Poljski predsjednik Karol Navrocki izjavio je da je Donald Tramp jedini svjetski lider koji može zaustaviti Vladimira Putina u njegovim prijetnjama Evropi. U intervjuu za emisiju „Tudej“ na radiju BBC Radio 4, Navrocki je kazao da se ruskom predsjedniku ne može vjerovati, ali da Evropa mora učiniti sve kako bi podržala napore predsjednika Trampa da okonča rat u Ukrajini, piše BBC.
Navrocki, koji je i prije dolaska u Veliku Britaniju na sastanke s premijerom Kirom Starmerom bio poznat kao čvrst pristalica Donalda Trampa, sada tvrdi da je američki predsjednik jedina osoba koja može „riješiti ovaj problem“, imajući u vidu prijetnje Rusije njegovoj zemlji, kao i srednjoj i istočnoj Evropi.
<h3>Testiranje poljske odbrane</h3>
Osvrćući se na masovni upad ruskih dronova u septembru prošle godine, kada je više od 20 bespilotnih letjelica ušlo u poljski vazdušni prostor iz Bjelorusije i Ukrajine, predsjednik Navrocki je taj događaj nazvao „vanrednom situacijom“. Dodao je da „do tog trenutka nijedna država članica NATO-a nije doživjela napad dronovima takvih razmjera“.
Prema njegovim riječima, Rusija time testira poljsku odbranu i solidarnost NATO-a.
Poljski predsjednik zahvalio je Velikoj Britaniji na slanju borbenih aviona RAF Tajfun, koji pomažu u zaštiti poljskih granica. Naveo je da se Poljska od 2021. godine nalazi u stanju hibridnog rata s Rusijom, suočavajući se s dronovima i dezinformacijama. Ova ruska aktivnost u takozvanoj „sivoj zoni“, kako je rekao, pokazuje da „živimo u opasnim vremenima“.
<h3>Uloga SAD-a i kritika evropskih lidera</h3>
Upitan o svom prijateljstvu s Donaldom Trampom, naročito u svjetlu prijetnji američkog predsjednika da će „svim sredstvima“ preuzeti Grenland — što je uznemirilo Evropu i dovelo u pitanje 77-godišnji savez unutar NATO-a — Navrocki je insistirao da su Sjedinjene Američke Države i dalje garant bezbjednosti Evrope, uprkos suprotnim izjavama pojedinih američkih zvaničnika.
Ocijenio je da ono što Donald Tramp čini u ime Evropljana „zaslužuje podršku i veliko poštovanje“.
Navrocki je kazao da primjećuje kako se Evropa „udaljava“ od Sjedinjenih Američkih Država, što smatra lošim po ekonomsku i vojnu bezbjednost Evropske unije. Pitanje Grenlanda, prema njegovim riječima, trebalo bi da ostane tema između danske premijerke i predsjednika Trampa, uz uvjerenje da će se riješiti u okviru NATO-a i kroz dijalog Danske i SAD-a.
<h3>Kritika evropskih prioriteta</h3>
Poljski predsjednik iskoristio je intervju i da kritikuje evropske lidere, navodeći da su „zaokupljeni ne naročito važnim pitanjima, ideološkim temama poput zelenog plana, klimatske politike i migracija“.
Istakao je da Evropa godinama nije gradila sopstvenu otpornost i bezbjednost, dok Poljska danas izdvaja gotovo pet odsto svog bruto domaćeg proizvoda za odbranu.
<h3>Pohvale Ujedinjenom Kraljevstvu</h3>
Za Ujedinjeno Kraljevstvo imao je, međutim, riječi pohvale. Naglasio je da su odnosi između Poljske i Velike Britanije „izuzetno važni“, te podsjetio da danas oko milion Poljaka živi u Ujedinjenom Kraljevstvu.
„Želio bih da izrazim duboku zahvalnost britanskim vojnicima koji su stacionirani u Poljskoj, preuzimajući odgovornost za istočni bok NATO-a“, rekao je Navrocki.
Izrazio je i nadu da će, imajući u vidu snažan rast poljske ekonomije, Ujedinjeno Kraljevstvo kao domaćin samita G20 naredne godine pozvati Poljsku da učestvuje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Navrocki: Samo Tramp može zaustaviti Putina

