Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je da se Kanada protivi izgradnji sistema protivraketne odbrane „Zlatna kupola“ iznad Grenlanda.
- Kanada se protivi izgradnji Zlatne kupole iznad Grenlanda, iako bi Zlatna kupola zaštitila Kanadu - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
On je takođe napomenuo da je Kanada umjesto toga izabrala saradnju sa Kinom, koja bi ih, prema njegovim riječima, ''pojela'' u roku od godinu dana, prenosi Tanjug.
Tramp je ranije u intervjuu za CNBC rekao da bi okvirni sporazum za Grenland podrazumijevao da SAD i saveznici zajedno rade na američkom sistemu protivraketne odbrane "Zlatna kupola" i "prava na minerale" na Grenlandu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp: Kanada protiv sistema Zlatne kupole nad Grenlandom

Kanadski premijer Mark Karni iskoristio je govornicu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu kako bi uputio oštru poruku podrške suverenitetu Grenlanda, ali i upozorio svijet na urušavanje međunarodnog poretka.
Pozivajući se na čuveni esej Vaclava Havela, Karni je poručio da srednje sile više ne smiju pristajati na igre velikih sila.
Govoreći u Švajcarskoj, Karni je Arktik nazvao „centralnim frontom“ u evoluirajućoj globalnoj borbi za moć. Naglasio je da Kanada u potpunosti podržava pravo Grenlanda da odlučuje o svojoj budućnosti i da stoji rame uz rame s Danskom u odbrani arktičkog suvereniteta, direktno se suprotstavljajući američkim ambicijama.
<h2>Trampove prijetnje i „Zlatna kupola“</h2>
Tenzije su porasle nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je Grenland potreban Sjedinjenim Američkim Državama iz „razloga nacionalne bezbjednosti“, opisujući ostrvo kao ključno za izgradnju takozvanog odbrambenog projekta „Zlatna kupola“ (Golden Dome). Namjere Vašingtona opisane su kao „otvoreno prisvajačke“, što je Grenland, autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, više puta odbio.
Kao odgovor na evropsko odbijanje prodaje ostrva i najave Danske o jačanju vojne saradnje s evropskim saveznicima, Tramp je zaprijetio ekonomskim ratom. Najavio je uvođenje carina od 10 odsto, koje bi mogle porasti i do 25 odsto, za niz zemalja, uključujući Dansku, Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju, sve dok se ne postigne dogovor o „potpunoj kupovini Grenlanda“.
Kanadski premijer je istakao da Otava „snažno protestuje“ protiv ovih carina i upozorio da velike sile sve češće koriste ekonomiju kao oružje.
<h2>Havelov „piljar“ i kraj iluzija</h2>
U filozofskom dijelu govora, koji je privukao veliku pažnju, Karni je citirao esej „Moć nemoćnih“ bivšeg češkog predsjednika Vaclava Havela iz 1978. godine. Iskoristio je Havelovu metaforu o piljaru (prodavcu voća) koji u izlog stavlja parolu „Proleteri svih zemalja, ujedinite se“, ne zato što u nju vjeruje, već kako bi izbjegao nevolje i uklopio se u sistem.
- Sistem ne opstaje samo zahvaljujući nasilju, već i zbog učešća običnih ljudi u ritualima za koje znaju da su lažni. Havel je to nazvao životom u laži - rekao je Karni.
Povezujući to sa savremenom geopolitikom, Karni je upozorio da su države godinama „držale natpise u izlozima“, pretvarajući se da međunarodni poredak zasnovan na pravilima i dalje funkcioniše, iako su svi znali da najjači — naročito Sjedinjene Američke Države — uvijek mogu iznuditi izuzeće.
- Prijatelji, vrijeme je da društva i države skinu te natpise. Ta pogodba više ne funkcioniše. Iluzija počinje da se raspada - poručio je Karni, aludirajući na to da se svijet ne smije potčiniti velesilama koje slabije prisiljavaju da trpe njihovu samovolju.
<h2>„Ako nijesmo za stolom, na meniju smo“</h2>
Karni je upozorio da se srednje sile moraju hitno koordinirati kao odgovor na eroziju globalnih normi.
- Ako velike sile napuste čak i privid pravila i vrijednosti zarad nesmetane potrage za moći i interesima, koristi od transakcionizma postaće teže ostvarive. Ako nijesmo za stolom, onda smo na meniju - bio je jasan kanadski premijer.
Istakao je da se Kanada prilagođava novom sistemu kroz nova strateška partnerstva, uključujući ona s Kinom i Katarom, kao i pregovore s Indijom i državama ASEAN-a.
Napomenuo je da je Kanada imala koristi od starog međunarodnog poretka, uključujući i „američku hegemoniju“, ali je upozorio da je taj sistem sada prerastao u nešto daleko opasnije.
- Nazovimo stvari pravim imenom: to je sistem sve intenzivnijeg rivalstva velikih sila, u kojem najmoćniji ostvaruju svoje interese koristeći ekonomsku integraciju kao sredstvo prisile - rekao je, ukazujući na svijet u kojem su tržišta i trgovina pretvoreni u oružje, umjesto da služe zajedničkoj saradnji.
Zaključio je odbacivanjem nostalgije za posthladnoratovskim poretkom.
- Znamo da se stari poredak neće vratiti. Ne treba da žalimo za njim. Nostalgija nije strategija. Vjerujemo da iz ovog loma možemo izgraditi nešto bolje, snažnije i pravednije - dodao je Karni.
Ovaj govor predstavlja jasan signal da Kanada, suočena s pritiscima Sjedinjenih Američkih Država, koje Kanadu u retorici ponekad svode na „51. saveznu državu“, bira put „vrijednosnog realizma“ i strateške autonomije.

