Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obavio je 14. i 15. januara 2026. godine intervjue sa kandidatima za sudiju Ustavnog suda Crne Gore.
On je 28. novembra 2025. godine raspisao Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda Crne Gore.
23. decembra utvrdio je listu na kojoj su &nbsp;kandidati: glavni administrator u Opštini Herceg Novi Nenad Đorđević, sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović, glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore u oblasti zaštite prava djeteta, mladih i socijalne zaštite Milica Kovačević, sudija Višeg suda u Bijelom Polju Almir Muratović, načelnica u Direkciji za organizaciju pravosuđa - Direktorat za pravosuđe u Ministarstvu pravde Crne Gore Nataša Radonjić, sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore Jelena Ružičić, sutkinja Višeg suda u Podgorici Marija Bošković, sudija Višeg suda u Podgorici Marko Blagojević, sudija Višeg suda u Bijelom Polju Ivan Adamović, predsjednik Osnovnog suda u Rožajama Mirsad Mujević.
- Posebna komisija, koju je obrazovao Predsjednik Crne Gore, utvrdila je da svi prijavljeni kandidati ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda, koji su utvrđeni Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore - naveli su u Milatovićevom kabinetu.
Na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova za izbor i rezultata razgovora sa kandidatima, predsjednik Milatović će dostaviti predlog za izbor sudije Ustavnog suda Skupštini Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović obavio intervjue sa kandidatima za sudiju Ustavnog suda

Skupština Crne Gore je na današnjoj sjednici izabrala dvotrećinskom većinom Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda.&nbsp; Glasalo je 65 poslanika, 61 je bio za, a 4 su bila uzdržana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231121256_ccbf8bbac468cc461c786b8be4ff9c257cd08deed633fe09f149a20be0296a9c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231121256_ccbf8bbac468cc461c786b8be4ff9c257cd08deed633fe09f149a20be0296a9c" data-rendition-name="original" width="919" height="510" loading="lazy" alt="Glasanje za Nikolu Mugušu"> </figure>  Za prijedlog predsjednika Crne Gore Predraga Krstonijevića glasalo je 25 poslanika, dok je 20 bilo udržano, što je bilo nedovoljno za njegov izbor u prvom krugu. Za izbor sudije Ustavnog suda potrebna je kvalifikovana većina, odnosno dvotrećinska većina svih poslanika (najmanje 54 glasa) u prvom krugu. Ako se ta većina ne obezbijedi, u drugom krugu glasanja, nakon 30 dana sudija se može izabrati tropetinskom većinom (najmanje 49). Dr Nikola Mugoša položio je zakletvu za sudiju Ustavnog suda u Skupštini. Podsjećamo, Ustavni odbor Skupštine Crne Gore je, 29. novembra, uz podršku vlasti i opozicije, predložio nekadašnjeg predsjednika Državne izborne komisije (DIK) Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda. Njega je podržalo 11 članova odbora, dok je jedan bio uzdržan. Članovi odbora su se izjašnjavali o kandidatima Nataši Bošković, Muhamedu Đokaju, Milvi Prelević, Jovanu Kojičiću, Nikoli Goluboviću, Katarini Peković i Pavlu Ćupiću, dok je deveti, Miodrag Pešić, ranije povukao kandidaturu. Ustavni sud je 26. juna obavijestio Milatovića da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ističe mandat 27. decembra.&nbsp; Postupajući po tom obavještenju, a u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, predsjednik je Milatović je 1. jula javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda. Nakon okončanja javnog poziva, 26. avgusta 2025. godine utvrdio je listu prijavljenih kandidata, među kojima su, pored Krstonijevića, bili Maja Šćepanović, Mira Kontić, Nikola Golubović, Siniša Bjeković, Nataša Radonjić i Elvis Duraković. Predsjednik je, potom, 3. decembra Skupštini uputio prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević, sudija Višeg suda u Podgorici.&nbsp; - Predrag Krstonijević rođen je 1981. godine u Pljevljima. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Pravničku karijeru započeo je kao pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima, nakon čega je radio kao advokat u periodu od 2010. do 2013. godine. Funkciju sudije Osnovnog suda u Kotoru obavljao je do 2022. godine, a od 2022. godine je sudija Višeg suda u Podgorici - kazao je Milatović u Skupštini. Iz Kabineta predsjednika nedavno su poručili da je kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore. T.K. B.M.