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je danas da je predsjednik te zemlje Karol Navrocki "još jednom identifikovao Zapad kao glavnu prijetnju Poljskoj", nakon što je Navrocki prilikom obilježavanja godišnjice izbijanja Velikopoljskog ustanka protiv Njemaca rekao da je Poljska "spremna da brani zapadnu granicu".
- Predsjednik Navrocki je još jednom identifikovao Zapad kao glavnu prijetnju Poljskoj. To je suština spora između antievropskog bloka (Navrocki) i naše Koalicije. Smrtonosno ozbiljan spor, spor o našim vrijednostima, bezbjednosti, suverenitetu. Istok ili Zapad - napisao je Tusk na platformi Iks (X), prenose Vjadomošći.
Prethodno je komentar na ove riječi objavio ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski na društvenim mrežama.
- Želim da smirim gospodina predsjednika i da mu kažem da dok su Njemačka u NATO-u i EU, a njima upravljaju hrišćanski ili socijaldemokratski lideri, prijetnja našoj zapadnoj granici je nikakva - napisao je Sikorski.
Kako je dodao potpredsjednik Vlade i šef poljske diplomatije, takva prijetnja mogla bi nastati „tek kad bi vlast u Njemačkoj preuzeli eurofobični nacionalisti“.
Navrocki je u odgovoru Tusku rekao da je "teško povjerovati da su diplomirali na istom odsjeku - istoriji".
Navrocki je nabrojao istorijske ličnosti iz istorije Poljske koji su se borile protiv Njemaca u Velikopoljskom ustanku koji je održan od 1918. do 1919. godine u regionu Poznanjske provincije, neposredno nakon završetka Prvog svjetskog rata, sa ciljem pripajanja te oblasti obnovljenoj Poljskoj, što je na kraju i potvrđeno Versajskim sporazumom.
- Suština spora je prije u tome što premijer nije u stanju da sluša sa razumijevanjem ili namjerno traži sukob jer ga ne zanima budžet, zdravstvena zaštita itd. O, već sam pričao o prijetnji sa istoka, kada je premijer šetao po molu i grlio Rusiju kakva jeste. I još uvijek to radim - ali ne povodom Velikopoljskog ustanka, to nije tema - zaključio je Navrocki.

1250x600

1084x550

Tusk: Navrocki još jednom identifikovao Zapad kao glavnu prijetnju Poljskoj

Predsjednik Poljske Karol Navrocki izjavio je da je istorija pokazala da nikada ne može da bude nikakvih sporazuma sa Rusijom.
- Istorijski događaji su lekcija za savremenu Poljsku i Poljake: nema sporazuma sa Moskovljanima ni u 19. vijeku, ni u 20. vijeku, ni u 21. vijeku. Postoje samo laži, želja da im se oduzme duh i želja da se unište. To je lekcija koju svi moramo da naučimo, sa dubokom vjerom u poljske kadete, oficire i generale - rekao je poljski predsjednik tokom ceremonije povodom 195. godišnjice Novembarskog ustanka (ustanak Poljaka protiv Ruske imperije 1830-1831), objavio je šef kancelarije poljskog predsjednika Zbignjev Bogucki na društvenoj mreži Iks (X).
Navrocki je ranije donio odluku da otkaže sastanak sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, nakon njegovog sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.
On je takođe kritikovao američki prijedlog za okončanje rata u Ukrajini, napominjući da svaki mirovni plan "prvo mora da odobri Ukrajina i da ne bi trebalo da nagrađuje agresora".
- Svi prijedlozi za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine moraju uzeti u obzir jednu važnu činjenicu: Rusija je država koja ne ispunjava sporazume i ne drži se svoje riječi - rekao je Navrocki.