Karni ruši iluzije o starom svjetskom poretku: "Ako nijeste za stolom, onda ste na meniju"

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp izjavio je u četvrtak da su svi trgovinski pregovori s Kanadom prekinuti nakon, kako je naveo, lažnog oglasa u kojem bivši predsjednik Ronald Regan negativno govori o carinama.
- Na temelju njihovog nečuvenog ponašanja, svi trgovinski pregovori s Kanadom ovim se prekidaju - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Kanadska pokrajina Ontario uložila je 75 miliona dolara u emitovanje nove reklame protiv carina u SAD-u, namijenjene prvenstveno republikanskim biračima.
Reklama koristi audio-zapis obraćanja bivšeg američkog predsjednika Ronalda Ragana koji je 1987. govorio da carine dugoročno ne funkcionišu te uzrokuju gubitak radnih mjesta i trgovinske ratove.
Emitovanje uključuje televizijske postaje kao što su Fox News, Fox Sports, NBC, CBS, CNBC, ESPN i ABC, pri čemu nije riječ o prvoj anticarinskoj reklamnoj kampanji vlade Ontarija u SAD-u, piše Rojters.
Premijer Ontarija Dag Ford ranije je ove sedmice izjavio da je reklamni oglas s porukama protiv carina privukao Trampovu pažnju.
- Čuo sam da je predsjednik vidio naš oglas. Siguran sam da nije bio previše sretan - rekao je Ford u utorak.
U vezi s ovim slučajem oglasila se i predsjednička fondacija Ronalda Ragana, poručivši da oglas vlade Ontarija "selektivno koristi audio i video" Ragana te da fondacija preispituje svoje pravne mogućnosti.
- Oglas pogrešno predstavlja predsjednički radio govor, a vlada Ontarija nije tražila niti dobila dopuštenje za njegovo korištenje i uređivanje -, navodi se u izjavi fondacije objavljene u četvrtak.
Kako navodi Rojters, Tramp je koristio carine kao polugu pritiska na mnoge zemlje širom svijeta.
Njegov "trgovinski rat" povećao je američke carine na najviše nivoe od 1930-ih godina, a redovno je prijetio dodatnim carinama, izazivajući zabrinutost među kompanijama i ekonomistima.
Kanadski premijer Mark Karni rekao je novinarima u četvrtak da Kanada neće dopustiti nepravedan pristup SAD-u svojim tržištima ukoliko pregovori o raznim trgovinskim sporazumima s Vašingtonom propadnu.
Tramp je ranije ove godine uveo carine na kanadski čelik, aluminijum i automobile, što je potaknulo Otavu da odgovori istom mjerom.
Dvije strane već sedmicama pregovaraju o potencijalnom sporazumu za sektore čelika i aluminijuma.
Sljedeće godine SAD, Kanada i Meksiko trebali bi revidirati svoj kontinentalni sporazum o slobodnoj trgovini iz 2020. godine, podsjeća Rojters.

