Delegacija crnogorskog Ministarstva odbrane učestvuje na Međunarodnoj izložbi i konferenciji pomorske odbrane (DIMDEX) u Dohi, saopštili su iz tog resora, dodajući da prisustvo tom događaju potvrđuje opredijeljenost Crne Gore za praćenje globalnih trendova u odbrambenom sektoru.
Iz Ministarstva odbrane su rekli da crnogorsku delegaciju, koja na događaju učestvuje na poziv potpredsjednika Savjeta ministara i državnog ministra za pitanja odbrane Katara Saouda bin Abdulrahmana bin Hasana bin Alija Al Thanija, predvodi državni sekretar Marko Marković.
Kako su naveli, delegacija će posjetiti štandove renomiranih međunarodnih kompanija i upoznaće se sa najnovijim dostignućima i inovacijama u oblasti vojne industrije.
- S obzirom na to da je modernizacija Mornarice VCG jedan od prioriteta u razvoju sveukupnih odbrambenih kapaciteta, a od značaja je i za regionalnu, jadransku i mediteransku bezbjednost, prisustvo na ovom prestižnom međunarodnom događaju predstavlja jedinstvenu priliku za uspostavljanje kontakata sa ekspertima i liderima iz sektora odbrane - kaže se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da se Marković sastao sa Al Thanijem na marginama izložbe.&nbsp;
Marković je naveo da je zadovoljan zbog poziva za učešće na sajmu i prilike za sastanak, ističući da je ovo prvi put da delegacija Ministarstva odbrane učestvuje na DIMDEX-u.&nbsp;
On je naglasio da Crna Gora i Katar imaju prijateljske odnose, kao i da postoji prostor za unapređenje bilateralne odbrambene saradnje u budućnosti.&nbsp;
- Takođe, istakao je doprinos Katara u pogledu regionalne stabilnosti, sa fokusom na partnerstvo sa NATO savezom kroz učešće u Istanbulskoj inicijativi za saradnju - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Al Thani je poručio da je Katar spreman za dalji razvoj saradnje sa Crnom Gorom u oblasti odbrane, prepoznajući ulogu Crne Gore kao pouzdane NATO članice i lidera u procesu evropskihU integracija.&nbsp;
- Iskazao je posvećenost Katara jačanju partnerstva sa NATO savezom, kao glavnim preduslovom za efikasno suočavanje sa aktuelnim bezbjednosnim izazovima koji potiču iz svih pravaca i domena - navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da DIMDEX, koji se održava svake druge godine, spada među vodeće međunarodne događaje u oblasti pomorske odbrane.&nbsp;
- Kombinovanjem izložbenog i konferencijskog dijela, sajamska manifestacija prezentuje najnovija dostignuća u sektoru odbrane. Predstavnici brojnih kompanija iz odbrambene industrije predstaviće svoje proizvode i inovacije, dok će konferencijski dio pružiti platformu za diskusiju o budućnosti pomorske odbrane i razmjenu stručnih mišljenja - ističe se u saopštenju.
Navodi se da je učešćem delegacije Ministarstva odbrane na DIMDEX-u još jednom potvrđena opredijeljenost Crne Gore za praćenje globalnih trendova u odbrambenom sektoru, razvoj nacionalnih kapaciteta i jačanje kredibiliteta na međunarodnoj sceni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorska delegacija na konferenciji pomorske odbrane u Kataru