Poljski predsjednik: Nema sporazuma sa Rusima

Predsjednik Poljske Karol Navrocki demonstrativno je danas otkazao planirani susret sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom zbog toga što se u petak sreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pa tako u Mađarsku Navrocki putuje samo na samit predsjednika Višegradske grupe, 3. decembra u Estergomu.
- Predsjednik Karol Navrocki dosljedno se zalaže za traženje mirnog rješenja rata u Ukrajini koji je izazvala Ruska Federacija. Bezbijednost Evrope zavisi od solidarnog djelovanja, takođe i u oblasti energetike. Zbog posjete premijera Viktora Orbana Moskvi i njenog konteksta predsjednik Karol Navrocki odlučio je da ograniči program svoje posjete Mađarskoj isključivo na samit predsjednika Višegradske grupe - saopštio je danas savjetnik Navrockog Marćin Pšidač.
Novi poljski predsjednik planirao je da nakon samita predsjednika Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske u srijedu nastavi u četvrtak državnu posjetu Mađarskoj tokom koje je bio planiran i susret sa premijerom Orbanom.
Poljski premijer Donald Tusk, povodom susreta Orbana sa Putinom u petak, kada su tema bile isporuke ruske nafte i gasa Mađarskoj, kritikovao je Navrockog što će se sastati sa Orbanom.
- Orban ide u posjetu Putinu, Navrocki Orbanu. Haos u pregovorima o planu Vitkofa, a u Kijevu politička kriza. Fatalna kombinacija - poručio je Tusk na mreži Iks.
Šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski poručio je Navrockom da, kad se već sreće sa Orbanom, bolje poradi na tome da Mađarska prestane da blokira evropske sankcije Rusiji i novac koji Poljska treba da dobije iz savezničkih fondova kao kompenzaciju za to što je poslala pomoć u oružju Ukrajini.

Poljski predsjednik otkazao susret sa Orbanom zbog Putina

Predsjednik Poljske Karol Navrocki poručio je danas na predavanju na Karlovom univerzitetu u Pragu da istorija uči da Rusija, koja je po njegovoj ocjeni glavni neprijatelj Evrope i država koja ne poštuje dogovorene i potpisane sporazume, ne samo da može biti obuzdana, već i pobijeđena.
- Istorija nam je pokazala da Rusija, bilo carska, boljševička ili sovjetska, može ne samo da se zaustavi, već i da bude pobijeđena. Svaki put kada je poražena to je donijelo talas političkih promjena - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik izrazio je nadu da će Ukrajina uspjeti da se izbori sa svoja dva glavna neprijatelja - Rusijom, ali i svojim unutrašnjim neprijateljem - korupcijom.
- Spoljašnji izazovi su egzistencijalni - preporođeni ruski neoimperijalizam. Unutrašnji izazovi nijesu tako očigledni - kazao je Navrocki o glavnim prijetnjama za Poljsku i Evropu.
Veći dio predavanja posvetio je nabrajanju prijetnji koje, po njegovom mišljenju, dolaze za manje zemlje iz Brisela, i optužio Evropsku uniju da pod maskom federalizacije pokušava da centralizuje Evropu, oduzimajući suverenitet svim narodima osim dvjema najjačim članicama.
Navrocki je rekao da, uprkos rasprostranjenom uvjerenju, poljski konzervativni nacionalisti u koje ubraja i sebe nijesu neprijatelji EU.
- EU je naše prirodno životno okruženje. Ali budimo iskreni, ovo nije Unija naših snova. Ulazili smo u EU da bismo dobili ekonomske šanse. I dobili smo ih. Ulazili smo da bismo mogli da koristimo šengenski prostor. I koristimo ga. Ali cilj nije bio da nam EU diktira uslove našeg društvenog poretka, šta jedemo ili da vaspitava poljsku djecu - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik iznio je i nekoliko prijedloga kako da se zaustave pokušaji dublje integracije EU i njene centralizacije, a dio nadležnosti koje su pripale EU vrati na nacionalni nivo, kao prije usvajanja Lisabonskog sporazuma.
Karol Navrocki danas boravi u posjeti Češkoj gdje je, zajedno sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom, složno ocijenio da je Rusija najveća prijetnja bezbjednosti i demokratiji u cijeloj Evropi i da je u nacionalnom interesu i Poljske i Češke da se nastavi pomoć Ukrajini kako ta zemlja ne bi podlegla agresoru.
I Pavel i Navrocki oprezno su pozdravili činjenicu da se u najnoviji američko-ruski mirovni plan za Ukrajinu unose radikalne promjene, te da se više ne ide samo na štetu Ukrajine i zemalja istočnog krila NATO, a u korist Rusije.
Obojica su na konferenciji za medije konstatovala da saradnju u Višegradskoj grupi, zbog stava Mađarske i Slovačke prema ratu u Ukrajini i njihove podrške Rusiji, nije moguće obnoviti u punoj mjeri, ali da je nužno obnoviti saradnju u oblastima gdje nema sporova, kao što su klimatski ciljevi, migracija i energetska bezbjednost.
Budući češki premijer Andrej Babiš takođe se sastao danas sa Navrockim, a jedna od tema bila je upravo obnavljanje saradnje sa Mađarskom i Slovačkom u okviru Višegradske grupe.
- Želim da se obnovi saradnja tamo gdje se slažemo. Ako neke zemlje V4 imaju različit stav prema ratu u Ukrajini, to ne znači da ne možemo zajedno da rješavamo dozvole za emitovanje gasova zagađivača ETS2, nelegalnu migraciju, prije svega energente i druge stvari koje muče Evropu - kazao je Babiš nakon sastanka s poljskim predsjednikom.