Tramp: Svi trgovinski pregovori s Kanadom su prekinuti

Premijer Kanade Mark Karni izjavio je da bi uhapsio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ukoliko bi ušao u ovu zemlju.
Karni je odgovarao na pitanje da li bi ispunio obećanje svog prethodnika Džastina Truduoa da pritvori Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine, na što je Karni odgovorio "potvrdno".
Karni je govorio o poštovanju odluka Međunarodnog krivičnog suda (MKS) koji je raspisao naloge za hapšenjem Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta.
Podsjećamo, MKS je prethodno odbacio zahtjev Izraela da ukine naloge za Netanjahuom i Galantom.
Nalozi za hapšenje Netanjahua i Gallanta izdati su u novembru 2024. godine.
Prema Rimskom statutu, svih 124 države potpisnice, među kojima je i Kanada, imaju obavezu da uhapse Netanjahua i Galanta ukoliko se nađu na njihovoj teritoriji.

Premijer Kanade izjavio da bi uhapsio Netanjahua ukoliko bi ušao u tu zemlju

Ukrajina će u septembru dobiti dronove, municiju i oklopna vozila od Kanade, kao dio paketa pomoći vrijednog više od 700 miliona američkih dolara.
Prema izjavi kanadskog premijera Marka Karnija tokom proslave Dana nezavisnosti u Kijevu, tokom samita G7 u junu Kanada je obećala dodatnih 1,45 milijardi američkih dolara vojne pomoći Ukrajini.
Rekao je da će više od milijardu od ovog iznosa biti usmjereno na jačanje ukrajinskog arsenala kroz isporuku dronova, municije i oklopnih vozila, koji bi trebalo stići sljedećeg mjeseca.
Takođe je objavljeno da će Kanada izdvojiti desetine miliona dolara za hitnu medicinsku pomoć, izgradnju skloništa od bombi, podršku lokalnoj demokratiji i sajber odbranu Ukrajine.
Karni je naglasio da će njegova zemlja ostati pouzdan saveznik Ukrajine i u suprotstavljanju ruskoj agresiji i u poslijeratnoj obnovi.

Kanada će narednog mjeseca Ukrajini obezbijediti dronove, municiju i oklopna vozila