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić razgovarao je danas u Davosu sa ministrom finanija Države Katar Ali bin Ahmed Al Kuvarijem, gdje je istaknuto da ove dvije države žele da unaprijede ekonomsku saradnju, a taj interes potvrđen je i odlukom Vlade da otvori Ambasadu Crne Gore u Državi Katar, sa sjedištem u Dohi.
Al Kuvari je, kako se navodi u saopštenju, iskazao zadovoljstvo da Katar ugosti premijera Spajića na Qatar Economic Forumu u maju ove godine.
Kako se dodaje, na sastanku je dogovorena intenzivnija saradnja sa Qatar Investment Authority (QIA) i Qatar Investment Advisory (QUAI), institucijom koja povezuje državu i privatni sektor Katara, kroz organizaciju biznis foruma.
- Takođe, paralelno se radi na sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i zaštiti investicija - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Posebno je, kako se dodje, ukazano na važnost uspostavljanja direktne avio-linije između Crna Gore i Katara odnosno između Podgorice ili Tivta i Dohe.
- Ukazano je na mogućnost da linija iz Katara pokriva cijeli region Arapskog poluostrva, imajući u vidu poziciju te države kao regionalnog čvorišta. Ističući da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom, premijer Spajić predstavio je plan razvoja i mogućnost učešća u projektima putne infrastrukture u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

500x500

1250x600

1084x550

Spajić učesnik Qatar Economic Foruma u maju: Crna Gora će predstaviti svoje potencijale povodom 20. godišnjice obnove nezavisnosti

Katar je domaćin vanrednog sastanka arapskih i islamskih država o odgovoru na izraelski vazdušni napad na čelnike Hamasa u Dohi prošle sedmice, objavio je BBC.
Nacrt rezolucije, u koji je Rojters imao uvid, osuđuje "neprijateljska djela Izraela, uključujući genocid, etničko čišćenje, gladovanje", za koja kaže da ugrožavaju "izglede za mir i suživot", prenosi Hina.
&nbsp;Izrael je snažno odbacio takve optužbe.
&nbsp;Nije jasno koje bi se praktične odluke mogle donijeti jer analitičari kažu da ne dolazi u obzir bilo kakav vojni odgovor.
Katarski premijer Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim al-Thani ranije je pozvao međunarodnu zajednicu da ”prestane primjenjivati dvostruke standarde i kazni Izrael”.
&nbsp;Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u nedjelju da je Katar vrlo dobar saveznik.
&nbsp;- Izrael i svi ostali, moramo biti oprezni. Kada napadamo ljude, moramo biti oprezni - rekao je Tramp.&nbsp;
Američki državni sekreta Marko Rubio je, odlazeći u Izrael u subotu, kazao da se Trampu "nije svidio način na koji se napad (na Katar) odvio".
Izrael je branio svoju akciju, a predsjednik Isak Hercog rekao je da je napad bio potreban kako bi se uklonili neki ljudi ako nijesu voljni postići dogovor o okončanju rata.
Hamas je saopštio da je cijeli pregovarački tim preživio izraelski napad, ali da je petoro njihovih članova poginulo, uključujući sina glavnog pregovarača grupe.
Katar je odigrao ključnu ulogu u diplomatskim naporima za okončanje rata, služeći kao posrednik u pregovorima između Hamasa i Izraela.

Katar domaćin sastanka arapskih i islamskih država o izraelskom napadu na Dohu

Emir Katara rekao je da je Izrael pokušao da prekine pregovore o primirju u Pojasu Gazi time što je prošle nedjelje bombardovao zgradu u Dohi da bi pobio zvaničnike Hamasa, u čemu nije uspio.
Na otvaranju arapsko-islamskog samita u Dohi emir, šeik Tamim bin Hamad Al-Tani je rekao "ko god uporno i metodično radi na atentatu na stranu s kojom pregovara, namjerava da prekine pregovore".
Al-Tani je rekao da premijer Izraela Benjamin Netanjahu "sanja da arapski region postane izraelska sfera uticaja, ali to je opasna iluzija".
Na sastanku arapskih i muslimanskih lidera u Dohi se očekuje osuda Izraela zbog bombardovanja zgrade u glavnom gradu Katara u utorak, 9. septembra, gdje je namjeravao da pobije lidere palestinskog pokreta Hamas iz Gaze, ali je poginulo pet nižih zvaničnika Hamasa i jedan pripadnik snaga bezbjednosti Katara.
Taj napad je izazvao široku osudu, uključujući i bogatih zalivskih monarhija, saveznica SAD.