Skupština izabrala Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda, Krstonijević nije prošao u prvom krugu

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić saopštio je da je optimista po pitanju izbora sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Postoji volja za izbor sudija i ovih dana kada nam dolaze neki ljudi da nam govore koga da biramo, pozivam se na američkog teoretičara Tomasa Pejna koji je govorio da kada parlament zasjeda ničija funkcija nije sigurna. Ne može da se pojavi neko tijelo sa strane bilo koja struktura koja bi trebala da utiče na paralemt - kazao je Mandić gostujući na Televiziji Crne Gore (TVCG).&nbsp;
On je kazao da je jednog kandidata podržala i DPS onog kojeg je preložio Milatović.
- Mi imamo dva kandidata koji nijesu dobili podršku u prvom krugu, u drugim nam je potrebno 49 glasova i ja vjerujem da ćemo to ostvariti, a postoji šansa da dobije toliko glasova i predlog Milatovića. Uvijek postoji šansa za sve - naveo je Mandić.

1250x600

1084x550

Mandić: Optimista sam, postoji šansa da kandidati za sudije Ustavnog suda u drugom krugu dobiju podršku

Sudije Ustavnog suda biraće se tropetinskom većinom, što znači da je riječ o dva politička rješenja, bez zadovoljavajućih profesionalnih karakteristika - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Nikola Zirojević.
Dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda, koje je predložio Ustavni odbor, dio su, smatra Zirojević, političke trgovine vladajuće većine iz koje je ispala Bošnjačka stranka.
- O političkoj trgovini je govorio i predsjednik države (Jakov Milatović), iako on ima najmanje prava na to. Uvjerili smo se kako se ponašao tokom formiranja lokalne vlasti u Glavnom gradu. I kod njega je sve predmet političke trgovine. Podrška Saši Mujoviću istrgovana je novim službenim vozilom i putem do vikendice. Ali, Milatović je, kada je riječ o kandidatima za sudije Ustavnog suda, tvrdio da je kandidatkinja Pokreta Evropa sad, Mirjana Radović, zamjenica Ombudsmana, nekadašnja koleginica poslanice Jelene Nedović. Čuli smo i da je gospodin Jovan Jovanović kandidat blizak koaliciji Za budućnost Crne Gore - podsjeća Zirojević.
Istakao je da parlamentarna većina nije inicirala nikakav dijalog sa opozicijom u vezi sa prijedlogom za nedostajuće sudije Ustavnog suda. To je, kaže Zirojević, uz dio koji se odnosi na političku trgovinu, najveća zamjerka opozicije čitavom procesu.
- Kvalifikovana većina predviđena je crnogorskim Ustavom upravo kao mehanizam koji će natjerati parlamentarnu većinu i opoziciju da makar oko ključnih stvari međusobno razgovaraju. I ranije smo imali parlamentarne većine koje su brojale 42 ili 45 poslanika, koju je motivisala upravo kvalifikovana većina. Toga danas nema. Nikakvu inicijativu od koleginica i kolega iz parlamentarne većine nijesmo imali, čak ni u mjeri da nam saopšte ko su njihovi kandidati, da nam nešto o njima kažu i pitaju da li imaju našu podršku - kaže Zirojević.
Dodaje da je zbog toga dijelom kriva i opozicija, jer se ponašala krajnje konstruktivno, zbog evropskog puta Crne Gore.
- Mislim da je krajnje vrijeme da se sa tim prestane. Konstantno se parlamentarna većina kiti našim perjem, a upravo je zahvaljujući nama iz opozicije otkočen evropski put Crne Gore. Što se nas u Evropskom savezu tiče koleginice i kolege iz parlamentarne većine će morati dobro da se potrude da u budućnosti dobiju našu podršku za pitanja za koja je potrebna kvalifikovana većina - istakao je Zirojević.
Smatra da je bilo jasno da će se sudije Ustavnog suda birati tropetinskom većinom, odnosno, glasovima 49 poslanika. Zirojević postavlja pitanje - čemu to vodi?
- U Ustavnom sudu ćemo imati dva čisto politička rješenja, bez zadovoljavajućih profesionalnih karakteristika. Čuli smo da kandidatkinja Radović nema položen pravosudni ispit. Ona ima minimalni uslov od 15 godina radnog iskustva, od kojih je sedam ili osam provela u nevladinoj organizaciji. Potpuno je besmisleno kada koleginice i kolege iz parlamentarne većine govore o nekim profesionalnim karakteristikama, ili o tome kako su od desetak ili petnaest kandidata, izabrali najbolje. Znam da su bili mnogo bolji kandidati. Kandidatkinja na kojoj insistira Bošnjačka stranka je, u profesionalnom smislu, mnogo kvalitetnija od gospođe Radović i žao mi je što potpala pod nacionalni ključ. Riječ je o osobi koja nije politički, ni nacionalno obojena - naglasio je Zirojević.
Vjeruje da slijedi, kako kaže, mukotrpan proces zbog nastavka političke trgovine.
Komentarišući poruku predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da je sloboda medija kamen temeljac Evropske unije, Zirojević kaže da je diplomatskim rječnikom to jasno upozorenje da se mediji ostave na miru da rade svoj posao.
- Rekao bih da je gospođa Ursula fon der Lajen poručila da je neprimjereno targetirati slobodne medije u Crnoj Gori. Osam medija, ako se ne varam, su svi do jednog kritički orijentisani prema politici Vlade…Mislim da je poruka gospođe fon der Lajen jasna i da svi kojima je ostalo i malo zdravog razuma u ovakvoj ludoj Crnoj Gori, moramo da stanemo u odbranu slobodnih medija - poručio je Zirojević.
Sa nedavnog protesta ispred nekadašnjeg logora u Morinju traženo je da se ukloni spomen obilježje, a predstavnici Srpske pravoslavne crkve oštro su kritikovali vladajuću većinu uz poruku da su ih na vlast doveli i da im mogu uzeti ono što su im dali. Međutim, izostala je bilo kakva rekacija vladajuće većine. Zirojević je, komentarišući tu situaciju, kazao da se nije lako suprotstaviti poslodavcu.
- Ne iznenađuje zašto Vlada Crne Gore nije reagovala. Njima je jasno poručeno - mi smo vas tu doveli, mi smo vas plaćali i plaćamo vas, zahvaljujući nama ste na tim pozicijama na kojima ste. Ali, gledajte čuda, niko se neće sjetiti da sasluša onoga koji je to rekao i da možda razmisli da li tu ima nekih elemenata krivičnog djela, da li tu možda ima nekog organizovanog udruživanja kako bi se podrivao Ustav i institucije Crne Gore - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda su predmet političke trgovine