Kanada je u petak ukinula mnoge od svojih uzvratnih tarifa protiv Sjedinjenih Američkih Država (SAD), što je značajan korak naprijed u odnosima dvije zemlje.
Kanada je u martu uvela protivtarife od 25 odsto na dugi popis američkih proizvoda koji su u skladu sa Sjevernoameričkim trgovinskim sporazumom nakon što su SAD najavile 25 odsto carina na čelik i aluminijum.
- Posebno je važno napomenuti da će kanadske tarife od 25 odsto na američke automobile, čelik i aluminijum zasad ostati na snazi - rekao je kanadski premijer Mark Karni na konferenciji za novinare u petak.
On je kazao da će promjena stupiti na snagu 1. septembra, rekavši da vjeruje da Kanada ima najbolji trgovinski sporazum od svih zemalja koje sarađuju sa SAD-om, prenosi SEEbiz.
- Dok intenzivno sarađujemo sa Sjedinjenim Državama, naš fokus je isključivo na strateškim sektorima - rekao je Karni.
Zvaničnik Bijele kuće rekao je za NBC News da je kanadski potez „davno trebalo da bude donesen“.
- Radujemo se nastavku razgovora s Kanadom o trgovinskim i nacionalnim sigurnosnim problemima administracije - rekao je zvaničnik.
Objava u petak uslijedila je nakon telefonskog poziva između Karnija i predsjednika Donalda Trampa, prvog poznatog poziva između njih dvojice od propalih razgovora prije roka za uvođenje tarifa 1. avgusta. Izvještaj o pozivu od četvrtka iz Karnijevog kabineta nazvao je razgovor „produktivnim i širokim“, a oba čelnika su se složila da se uskoro ponovo sastanu.
Karni je u petak rekao da ga je Tramp uvjeravao da će ukidanje odmazde pokrenuti pregovore između dvije zemlje.
Taj potez dolazi u trenutku kada bi se Sporazum između SAD-a, Meksika i Kanade, koji je Tramp ispregovarao tokom svog prvog mandata, trebalo preispitati kasnije ove godine.

Kanada ukida mnoge od uzvratnih carina protiv SAD-a

Kanada je najavila da će u septembru priznati palestinsku državu, što je američki predsjednik Donald Tramp dočekao "na nož", te je juče kazao kako će ovim potezom postizanje trgovinskog sporazuma biti otežano i carine Kanadi povećao sa 25 na 35 odsto, piše Klix.ba.
- Vau! Kanada je upravo objavila da podržava. To će nam jako otežati sklapanje trgovinskog sporazuma s njima. Oh, Kanado - kazao je Tramp.
Kanadski premijer Mark Karni izjavio je da je njegova vlada razočarana odlukom Trampa da poveća carine na kanadsku robu.
U saopštenju, Karni kaže da će se njegova Vlada fokusirati na "izgradnju jake Kanade" kao odgovor na nove carine, kroz investicije i diverzifikaciju izvoznih tržišta.
- Kanađani će biti naši najbolji kupci. Možemo sebi dati više nego što bilo koja strana vlada ikada može uzeti gradeći s kanadskim radnicima i koristeći kanadske resurse za dobrobit svih Kanađana - istakao je Karni.
Dodaje da su djelovi kanadske ekonomije, uključujući drvnu građu, čelik, aluminij i automobile, teško pogođeni američkim tarifama.
- Ali uprkos visokim porezima na kanadsku robu namijenjenu SAD-u izvan trgovinskog sporazuma između SAD-a, Meksika i Kanade, Kanada je ostala posvećena sporazumu - naveo je Karni.
SAD su, prema njegovim riječima, opravdale svoju stopu od 35 odsto na osnovu prekograničnog protoka fentanila, "uprkos činjenici da Kanada čini samo jedan posto uvoza fentanila u SAD i da intenzivno radi na daljnjem smanjenju tih količina".
Inače, Tramp je jutros, nekoliko sati prije nego što carine koje su najavljene u aprilu stupaju na snagu, objavio novi set carina kao rezultat pregovora u proteklim mjesecima sa različitim državama.&nbsp;
Time je ujedno i prolongirao njihovo stupanje na snagu za sedam dana, a inače su trebale stupiti na snagu danas.

Tramp ljut na Kanadu zbog najave priznavanja Palestine: Dodatno im povećao carine

Kanada namjerava da prizna palestinsku državu na sastanku Ujedinjenih nacija (UN) u septembru, rekao je kanadski premijer Mark Karni. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, time se dodatno pojačava pritisak na izraelsku vladu premijera Benjamina Netanjahua dok se humanitarna kriza u Gazi pogoršava. 
 