Emir Katara: Cilj napada Izrael na Katar je bio da prekine pregovore o Gazi

Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava održaće sjutra hitnu debatu u Ženevi o izraelskom napadu 9. septembra koji je ciljao lidere Hamasa u Kataru, saopštio je danas Savjet.
Vazdušni napad od 9. septembra, za koji Hamas tvrdi da je ubio pet njegovih članova, ali ne i rukovodstvo, naveo je američki saveznike među arapskim državama Zaliva da se ujedine, dodatno pogoršavajući odnose između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela, koji su normalizovali odnose 2020. godine.
Debatu je zatražio Pakistan u ime država članica Organizacije islamske saradnje (OIC), a Kuvajt u ime Savjeta za saradnju zalivskih zemalja.
Zahtjev je stigao dok su lideri arapskih i islamskih država danas održavali sastanak u Dohi, gdje se očekivalo da upozore kako izraelski napad na Katar i drugi „neprijateljski činovi“ ugrožavaju suživot i napore za normalizaciju odnosa u regionu, prema nacrtu rezolucije sa tog skupa.
Izraelska misija u Ženevi opisala je odluku o održavanju hitne debate – desete takve od osnivanja Savjeta 2006. godine – kao „apsurdnu“.
- Svaki ishod koji iz toga proistekne biće mrlja na mehanizmima za ljudska prava- navodi se u saopštenju misije.
U utorak će biti deseta hitna debata održana u Savjetu UN za ljudska prava od njegovog osnivanja 2006. godine.
Izrael je široko optuživan za genocid nad Palestincima u Gazi, uključujući od strane najveće svjetske grupe stručnjaka za genocid, tokom svoje gotovo dvogodišnje kampanje u palestinskom enklavu, koja je prema lokalnim vlastima odnjela više od 64.000 života.
Izrael odbacuje optužbe, pozivajući se na pravo na samoodbranu nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno 1.200 ljudi i oteto 251 talac, prema izraelskim podacima.

Savjet UN za ljudska prava sjutra o izraelskom vazdušnom napadu na Katar

Katarski premijer Šeik Mohamed bin Abdulrahman al-Tani izjavio je u intervjuu za CNN da će uslijediti odgovor na izraelski napad na rukovodstvo Hamasa u Dohi, te naglasio da Katar o svemu razgovara sa regionalnim partnerima.
Al-Tani je najavio da će se u narednim danima u Dohi održati arapsko-islamski samit, na kojem će biti odlučeno o narednim potezima.
On je poručio da Katar preispituje svoju ulogu posrednika između Izraela i Hamasa u pregovorima o prekidu vatre u Gazi, optuživši izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da uvlači Bliski istok u haos i da nikada nije iskreno pregovarao.
- Izraelski napad na Dohu je državni teror. Nemam riječi kojima bih opisao koliko smo bijesni. U napadu je ubijen 22-godišnji katarski oficir bezbjednosti, a naši zvaničnici su povrijeđeni i u kritičnom su stanju - kazao je Al-Tani.
Dodao je da Netanjahu mora biti priveden, te upozorio da je cijela regija u ozbiljnoj opasnosti.
Na pitanje gdje se nalazi glavni pregovarač, Al-Tani je odgovorio da za sada nema zvaničnih informacija.
Premijer Katara je takođe naveo da su Sjedinjene Američke Države u više navrata izrazile podršku Kataru.

Katarski premijer najavio arapsko-islamski samit: Uslijediće odgovor na izraelski napad

Katarske i egipatske vlasti saopštile su danas da namjeravaju da jačaju napore za ponovno pokretanje pregovora o primirju u Pojasu Gaze.
- Katar i Egipat, u koordinaciji sa SAD, naglašavaju važnost jačanja napora za prevazilaženje prepreka sa kojima se suočavaju pregovori - navele su dvije posredničke zemlje u zajedničkom saopštenju.
Za sada zastakaju pregovori o američkom prijedlogu prekida vatre u Pojasu Gaze zbog nedostatka dogovora između Izraela i palestinskog pokreta Hamas.

