Na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore usvojena je Informacija o Predlogu Liste projekata od izuzetnog državnog značaja za finansiranje iz kapitalnog budžeta u 2026. godini, a tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da u Predlogu Zakona o budžetu za 2026. godinu u Kapitalni budžet uvrsti projekte koji su od izuzetnog značaja za državu, saopšteno je iz Vlade.
Radi se projektima dogradnje aneksa objekta KBC Kotor, rekonstrukcije dječijeg odjeljenja Instituta ''Dr Simo Milošević'' za potrebe škole, proširenja kapaciteta regionalne sanitarne deponije “Možura”, uređenja Trga Golootočkih žrtava sa izgradnjom podzemne garaže, izgradnji nastavka bulevara Save Kovačevića i spajanje sa ulicom Josipa Broza u Podgorici, izgradnji saobraćajnice Tuzi – Milješ – Dinoša, administrativnog i državnog data centra u okviru LSL Central Business District, nabavci opreme za potrebe Uprave policije.
- Takođe, zaduženo je Ministarstvo javnih radova da iz okvira svoje nadležnosti dostavi Ministarstvu finansija revidovanu procijenjenu vrijednost odabranih projekata, kao i planiranu dinamiku realizacije istih i potreban iznos za finansiranje u 2026. godini, do utvrđivanja Predloga Zakona o Budžetu Crne Gore za 2026. godinu- navodi se u saopštenju.
Osim toga, Vlada je usvojila Informaciju o Predlogu liste prioritetnih kapitalnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta države u 2026. godini.
- Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da u Predlogu zakona o budžetu za 2026. godinu, u kapitalni budžet uvrsti 22 projekta sa Liste prioritetnih kapitalnih projekata- ističu iz Vlade,

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vlada razmatra listu kapitalnih i projekata od izuzetnog državnog značaja za 2026. godinu

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom finansiraće višemilionskim iznosom značajan broj projekata na teritoriji Herceg Novog, do kraja ove i tokom 2026. godine, dogovoreno je na sastanku predstavnika ovog preduzeća i hercegnovske Opštine. Među njima su, između ostalih, projektovanje i izgradnja šetališta na potezu od Titove vile do Stare banje, zatim od Meljina do Zelenike i od Kamenara do Veriga, kao i sanacija i zaštita lukobrana Gradske luke Škver.
Kako za RTHN priča predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, riječ je o projektima koje je lokalna uprava kandidovala kao odgovor na dopis Morskog dobra, ali i onim za koje je već urađena projektna dokumentacija.
Projekatovanje i izgradnja šetališta od Titove vile do Njivica podijeljena je na dva dijela, a Morsko dobro finansiraće dio do Stare banje, informiše on.
– Drugi dio, za koji bi trebalo uskoro da bude raspisan tender, koji će zajednički finansirati lokalna uprava i Vlada, je trasa koja ide do Njivica. Riječ je o izgradnji kanalizacije i šetališta. A za ovaj dio ispod Stare banje Morsko dobro je preuzelo finansiranje. Projekat po tom sporazumu uradiće Agencija za izgradnju i razvoj, na osnovu kojeg će Morsko dobro tokom 2026. Godine raspisati tender za izbor izvođača radova – navodi on.
Drugi kapitalni projekat, čija realizacija je urgentna, je sanacija i zaštita lukobrana Gradske luke Škver, za koji je završen elaborat prošle godine. Tender za projektnu dokumentaciju, kako informiše predsjednik Katić, biće raspisan u prvoj polovini novembra.
– Dogovorili smo da mi do 1. novembra završimo projektni zadatak, sa produžetkom lukobrana za nekih 30-ak metara. Taj projekat će se raditi fazno, jer nam je u ovom trenutku veoma važno da se lukobran zaštiti sa spoljne strane. Pošto je to veoma specifičan posao, Morsko dobro će raspisati tender u prvoj polovini novembra – priča on.
Morsko dobro preuzelo je na sebe i uređenje platoa spomenika Tvrtku prvom na Škveru, a kako informiše Katić, riječ je projektu koji je kandidovan još za 2025. pa je za očekivati da projektna dokumentacija bude završena do kraja godine, jer za to postoje sredstva.
Katić podsjeća da je u prethodnom periodu završena izgradnja pješačke staze od Bijele do Kamenara, odnosno restorana Adriatik, a u planu je nastavak najprije do trajekta, a zatim i dalje do Veriga.
– Dogovor je da naša Agencija za izgradnju završi projektnu dokumentaciju od restorana Adriatik do trajekta, tako da imamo takođe i taj projekat koji bi mogao biti finansiran tokom 2026. godine, a svakako smo dogovorili i projekat od Kamenara do Veriga, da dobijemo pješačku komunikaciju do granice sa kotorskom opštinom. I taj dio ćemo isprojektovati tokom 2026. i vjerovatno, ako bude sve kako smo dogovorili, da se raspiše tender i uđe u radove i za taj krak – navodi Katić.
Kada je riječ o uređivanju i izgradnji pješačke komunikacije, Katić informiše da je dogovoreno popločavanje trase od hotela Lazure do pješačkog tunela, kao i rekonstrukcija dijela Šetališta pet Danica, na potezu od tunela do restorana Mimoza, što će uključiti novo popločavanje, izgradnju armirano-betonske podloge kako se više ne bi pojavljivale deformacije, postavljanje atmosferske kanalizacije i nove javne rasvjete.
Obaveza lokalne uprave je da pripremi tehničku dokumentaciju za sve projekte do kraja ove, a Morsko dobro će to finansirati tokom naredne, a kako ističe Katić, riječ je o više milionskim investicijama.
– Oni će u budžetu Morskog dobra za 2026. godinu staviti jednu kumulativnu stavku i u zavosnosti od naše dinamike završetka projekata, jedan po jedan će da dolazi na red. U svakom slučaju, ovo su projekti koji će se kretati između četiri i šest miliona eura, bez ovog dijela lukobrana. To zavisi koliko će koštati taj dio sanacije samog lukobrana na Škveru sa tim produžetkom, ali i ovi projekti okvirno kreću se u tim ciframa, ali ne može se znati tačno dok se ne završi kompletna projekta dokumentacija i ne obavi predmjer i predračun radova – kazao je on.
Na sastanku je dogovoreno i značajnije i bolje uređenje i održavanje nezakupljenih kupališta po mjesnim zajednicama, kada je riječ o opštinskim preduzećima Čistoća i Komunalno-stambeno, koja održavaju sva ta kupališta.