Navrocki: Istorija nas uči da se Rusija može pobijediti

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, sastao se u Njujorku sa novoizabranim predsjednikom Republike Poljske, Karolom Navrockim.
Tokom susreta, predsjednik Milatović zahvalio je Poljskoj na čvrstoj i dosljednoj podršci Crnoj Gori na evropskom putu, naglašavajući da je u vremenu globalne nesigurnosti i ozbiljnih bezbjednosnih izazova politika proširenja EU ključna za očuvanje stabilnosti.
Dvojica predsjednika saglasila su se da Crna Gora i Poljska, kao saveznice u okviru NATO-a, dijele snažnu posvećenost kolektivnoj bezbjednosti i očuvanju zajedničkih demokratskih vrijednosti. Predsjednik Navrocki istakao je da će Poljska i ubuduće snažno podržavati evropske ambicije Crne Gore.
Poseban akcenat stavljen je na jačanje ekonomske saradnje i bolje iskorišćavanje postojećih potencijala. Predsjednik Milatović naglasio je da kroz ovu saradnju Crna Gora i Poljska mogu obezbijediti konkretne koristi za građane i nove prilike za mlade. Razgovarano je i o intenzivnijim vezama među građanima dvije zemlje, koje se posebno ogledaju kroz odličnu avio povezanost i rastući interes poljskih turista za Crnu Goru.
Predsjednik Milatović potvrdio je odlučnost Crne Gore da završi pregovore o članstvu u EU do 2026. godine i bude spremna za pristupanje Uniji do 2028. godine. Takođe, pozvao je predsjednika Navrockog da posjeti Crnu Goru, potvrđujući prijateljstvo i spremnost da se dodatno osnaže bilateralni odnosi.
- Poljska za Crnu Goru nije samo partner i saveznik, Poljska je prijatelj - &nbsp;poručio je predsjednik Milatović.

