Delegacija Glavnog grada predstavila je danas u Briselu kandidaturu Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028. godine, a odluka o gradu koji će ponijeti tu prestižnu titulu biće objavljena 28. novembra.&nbsp;
Iz Glavnog grada su naveli da su, pored Podgorice, u finalu za Evropsku prijestonicu kulture 2028. i Leuvarden, Paralimni, Pernik i Kišinjev.&nbsp;
Kandidaturu Podgorice međunarodnom žiriju zvanično su predstavili gradonačelnik Glavnog grada Saša Mujović i generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore Vladimir Perazić.
Kako se navodi u saopštenju oni koji su predstavili viziju Podgorice kao grada koji stvara prilike, podstiče učešće mladih i gradi inkluzivnu i održivu budućnost.
- Ova kandidatura predstavlja još jednu potvrdu da Glavni grad istinski brine o mladima i da se ubrzano pozicionira na evropskoj mapi gradova koji sprovode inovativne i inkluzivne politike za mlade - ističe se u saopštenju.
Dodaju da je izrada aplikacije trajala više od godinu i po, tokom koje je uložen trud, kroz posvećenost i saradnju sa mladima, omladinskim organizacijama, institucijama i međunarodnim organizacijama.
- Upravo njihova energija, ideje i potrebe bile su osnov kandidature koja reflektuje ambiciju Podgorice da bude grad koji mladi stvaraju - navode u saopštenju.
Iz Glavnog grada su poručili da će, bez obzira na konačni ishod, nastaviti da unapređuju lokalne politike za mlade, realizuje nove programe i osnažuje mlade ljude da postanu aktivni nosioci društvenih promjena.&nbsp;
Mujović je, u izjavi nakon predstavljanja kandidature, kazao da je pred njima bio težak zadatak.
- Mnogobrojni žiri koji je imao veliki broj pitanja, na koje smatram da smo sa uspjehom odgovorili - rekao je Mujović.
Kako je naveo, cilj im je da kroz kandidaturu Podgoricu učine boljim mjestom za život mladih ljudi, da mladi dobiju značajniju priliku.
- Cilj nam je i da mladi dobiju bolje uslove nego što je na primjer moja generacija imala, ja sam bio dva puta na pragu napuštanja Crne Gore, upravo zbog nedostatka mogućnosti koje je Podgorica tog vremena pružala - dodao je Mujović.
On je istakao da kroz kandidaturu i titulu koju priželjkuju, žele da Podgorica bude grad mladih.
- Ova kandidatura je podržana od svih partija i svih činilaca, tako da je to jedan pokazatelj da je ovo zajednički projekat, od opšteg interesa, za dobro Podgorice i Crne Gore - poručio je Mujović.&nbsp;
Perazić je smatra da su predstavljajući kandidaturu Podgorice ostavili sjajan utisak na žiri.
On je dodao da se nada da će vrlo brzo dočekati lijepe vijesti i da će Podgorica postati Evropska prijestonica mladih.
- Ta 2028. godina je veoma važna, imajući u vidu proces proširenja Evropske unije (EU) i da svi željno iščekujemo da Crna Gora upravo te godine postane dio EU - rekao je Perazić.
On je istakao da bi ta titula dala jedan dodatan prostor za uključivanje mladih i da se glas mladih zapravo čuje.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović rekla je da Podgoricu danas predstavljaju kao inkluzivan i evropski grad i kao grad mladih.
Ona je kazala da Podgoricu predstavljaju i kao grad u kojem se pruža šansa da mladi odlučuju i da se uključuju u procese.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Briselu predstavljena kandidatura Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028