Katar i Egipat namjeravaju da jačaju napore ka primirju u Pojasu Gaze

Novinari su pitali američkog predsjednika Donalda Trampa o njegovoj namjeri da prihvati Boeing 747-8 kao poklon od katarske kraljevske porodice. Ovaj avion bi služio kao novi predsjednički avion Air Force One.
Ovaj luksuzni avion predstavljao bi jedan od najvrjednijih darova koje je američka vlada ikada dobila. Cijena novog komercijalnog Boinga 747-8 iznosi oko 400 miliona dolara.
Tramp je izjavio da ima "veliko poštovanje prema katarskom rukovodstvu". 
- Mogao bih biti glup i reći: "Ne želimo besplatan avion". Ali mi dajemo besplatne stvari, pa ćemo sada prihvatiti jednu. To bi nam moglo pomoći jer imamo avion star 40 godina - rekao je on.
Tramp je upozorio da se na održavanje trenutnog aviona Air Force One troše "astronomski" iznosi. 
- Mislim da je ovo sjajan potez Katara – veoma to cijenim. Nikada ne bih odbio takvu ponudu - ponovio je. 
Isporuka aviona očekuje se tokom Trampove predstojeće posjete Bliskom istoku.
Prema dostupnim informacijama, Boing 747-8 koji katarska kraljevska porodica namjerava da pokloni predsjedniku Donaldu Trampu poznat je po raskošnom enterijeru, uključujući zlatne zidove, pozlaćeni namještaj, spavaću sobu, salone, konferencijske prostorije, kupaonice obložene mramorom i veliko stepenište.

Tramp o poklonu Katara: Mogao bih biti glup i reći da ne želimo besplatan avion

Palestinska grupa Hamas najavila je danas nastavak pregovora sa posrednicima u Dohi, o sporazumu o prekidu vatre u Gazi. 
 
Portaprol Hamasa Hazem Kasem rekao je da njegova grupa pristupa pregovorima pozitivno i odgovorno, kako bi se osigurala sprovođenje svih faza primirja za okončanje rata, povlačenje izraelskih snaga i ponovnu izgradnju enklave. 
 
Izraelski javni servis KAN, pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, objavio je da postoji "pozitivna atmosfera" u razgovorima. 
 
Navedeno je da je izraelski pregovarački tim u Dohi odlučio da produži boravak kako bi nastavio razgovore o sporazumu o Gazi, prenosi Anadolija. 
 
Američki izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof u glavni grad Katara stigao je u utorak kako bi prisustvovao razgovorima.

Hamas najavio nastavak pregovora u Kataru

Katarske vlasti su danas pozvale na brzo ukidanje međunarodnih sankcija Siriji poslije sastanka u Damasku velike delegacije te zalivske države sa novim sirijskim liderom Ahmadom al Šarehom.
- Pozivamo na intenziviranje napora ka brzom ukidanju međunarodnih sankcija uvedenih Siriji - rekao je portparol katarskog Ministarstva spoljnih poslova Madžed al Ansari na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, što se tiče ukidanja sankcija, stav Katara je jasan.
- Te sankcije je neophodno ukinuti jer su ih motivisali zločini bivše vlasti, a tog razloga više nema - rekao je on.
Serija međunarodnih sankcija uvedena je Siriji Bašara el Asada poslije početka sirijskog rata 2011. godine, izazvanog represijom prodemokratskih protesta.
Velika delegacija iz Katara posjetila je u ponedjeljak Damask u prvom avionu Katar ervejza koji je sletio u Damask od pada Bašara el Asada 8. decembra.
Ta posjeta označava kraj diplomatskog raskola koji je trajao oko 13 godina između Katara i Sirije.
Za razliku od nekoliko svojih susjeda, Katar se uzdržao od obnavljanja veza 2023. sa sirijskom Vladom sa kojom je raskinuo poslije početka rata 2011. godine.
Ansari je podsjetio da je delegacija izrazila spremnost Katara da pruži tehničku pomoć u obnavljanju komercijalnih letova na međunarodnom aerodromu u Damasku.

Katarske vlasti žele brzo ukidanje sankcija Siriji

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti sunčano uz povremno malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru prijepodne pretežno oblačno, sa mogućnošću slabih padavina.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, poslijepodne će oslabiti.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do 11, najviša dnevna od dva do 17 stepeni.

Sjutra sunčano uz povremeno malu oblačnost

Montenegro’s Chief Negotiator with the European Union, Predrag Zenović, stated that the final phase of the negotiation process has entered a stage in which the focus is no longer on ambition, but on responsibility, credibility, and the institutional maturity of the state. In an interview with Portal ETV, Zenović clearly, thoroughly, and without reservation pointed to the achievements so far, as well as to the obligations facing Montenegro on its path to full membership in the European Union.
<h2>From ambition to credibility</h2>
Zenović said that just a year ago, the idea that Montenegro could obtain the IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) within six months and then close ten negotiation chapters in a single year sounded politically impossible.
- Today, that is a fact. That is precisely why the question of whether it is realistic for Montenegro to complete all obligations and close negotiations with the European Union by the end of 2026 is no longer a matter of ambition, but of credibility and continuity – he highlighted.
He emphasized that the accession process has never been a mere administrative exercise, but rather a deeply political and institutionally demanding process.
- The closing of negotiation chapters represents a political decision, based on detailed technical assessments, formally confirmed by the European Commission and unanimously approved by the Member States. That is why Montenegro is now conducting negotiations in parallel across all areas, with a clear goal - to have, before each intergovernmental conference, a ready and credible package of chapters for political closure - he stated.
<h2>Results confirming institutional maturity</h2>
He highlighted that so far 13 out of 33 chapters have been provisionally closed, including Chapter 32 - Financial Control and Chapter 5 - Public Procurement, both from the Fundamental Cluster, stressing their systemic importance.
- These are areas that directly measure a state’s capacity to manage public finances, ensure transparency, and prevent systemic corruption. Their closure is not symbolic - it confirms the institutional maturity of the system and readiness for the final phase of negotiations – he said.
<h2>Rule of law remains the central axis</h2>
Zenović particularly emphasized that the chapters within the Fundamental Cluster remain the key axis of negotiations.
- Chapter 23 - Judiciary and Fundamental Rights and Chapter 24 - Justice, Freedom and Security remain the central axis of negotiations and will stay under heightened scrutiny until the very end. Here, it is not about counting laws, but about results: an independent and efficient judiciary, the fight against high-level corruption and organized crime, the protection of fundamental rights and media freedom - and a track record of final convictions, that is, proof that the rule of law system functions – he said.
Most demanding chapters: administrative and financial challenges
Speaking about the technically and financially most demanding areas, Zenović said these involve serious and long-term state obligations.
- Chapter 27 - Environment and Climate Change and Chapter 12 - Food Safety, Veterinary and Phytosanitary Policy are chapters that require not only political will, but serious administrative capacity, expertise, long-term investment, and consistent implementation of European standards in practice - from waste and water management to food chain control and public health issues – he stated.
<h2>Full implementation of the EU acquis</h2>
Zenović underlined that one of the key challenges in the final phase of negotiations remains the translation and full implementation of the European Union acquis, along with strengthening administrative capacities at all levels.
- This is a process that does not end with the adoption of regulations, but with their understanding and application in the daily work of institutions. Despite the complexity of this task, I am convinced that this segment of the process will also be fully addressed through institutional strengthening, targeted technical support, and clear political responsibility – he said.
<h2>Political momentum and the final stage</h2>
Referring to the political context, he noted that additional momentum is expected during the Cypriot, and subsequently the Irish, Presidency of the Council of the EU, along with a clear message from Brussels.
- What is being sought is not merely the formal closing of chapters, but the lasting, sustainable, and irreversible implementation of reforms. At the same time, the awareness of all 27 Member States of the importance of Montenegro’s European future - not only for us, but for the region and for the European Union itself, must be unanimous – he stressed.
In conclusion, Zenović emphasized that Montenegro today has the capacity to close all negotiation chapters during this year and to fulfill all obligations for membership by the end of 2026.
- But the final stage of the process requires the highest level of responsibility. European integration is not the project of one government or one mandate - it is a test of institutional maturity, political culture, and the state’s capacity to assume the full responsibility of equal membership in the European Union - Zenović concluded in his interview with the ETV Portal.

Zenović to Portal ETV: All chapters can be closed this year - 2026 is a test of the state’s maturity

Kubanski oslabljeni zdravstveni sistem doveden je na ivicu kolapsa zbog toga što Sjedinjene Američke Države blokiraju isporuke nafte toj zemlji, izjavio je u petak jedan kubanski zvaničnik.
Zdravstveni sistem na ostrvu je, zajedno s ostatkom ekonomije, i ranije bio u stanju permanentne krize, uz hroničan nedostatak potrepština, osoblja i ljekova.
No, previranja su posljednjih sedmica dostigla novu krajnost. Hitne službe se bore da pronađu dovoljno goriva za izlazak na intervencije. U ruševnim bolnicama učestale su nestanke struje. Letovi koji donose ključne medicinske zalihe su obustavljeni jer kubanske vlasti navode da više ne mogu da pune avione gorivom na svojim aerodromima.
Stručnjaci i pojedini svjetski lideri upozoravaju da bi ostrvo moglo biti na pragu humanitarne krize.
U intervjuu za agenciju Asošijejted pres (Associated Press), kubanski ministar zdravlja Hose Anhel Portal Miranda rekao je da američke sankcije više ne samo da guše ekonomiju ostrva, već sada ugrožavaju "osnovnu ljudsku sigurnost".
- Ne možete uništavati ekonomiju jedne države, a da to ne utiče na njene stanovnike. Ova situacija bi mogla dovesti živote u pitanje - poručio je Portal.
Prema njegovim riječima, pet miliona ljudi na Kubi koji žive s hroničnim bolestima osjetiće posljedice po svoje ljekove ili terapije. Među njima je 16.000 onkoloških pacijenata kojima je potrebna radioterapija i još 12.400 koji prolaze kroz hemoterapiju.
Kardiovaskularna njega, ortopedija, onkologija i liječenje teško oboljelih pacijenata koji zavise od rezervnog napajanja električnom energijom su među najpogođenijim oblastima, naveo je. Na listu usluga koje trpe posljedice dodani su i tretmani bubrežnih oboljenja te hitne ambulantne službe.
Energetska kriza s kojom se Kuba godinama bori ušla je u novu fazu prošlog mjeseca, kada je američki predsjednik Donald Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom se uvodi carina svakoj zemlji koja prodaje ili isporučuje naftu Kubi. Uslijedilo je samo nekoliko sedmica nakon što je Tramp svrgnuo venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i najavio da kubanske rafinerije više neće dobijati venecuelansku naftu.
Kuba, koja proizvodi tek oko 40 odsto vlastitih potreba za gorivom i u velikoj mjeri zavisi od nafte za napajanje ostrva energijom, dugo se oslanjala na saveznike poput Venecuele, Meksika i Rusije kako bi pokrila energetski deficit. No, te isporuke su sada presušile.
Tramp je otvoreno poručio da mu je širi cilj da pojačavanjem ekonomskog pritiska na ostrvo potakne promjenu režima u Havani, koja se i ranije teško nosila s decenijama američkih sankcija.
Upravo kubanski građani, za koje američka vlada tvrdi da ih nastoji zaštititi, najteže osjećaju posljedice blokade goriva dok se svakodnevno gomilaju teškoće. Autobusi su redukovali linije, gorivo je podvrgnuto strogom racionisanju i prodaje se samo za stranu valutu, a hronične nestašice električne energije i isključenja struje dostigle su novu krajnost.
- Od januara se sve drastično promijenilo - kaže Aniliet Rodriguez, 25-godišnja trudnica koja je tog mjeseca primljena u centar za majčinsku njegu zbog ekstremnog oblika anemije.&nbsp;
- Nema hljeba, nema mlijeka za ishranu... Nema ljekova - ističe ona.
Kubanski zdravstveni sistem zasniva se na univerzalnom i besplatnom modelu, s lokalnim ambulantama gotovo u svakoj ulici i državnim subvencijama za lijekove. Ipak, posljednjih godina ušao je u stanje duboke krize, naročito nakon pandemije kovida-19. Hiljade ljekara, koji na državnim platama jedva mogu priuštiti karton jaja, napustile su zemlju, a bolnice su ubrzano propadale.
Zbog nestašice ljekova mnogi su prisiljeni da ih nabavljaju na crnom tržištu.
Portal upozorava da se očekuje daljnje pogoršanje stanja u narednim sedmicama, iako se kubanska vlada, kako kaže, trudi da se prilagodi novoj realnosti. U klinikama su instalirani solarni paneli, dok vlasti prioritet daju liječenju djece i starijih.
Istovremeno su uvedena ograničenja na tehnologije koje troše više energije, poput CT skenera i laboratorijskih testova, pa je ministar istakao da će ljekari sve više morati da se oslanjaju na osnovne metode u liječenju pacijenata, što će praktično mnoge odsjeći od viših nivoa zdravstvene zaštite.
- Suočeni smo s energetskom opsadom koja ima direktne posljedice po živote Kubanaca, po živote kubanskih porodica - zaključio je Portal.