Potrebno je sa evropske retorike preći na evropska djela, a opozicija da ne bude dekor većini nego neizostavna karika u tom procesu - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša reagujući na izjaviu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.&nbsp;
U objavi na mreži Iks Mugoša je iznio dio svojih očekivanja vezanih za evropski put Crne Gore.
- Očekivao sam da ćemo jednog sudiju Ustavnog suda izabrati prije 15 mjeseci kad je prestala funkcija sudiji Gogiću, ali zbog većine kojoj i Vi pripadate, njihovih medjusobnih ucjena, trgovine i kalkulacija to se i dalje nije desilo. Očekivao sam i da većina kojoj Vi pripadate neće krajem prošle godine, kršeći Ustav i zakon, utvrditi prestanak funkcije sutkinji Đuranović, što je i konstatovano u mišljenju Venecijanske i Evropske komisije - naveo je Mugoša obraćajući se ministarki.
Istakao je i da je očekivao da se krajem maja ove godine raspravlja na plenumu o predlogu predsjednika Jakova Milatovića za sudiju Ustavnog suda, jer je tada prestala funkcija sudiji Šćepanoviću, ali se, dodaje, to ni do dan danas nije desilo zbog antidemokraskog i suštinski antiustavnog ponašanja većine kojoj i ministarka pripada.
- Očekivao sam da će partija kojoj i Vi pripadate poštovati potpisani Sporazum sa opozicijom oko prevazilaženja problema u vezi sa Ustavnim sudom. Očekivao sam da većina kojoj i Vi pripadate neće nastaviti antievropsko i antidemokratsko ponašanje i da će bez dijaloga sa opozicijom, iako je to intencija ustavne norme jer je potrebna kvalifikovana većina za izbor sudija US, i kršeći potpisani sporazum oko rješavanja problema u Ustavnom sudu, koji je potpisan uz prisustvo i garancije Delegacije EU u Crnoj Gori, predložiti kandidate za sudije Ustavnog suda. Uz to, sve su to uradili znajući i da predloženi kandidati nemaju podršku za izbor u Parlamentu Bošnjačke stranke - kazao je Mugoša.
Očekivao je, ističe, da partija kojoj ministarska pripada zastane i ne doprinosi svojim potezima produbljavanju ustavne i političke krize, da ispoštuje sporazum koji su potpisali sa opozicijom uz garancije Satlera, da pokažu političku i demokratsku zrelost koja podrazumijeva dijalog sa opozicijom.
- Ali su oni izabrali očigledno dogovor sa DF-om iza zatvorenih vrata, iako sam vam jasno predočio posljedice takvog političkog djelovanja. Ministarko, sve su ovo bila moja evropska očekivanja od Vaše evropske većine i evropske partije kojoj Vi pripadate. Ništa od tih očekivanja niste ispunili tako da nije korektno i primjereno da Vi opoziciju pozivate da pokaže kako nam poručiste “da svoju proevropsku orijentaciju iskažemo kroz realan doprinos”. Osim toga, to što je većina kojoj i Vi pripadate nakon 15 mjeseci opstrukcija, kalkulacija i trgovine zakazala glasanje o kandidatima za sudije na dan dolaska predsjednice Evropske komisije u CG je još jedna potvrda fasadne demokratije i “mazanja očiju” evropskim partnerima - istakao je Mugoša.
On je ministarku podsjetio da ne treba da izaberemo sudije US zbog Evropske komisije i dolaska njene predsjednice nego zbog nas, vladavine prava, jačanja nezavisnosti i integriteta institucija, a ovo što radi većina kojoj i ministarska pripada nije, kaže, put ka ostvarenju tog cilja.
- Zato, ministarko Gorčević, potrebno je sa evropske retorike preći i na evropska djela, koja posebno u ovoj najkompleksnijoj fazi EU integracionog puta podrazumijevaju opoziciju ne kao dekor većini nego kao neizostavnu kariku u tom procesu. Živjela evropska Crna Gora - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1976021907720782264%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1976021907720782264%7Ctwgr%5E8d95382681d1d4071f24f9f4c353ee9be7396a47%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Potrebno sa evropske retorike preći na evropska djela, a opozicija da ne bude dekor većini nego neizostavna karika u tom procesu

