Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp izjavio je u četvrtak da su svi trgovinski pregovori s Kanadom prekinuti nakon, kako je naveo, lažnog oglasa u kojem bivši predsjednik Ronald Regan negativno govori o carinama.
- Na temelju njihovog nečuvenog ponašanja, svi trgovinski pregovori s Kanadom ovim se prekidaju - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Kanadska pokrajina Ontario uložila je 75 miliona dolara u emitovanje nove reklame protiv carina u SAD-u, namijenjene prvenstveno republikanskim biračima.
Reklama koristi audio-zapis obraćanja bivšeg američkog predsjednika Ronalda Ragana koji je 1987. govorio da carine dugoročno ne funkcionišu te uzrokuju gubitak radnih mjesta i trgovinske ratove.
Emitovanje uključuje televizijske postaje kao što su Fox News, Fox Sports, NBC, CBS, CNBC, ESPN i ABC, pri čemu nije riječ o prvoj anticarinskoj reklamnoj kampanji vlade Ontarija u SAD-u, piše Rojters.
Premijer Ontarija Dag Ford ranije je ove sedmice izjavio da je reklamni oglas s porukama protiv carina privukao Trampovu pažnju.
- Čuo sam da je predsjednik vidio naš oglas. Siguran sam da nije bio previše sretan - rekao je Ford u utorak.
U vezi s ovim slučajem oglasila se i predsjednička fondacija Ronalda Ragana, poručivši da oglas vlade Ontarija "selektivno koristi audio i video" Ragana te da fondacija preispituje svoje pravne mogućnosti.
- Oglas pogrešno predstavlja predsjednički radio govor, a vlada Ontarija nije tražila niti dobila dopuštenje za njegovo korištenje i uređivanje -, navodi se u izjavi fondacije objavljene u četvrtak.
Kako navodi Rojters, Tramp je koristio carine kao polugu pritiska na mnoge zemlje širom svijeta.
Njegov "trgovinski rat" povećao je američke carine na najviše nivoe od 1930-ih godina, a redovno je prijetio dodatnim carinama, izazivajući zabrinutost među kompanijama i ekonomistima.
Kanadski premijer Mark Karni rekao je novinarima u četvrtak da Kanada neće dopustiti nepravedan pristup SAD-u svojim tržištima ukoliko pregovori o raznim trgovinskim sporazumima s Vašingtonom propadnu.
Tramp je ranije ove godine uveo carine na kanadski čelik, aluminijum i automobile, što je potaknulo Otavu da odgovori istom mjerom.
Dvije strane već sedmicama pregovaraju o potencijalnom sporazumu za sektore čelika i aluminijuma.
Sljedeće godine SAD, Kanada i Meksiko trebali bi revidirati svoj kontinentalni sporazum o slobodnoj trgovini iz 2020. godine, podsjeća Rojters.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp: Svi trgovinski pregovori s Kanadom su prekinuti

Premijer Kanade Mark Karni izjavio je da bi uhapsio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ukoliko bi ušao u ovu zemlju.
Karni je odgovarao na pitanje da li bi ispunio obećanje svog prethodnika Džastina Truduoa da pritvori Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine, na što je Karni odgovorio "potvrdno".
Karni je govorio o poštovanju odluka Međunarodnog krivičnog suda (MKS) koji je raspisao naloge za hapšenjem Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta.
Podsjećamo, MKS je prethodno odbacio zahtjev Izraela da ukine naloge za Netanjahuom i Galantom.
Nalozi za hapšenje Netanjahua i Gallanta izdati su u novembru 2024. godine.
Prema Rimskom statutu, svih 124 države potpisnice, među kojima je i Kanada, imaju obavezu da uhapse Netanjahua i Galanta ukoliko se nađu na njihovoj teritoriji.