Kubanski ministar: Američka blokada goriva dovela zdravstveni sistem na ivicu kolapsa

Na putnom pravcu Berane - Kolašin sinoć je došlo do tuče u kojoj su učestvovali pitomci Policijske akademije iz Danilovgrada, saznaje<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/tuca-na-putu-berane-kolasin-zbog-nasilnickog-ponasanja-uhapsena-dvojica-pitomaca-policijske-akademije"> Portal Analitika</a> nezvanično iz policije.
Kako im je saopšteno, E. C. je prijavio Odjeljenju bezbjednosti Berane da su ga napale njenu tri nepoznate osobe.
Prema nezvaničnim saznanjima Analitike, policija je došla do informacija da je E. C. preticao vozilo u kojem su se nalazila dvojica pitomaca Policijske akademije i još jedna osoba.
Nakon preticanja E. C. je pokazao srednji prst trojici momaka, a prilikom preticanja, kako su kazali policiji, ugrožavao im je bezbjednost.
Nakon toga, pitomci Policijske akademije i još jedna osoba, pretekli su vozilo u kojem je bio E. C, prepriječili mu put i tada je došlo do tuče.
Dvojica Andrijevčana i jedan Beranac, od kojih su dvojica pitomci Policijske akademije u Danilovgradu, uhapšeni su i osumnjičeni za nasilničko ponašanje.
Ovim povodom kontaktirali su i direktora Policijske akademije Nenada Vojinovića.
- Imamo nezvanične informacije da se dogodio neki događaj u kojem su naša dva akademca učestvovala. Nakon eventualnih potvrda preduzeće se mjere i radnje shodno pravilnicima Policijske akademije - kazao je Vojinović za Analitiku.

Tag: katar