Milatović i Navrocki u Njujorku: Poljska snažno podržava evropski put Crne Gore

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp danas &nbsp;će &nbsp;dočekati poljskog predsjednika Karola Navrockog u Bijeloj kući, nakon što ga je podržao na parlamentarnim izborima u Poljskoj, a očekuje se da će njihov sastanak biti fokusiran na ruski rat u Ukrajini i energetsku bezbjednost.
Tramp je uputio poziv nekoliko dana nakon što je Navrocki položio zakletvu početkom avgusta, a potom se umiješao kako bi obezbijedio da on, a ne njegov rival, centristički premijer Donald Tusk, učestvuje na važnom telefonskom razgovoru o Ukrajini sa evropskim liderima.
Predsjednik je već u maju ugostio Navrockog u Bijeloj kući, podržavši ga u ključnom trenutku pred izbore u Poljskoj. Navrocki je mjesec kasnije porazio kandidata Tuskove proevropske, centrističke partije.
Očekuje se da će se današnji razgovori fokusirati na zastale pregovore o okončanju rata i bezbjednosne brige Poljske, u trenutku kada se čini da je Tramp sve više razo­čaran ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zbog izostanka napretka ka završetku rata.
Tramp je juče rekao da je „veoma razo­čaran“ ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i dodao da njegova administracija planira mjere kako bi se smanjio broj žrtava u ratu.
On će dočekati Navrockog u Bijeloj kući u 11 sati po lokalnom vremenu, a dvojica lidera će se najprije sastati u Ovalnoj sobi, pa zatim imati privatni ručak, navela je Bijela kuća. Poljska, članica NATO-a, graniči se i sa Rusijom i sa ratom pogođenom Ukrajinom.
Čarls Kupčan, viši saradnik u Savjetu za spoljne odnose, kazao je da će Navrocki insistirati da Tramp ostane čvrst prema Putinu i da se uzdrži od smanjenja američkog vojnog prisustva u Poljskoj.
- Sa poljske strane je jasno kakva će poruka biti: ‘Nemoj dozvoliti Putinu da te prevari, suprotstavi mu se i potrebna nam je jedinstvena transatlantska pozicija ako želimo da privedemo rat u Rusiji kraju- rekao je Kupčan.
Očekuje se i da će Navrocki tražiti veće američko angažovanje u bezbjednosti Poljske i više vojnika, ali to bi mogao biti težak zahtjev u trenutku kada je revizija strukture američkih snaga najvjerovatnije nagovijestila manje trupa u Evropi, dodao je on.
Američko vojno prisustvo na istočnom krilu NATO-a, uključujući Poljsku, ostaje jedno od ključnih pitanja za Varšavu, koja traži garancije nastavka podrške.
- Uspjeh njegovog (Navrockog) specijalnog odnosa sa MAGA pokretom i predsjednikom Trampom bio bi ako Sjedinjene Države povećaju svoje prisustvo u Poljskoj- izjavio je u utorak šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski.
Tramp je dugo bio naklonjen Poljskoj, hvaleći njeno liderstvo u povećanju vojne potrošnje i prepoznajući njen geografski položaj u „teškom susjedstvu“.
Ali stručnjaci smatraju da će on očekivati od Varšave da kupi još više američkog oružja i za sopstvene potrebe i za isporuku Ukrajini.
Poljska je veliki kupac američkog naoružanja, poput M1A2 Abrams tenkova, F-35 borbenih aviona, AH-64 Apač helikoptera, Džavelin raketa i HIMARS bacača raketa. U junu je Vašington saopštio da će Poljskoj obezbijediti garanciju za kredit od četiri milijarde dolara za nove kupovine.
- Tramp je, u širem smislu, mnogo više transakcioni nego ideološki, iako će pokazati izvjesnu naklonost prema politici desničarskog poljskog predsjednika“, rekao je Kupčan.
Povećana kupovina oružja i potencijalni zajednički projekti za širenje ukrajinske odbrambene industrijske baze predstavljaju „idealnu tačku''- dodao je.
Sastanak pruža i priliku Sjedinjenim Državama da obnove angažman u Inicijativi tri mora (3SI), pokrenutoj 2015. radi unapređenja energetske, saobraćajne i digitalne infrastrukture između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora. 
Tramp je prisustvovao drugom samitu 3SI u Varšavi 2017. godine.
Bivši američki ambasador u Poljskoj Pol Džouns naveo je u eseju objavljenom ove nedjelje u German Marshall Fundu da bi američko učešće u 3SI moglo donijeti više američke energije i tehnologije u region, što je jedan od ciljeva Trampove politike Amerika na prvom mjestu.
On je dodao da bi snažno partnerstvo SAD i zemalja 3SI takođe vjerovatno ograničilo kineski uticaj u regionu.

