Hrvatskom o otvorenim pitanjima između dvije zemlje će voditi Ervin Ibrahimović, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova (MVP).
To je kazao Ibrahimović, resorni ministar, u emisiji „Budimo budni, pitajte Vladu“, koja se emituje na TVCG.
- MVP će voditi razgovore sa Hrvatskim resorom vanjskih poslova, niko drugi - poručio je Ibrahimović.&nbsp;
Naveo je da će, na njegov prijedlog, ministar odbrane Dragan Krapović voditi komisiju za Školski brod „Jadran“.
- Zajedno ćemo odrediti sastav komisije. Vjerujem da će se u narednom periodu sastati te dvije komisije i početi razgovore. Formiraćemo komisiju za razgraničenje, gdje će direktno biti odgovorno MVP, ali to će biti multiresorska komisija - pojasnio je on.
Komentarišući situaciju sa Grenlandom, Ibrahimović podsjeća da nam „partner jesu SAD, ali i EU“.
Očekuje da ćemo „imati zajednički sadržalac ne samo o Grenlandu, već o cjelokupnoj geopolitičkoj situaciji“.
- Crna Gora neće biti daleko od onoga što naši strateški partneri rade - zaključio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Razgovore sa Hrvatskom će voditi samo MVP i niko drugi

The panel of the Court of Appeal, to be presided over by Judge Predrag Tabaš, will consider on March 3 the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against the acquittal judgment in the case publicly known as the „Apartments“ case.
All defendants were acquitted of the charges on 16 May last year due to a lack of evidence that, as members of the Government’s Housing Issues Commission which operated from 2016 to 2020, they had abused their official positions. The judgment was rendered by Vesna Kovačević, a judge of the High Court.
The Special State Prosecutor’s Office filed an indictment against former ministers and officials Predrag Bošković, Sanja Vlahović, Suad Numanović, Ivan Brajović, Osman Nurković, Budimir Šegrt, Dragica Sekulić, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić, Damir Šehović, Aleksandar Jovićević and the Head of the Cabinet of the President of Montenegro Dražen Miličković.
The reasoning of the first-instance judgment states that the court assessed all the evidence and found that, during the proceedings, the Special State Prosecutor’s Office had submitted key evidence in the form of ordinary copies, without certification by the competent authority or confirmation of their authenticity. According to the first-instance panel, the proposed evidence did not meet the standard of evidentiary value required in criminal proceedings, and since this evidence constituted the sole basis of the indictment, the court could not conclude that the defendants had committed a criminal offence beyond a reasonable doubt.
The reasoning further notes that Bošković was the president of the Government’s Housing Issues Commission, while the other defendants were members of that body. Judge Kovačević emphasized that the defendants did not deny in their defenses that they had adopted decisions on resolving housing issues for officials, but stated that they had done so in compliance with Articles 28, 30, and 30a of the Decision on the Method and Criteria for Resolving the Housing Needs of Officials. She also pointed out that the defendants stated they had adopted the decisions exclusively in compliance with the conclusions of the Government of Montenegro that preceded the adoption of the said decisions, and that, for them, Government conclusions had a binding character.

Tag: katolicka-crkva

Restituciju imovine Katoličke crkve razmatra Mješovita komisija Crne Gore i Svete Stolice

Papa Lav XIV primio ruske katoličke hodočasnike, najavio zajedničku molitvu sa kraljem Čarlsom III u Vatikanu

Zbog čega je izabran prvi papa iz SAD-a: Pokušaj čuvanja jedinstva Katoličke crkve i jasna poruka Trampu

Uhapšen stariji muškarac zbog sumnje da je neprikladno dodirivao maloljetnu osobu

Herceg Novi: Mještani Ubala blokirali put preduzeću Čistoća ka deponiji

Ibrahimović: Razgovore sa Hrvatskom će voditi samo MVP i niko drugi

„Apartments“ case before the Court of Appeal on 3 March

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO