Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj sastao se sa generalnim direktorom FBI-a Kašom Patelom, i tom prilikom razgovarano je o strateškom značaju Crne Gore za SAD.
- Bilo mi je veliko zadovoljstvo da održim sastanak sa generalnim direktorom FBI-a Kašom Patelom i njegovim rukovodećim timom- naveo je Đeljošaj.
Kako se dodaje, imali su priliku da razgovaraju o strateškom značaju Crne Gore za SAD i o suštinskoj važnosti poštovanja zakona kako bi se privukle investicije iz zapadnih zemalja i SAD-a.
- Takođe sam potvrdio snažnu posvećenost Vlade Crne Gore da bude pouzdan partner- poručio je Đeljošaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đeljošaj sa Patelom: O strateškom značaju Crne Gore za SAD i poštovanju zakona kako bi se privukle investicije iz zapadnih zemalja

Američki Senat potvrdio je 20. februara imenovanje Kaša Patela za novog direktora Federalnog istražnog bira (FBI) na mandat od deset godina.
Za direktora ga je nominirao američki predsjednik Donald Tramp, a Senat je odobrio imenovanje sa 51 glasom za naspram 49 protiv.
Republikanke Suzan Kolins i Lisa Murkovski glasale su protiv Patela.
Kroz više krugova saslušanja za potvrđivanje, Patel se suočio sa žestokim odbijanjem i oštrim kritikama demokrata koji su bili zabrinuti zbog njegovih kvalifikacija i njegove nepokolebljive lojalnosti Trampu.
Takođe, demokrate su ga ocijenili kao teoretičara zavjere i čovjeka koji ima jako malo iskustva u sprovođenju zakona.
Prošle sedmice je grupa demokrata u Predstavničkom domu Kongresa poslala pismo Odboru Senata za pravosuđe kako bi se usprotivila imenovanju Patela.
Demokrate su izrazile zabrinutost da će Patel izvršavati Trampove "odmazde", umjesto da se fokusira na misiju FBI-ja da zaštiti američki narod.
Patel je uvjeravao članove Kongresa da će, ako bude imenovan, podržati nezavisnost FBI-ja i izbjeći politički motivisane istrage.
Patel (44) je bio na tri funkcije u odbrambenim, obavještajnim službama i nacionalnoj bezbjednosti u prvoj Trampovoj administraciji, ali se preporučio za novog izvršnog direktora obećavši da će očistiti "duboku državu" u FBI-ju.
Rekao je i da će pokrenuti kampanju odmazde protiv Trumpovih protivnika, uključujući agente FBI-ja koji su istraživali bivšeg i budućeg predsjednika, novinare i druge.
Tokom svog prvog mandata, Tramp je predložio imenovanje Patela za zamjenika direktora FBI-ja, ali je tadašnji sekretar za pravosuđe Vilijam Bar, sada Trampov kritičar, rekao da će do imenovanja doći samo "preko mene mrtvog".
Patel je obećao da će zatvoriti sjedište FBI-ja u Vašingtonu i poslati mnoge agente Biroa širom zemlje da se bore protiv kriminala, a ne da pokreću još više operacija prikupljanja obavještajnih podataka.

Kaš Patel novi direktor FBI: (Ne)opdavdan strah od Trampove "odmazde"

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp namjerava da postavi lojalnog Kaša Patela za sljedećeg direktora FBI, rekao je u subotu, što je potez koji bi značio smenu trenutnog direktora agencije.
Tramp je bivšeg savjetnika i zvaničnika Pentagona, koji je bio kritičan prema saveznoj agenciji zaduženoj za istrage i koji je poznat po kontroverznim stavovima o takozvanoj vladinoj „dubokoj državi“, najavio kao svoj izbor za tu dužnost na svojoj mreži Social Truth.
Sadašnji direktor FBI Kristofer Rej imenovan je na 10-godišnji mandat 2017, što znači da će ili morati da podnese ostavku ili će biti smijenjen.
FBI pod vodstvom Reja, kojeg je Tramp imenovao, istraživao je budućeg predsjednika, što je izazvalo Trampov bes.
- Kaš je briljantan advokat, istražitelj i borac za "Ameriku na prvom mjestu" koji je proveo karijeru razotkrivajući korupciju, braneći pravdu i štiteći američki narod - napisao je Tramp na Truth Social.
Žestoki branilac novoizabranog predsjednika, Patel podržava republikansku tvrdolinijašku ideju anti-Trampove „duboke države“ – navodno pristrasnih vladinih birokrata koji rade protiv Trampa iza kulisa, a čak je i napisao knjigu o toj temi.
Sin indijskih imigranata, Patel je bio na nekoliko visokih pozicija tokom Trampovog prvog mandata, uključujući i savjetnika za nacionalnu bezbjednost i zamjenik direktora kancelarije ministra odbrane.
- Kaš je obavio nevjerovatan posao tokom mog prvog mandata - rekao je Tramp, dodajući da će Patel raditi na „okončanju rastuće epidemije kriminala u Americi, razbijanju migrantskih kriminalnih grupa i zaustavljanju zle pošasti trgovine ljudima i drogom preko granice“.