Morsko dobro će u 2026. finansirati šest kapitalnih projekata u Herceg Novom

Eagle Hills i Ministarstvo ekonomije i održivog razvoja Gruzije potpisali su okvirni sporazum vrijedan 6,5 milijardi USD za razvoj dva kapitalna projekta – Tbilisi Waterfront i Gonio Yachts &amp; Marina, saopšteno je iz ove kompanije.
- Potpisivanje se poklopilo sa zvaničnom posjetom predsjednika UAE, Njegovog Visočanstva šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana, čime je dodatno potvrđeno jačanje bilateralnih odnosa između dvije države-- kazali su iz ove kompanije.
Kako očekuju, projekti, sa investicijama od preko 6,5 milijardi USD, donijeće više od 7 milijardi USD BDP-u Gruzije u narednoj deceniji, stvoriti više od 31.000 novih radnih mjesta i privući strane direktne investicije u vrijednosti većoj od 10 milijardi USD. Pored toga, očekuje se i više od 370.000 novih turista godišnje, uz snažne efekte na građevinarstvo, trgovinu, logistiku, turizam i hotelijerstvo
- Tbilisi Waterfront, smješten na padinama sa pogledom na rijeku i grad, te Gonio Yachts &amp; Marina u Batumiju, na obali Crnog mora, postaju simboli modernog urbanog razvoja uz očuvanje prirode i kulturne baštine. Održivost, inovacija i zaštita životne sredine stoje u centru oba projekta- poručili su iz Eagle Hills-a.
Osnivač i predsjednik Eagle Hills-a, Mohamed Alabar, naglasio je da ovi projekti predstavljaju dugoročnu posvećenost Gruziji, koja ima ogroman potencijal da postane globalna destinacija za život, turizam i investicije.

PROMO SADRŽAJ

1250x600

1084x550

Eagle Hills u Gruziji razvija dva kapitalna projekta u vrijednosti 6,5 milijardi dolara

Da Vlada Crne Gore ne umije da vodi kapitalne projekte i dovrši planirane investicije, pokazuje i najnoviji slučaj Ski Centra Durmitor, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista, Elvir Zvrko.
- Vrijednost ovog projekta procijenjena je na 19 miliona eura, ali je u prvih šest mjeseci potrošeno svega 84,70 eura. Ovakvom dinamikom Vladi će trebati 111.000 godina da zavrsi projekat. Ništa paf-paf- skrenuo je pažnju Zvrko na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzvrkoe%2Fstatus%2F1967999469779292671%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zvrko: Za projekat Ski centar Durmitor od predviđenih19 miliona, dosad utrošeno svega 84,79 eura

Dr Karišik: Plan je dalja modernizacija OB Bar i angažovanje stručnog medicinskog kadra

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: kapitalni-projekti