Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Nivo zaduženosti i podatak o udjelu duga u bruto domaćem proizvodu nijesu podaci koje treba posmatrati samo kao brojku, jer je važno obratiti pažnju na strukturu duga, odnosno razloge zbog kojih se zadužujemo, naglasio je ekonomista i osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić.
On je gostujući u <a href="https://www.antenam.net/clanak/nikolic-u-drv-rashodi-administracije-glavni-generator-zaduzivanja">Drugačijoj radio </a>vezi rekao da u prilog toj tvrdnji najviše ide primjer finansiranja auto-puta, odsnosno činjenica da naredna zaduživanja nijesu stvorila novu vrijednost.
- To što je dug u granicama mastrihtskih kriterijuma jeste dobar znak, ali nije nešto čime se možemo pohvaliti s obzirom na to da smo mi imali puno veće stope ili je taj odnos bio oko 100 odsti prije pet-šest godina. Međutim, mi smo tada imali značajan dio tog duga za koji smo potrošili za auto-put. Sad je taj kredit za autoput značajno manji, a šta smo mi napravili? Iznos duga je skoro isti, a šta smo napravili? Ništa. Znači, to u suštini nije ono kao kad imate jednu investiciju koja je podigla ekonomsku aktivnost, kao što je autoput bio i to je značajno opravdanje za to zaduženje. Ali s obzirom na to da mi zapravo za ono novije zaduženje je bilo samo servisiranje postojećih obaveza i da ćemo se tek zadužiti za nove auto-puteve koji su u planu i za infrastrukturne projekte, bojim se da će tu doći do značajnog ubrzanja zaduživanja. Mislim da već možemo pričati o početku spirale zaduživanja - istakao je Nikolić.
Zaduživanje, kako naglašava, nastavlja da raste jer se kontinuirano povećavaju rashodi administracije, a to povećanje za rezultat nema njenu efikasnost.&nbsp;
- Mislim da su fiskalni raskodi nešto koji su glavni generator tog zaduživanja i mislim da u tom pravcu ima značajno prostora za uštede, prije svega po pitanju optimizacije javne uprave. Mi imamo jednu jako skupu državu sa značajnim brojem potpuno neproduktivnih ministarstava – znači sad ne govorimo o radnim mjestima - istakao je.&nbsp;
Sagovornik Antene M naglašava i da je inflacija u Crnoj Gori rasla iako se cijena električne energije nije mijenjala godinama.
Nastojanje donosilaca odluka da se investicije privuku cijenom struje koja je niža od tržišne nije strategija koja omogućava dugoročnu održivost, jer ono što se subvencioniše na jednoj strani stvara trošak koji na kraju neko ipak mora da plati.
- Struja je sirovina. Izvoz struje je isto kao izvoz balvana, pa ako za balvan znamo da više vrijedi ako od njega napravimo stolicu, isto tako i struja više vrijedi ako neko ovdje, koristeći struju, napravi neki gotov proizvod, jer struja je sirovina. Bilo koja industrija koju privlači niska cijena struje, a neke, na primjer, privlači zelena struja, struja iz obnovljivih izvora – i to je legitimno. Ali ako dolaze samo zbog cijene, mislim da to nije u redu. Jeste legitimno, ali treba da znamo da će tu subvenciju i tu nižu struju koju oni budu plaćali, u suštini, platiti Elektroprivreda - zaključio je Nikolić.

Nikolić u DRV: Rashodi administracije glavni generator zaduživanja

Admiral u penziji Dragan Samardžić za<a href="https://www.antenam.net/clanak/samardzic-crna-gora-kao-da-se-stidi-da-bude-dio-koalicije-voljnih"> Antenu M</a> kaže da mu nije jasno zašto Crne Gore nije bilo u Parizu, imajući u vidu ranije donijete odluke u crnogorskom parlamentu o podršci Ukrajini kroz obuku ukrajinske vojske, kao i oko 10 miliona eura isporučene opreme Kijevu.
- Posebno imajući u vidu da je samit u Parizu 6. januara bio, rekao bih, do sada najznačajniji sastanak te vrste, između ostalog jer su prvi put na njemu uživo učestvovali predstavnici SAD Steve Witkoff i Gerald Kushner - kazao je Samardžić.
Dodaje da, ako pogledamo zaključke koji su donešeni na samitu, moramo se zapitati zbog čega smo mi izostali.
- Na tom samitu usvojena je zajednička deklaracija o dugoročnim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma. Takođe, jasno je naglašena dalja politička i svaka druga pomoć Ukrajini, uključujući vojnu i finansijsku. Dogovoreni su određeni mehanizmi za nadzor i verifikaciju nakon eventualnog prekida vatre, a potpisan je simboličan sporazum između Ukrajine, Velike Britanije i Francuske o namjeri slanja trupa koje će nadgledati i obezbjeđivati mir. Te snage će biti rasporođene na liniji fronta, ali nakon uspostave mira, kako bi garantovale sprovođenje mjera dogovorenih mirovnim sporazumom. Posebno je naglašeno da samo učešće u koaliciji ne znači automatski da će neka država slati trupe u Ukrajinu, nego da će pružiti pomoć u skladu sa svojim mogućnostima i da koalicija voljnih služi prije svega za političko i strateško usklađivanje saveznika' -naveo je Samardžić.
On podsjeća da u Parizu nijesu bili predstavnici samo četiri članice NATO-a, među njima i Crna Gora.
- Naglasio bih da je na ovom samitu bilo 35 zemalja, od kojih je bilo 27 članica NATO, samo nijesu bile Slovačka, Mađarska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Zbog toga mi nije jasno zašto se mi nijesmo bili u društvu ovih 35 zemalja, nego u društvu ove tri zemlje, koje su u prethodnom periodu imale neke neusaglašene stavove, a čak su neke od njih glasale u UN-u protiv deklaracija i rezolucija posvećenih Ukrajini - navodi Samardžić.
On ukazuje i na pomalo čudan odnos Crne Gore uopšte prema učešću u koaliciji voljnih.
- Crna Gora je u prethodnom periodu učestvovala na sastancima koji su bili povezani sa inicijativom koalicije voljnih, kako na političkom, tako i na nivou vojnih struktura, uključujući naše učešće na sastancima na nivou načelnika generalštabova. Ali, sa svih tih sastanaka nijesmo dobili nikakve informacije, kao da se Crna Gora stidi što je učestvovala na njima. Javnost nije bila obaviještena ni u kom formatu smo učestvovali, ni kakve je stavove Crna Gora zastupala - kazao je Samardžić i ocijenio da neodazivanje na samite koalicije voljnih otvara neke, po njemu, nepotrebne dileme.

Samardžić: Crna Gora kao da se stidi da bude dio koalicije voljnih

Mještani Botuna koji su danas napravili i blokadu na putu Podgorica-Bar u selu Bistrice, onemogućili su i željeznički ssaobraćaj.
Kako se vidi na fotografiji sa terena, oni su kombijem "presjekli" prugu koja povezuje dva grada.
Mještani Zete i Botuna već treći dan blokiraju kužne tokove u Podgorici i Zeti nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju.
Poručuju da neće odstupiti, te insistiraju da premijer Milojko Spajić dođe u Botun na razgovore. U suprotnom najavljuju radikalizaciju protesta i da će "paralisati državu".
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbotunjani-blokirali-kruzni-tok-donjoj-gorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(FOTO) Botunjani kombijem "presjekli" prugu u Zeti: Onemogućen i željeznički saobraćaj