Premijer Kanade izjavio da bi uhapsio Netanjahua ukoliko bi ušao u tu zemlju

Ukrajina će u septembru dobiti dronove, municiju i oklopna vozila od Kanade, kao dio paketa pomoći vrijednog više od 700 miliona američkih dolara.
Prema izjavi kanadskog premijera Marka Karnija tokom proslave Dana nezavisnosti u Kijevu, tokom samita G7 u junu Kanada je obećala dodatnih 1,45 milijardi američkih dolara vojne pomoći Ukrajini.
Rekao je da će više od milijardu od ovog iznosa biti usmjereno na jačanje ukrajinskog arsenala kroz isporuku dronova, municije i oklopnih vozila, koji bi trebalo stići sljedećeg mjeseca.
Takođe je objavljeno da će Kanada izdvojiti desetine miliona dolara za hitnu medicinsku pomoć, izgradnju skloništa od bombi, podršku lokalnoj demokratiji i sajber odbranu Ukrajine.
Karni je naglasio da će njegova zemlja ostati pouzdan saveznik Ukrajine i u suprotstavljanju ruskoj agresiji i u poslijeratnoj obnovi.

Kanada će narednog mjeseca Ukrajini obezbijediti dronove, municiju i oklopna vozila

Kanada je u petak ukinula mnoge od svojih uzvratnih tarifa protiv Sjedinjenih Američkih Država (SAD), što je značajan korak naprijed u odnosima dvije zemlje.
Kanada je u martu uvela protivtarife od 25 odsto na dugi popis američkih proizvoda koji su u skladu sa Sjevernoameričkim trgovinskim sporazumom nakon što su SAD najavile 25 odsto carina na čelik i aluminijum.
- Posebno je važno napomenuti da će kanadske tarife od 25 odsto na američke automobile, čelik i aluminijum zasad ostati na snazi - rekao je kanadski premijer Mark Karni na konferenciji za novinare u petak.
On je kazao da će promjena stupiti na snagu 1. septembra, rekavši da vjeruje da Kanada ima najbolji trgovinski sporazum od svih zemalja koje sarađuju sa SAD-om, prenosi SEEbiz.
- Dok intenzivno sarađujemo sa Sjedinjenim Državama, naš fokus je isključivo na strateškim sektorima - rekao je Karni.
Zvaničnik Bijele kuće rekao je za NBC News da je kanadski potez „davno trebalo da bude donesen“.
- Radujemo se nastavku razgovora s Kanadom o trgovinskim i nacionalnim sigurnosnim problemima administracije - rekao je zvaničnik.
Objava u petak uslijedila je nakon telefonskog poziva između Karnija i predsjednika Donalda Trampa, prvog poznatog poziva između njih dvojice od propalih razgovora prije roka za uvođenje tarifa 1. avgusta. Izvještaj o pozivu od četvrtka iz Karnijevog kabineta nazvao je razgovor „produktivnim i širokim“, a oba čelnika su se složila da se uskoro ponovo sastanu.
Karni je u petak rekao da ga je Tramp uvjeravao da će ukidanje odmazde pokrenuti pregovore između dvije zemlje.
Taj potez dolazi u trenutku kada bi se Sporazum između SAD-a, Meksika i Kanade, koji je Tramp ispregovarao tokom svog prvog mandata, trebalo preispitati kasnije ove godine.

Kanada ukida mnoge od uzvratnih carina protiv SAD-a

Kanada je najavila da će u septembru priznati palestinsku državu, što je američki predsjednik Donald Tramp dočekao "na nož", te je juče kazao kako će ovim potezom postizanje trgovinskog sporazuma biti otežano i carine Kanadi povećao sa 25 na 35 odsto, piše Klix.ba.
- Vau! Kanada je upravo objavila da podržava. To će nam jako otežati sklapanje trgovinskog sporazuma s njima. Oh, Kanado - kazao je Tramp.
Kanadski premijer Mark Karni izjavio je da je njegova vlada razočarana odlukom Trampa da poveća carine na kanadsku robu.
U saopštenju, Karni kaže da će se njegova Vlada fokusirati na "izgradnju jake Kanade" kao odgovor na nove carine, kroz investicije i diverzifikaciju izvoznih tržišta.
- Kanađani će biti naši najbolji kupci. Možemo sebi dati više nego što bilo koja strana vlada ikada može uzeti gradeći s kanadskim radnicima i koristeći kanadske resurse za dobrobit svih Kanađana - istakao je Karni.
Dodaje da su djelovi kanadske ekonomije, uključujući drvnu građu, čelik, aluminij i automobile, teško pogođeni američkim tarifama.
- Ali uprkos visokim porezima na kanadsku robu namijenjenu SAD-u izvan trgovinskog sporazuma između SAD-a, Meksika i Kanade, Kanada je ostala posvećena sporazumu - naveo je Karni.
SAD su, prema njegovim riječima, opravdale svoju stopu od 35 odsto na osnovu prekograničnog protoka fentanila, "uprkos činjenici da Kanada čini samo jedan posto uvoza fentanila u SAD i da intenzivno radi na daljnjem smanjenju tih količina".
Inače, Tramp je jutros, nekoliko sati prije nego što carine koje su najavljene u aprilu stupaju na snagu, objavio novi set carina kao rezultat pregovora u proteklim mjesecima sa različitim državama.&nbsp;
Time je ujedno i prolongirao njihovo stupanje na snagu za sedam dana, a inače su trebale stupiti na snagu danas.

Tramp ljut na Kanadu zbog najave priznavanja Palestine: Dodatno im povećao carine

Kanada namjerava da prizna palestinsku državu na sastanku Ujedinjenih nacija (UN) u septembru, rekao je kanadski premijer Mark Karni. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, time se dodatno pojačava pritisak na izraelsku vladu premijera Benjamina Netanjahua dok se humanitarna kriza u Gazi pogoršava. 
 
- Sarađujemo sa drugima kako bismo očuvali mogućnost rješenja o dvije države, kako ne bismo dopustili da činjenice na terenu - smrtni slučajevi, eksproprijacije, dođu do te mjere da to nije moguće - rekao je Karni. 
 
On je novinarima kazao i da se planirani potez temelji na predanosti palestinske vlasti da sprovede reforme, uključujući temeljne promjene u upravljanju i održavanje opštih izbora naredne godine u kojima Hamas ne može da ima nikakvu ulogu. 
 
Kanada dugo tvrdi da će priznati palestinsku državu tek nakon završetka mirovnih pregovora s Izraelom. 
 
Karni je istakao da stvarnost na terenu, uključujući glad građana u Gazi, znači da izgledi palestinske države doslovno nestaju. 
 
- Kanada osuđuje činjenicu da je izraelska vlada dopustila da se u Gazi dogodi katastrofa - rekao je Karni. 
 
Karnijeva najava je stigla nakon što je Francuska prošle sedmice najavila da će priznati palestinsku državu i dan nakon što je Britanija izjavila da će učiniti isto na Generalnoj skupštini UN-a ako borbe u Gazi do tada ne prestanu.

Karni: Kanada namjerava da prizna palestinsku državu u septembru

Kanada planira da prizna Palestinu u Ujedinjenim nacijama (UN) u septembru, najavio je kanadski premijer Mark Karni.
Izrael je oštro osudio promjenu politike Kanade.
- Kanada namjerava da prizna Državu Palestinu na 80. sjednici Generalne skupštine UN u septembru 2025. godine - rekao je Karni na konferenciji za novinare u Otavi, ističući da je "nivo ljudske patnje u Pojasu Gaze nepodnošljiv".
Na odluku Kanade uticalo je "dugogodišnje" uverenje u korist rješenja koje podrazumijeva dvije države, kako bi se okončao decenijama dug izraelsko-palestinski sukob, rekao je premijer.
- Ova mogućnost rješenja sa dvije države se urušava pred našim očima - rekao je Mark Karni.
On je dodao da je namjera Kanade "zasnovana na spremnosti Palestinske uprave da sprovede suštinske reforme".
Palestinski predsjednik Mahmud Abasa pozdravio je "hrabru" odluku Kanade, "u kritičnom istorijskom trenutku da bi se spasilo rješenje sa dvije države“.
Izrael je osudio "iskrivljenu međunarodnu kampanju pritiska“ koja "učvršćuje poziciju Hamasa za pregovaračkim stolom u kritičnom trenutku“, saopštila je izraelska ambasada u Otavi.

Karni: Kanada planira da prizna palestinsku državu u septembru

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore plasirala se u četvrtfinale Svjetskog prvenstva u Singapuru. 
 
Crnogorski vaterpolisti savladali su danas u osmini finala selekciju Kanade 22:10. 
 
Izabranici selektora Dejana Savića opravdali su ulogu favorita, već u prvoj četvrtini stekli su ubjedljivu prednost, koju su do kraja uvećali. 
 
Najefikasniji u pobjedničkoj selekciji bio je Filip Gardašević sa pet golova, Savo Ćetković je postigao četiri, Strahinja Gojković tri, a po dva Aljoša Mačić, Dmitri Holod, Đuro Radović i Jovan Vujović. 
 
Po jednom upisali su se Dušan Matković i Vasilija Radović. 
 
Crna Gora će u četvrtfinalu, u nedjelju, igati protiv Španije. 
 
Na ostalim mečevima osmine finala postignuti su sljedeći rezultati: 
 
Srbija - Japan 21:14, Rumunija - Mađarska 11:15 i Brazil - Grčka 5:17. 
 
U četvrtfinalu, u nedjelju, sastaće se: 
Italija - Grčka, Srbija - Sjedinjene Američke Države i Hrvatska - Mađarska.

„Ajkule“ eliminisale Kanadu, sa Španijom u četvrtfinalu

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je da će povećati carine na uvoznu robu iz Kanade na 35 odsto, produbljujući podjelu između dvije sjevernoameričke zemlje.
U pismu upućenom juče kanadskom premijeru Marku Karniju najavljuje se agresivno povećanje carina od prvobitnog povećanja od 25 odsto, koje je Tramp nametnuo u martu poslije više mjeseci prijetnji.
Tramp je navodno uveo visoke carine Kanadi u nastojanju da primora tu zemlju da suzbije krijumčarenje fentanila, iako je količina koja se krijumčari relativno skromna. On je takođe izrazio frustraciju sa trgovinskim deficitom koje SAD imaju sa Kanadom, a velikim dijelom se odnose na američko kupovanje nafte.
- Moram da pomenem da protok fentanila nije jedini izazov koji imamo sa Kanadom koja ima mnoge carinske i necarinske politike i trgovinske barijere - napisao je Tramp.
Povećane carine će stupiti na snagu 1. avgusta.
Pismo je među više od 20 koje je Tramp poslao ove nedjelje američkim trgovinskim partnerima uključujući Japan, Južnu Koreju i Šri Lanku. Kao u pismu Kanadi, Tramp je naveo da će uvesti te carine trgovinskim partnerima do 1. avgusta.
Kanadski premijer Karni odgovorio je na mreži Iks da će njegova zemlja nastaviti da štiti radnike i firme u svojoj zemlji.
SAD su već uvele carine od 25 odsto na neku kanadsku robu. Kanada je pogođena teško i Tramoovim globalnim carinama na čelik, aluminijum i automobile. Trenutno postoji izuzeće od carina od 25 odsto na kanadsku robu da bi se uskladili sa Sjevernoameričkim sporazumom o slobodnoj trgovini, prenosi BiBiSi (BBC).
Nije jasno da li će prijetnja o povećanim carinama biti primenjena na robu obuhvaćenu sporazumom Kanada-SAD-Meksiko (CUSMA).
Tramp je uveo globalnu carinu od 50 odsto na uvoz aluminijuma i čelika i 25 odsto na sve automobile i kamione koji nisu proizvedeni u SAD.
Nedavno je najavio i 50 odsto carine na uvoz bakra, koja treba da stupi na snagu idućeg mjeseca.
Kanada prodaje oko tri četvrtine svoje robe SAD-u, veliki je proizvođač automobila i vodeći snabdjevač metala, te će američke carine posebno nanijeti štetu tim sektorima.
Iako su brojne zemllje dobile Trampova pisma o povećanju carina ove nedjelje, Kanada - koji je drugi najveći američki trgovinski partner poslije Meksika - postala je svojevrstan izazov za predsjednika SAD. Kanada je uvela uzvratne carine na američku robu i odbacila Trampove izazivačke najave da će pretvoriti Kanadu u 51. američku državu.
Meksiko je takođe suočen sa carinama od 25 odsto, ali nije pao pod isti Trampov javni pritisak, piše AP.

Tramp planira da poveća carine na robu iz Kanade na 35 odsto

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je danas da odmah prestaju trgovinski pregovori njegove zemlje sa Kanadom jer ona nema namjeru da odustane od takse za američke tehnološke firme.
Tramp je tu taksu nazivao „direktnim napadom“ na SAD.
U objavi na svojoj društvenoj mreži Trut soušl, Tramp je napisao da je Kanada upravo obavijestila SAD da će nastaviti sa planom uvođenja takse koje na snagu treba da stupi u ponedjeljak.
- S obzirom na ovu nevjerovatno lošu taksu, prekidamo sve razgovore o trgovini sa Kanadom, što stupa na snagu ovog trena. Obavijestićemo Kanadu u narednih sedam dana o Carini koju će plaćati za poslovanje sa Sjedinjenim Državama - napisao je Tramp.
Kanadska taksa na digitalne usluge primjenjuje se na domaće i strane kompanije kada one imaju odnos sa korisnicima interneta u Kanadi.
Ova taksa će pogoditi kompanije kao što su Amazon, Gugl, Meta, Uber i Er-bi-en-bi i iznosiće tri odsto od prihoda ostvarenih preko kanadskih korisnika. Njena primjena biće retroaktivna, što znači da će krajem mjeseca američke kompanije dugovati dvije milijarde dolara Kanadi po osnovu sporne takse.
Trgovinski sukob Amerike i Kanade počeo je po Trampovom dolasku na vlast, kada je on prvo počeo da naziva Kanadu 51. američkom državom i da joj prijeti da će je ekonomskim mjerama prinuditi da se pridruži SAD, a onda joj je uveo visoke iznose carina.
Tema pregovora je smanjivanje Trampovih carina.

Tramp: Prekidamo trgovinske pregovore sa Kanadom jer ne odustaju od digitalne takse

Podaci o alarmantnom zagađenju vazduha u Pljevljima još jednom nas opominju da je pitanje zaštite zdravlja građana prioritet koji ne trpi odlaganje, kazao je predsjednik Socijalističke narodne partije i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković.
- Građani ovog grada godinama žive sa posljedicama lošeg kvaliteta vazduha, što je neprihvatljivo u savremenoj i odgovornoj državi. Država ima obavezu da hitno primijeni sve kratkoročne i dugoročne mjere predviđene planovima zaštite, ali i da jasno utvrdi odgovornost svih koji svojim djelovanjem doprinose ovakvom stanju. Posebnu pažnju moramo posvetiti zaštiti djece, starijih i hroničnih bolesnika, koji su najugroženiji. Pljevlja ne smiju biti grad u kojem se zagađenje podrazumijeva. Potrebna su sistemska rješenja, odlučna kontrola i kontinuirana ulaganja kako bi se obezbijedio zdrav i dostojanstven život za sve građane Pljevalja- zaključio je Joković.