Crna Gora nema vremena za &nbsp;čekanje kada je riječ o reformama, a posebno ne kada je riječ o Ustavnom sudu - poručio je savjetnik predsjednika države za unutrašnju politiku i privredni razvoj Nebojša Vuksanović reagujući na izjaviu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.
Vuksanović je naglasio da pozivaju poslanike da konačno izaberu troje nedostajućih sudija Ustavnog suda i time omoguće njegovu punu funkcionalnost - jer, kako je podvukao, bez funkcionalnog Ustavnog suda nema ni vladavine prava, ni napretka ka EU. &nbsp; 
 
- Podsjećamo da prije tri sedmice nije održana sjednica Skupštine, na kojoj se nalazio prijedlog predsjednika države. Tada nije postojala ni volja da se razgovara o kandidatu koji nije dio partijske trgovine. Umjesto da Vlada i Skupština ubrzaju EU put, jedino se povećava partijska trgovina da biste izabrali samo dvoje sudija - ocijenio je Vuksanović. 
 
Ne pristaju, jasan je savjetnik predsjednika države, da Crna Gora stoji.
- Zato je potrebno izabrati sve preostale sudije, bez partijskih kalkulacija i bez dvostrukih aršina. Ustavni sud se ne popunjava radi političke trgovine, već da bi država imala sud koji štiti Ustav i prava građana. 
Ustavni sud nije ničija partijska imovina - on je temelj vladavine prava i evropske Crne Gore - zaključio je Vuksanović.