- Sarađujemo sa drugima kako bismo očuvali mogućnost rješenja o dvije države, kako ne bismo dopustili da činjenice na terenu - smrtni slučajevi, eksproprijacije, dođu do te mjere da to nije moguće - rekao je Karni. 
 
On je novinarima kazao i da se planirani potez temelji na predanosti palestinske vlasti da sprovede reforme, uključujući temeljne promjene u upravljanju i održavanje opštih izbora naredne godine u kojima Hamas ne može da ima nikakvu ulogu. 
 
Kanada dugo tvrdi da će priznati palestinsku državu tek nakon završetka mirovnih pregovora s Izraelom. 
 
Karni je istakao da stvarnost na terenu, uključujući glad građana u Gazi, znači da izgledi palestinske države doslovno nestaju. 
 
- Kanada osuđuje činjenicu da je izraelska vlada dopustila da se u Gazi dogodi katastrofa - rekao je Karni. 
 
Karnijeva najava je stigla nakon što je Francuska prošle sedmice najavila da će priznati palestinsku državu i dan nakon što je Britanija izjavila da će učiniti isto na Generalnoj skupštini UN-a ako borbe u Gazi do tada ne prestanu.

Karni: Kanada namjerava da prizna palestinsku državu u septembru

Kanada planira da prizna Palestinu u Ujedinjenim nacijama (UN) u septembru, najavio je kanadski premijer Mark Karni.
Izrael je oštro osudio promjenu politike Kanade.
- Kanada namjerava da prizna Državu Palestinu na 80. sjednici Generalne skupštine UN u septembru 2025. godine - rekao je Karni na konferenciji za novinare u Otavi, ističući da je "nivo ljudske patnje u Pojasu Gaze nepodnošljiv".
Na odluku Kanade uticalo je "dugogodišnje" uverenje u korist rješenja koje podrazumijeva dvije države, kako bi se okončao decenijama dug izraelsko-palestinski sukob, rekao je premijer.
- Ova mogućnost rješenja sa dvije države se urušava pred našim očima - rekao je Mark Karni.
On je dodao da je namjera Kanade "zasnovana na spremnosti Palestinske uprave da sprovede suštinske reforme".
Palestinski predsjednik Mahmud Abasa pozdravio je "hrabru" odluku Kanade, "u kritičnom istorijskom trenutku da bi se spasilo rješenje sa dvije države“.
Izrael je osudio "iskrivljenu međunarodnu kampanju pritiska“ koja "učvršćuje poziciju Hamasa za pregovaračkim stolom u kritičnom trenutku“, saopštila je izraelska ambasada u Otavi.