Grupa nevladinih organizacija i građanske aktivistkinje i aktivisti dali su punu podršku kandidaturi Dragoljuba Duška Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (AMU).&nbsp;
Kako su naveli u saopštenju za javnost, Vukovićeve osobine - stručnost, integritet i politička nesvrstanost su od ključnog značaja za rad tog nezavisnog regulatornog organa, koji štiti medijski pluralizam i pravo građana na informisanje zasnovano na profesionalnim standardima.
Podsjećaju da Agencija nadgleda rad elektronskih medija, izdaje dozvole za emitovanje, prati poštovanje profesionalnih standarda i štiti javnost od govora mržnje i manipulacija. Njen Savjet, napominju, mora biti sastavljen od nepristrasnih ljudi od integriteta, a ne od partijskih poslušnika.
- Izjave poslanice Jelene Nedović, koje sugerišu da u Savjetu AMU treba da sjedi predstavnik NVO sektora po ukusu vlasti, vrijeđaju integritet NVO i obesmišljavaju zakonsko rješenje koje NVO daje pravo da kandiduju člana Savjeta. NVO sektor nije i ne bi trebalo da bude produžena ruka vlasti – on postoji da bi vlast podsjećao na odgovornost. Ako vladajuća većina ima neki legitiman razlog da sumnja u namjere ili sposobnost kandidata NVO da zaštiti javni interes u AMU, neka to i kaže. Posle višegodišnjeg iskustva saradnje i sagledavanja javnog angažmana Dragoljuba Duška Vukovića mi za takav razlog ne znamo. On je simbol etičkog i odgovornog novinarstva, posvećen javnom interesu i slobodi medija, autor brojnih i kvalitetnih monitoring izvještaja i analiza rada medija i samoregulatornih medijskih tijela - navedeno je u saopštenju za javnost.
Grupa NVO i aktivisti podsjećaju da u najnovijem Izvještaju o napretku Crne Gore, Evropska komisija upozorava da su ključni koraci, poput imenovanja članova Savjeta AMU, višestruko odgađani, što narušava punu operativnost regulatornog tijela i ugrožava privremeno zatvoreno poglavlje 10 – Informatičko društvo i mediji.&nbsp;
Konsolidacija regulatorne nezavisnosti je, kažu, očigledno prioritet koji se dalje ne smije ugrožavati.
- Iako naše organizacije ne ispunjavaju formalne uslove da podrže Vukovićevu kandidaturu, jer se u protekle tri godine nijesmo u zahtjevanoj mjeri bavile medijskim projektima, smatramo našom građanskom obavezom da podržimo kandidata koji zastupa principe, a ne partije - navedeno je u saopštenju.
Uputili su poziv poslanicima i poslanicama da glasaju za kandidata NVO Dragoljuba Duška Vukovića i konačno pokažu da Skupština razumije i cijeni nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Potpisnici saopštenja:
<ol>
 <li>Akcija za ljudska prava (HRA)</li>
 <li>Asocijacija Spektra</li>
 <li>Centar za ženska prava (CŽP)</li>
 <li>Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)</li>
 <li>Centar za zensko i mirovno obrazovanje ANIMA</li>
 <li>Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)</li>
 <li>Centar za romske inicijative (CRI)</li>
 <li>Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)</li>
 <li>Centar za građanske slobode (CEGAS)</li>
 <li>Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i sloboda (CKM)</li>
 <li>Crnogorski ženski lobi (CŽL)</li>
 <li>Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro</li>
 <li>Crnogorski PEN centar</li>
 <li>Crnogorsko filološko društvo</li>
 <li>ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj</li>
 <li>Institut alternativa</li>
 <li>Ipso Facto</li>
 <li>Juventas</li>
 <li>Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje</li>
 <li>Otvoreni Centar “Bona Fide” - Pljevlja</li>
 <li>Prima</li>
 <li>Romska organizacija mladih ,,Koračajte sa nama – Phiren Amenca”</li>
 <li>Sindikat medija Crne Gore</li>
 <li>Sigurna ženska kuća (SŽK)</li>
 <li>Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)</li>
 <li>Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”</li>
 <li>Paula Petričević, građanska aktivistkinja</li>
 <li>Milena Bešić, građanska aktivistkinja</li>
 <li>Milica Kankaraš Berber, umjetnica i aktivistkinja</li>
 <li>Darko Saveljić, ornitolog, građanski aktivista</li>
</ol>

Grupa NVO i građanski aktivisti: Podrška kandidaturi Vukovića i nepristajanje na političke ucjene

Bivša potpredsjednica SAD Kamala Haris, koja je izgubila predsjedničke izbore od Donalda Trampa, rekla je za BBC da bi mogla ponovo da se kandiduje za Bijelu kuću 2028. godine.
Kamala Haris je u intervjuu za BBC rekla da je moguće da će jednog dana biti predsjednica i da je uvjerena da će u budućnosti u Bijeloj kući biti žena.
Ona je odbacila ankete prema kojima je autsajder kada je u pitanju izbor demokrata za sljedećeg predsjedničkog kandidata.
Svog protivkandidata na prošlim izborima, a sadašnjeg predsjednika SAD Donalda Trampa nazvala je "tiraninom" i istakla da su se obistinila upozorenja koja je govorila tokom kampanje.
Govoreći o mogućnostima da žena postane predsjednik SAD, Haris je kazala da bi njene praunuke, „za svog života, sigurno“ mogle da vide ženu predsjednicu. Na pitanje da li bi to bila ona, odgovorila je - „moguće“, potvrđujući da razmatra još jednu kandidaturu za najvišu funkciju.
Dodala je da još nije donijela odluku o tome, ali je istakla da i dalje vidi sebe kao nekoga ko ima budućnost u politici.
- Nijesam završila. Čitavu karijeru sam provela u službi i to mi je u srži - poručila je bivša potpredsjednica.