Vuksanović: Poslanici da konačno izaberu troje sudija i omoguće punu funkcionalnost Ustavnog suda

Činjenica da se zamjenica Ombudsmana Nerma Dobardžić našla na listi kandidata koji pretenduju da popune dvije pozicije u Ustavnom sudu istog dana kada je ocijenila da je bivša direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović bila izložena mizoginim, seksističkim i neprihvatljivim uvredama u objavama njenih neistomišljenika - za instituciju u kojoj radi uopšte nije sporna.
Ona je ugroženost Vučurovićeve prepoznala u objavama na društvenim mrežama i porukama sa transparenata, pored ostalih, i organizatora protesta Koste Mijuškovića koji je, zajedno sa brojnim građanima, tražio njenu odgovornost jer nije adekvatno reagovala na slučaj Sare Vujisić - bivše učenice koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi porukama seksualno uznemiravao profesor Radoman Čečović.
Da potencijalni prolaz Dobardžić u Ustavni sud ne zavisi upravo od funkcionera bivšeg Demokratskog fronta (DF) koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo - ova situacija ne bi bila toliko simptomatična. Ali jeste: jednostavno zbog činjenice da će partijski drugovi Jovana Vučurovića u parlamentu odlučivati ko će biti buduće sudije najviše sudske instance u državi.
Na pitanje Portala ETV kako cijene ovu situaciju, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava su odbacili mogućnost da je odluka Dobardžić politički motivisana, i uz to ocijenili da njena kandidatura za sutkinju Ustavnog suda nije razlog za izuzeće iz ovog predmeta.&nbsp;
- Jer ta okolnost nije uticala na nepristrasno postupanje zamjenice Zaštitnika u ovom predmetu. Imajući u vidu nadležnost grupe poslova za koju oblast je zamjenica gđa Dobardžić, a koja se odnosi na prava ranjivih gupa, zaštitu od diskriminacije i rodnu ravnopravnost, podsjećamo da tu spadaju svi predmeti u vezi sa nacionalnim i vjerskim navodima o diskriminaciji, kao i diskriminaciji na osnovu političke pripadnosti, kao jedni od najosjetljivijih pitanja u polarizovanom društvu, kakvo je crnogorsko - naveli su u Ombudsmanu.
<h2>BUKVALIZAM</h2>
Dobardžić je u svom mišljenju ocijenila da su prava Biljane Vučurović, između ostalog, ugrožena jer je prijedlog za njenu smjenu na društvenim mrežama ispraćen porukom: „Idemo Niš“. Tako je navela da ovaj komentar aludira na „određeno zagovaranje da ona napusti mjesto svog boravka, rada i života“.
- Te da ide za Niš, što dalje može da utiče na javno mnjenje da se pridruže ovakvom stavu i ugrozi sigurnost podnositeljke, kao i osjećaj pripadanja zajednici i kolektivitetu - dodaje se u dijelu mišljenja Dobardžić koji je javnost ispratila podsmijehom s obzirom na to da se ova fraza u narodu obično koristi kao izraz kojim se pozdravljaju i proslavljaju ishodi određenih događaja.
U Ombudsmanu smatraju da je Dobardžić postupala i da će postupati nezavisno od bilo kakvih političkih ili drugih konotacija, po Ustavu, zakonima i međunarodnim standardima.
- Podsjećamo da je zamjenica Dobardžić i ranije bila kandidatkinja za sutkinju Ustavnog suda i tada je imala u radu predmete sličnog karaktera (sa navodima o političkoj, vjerskoj, nacionalnoj diskriminaciji), ili u budućnosti potencijalno može biti učesnica drugih javnih konkursa/oglasa, pa bi primjenom takvih tumačenja javnosti trebalo da se izuzima iz većine predmeta, jer bi se uvijek moglo „pripisati“ da je mišljenje za/protiv neke od pomenutih grupacija - dodali su u odgovorima na pitanja Portala ETV.
<h2>SPORNE ALUZIJE</h2>
Nakon što je Vujisić obavijestila Vučurović da je profesor seksualno uznemirava, ona ga je kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - tj. najblažom kaznom, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, niti prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj školi.