Milioni građana Venecuele čekaju šta će dogoditi s njihovom ekonomski i politički razorenom zemljom. U međuvremenu se pojavio sukob između dvije žene‑liderke oko kontrole nad budućnošću nacije i naklonosti američkog predsjednika.
Tu je Marija Korina Mačado, predsjednica opozicije i dobitnica Nobelove nagrade za mir koja je stekla istaknutu ulogu u posljednjih nekoliko godina zbog svoje uporne borbe za demokratiju u Venecueli i suprotstavljanja svrgnutom bivšem predsjedniku te zemlje Nikolasu Maduru.
Mačado se uglavnom skriva nakon spornih predsjedničkih izbora 2024. godine, na kojima su vlasti pod kontrolom vlade proglasile Madura pobjednikom, omogućivši mu da ostane na vlasti sve dok ga američke specijalne snage nijesu zarobile i odvele iz Venecuele prije dvije sedmice.
Njena rivalka je Delsi Rodrigez - Madurina potpredsjednica, a sada predsjednica. Rodrigez se doživljava kao "čvrsta članica starog režima" i snažna braniteljica Madurua, ali hoda po opasnoj liniji pokušavajući udovoljiti i Vašingtonu i lojalistima Madurua kod kuće, piše CNN.
U središtu njihove borbe je figura koja sjedi više od 3.000 kilometara daleko: američki predsjednik Donald Tramp koji je naredio smrtonosnu akciju u Caracasu i izjavio da bi Sjedinjene Američke Države "vodile" Venecuelu dok se ne postigne stabilan prijelaz vlasti.
Iako je Tramp do sada odustao od druge vojne akcije protiv Venecuele, prijetnja vojnom intervencijom i dalje ostaje. Nedavno je rekao da će njegova administracija početi ciljati na narkokartelu na kopnu, nakon mjeseci udara na navodne brodove s drogom na moru. Takođe, ostavio je veliku američku vojnu flotu u Karibima kako bi nastavio pritiskati Caracas.
Možda još važnije, Trampovi izbori mogli bi utjecati na budućnost venecuelanskog vodstva i ko će preuzeti kormilo zemlje.
Na površini, sve izgleda jednostavno: Tramp je hvalio Rodrigez, ali je odbio dati podršku Mačadu, uprkos tome što Mačado ima moćne pristalice unutar njegove administracije.
Ali, Trampove diskusije s drugim svjetskim liderima pokazale su da se njegova mišljenja mogu brzo promijeniti. Hvala može preći u prijetnje, ili obratno i jedan‑na‑jedan sastanak, koji će Mačado imati u četvrtak u Bijeloj kući, mogao bi promijeniti sve.
Rodrígez već dugo ima komplikovan odnos s SAD-om. Kao što je Machado istakla, obnašajuća predsjednica je pod američkim sankcijama zbog kršenja ljudskih prava što je ona više puta poricala.
Istovremeno, godinama je radila na jačanju bilateralnih odnosa, posebno kroz naftu jer Venecuela posjeduje najveće prijavljene naftne rezerve na svijetu.
Tramp i drugi ključni zvaničnici administracije dali su naslutiti da Rodrigez vide kao stabilan, pragmatičan izbor s kojim SAD može raditi i koji je otvoren za vrijedne poslovne prilike s prvim američkim prodajama venecuelanske nafte koje su prijavljene u srijedu.
Ali ona igra "vrlo tešku dvostruku igru" bez garancije da će izaći kao pobjednik, smatra Will Freeman, stručnjak za Latinsku Ameriku pri Savjetu za vanjske odnose (Council on Foreign Relations).
Rodrígez "mora uvjeriti Trampovu administraciju da sarađuje s njima, u njihove svrhe, kooperativno", rekao je CNN-u prošle sedmice te dodao: Vidjećemo koliko dugo može hodati po toj užarenoj žici".

Tag: kanal-mareze

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Nikolić u DRV: Rashodi administracije glavni generator zaduživanja

Samardžić: Crna Gora kao da se stidi da bude dio koalicije voljnih

(FOTO) Botunjani kombijem "presjekli" prugu u Zeti: Onemogućen i željeznički saobraćaj

Ples po užarenoj žici i dvostruka igra: Dvije liderke se bore za budućnost Venecuele i Trampovu naklonost

PRATITE TVe UŽIVO