Poljski predsjednik danas kod Trampa u Bijeloj kući

Poljski predsjednik Karol Navrocki zatražio je ratnu odštetu od Njemačke tokom današnjeg obilježavanja godišnjice početka Drugog svjetskog rata, tvrdeći da bi to postavilo nove temelje poljsko-njemačkih odnosa.
- Kako bismo izgradili partnerstvo zasnovano na istini i dobrim odnosima, moramo se pozabaviti pitanjem odštete od njemačke države koju, kao poljski predsjednik, nedvosmisleno zahtijevam, za zajedničko dobro- rekao je Karol Navrocki.
Kaže da odšteta nije alternativa istorijskom zaboravu.
- Poljska, kao država na prvoj liniji fronta, kao najvažnija zemlja na istočnom krilu NATO-a, treba pravdu, istinu i jasne odnose s Njemačkom, ali takođe trebamo odštetu od njemačke države- naveo je.
Ove izjave dao je tokom ceremonije na poluostrvu Westerplatte u sjevernoj Poljskoj, gdje je prije 86 godina granatiranje njemačkog bojnog broda Schleswig-Holstein označilo početak Drugog svjetskog rata u Evropi. Na ceremoniji su bili prisutni i poljski premijer Donald Tusk te visoki državni dužnosnici i ministri.
<h3>Tusk: Moramo razumjeti ko je naš neprijatelj, a ko saveznik</h3>
Za razliku od predsjednika, Tusk se fokusirao na aktuelne izazove, naglašavajući da Poljska mora jasno prepoznati svoje neprijatelje. Westerplatte je opisao kao "sveto mjesto" za odavanje počasti nacionalnim herojima i podsjetnik da Poljska nikada više ne smije postati žrtva strane agresije.
- Moramo biti mudri i razumjeti ko je naš neprijatelj, a ko saveznik. Moramo dobro razumjeti odakle danas dolazi ova velika prijetnja i s kim se trebamo ujediniti u naporima da branimo Poljsku, cijeli zapadni svijet, našu civilizaciju, civilizaciju slobode- rekao je Tusk u svom govoru, prenosi agencija PAP.
Tusk je naveo NATO i evropske zemlje kao ključne saveznike Poljskoj suočenoj s rastućim regionalnim tenzijama i povećanim prijetnjama iz Rusije.

Poljski predsjednik: Zahtijevam ratnu odštetu od Njemačke

Karol Navrocki, konzervativni istoričar i obožavalac Donalda Trampa, položio je zakletvu danas u Varšavi, čime je zvanično postao predsjednik Poljske.
Njegov predsjednički mandat trajaće pet godina, a analitičari se boje da bi moglo da dođe da konflikta sa centrističkom Vladom premijera Donalda Tuska, te pogoršanja odnosa sa Ukrajinom.
Navrockog su podržale nacionalističke partije, prije sve Za pravo i pravdu (PIS), nezadovoljni zbog Tuskog pro-evropskog kursa.
Poljska se sada priprema za nastavak zastoja u izvršnoj vlasti koji je bio prisutan pod nacionalističkim odlazećim predsednikom Andžejom Dudom, jer Navrocki može koristiti svoja prava veta kako bi blokirao Vladine planove koji uključuju poništavanje sudskih reformi koje je sprovela stranka PiS, a za koje su kritičari smatrali da podrivaju nezavisnost sudova. 
 Takođe, Navrocki bi mogao predstavljati problem za Vladu predlažući mjere kao što su smanjenje poreza, koje bi mogle biti popularne među mnogim biračima, ali teško ostvarive za administraciju sa zategnutim budžetom.

Nacionalista i konzervativac Navrocki na čelu Poljske

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: karol-navrocki