Zbog ovog slučaja održana su dva protesta na kojima su brojni građani tražili smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.&nbsp;
Građani koji su na društvenim mrežama, ali i na ulici, negodovali zbog ovog slučaja, pravili su aluzije na poruke koje je Čečović uputio bivšoj učenici, ali i na to kako se direktorica odnijela u odnosu na tu situaciju: kao naprimjer što je pravdanje njegovih prostih poruka prihvatila kao da se „preigrao riječima“.
Tako je Dobardžić u mišljenju konstatovala da su u jednoj objavi na društvenoj mreži ilustrovani Vučurović i Čečović dok on izgovara: „Mogu li da ti vidim si*e“, a da ona odgovara: „Malo se zaigrao riječima“.
Iz mišljenja Dobardžić proizilazi da je Vučurović bila ugrožena i određenim porukama sa transparenata na tim protestima poput: „izdajica svoga pola“; „ako ste pedofil i tražite posao danas je vaš srećan dan“, „je li naš strah vrijedan jedne smanjene plate“; „ako vas advokat ne brani, Biljana Vučurović hoće“...
Navedenim posterima, cijeni Dobardžić, izvršen je napad na lična prava Vučurović, njen privatni i porodični život, uključujući lični i profesionalni integritet.
- Čime je dodatno izložena osudi i napadu javnosti i neprimjerenom targetiranju nje, kao žene i tadašnje direktorice - dodala je zamjenica Ombudsmana u mišljenju.
Naglasila je i da objava (organizatora protesta Koste Mijuškovića) koja sadrži kvalifikaciju da je Vučurović „ljubiteljka pedofila“ predstavlja „napad na njenu ličnost, neprimjerenim etiketiranjem i kvalifikovanjem kao ljubiteljke pojave koja predstavlja krivično djelo i ekstremni napad na prava i integritet žrtava tog djela“. Mijušković je ove riječi obajvio kao reakciju na tvrdnje Vučurović da je bila zgrožena postupcima profesora, ali i činjenicu da je to nije spriječilo da sa njim organizuje večeri poezije - kao da se ništa sporno nije dogodilo.
Uz ovu ocjenu, Dobardžić je ipak istakla i da „Zaštitnik ne spori slobodu korisnika/ca društvenih mreža da objavljuju kritičan stav, odnosno vlastite observacije i viđenje određene društvene teme od javnog interesa što događaj koji se dogodio u JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ svakako jeste“.
- Iako građani, kao korisnici društvenih mreža, imaju pravo da aktuelizuju događaje od javnog interesa, odnosno događaje koji se na direktan i/ili indirektan način tiču svih, Zaštitnik smatra da sadržina pojedinih objava (uključujući i fotografije, fotomontaže i dr.), kao i posteri na javnim površinama kojima se targetira podnositeljka pritužbe, nijesu spojivi sa vrijednostima demokratskog društva i ne potpadaju pod opseg zaštite prava na slobodu izražavanja - navela je Dobardžić dodajući da su određene objave i posteri na protestima bili senzacionalistički te imali cilj da ponize i degradiraju Vučurović.
<h2>POZIV NA PROCESUIRANJE</h2>
Dobardžić je policiji preporučila da procesuira kreatore objava na društvenim mrežama, ali i poruka sa protesta koje je ocijenila spornim.
- Preporuke Upravi policije: Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su širila uvredljiv, ponižavajući, mizogini i seksistički govor na društvenim mrežama na štetu podnositeljke pritužbe, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja; Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su postavljala postere sa likom podnositeljke pritužbe na javnim površinama, targetirajući je i izlažući potencijalnoj prijetnji po sigurnost, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja - zaključuje se u ocjeni Dobardžić.
<h2>GOVOR MRŽNJE PREMA SARI NIJE PRIJAVLJEN</h2>
Na pitanje jesu li razmatrali je li bivša učenica Sara Vujisić bila izložena govoru mržnje, mizoginiji i linču na društvenim mrežama i u propagandnim prosrpskim medijima su odgovorili da ovim povodom nijesu imali pritužbi, te da će o ovom pitanju zauzeti stav nakon prikupljenih informacija i izjašenjenja nadležnog tužilaštva.