1084x550

Tramp najavio novog direktora FBI: Poznat po stavovima o vladinoj "dubokoj državi"

Tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović sastala se sa predstavnicima kompanije Bingati holding, jedne od vodećih privatnih razvojnih i investicionih kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U okviru delegacije Skupštine je i poslanica Branka Marković.
Na sastanku su učestvovali Muhamed Bingati predsjednik kompanije, i Ahmed Bingati, potpredsjednik. U okviru susreta, potpredsjednica Popović prisustvovala je i prezentaciji aktuelnih i planiranih projekata kompanije Bingati holdig, tokom koje je imala priliku da se detaljnije upozna sa obimom, konceptom i investicionim potencijalom njihovih razvojnih projekata.
- Popović upoznala je sagovornike sa investicionim potencijalima Crne Gore, sa posebnim akcentom na oblasti turizma, nekretnina, infrastrukture i održivog razvoja. Takođe, pozvala je predstavnike kompanije da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru, te ih uputila na nadležne državne institucije radi dobijanja dodatnih informacija o konkretnim investicionim prilikama, zakonskom okviru i modelima saradnje- navode iz Skupštine.&nbsp;
&nbsp;Kompanija Bingati holding važi za, kako navode iz Skupštine Crne Gore, jednog od najznačajnijih privatnih kompamija u regionu Bliskog istoka, sa portfeljem projekata čija se ukupna vrijednost procjenjuje na više od pet milijardi američkih dolara.
- Kompanija raspolaže značajnim finansijskim kapacitetima i prepoznatljiva je po razvoju luksuznih stambenih i poslovnih kompleksa, uključujući i ekskluzivni stambeni kompleks razvijen u partnerstvu sa brendom Mercedes-Benz, koji predstavlja jedan od najprestižnijih projekata te vrste u Dubaiju- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore boravi u Davosu na poziv Silvan Koh-Merin, predsjednice međunarodne organizacije Političkih liderki, u okviru programa posvećenog jačanju uloge žena u političkom i ekonomskom liderstvu na globalnom nivou.

Popović u Davosu: Pozvala predstavnike kompanije Bingati holding da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Grenland ne može da izostavi mogućnost upotrebe vojne snage na arktičkoj teritoriji, iako je malo vjerovatno da će do toga doći, rekao je danas grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen.
&nbsp;On je istakao da Grenland teži bližoj saradnji sa Evropskom unijom, prenosi Tanjug.
&nbsp;Ranije danas danska premijerka Mete Frederiksen je rekla da Danska ne može da pregovara o sopstvenom suverenitetu, identitetu i demokratiji.
&nbsp;Ona je istakla da Danska smatra Sjedinjene Američke Države (SAD) svojim “najbližim saveznikom”, rekavši da Kopenhagen nikada nije tražio sukob, već saradnju.
&nbsp;Frederiksen nije doputovala na Svjetski ekonomski forum u Davosu, usljed tenzija sa SAD-om oko namjere američkog predsjednika Donalda Trampa da Vašington preuzme kontrolu nad Grenlandom.

Nilsen: Ne može se isključiti mogućnost upotrebe vojske na Grenlandu

Put reformi nije bio jednostavan, ali je bio nužan, a podrška Sjedinjenih Američkih Država na tom putu bila je od posebnog značaja - kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na sastanku sa odlazećom ambasadorkom Sjedinjuenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Šaranović je na ovom sastanku, kom je prisustvovao i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, kazao da zahvaljujući podršc SAD njihovoj posvećenosti danas imamo sektor bezbjednosti koji je pouzdan partner kolektivne bezbjednosti.
- Upravo je u tom periodu dodatno osnaženo strateško partnerstvo dvije države, naročito u oblasti bezbjednosti. Reformski procesi bili su zasnovani na izboru profesionalnog menadžmenta u policiji, jačanju zaštitnih mehanizama za njen nezavisan i zakonit rad, kao i unapređenju sistema provjere integriteta policijskih službenika, što je rezultiralo snažnijim, slobodnijim i profesionalnijim institucijama - istakao je Šaranović.
Rajnke je istakla da je saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije bila intenzivna i sadržajna, kroz brojne zajedničke projekte, donacije i obuke. 
- Reforma policije je složen proces, ali Crna Gora se kreće tim teškim putem s profesionalnošću i uspješnim rezultatima koji jačaju institucionalne standarde - kazala je Rajnke, naglasivši da princip vladavine prava mora biti jasan i jednak za sve.
Šćepanović je istakao je da je podrška američke ambasade tokom mandata Rajnke imala važnu ulogu u izgradnji stabilnog i održivog policijskog sistema. 
- Iako pojedinac može imati snagu i autoritet, bez funkcionalnog i posvećenog tima nije moguće ostvariti suštinske i trajne promjene. Upravo kroz zajednički rad gradimo povjerenje, kako unutar Crne Gore, tako i u međunarodnom okruženju, a naš kolektiv povezuje zajednička vrijednost - snažna, jasna i dosljedna posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala, koja predstavlja temelj našeg djelovanja i cilj kojem zajednički težimo - poručio je Šćepanović

Tag: kas-patel

Đeljošaj sa Patelom: O strateškom značaju Crne Gore za SAD i poštovanju zakona kako bi se privukle investicije iz zapadnih zemalja

Kaš Patel novi direktor FBI: (Ne)opdavdan strah od Trampove "odmazde"

Tramp najavio novog direktora FBI: Poznat po stavovima o vladinoj "dubokoj državi"

Popović u Davosu: Pozvala predstavnike kompanije Bingati holding da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Nilsen: Ne može se isključiti mogućnost upotrebe vojske na Grenlandu

Šaranović i Šćepanović sa Rajnke: Podrška SAD-a bila ključna u jačanju bezbjednosnih institucija

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO