Ustavni odbor jednoglasno je utvrdio listu od devet kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Kako je kazala predsjedavajuća Odbora Jelena Božović na konkurs, raspisan 3. decembra ove godine, su se prijavili Nikola Mugoša, Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Milva Prelević, Jovan Kojičić, Nikola Golubović, Katarina Peković, Miodrag Pešić i Danilo Ćupić.
- Očekuje se da Odbor u najkraćem mogućem roku predloži Skupštini izbor jednog sudije Ustavnog suda. Mi ćemo tu mogućnost ispoštovati poštujući Ustav i Poslovnik - poručila je Božović.
Jednoglasno je formirana i Komisija koja će utvrđivati da li su prijave kandidata podnijete u skladu sa javnim pozivom i da li su blagovremene i potpune.
Komisija ima tri člana, dva iz redova vlasti - Nikola Rovčanin (Demokrate) i Darko Dragović (Pokret Evropa sad) i jedan iz opozicije - Sonja Popović (Demokratska partija socijalista).

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Devet kandidata za izbor sudije Ustavnog suda, među njima Nikola Mugoša, Jovan Kojičić, Nikola Golubović, Katarina Peković...

Za mjesto jednog sudije Ustavnog suda Crne Gore na konkursu Ustavnog odbora Skupštine do sada je prijavljeno pet kandidata - Jovan Kojičić, Milva Prelević, Nataša Bošković, Nikola Mugoša i Muhamed Đokaj, potvrđeno je Portalu RTCG-u u parlementu. 
Rok za dostavljanje prijava istaklo je u 20 sati, a do tada postoji mogućnost da kandidature pristignu i poštom, zbog čega se konačan broj prijavljenih još ne može smatrati definitivnim.
Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda raspisao je skupštinski Ustavni odbor 1. decembra, dok je sama odluka o raspisivanju poziva donesena jednoglasno.
Poziv je zvanično objavljen 3. decembra, a rok za prijavljivanje kandidata traje 15 dana, što predstavlja zakonski minimum.
Ovo je novi pokušaj popunjavanja Ustavnog suda, nakon što je prethodni izborni proces okončan bez uspjeha 14. oktobra. Tada nijedan od predloženih kandidata nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu u Skupštini, odnosno najmanje 54 glasa poslanika.
Izbor sudije Ustavnog suda zahtijeva široki politički konsenzus, a ishod aktuelnog postupka biće poznat nakon što Ustavni odbor utvrdi listu kandidata i zakaže saslušanja pred poslanicima.

Portal ETV

U trci za sudiju US Kojičić, Prelević, Bošković, Mugoša, Đokaj...

Na javni konkurs koji je EPCG raspisala za poziciju izvršnog direktora prijavila su se tri kandidata, potvrđeno je Portalu RTCG. &nbsp;To su Zdravko Dragaš, Zoran Šljukić i Mladen Bojanić.
Šljukić je inženjer i godinama je zaposlen u EPCG. Dragaš je elektroinženjer i član Inženjerske komore Crne Gore. Bojanić je bivši poslanik i ministar.
Konkurs za izbor novog izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore raspisan je nakon što je Odbor direktora smijenio Ivana Bulatovića prije isteka njegovog četvorogodišnjeg mandata.&nbsp;
Kandidati su uz prijavu i dokumentaciju bili dužni da dostave i Program i plan rada i razvoja EPCG-a za mandatni period.&nbsp;
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović ranije je istakao da je u smjeni direktora Ivana Bulatovića sve urađeno po zakonu. On je podržao njegovu smjenu, iako je smatrao da je radio dobro, jer je većina članova bila za promjene, a i kako bi se ostvarilo što veće jedinstvo u Odboru što je bitno za funkcionisanje ovog sistema.
Đukanović je u emisiji “Link” na RTCG naglasio da nije odluka o smjeni Bulatovića donijeta na brzinu, već da se razgovaralo duži vremenski period.
- EPCG mora da se bavi investicijama i da se trudi da struja bude što jeftinija- kazao je Đukanović.