- Važno je naglasiti da odredbom člana 32 Zakona o Zaštitniku propisano da se pritužba Zaštitniku može podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznaja za učinjenu povredu ljudskih prava i sloboda, odnosno u roku od jedne godine od dana učinjene povrede. Izuzetno, Zaštitnik može postupati i po isteku roku iz stava 1 ovog člana ako ocijeni da značaj slučaja to zahtijeva. U saopštenju i reagovanju koje smo dali ovim povodom kada je slučaj postao medijski aktuelan, apelovali smo, između ostalog, da se na adekvatan način tretira svaki slučaj, a sve potencijalne žrtve ovakvih ponašanja pozvali da se obrate Ombudsmanu - naveli su oni uz napomenu da je zbog rasprostranjenosti društvenih mreža, broja aktivnih portala, mogućnosti ostavljanja komentara i ostalih formi onlajn izražavanja gotovo nemoguće ispratiti objave u odnosu na sve aktuelne teme, sporna pitanja, targetiranja, uvredljiv govor, govor mržnje i ostale nezakonite i/ili neprihvatljive forme izražavanja.
Kažu da su, imajući u vidu osjetljivost same teme, a i činjenicu da se radi o mladim osobama, naglasili da se ovom temom bave i stručnjaci i opšta javnost, te da su nažalost nerijetki slučajevi komentara iz ugla predrasuda, stigmi, seksizma i diskriminacije zasnovane na polu i drugim ličnim karakteristikama.
- Što se tiče drugog dijela naše nadležnosti i jedine oblasti u kojoj možemo postupati i u odnosu na fizička i pravna lica, privatni i civilni sektor, a to je zaštita od diskriminacije, ranjivih grupa i rodne ravnopravnosti, u međuvremenu smo dobili pritužbu tadašnje direktorice Gimnazije i nakon sprovedenog ispitnog postupka donijeli Mišljenje. To je jedino obraćanje u vezi sa zaštitom od diskriminacije, u koju spadaju i govor mržnje, uvredljiv, seksistički govor i sl, koji smo dobili u vezi sa ovim slučajem iz Gimnazije - naveli su u Ombudsmanu.
<h2>NE ZNAJU ZA GOVOR MRŽNJE U REDOVIMA DF</h2>
Na pitanje jesu li u obzir uzeli izjave visokih funkcionera bivšeg DF-a koji su njihove i neistomišljenike Biljane Vučurović nazivali bijedama i moralnim nakazama su poručili da o tome nemaju ni saznanja, niti da su dobijali pritužbe.
Ovo je, inače, 15. decembra izjavio funckioner Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš.
U Ombudsmanu su, uz to, naglasili i da je politički govor „odnosno politička debata u svim oblicima posebno suptilna oblast koja traži najviše slobode i u kojem država ima najmanje prostora i osnova da je ograničava“?!
- Evropski sud za ljudska prava kaže da iako ta debata ponekada može da obiluje i uvredljivim govorom, nečim što zgrožava ili šokira javnost, bitnije je što takva politička debata može dovesti do pojašnjenja i rješenja određenih pitanja (što u našim oklonostima nažalost često nije primarni cilj). S tim u vezi, od političara se očekuje i da više „trpe“ u tom smislu, za razliku od ostalih građana/ki - naveli su u Instituciji Zaštitnika ljudskih prava.
Veliki je, kažu, broj saopštenja za javnost, izjava, tv gostovanja, javnih skupova i sličnih dešavanja na ovu temu „gdje su zaštitnik i drugi predstavnici institucije godinama već govorili o zabrinjavajućem opsegu prisustva govora mržnje i drugih formi nezakonitog izražavanja u javnom prostoru Crne Gore, o širim posljedicama koje on može da ima, posebno u polarizovanim društvima, o međunarodnim standardima, preporukama za unaprjeđenje stanja i sličnim temama kojima se pokušava uticati na povećanje tolerancije, društvenog konsezusa, kohezije i demokratije generalno“.
- Smatramo da je ovakva proaktivna uloga poznata svim subjektima koji u kontinuitetu prate rad institucije - dodali su oni.