Joković povodom zagađenja vazduha u Pljevljima: Zdravlje građana mora biti iznad svega

Rukometašice Norveške osvojile su naslov prvakinja svijeta - peti put u istoriji.
U velikom finalu u Roterdamu, u sjajnoj rukometnoj predstavi, one su bile bolje od Njemačke, rezultatom 23:20 (11:11).
Duel dvije selekcije koje su pokazale najviše na šampionatu od početka do kraja bio je više nego uzbudljiv i neizvjestan. Sa izuzetkom nekoliko minuta drugog poluvremena, niti jedna ekipa nije uspijevala osjetnije da se odlijepi, tako da je odluka o zlatu pala u završnim minutima utakmice.
Podsjetimo, Norvežanke su na ovo SP stigle kao vlasnice srebra za prošlog. Sa druge strane, Njemačka je osvojila medalju na SP nakon punih 18 godina.&nbsp;
Pored odbrana, večerašnje finale obilježile su Heni Reistad i Tale Deila sa po pet golova. U selekciji Njemačke, najefikasnije su bile Alina Grajsels, Emili Fogel i Viola Lojhter sa po četiri pogotka.
Prvo poluvrijeme je, prema očekivanjima, donijelo jako tvrdu igru, tokom koje nijedan suparnik nije mogao ni do prednosti od dva gola. Obje ekipe igrale su izuzetno čvrsto u odbrani, a nakon 30 minuta bilo je neriješeno - 11:11.
U uvodnom dijelu drugog poluvremena, Norveška je uspjela da se odlijepi, i to uz tri uzastopna gola. Dva puta pogađala je Deila, jednom Reistad, a na semaforu je bilo 16:13. I od tada su Skandinavke bile potpuno zaustavljene - čak šest minuta bile su bez datog gola, što je Njemačkoj omogućilo da priđe na 16:15.
U 46. minutu uslijedilo je izjednačenje - Kine je pogodila za 17:17, a potom su Njemice primorale suparnice na grešku u napadu i stigle su do prilike za preokret. No, nijesu je iskoristile - na drugoj strani precizna je bila Deila, a potom i Reistad, te je Norveška ponovo imala prednost (19:17).
Pet minuta prije kraja, pri rezultatu 20:19, Grajsels nije iskoristila šansu da poravna, pa je Aune vratila Norvešku na plus dva. Sve je bilo riješeno u 58. minutu - Aune je još jednom pogodila, na semaforu je bilo 22:19 i Norvežankama je preostalo da mirno privedu utakmicu kraju.

Norvežanke peti put šampionke svijeta u rukometu

U Berlinu je danas popodne počeo sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, piše DW.
Sastanku ukrajinske i američke delegacije prisustvuje i njemački kancelar Fridrih Merc.
- Započeli smo naš sastanak- &nbsp;kratko je saopštio Zelenski na društvenoj mreži Telegram.
<h3>Ključne bezbjednosne garancije</h3>
Uoči sastanka, Zelenski je na mreži X poručio da je najvažnije obezbijediti mehanizme koji će garantovati bezbjednost.
&nbsp;- Ključno je da svi koraci koje dogovorimo s partnerima funkcionišu kako bi osigurali trajnu bezbjednost. Samo pouzdana jamstva mogu donijeti mir. Računamo na to da će naši partneri nastaviti konstruktivno da rade- dodao je Zelenski.&nbsp;
Ukrajinsko rukovodstvo insistira na bezbjednosnim garancijama Zapada kao preduslovu za eventualni prekid vatre s Rusijom, strahujući od mogućnosti ponovnog napada u budućnosti.
Zelenski je ponovo isključio mogućnost ustupanja ukrajinske teritorije Rusiji u zamjenu za mirovni sporazum s Moskvom. S druge strane, Rusija i dalje insistira da se Ukrajina povuče iz cijelog istočnog regiona Donbas, uključujući i područja koja nijesu pod njenom kontrolom, što postavlja kao glavni uslov za bilo kakav dogovor.

Berlin: Počeli pregovori Ukrajine i SAD-a o prekidu vatre

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Tag: kanada