U trci za direktora EPCG Dragaš, Šljukić i Bojanić

Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša (SD) kazao da je da je saslušanje preostalih kandidata za članove Fiskalnog savjeta zakazao za 7. jul.
Članovi ovog Odbora, koji su po zakonu dužni da predlože trećeg člana Savjeta, biraće između Nikole Vukićevića i Lidije Martinović.
TIme će biti priveden kraju izbor tročlanog Fiskalnog savjeta - prethodno, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u martu je predložio Stevana Gajevića, dok je Vlada prije tri dana izabrala svog kanidata, ekonomistu Ninu Vujošević.
Da bi se ubrzala procedura za izbor tog važnog tijela, na čijem osnivanju, kako podsjeća Mugoša, s pravom insistira i Evropska komisija (EK) u najnovijem izvještaju, odbor je trebalo da održi saslušanje svih kandidata u ponedjeljak, ali zbog obaveza jednog od njih, saslušanje je odloženo za 7. jul.
- Insistiraću da se članovi Fiskalnog savjeta imenuju do kraja jula, kako bi se mogli pripremiti za ono što ih čeka, jer od 1. januara sljedeće godine oni preuzimaju dužnost - istakao je Mugoša u izjavi za Dan.
Fiskalni savjet je nezavisno savjetodavno tijelo, koje ima zadatak da doprinosi jačanju kvaliteta fiskalne politike kroz ocjenu njenog kredibiliteta i fiskalne odgovornosti.
Zakonom je predviđeno da Savjet, između ostalog, daje mišljenja o uticaju predloga budžeta i drugih propisa na stabilnost javnih finansija, analizira predlog Fiskalne strategije i makroekonomske i fiskalne tokove.

Mugoša: Saslušanje kandidata za članove Fiskalnog savjeta održaće se 7. jula

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) sjutra će dostaviti poziv za otklon nedostataka u prijavi kandidatima za Javni poziv za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije, a čije su prijave nepotpune ili neuredne.
- U tekstu Obavještenja koje ćemo dostaviti kandidatima navedeni su nedostaci koji njihovu prijavu čine neurednom ili nepotpunom, a zatim precizno navedeno na koji način je svaki od navedenih nedostataka neophodno otkloniti - kazali su u MUP-u.
Ova obavještenja će dostaviti u ponedeljak 24. marta na adresu koju su kandidati naveli u prijavi.
- Kandidati koji dobiju Obavještenje da im je prijava neuredna ili nepotpuna imaju rok od tri dana od dana prijema obavještenja da izvrše dopunu prijave - naglasili su u MUP-u.
Dopuna prijave na Javni poziv može se dostaviti isključivo na arhivu Ministarstva unutrašnjih poslova, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 22, Podgorica.
- Arhiva MUP-a će 25, 26. i 27. marta (u utorak, srijedu i četvrtak) zbog prijema dopuna raditi prekovremeno - od sedam ujutru do 19 sati - napomenuli su u MUP-u.
Dopune prijava se, ističu oni, Arhivi MUP-a dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom Dopune prijave za javni poziv za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije i navedenim imenom i prezimenom kandidata.
- Prijave kandidata koji ne dostave traženu dokumentaciju u navedenom roku smatraće se nepotpunim i neurednim, zbog čega će ti kandidati biti isključeni iz daljeg procesa selekcije - podvukli su u MUP-u.
Po isteku roka za dopunu prijava, Direktorat za normativno-pravne i kadrovske poslove će, nakon uvida u dostavljenu dokumentaciju kojom kandidati dopunjavaju svoje prijave, utvrditi listu kandidata čija je prijava blagovremena, uredna i potpuna.
- Iako je u Obavještenju precizno navedeno na koji način je potrebno otkloniti nedostatke svi kandidati koji imaju dodatna pitanja ili nedoumice oko načina otklanjanja nedostataka i dostavljanja dopune prijave, nakon prijema Obavještenja mogu nam se obratiti putem e-maila: javnipoziv.policija@mup.gov.me ili na brojeve telefona: 020/870-222; 020/870-333 - zaključili su u MUP-u.

1250x600

MUP: Sjutra kandidatima sa nepotpunim prijavama dostavljamo poziv za dopunu, imaju tri dana da ih dostave

Za izbor dvoje sudija Ustavnog suda prijavilo se 13 kandidata: Alija Beganović, Marko Blagojević, Goran Velimirović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Nenad Đorđević, Jovan Jovanović, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Medina Mušović, Milva Prelević i Mirjana Radović.
Ta lista kandidata je utvrđena na današnjoj sjednici Ustavnog suda, kojoj nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
Predsjednica ovog skupštinskog tijela Jelena Božović je predložila da dva od tri člana komisije, koja bi trebalo da utvrdi jesu li prijave kandidata u skladu sa Javnim pozivom, budu Bogdan Božović iz Socijalističke narodne partije (SNP) i Darko Dragović iz Pokreta Evropa sad (PES).&nbsp;
Ona je pozvala opoziciju da ih ili obavijesti ko će biti treći član ili da za neki od narednih dana ponovo zakažu sjednicu i pridruže se radu odbora.
Novu sjednicu je zakazala za četvrtak u 11 sati.
<h2>Krivična prijava za „neprimjerenu reakciju“ na ustavni puč</h2>
Božović je saopštila je da je podnijela krivičnu prijavu protiv poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) zbog njihove reakcije na neustavno razrješenje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović na prošloj sjednici ovog skupštinskog tijela.
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga parlamentarna opozicija blokira rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
- Podnijela sam krivičnu prijavu protiv poslanika DPS-a koji su me fizički napali u sali gdje se održavala sjednica, aktivirali su dimnu bombu i na sve načine pokušali da spriječe održavanje sjednice Ustavnog odbora, primijenili su silu, iščupali kablove iz mikrofona. To je jedno vrlo neprimjereno dešavanje koje je obilježilo sjednicu Ustavnog odbora - navela je ona.
Ustavni odbor je, kaže, od tužilaštva dobio dopis u vezi sa dostavljanjem zapisnika sa posljednje sjednice odbora, koji su članovi iz redova parlamentarne većine, njih osmoro, usvojili na današnjoj sjednici.
Taj dokument će, kako je rekla Božović, proslijediti tužilaštvu.

Anja Ivanović

Trinaest kandidata za dvoje sudija Ustavnog suda

Ana Gačević i Igor Jušković kandidati su za sudije osnovnih sudova sjeverne regije, odlučeno je na tridesetoj sjednici Sudskog savjeta
Kako je saopšteno nakon sjednice, donijeta je i odluka da se za kandidata za sudije osnovnih sudova centralne i južne regije izaberu Gordana Planinić, Julija Šoškić, Dragan Miladinović, Milica Krgović i Marija Raković.
Sudski savjet je donio odluku o izboru kandidata Filipa Pavićevića za sudiju osnovnog suda i rasporedio ga u Osnovni sud u Kolašinu.
Sudski savjet je kontatovao i prestanak sudijske funkcije Dejanu Dragoviću, zbog sticanja uslova za penziju. Takođe, donijeta je odluka o raspisivanju internog oglasa za dobrovoljno trajno raspoređivanje jednog sudije u Viši sud u Podgorici.
Sudski savjet je donio odluku o raspisivanju javnog oglasa za izbor jednog sudije Višeg suda u Bijelom Polju, kao i jednog sudije Apelacionog suda Crne Gore.

Izabrani kandidati za sudije osnovnih sudova u više gradova

Kandidature za predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) zvanično su potvrđene - a za tu poziciju su aplicirali proslavljena rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik tog tijela Dušan Simonović - koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Oni su, kako je Portalu ETV saopštila Bulatović, kandidature potpisali u petak.
Kandidaciona komisija COK-a potom je utvrdila ispravnost dokumentacije za oba kandidata - a kandidature potvrdio i Upravni odbor.
Simonović je na ovoj poziciji već 21 godinu, a do sada samo jednom imao protivkandidata - Dragomira Bečanovića - koji je od te pozicije i odustao.
Njega je za novi mandat kandidovalo osam, a Katarinu Bulatović tri nacionalna sportska saveza.
Skupština COK-a ima 52 delegata, od kojih 36 ima pravo glasa na izboru za predsjednika - po dva iz saveza olimpijskih sportova, četiri delegata kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.
Bulatović trenutno obavlja funkciju direktorice krovne asocijacije crnogorskog sporta.
Izbori će biti održani 25. oktobra.

Potvrđene kandidature: U trci za predsjednika COK-a Dušan Simonović i Katarina Bulatović

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: kandidati