1250x600

1084x550

Kamala Haris razmišlja da se ponovo kandiduje za predsjednicu SAD: Nijesam završila

Ministar sporta i potpredsjednik SNP-a, Dragoslav Šćekić, najavio je da će se kandidovati za predsjednika SNP-a.
- U ovom momentu mi smo došli na nivo ispod cenzusa. To je nešto nezamislivo, da posle više od 20 godina da dozvolim da se ovaj politički subjekt ne daj Bože gasi, ili da postane nečiji privezak jer SNP to ne zaslužuje - &nbsp;poručio je Šćekić za TV Adria.&nbsp;
On je istakao da je par putas povlačio kandidaturu.&nbsp;
- Joković je tokom drugog mandata, 2021. godine, rekao da se predsjednik partije može birati u dva mandata. Velika je odgovornost, jer SNP mora biti kredibilan partner. Ni u primisli nam ne smije biti da ostanemo ispod cenzusa i da krenemo da se gasimo - istakao je Šćekić.
Upitan kako komentariše što aktuelni predsjednik SNP-a Vladimir Joković sad zagovara tezu da ima pravo na treći mandat na čelu stranke, Šćekić je naveo da je "jako bitno da se vrate tradiciji i održe riječ".
- Statutarna komisija može da presuđuje ovako ili onako, zavisi kako se ko dogovori sa kim. Ali je jako bitno da mi održimo ono što smo sami predložili. Oni koji su predložili da najviše može dva puta uzastopno da bude predsjednik partije onda treba i da održe riječ, ništa drugo. To je kod mene vrlo jasno. U suprotnom, sve je otvoreno. Svako vodi računa i svako nosi svoj krst. I neka razmišlja o tome - podvukao je Šćekić.&nbsp;

Šćekić: Kandidovaću se za predsjednika SNP-a, neću dozvoliti da se partija ugasi ili da postane nečiji privezak

Najstariji sin američkog predsjednika Donalda Trampa, Donald Tramp mlađi, koji vodi poslove svoje porodice, nije isključio mogućnost da se "jednog dana" kandiduje za predsjednika Sjedinjenih Država.
- Ne znam, možda će se jednog dana to pitanje pokrenuti - rekao je Tramp mlađi (47) na ekonomskom forumu u Dohi, kada ga je moderator pitao da li bi poslije očevog odlaska razmotrio svoju kandidaturu za predsjednika, piše AFP.
Tramp mlađi je rekao da je njegov cilj da u poslovni svijet prenese želju Trampove administracije da "protjera ideologiju vokizma (woke) koja je preuzela kontrolu", a to "nije samo stvar vlade, već i poslovnog svijeta".
Drugi mandat Trampa je najveća prilika za resetovanje Amerike, za resetovanje odnosa širom svijeta, za stvaranje prosperiteta i rasta za sve.
- I ja sam potpuno za to - rekao je Tramp mlađi na kraju sesije tokom koje je naglasio da je on, prije svega, preduzetnik.