<h2>O PRIJETNJAMA I UVREDAMA MIJUŠKOVIĆU NI RIJEČI</h2>
U zapećku je ostala i činjenica da je suprug Biljane Vučurović, funkcioner NSD i ujedno predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović, bio neprijatan prema jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću kojem je ispred podgoričke škole uputio riječi: „ako bude problema i to ćemo riješiti“.
Mijušković se javno, ali i u krivičnoj prijavi, jasno izjasnio da je obraćanje Vučurovića doživio kao prijetnju.
Do sad nije poznato ni je li Ombudsman uzeo u obzir brojne objave na društvenim mrežama u kojima je beskrupulozno targetiran i Mijušković, a među kojima je u prvim redovima bio profesor Gimnazije Predrag Ražnatović koji je objavljivao njegove fotografije komentarišući i njegov izgled.
U instituciji Ombudsmana nijesu dali mišljenje ni na činjenicu da je Biljana Vučurović u svojstvu direktorice Gimnazije na pres konfernciji izgovorila da joj je žao što „Sara nije imala podršku oca da prijavi slučaj“ - što je bivša učenica kasnije i demantovala ukazujući da direktorica spinuje stvarnost - i da se ona svog oca ne plaši - već da je jednostavno željela da ga liši ove brige.
<h2>MINISTARKA JE DISKRIMINISALA JER JE NAJAVILA PRIJEDLOG INSPEKCIJE?!</h2>
Vučurović je u prijavi, prema dokumentu koji je objavljen na sajtu Ombudsmana, podsjetila na to da je „u medijima javno dostupna informacija da je Zaštitnik, kroz dvije preporuke upućene bivšem premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću, utvrdio da je vršio diskriminaciju građana i preduzeća, te da je Zaštitnik, nakon završenog ispitnog postupka po pritužbi „xxxx“Podgorica i „Y.Y.“, i preporučio mu da se uzdrži izjava kojima narušava prezumpciju nevinosti“.
To je uporedila sa njenim slučajem navodeći da je od resorne ministarke Anđele Jakšić-Stojanović pretrpjela diskriminaciju. Jakšić-Stojanović je, inače, na konferenciji za medije krajem decembra rekla da će prosvjetna inspektorka predložiti razrješenje Vučurović, te da će Ministarstvo, nakon što dobije njihov nalaz, postupiti po zakonu.
Dobardžić je ponovila raniji stav te institucije da je „za očekivati je da se svi državni organi, odnosno njihovi predstavnici/e, uključujući ministarku, suzdržavaju od prejudiciranja ishoda postupaka, uzdržavanjem od preuranjenih javnih izjava, koje imaju potencijal da neosnovano uznemire podnositeljku, prije formalno okončanih postupaka, ali i da pogrešno informišu javnost“.
- Zaštitnik podsjeća da nije nadležan da preispituje zakonitost postupka razrješenja, uključujući rokove i druge elemente inspekcijskog i postupka pred Ministarstvom. Međutim, Zaštitnik smatra da se i u konkretnom slučaju moralo voditi računa da se javnosti prenesu tačne, utemeljene i na činjenicama zasnovane informacije, kako se na bazi eventualnih dezinformacija, ne bi kreirala pogrešna i/ili djelimična slika o postupcima koji su se vodili pred inspekcijom i ministarstvom, a koji jesu bili od interesa javnosti da bude informisana - piše u mišljenju Dobardžić.
Vučurović je razriješena je 17. janura, a za vršioca dužnosti podgoričke Gimnazije postavljen je profesor Zoran Pejović.

Anja Ivanović

Dobardžić se u istom danu našla na listi kandidata za sudije US i objavila mišljenje u korist Vučurović, Ombudsman ne vidi ništa sporno

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do pretežno oblačno, još tokom jutra ili prijepodneva mjestimično kiša, ponegdje izraženiji pljuskovi, a moguća je i grmljavina.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, u jutarnjim satima ponegdje pojačan, istočnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od 0 do deset, a najviša dnevna od pet do 17 stepeni.

Sjutra oblačno sa kišom, do 17 stepeni

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: kandidati-za-sudije-ustavnog-suda