Tramp mlađi ne isključuje mogućnost da se i on kandiduje za predsjednika

Crnogorski PEN centar tvrdi da je Administrativni odbor prikrio i zanemario u redovnoj proceduri kandidaturu te organizacije za članstvo u Savjetu Agencije za audio-vizuelne medijske usluge, ističući da imaju i dokaze za to. Ocijenili su da je cilj spriječiti ulazak nepodobnih članova u Savjet i poručuju da će o ovim protivzakonitim aktivnostima crnogorskog zakonodavnog organa obavijestiti Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori i Evropsku komisiju. Iz PEN centra su podsjetili da je na sjednici, održanoj 25. marta, Administrativni odbor Skupštine Crne Gore konstatovao je da su “oba” prijedloga za članstvo u Savjetu Agencije za audio-vizuelne medijske usluge “blagovremena ali nepotpuna”. - Na konkurs su se, prema onome što smo čuli na navedenoj śednici (a što je bilo moguće pratiti uživo preko sajta Skupštine i skupštinskoga Jutjub kanala), prijavila dva kandidata – jedan za članstvo u ime nevladinih organizacija koje se bave medijima i jedan kandidat CANU. Niti jednom riječju, ni na datoj śednici, ni u izvještaju na sajtu Skupštine, ni u izvještajima dostavljenim medijima, nije pomenuto da je 10. marta, prijemnoj kancelariji Skupštine Crne Gore, osam dana prije isteka roka, u skladu sa zahtjevima javnoga poziva objavljenog 30. januara ove godine, u zatvorenoj koverti Crnogorski PEN centar predao dokumentaciju za svojega kandidata. Kandidatura Crnogorskoga PEN-a, iako uredno i na vrijeme dostavljena, nije konstatovana, jer – protivno zakonima i vladavini prava – nije ni ušla u proceduru - navedeno je u saopštenju PEN centra. Nakon što je PEN zatražio povrat dokumenata, dobili su usmeni odgovor da dokumentacija nije ni predata jer o njoj u Skupštini nema nikakvog traga. - Evidentno je da svojim ponašanjem Skupština Crne Gore, njen predśednik Andrija Mandić i članovi Administrativnoga odbora u kontinuitetu krše Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama. Svjesni toga, prilikom predaje dokumentacije zahtijevali smo da fotografišemo prijemni pečat na koverti kao dokaz o blagovremenosti prijave. Tek se na osnovu te fotografije, dan kasnije, pomenutoj dokumentaciji ušlo u trag - kažu u PEN centru. Trag je, ističu, vodio do Administativnoga odbora, odgovornog organa za zakonito sprovođenje izbora članova SAMU. - No iako nam je prvobitno rečeno da pod datumom predaje prijave nije zavedeno ništa, u dopisu prilikom povraćaja napokon pronađene dokumentacije volšebno se našao zavodni broj 00-63-14/25-10/3 - napominju u PEN centru. Očito je, naglašavaju, da je Crnogorski PEN centar predao kandidaturu prema važećim propisima, a da je zakulisnim radnjama članova Administrativnoga odbora ta kandidatura prikrivena i zanemarena u redovnoj proceduri. Stoga je Crnogorski PEN centar zatražio pisano obrazloženje o razlozima prikrivanja dokumentacije, neuvrštavanja dokumentacije u zvaničnu proceduru, te pisanu potvrdu da će u narednome konkursu biti poštovan Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama u pogledu redosljeda kandidata.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512230528_4492413bf205c3af5c3b1fbb1939b14ac9cbbede9d0cc333d343694e4baf6087.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512230528_4492413bf205c3af5c3b1fbb1939b14ac9cbbede9d0cc333d343694e4baf6087" data-rendition-name="original" width="1600" height="842" loading="lazy" alt="dokaz"></figure>  - Na naša je, pak, pitanja poslata 29. aprila Administrativni odbor odgovorio 5. maja. Uz odgovor je, kao navodni dokaz da je sve bilo u skladu s procedurom, priloženo i odštampano Saopštenje sa śednice održane 25. marta 2025. godine sa sajta Skupštine Crne Gore. Ipak, uvidom u sajt može se primijetiti da je sadržina saopštenja izmijenjena, a provjerom metainformacija lako je utvrditi da je promjena izvršena samo dan nakon dostavljanja naše reakcije. Administrativni odbor tom naknadnom izmjenom javno dostupnih podataka nastoji prikriti svoje protivzakonito djelovanje - tvrde u PEN centru. Ono što predstavnici Skupštine i predstavnici građana u Skupštini Crne Gore nijesu u mogućnosti da izmijene jesu, kažu u PEN centru, saopštenja medija o podnešenim kandidaturama (zvanične informacije iz Skupštine Crne Gore), kao ni video-zapis sa pomenute sjednice koji postoji na Jutjub kanalu parlamenta, na kojem članovi Administrativnoga odbora raspravljaju o dvijema kandidaturama, što se čuje iz izvještaja poslanika Bogdana Božovića. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6oJV7ZE5T7s&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ovo je, kažu u PEN centru, samo još jedan u nizu dokaza manipulacija i malverzacije Skupštine Crne Gore na čelu s Andrijom Mandićem i Administrativnoga odbora s predsjednicom Jelenom Nedović i njihovih nastojanja da kršenjem Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama onemoguće efikasno praćenje rada crnogorskih elektronskih medija. - Cilj im je jasan – spriječiti ulazak trenutnim vlastima nepodobnih članova u Savjet i time pospješivati nepristrasnost medija, jednostranost izvještavanja i širenje propagande. Dužni smo o ovoj prevari i protivzakonitim aktivnostima obavijestiti javnost, a s obzirom na značaj teme i činjenicu da su mediji u žiži interesovanja EU o ovim ćemo nepočinstvima crnogorskoga zakonodavnoga organa obavijestiti i međunarodne partnere, Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori te Evropsku komisiju - poručili su iz PEN centra.

PEN centar: Skupština prikriva našu kandidaturu za Savjet AMU, obratićemo se EK

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: kandidatura