Karni: Kanada planira da prizna palestinsku državu u septembru

Licencirani privatni vrtići u Baru povećali su cijene boravka djece u ovim predškolskim ustanovama za 50 eura na mjesečnom nivou po djetetu. Vlasnice privatnih licenciranih vrtića “Svetionik” i “Mala bajka” u razgovoru za Primorski portal navode da su planirale povećanje cijena zbog poskupljenja hrane i ostalih troškova, nezavisno o usvajanju Odluke da Opština Bar subvencioniše troškove boravka i ishrane u javnoj i privatnim predškolskim ustanovama.
Dva dana nakon što su odbornici usvojili Predlog odluke o finansiranju troškova boravka i ishrane djece u vrtićima u Baru, iz dva privatna vrtića roditeljima je stigla cirkularna poruka od vlasnica koje obavještavaju “cijena vrtića je 50 eura skuplja od januara, zbog poskupljenja kirije i hrane”.
- Roditelji ovaj iznos ne plaćaju već je to preuzeo na sebe vrtić, a u narednim mjesecima će to preuzeti Opština po novoj odluci, za podršku svih vrtića u gradu. Dakle, ostaje svima ista cijena. Hvala na razumjevanju - navodi se u obajvještenju koje su vlasnice privatnih vrtića poslale roditeljima djece.
Nezadovoljni roditelji su proslijedili obavještenje iz vrtića Primorskom portalu, ogorčeni poskupljenjem privatnih vrtića, pored ostalog izražavajući sumnju da je “poskupljenje kirije” bilo baš krajem januara. Neki od roditelja najavljuju ispisivanje djece iz privatnih vrtića, nadajući se da će moći da ih upišu u državne predškolske ustanove gdje je od februara boravak i ishrana predškolaca za njih besplatna. Roditelji državni vrtić na mjesečnom nivou plaćaju 50 eura. Privatni vrtići “Svetionik” i “Mala bajka” do kraja januara su koštali 150 eura, a vlasnice vrtića najavile su poskupljenje, 200 eura mjesečno po djetetu.
Vlasnice privatnih licenciranih vrtića “Svetionik” i “Mala bajka” u razgovoru za Primorski portal navode da su planirale povećanje cijena zbog poskupljenja hrane i ostalih troškova, neovisno o usvajanju Odluke da Opština Bar subvencioniše troškove boravka i ishrane u javnoj i privatnim predškolskim ustanovama.
- Na nivou Crne Gore dva licencirana privatna vrtića u Baru su među najpovoljnijim po pitanju cijena. Cijene privatnih vrtića u Budvi, Podgorici od 400 do 500 eura. Tačno je da su nam povećane kirija, a sami snosimo sve troškove. Svakako smo mislili nezavisno od subvencija Opštine da podignemo cijene koje dugo nismo korigovale, a svi smo svjedoci koliko je poskupila hrana, i ostali troškove. Na vrijeme smo informisali roditelje - kazala je Ivana Durutović, direktorica PPU "Svetionik".
Ona je podsjetila da za državne javne predškolske ustanove resorno ministarstvo finansira plate, dok privatni vrtići snose sami sve troškove.
- Mi moramo ispoštovati i kiriju, i dobavljače i radnike. Imamo devet zaposlenih: vaspitačice, profesorica engleskog, logoped, nutricionista, kuvarica..od kojih su neki stalno zaposleni, neki po ugovoru o djelu. U “Svetioniku” je od 35 do 40 djece, taj broj varira - kazala je Durutović.
Sagovornica Primorskog portala kaže da su napravile dogovor na nivou Bara o povećanju cijene vrtića zbog već navedenih razloga.
Roditelji sa direktorima privatnih vrtića potpisuju ugovore u kojima je ostavljena mogućnost povećanja cijena.
- Na ime izvršenih usluga za boravak djeteta u predškolskoj ustanovi, dogovoreni iznos cijene za cjelodnevni boravak se uplaćuje unaprijed, najkasnije do 5.u mjesecu. Za djecu od tri do šest godina cijena boravka iznosi 150 eura. U slučaju povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, energetika, komunalnih usluga, ostavljamo mogućnost za povećanje cijena boravka. Cijena je za boravak djece u predškolskoj ustanovi u trajanju od osam sati, u prvoj ili drugoj smjeni - kazala je Stanka Rujka Jelenić, dodajući da ima djece koja ostaju i po 10 sati.
Jelenić ističe da je pravo vlasnica vrtića da podignu cijene, a već godina cijene koriguje početkom februara.
- Prošle godine sam u ovo vrijeme povećala cijenu za 30 eura. U protekloj godini svi znamo koliko je sve poskupilo. Kad sam otvorila vrtić, 2004.godine, cijena je bila 80 eura. A, koje cijene su bile tada. Kupila sam od sopstvenih sredstava mobilijar za dvorište ispred vrtića. Hranu kupujem na pijaci, djeca imaju dovoljno hrane. Ne želim da me neko etiketira. Sa djecom radim cijeli život - kazala je Jelenić.
Prema njenim riječima u privatnom vrtiću “Mala bajka” je oko 30 djece.
- Niko nije prinuđen da upiše dijete u privatni vrtić. U javnoj ustanovi svako djete je prihvaćeno. Mi same moramo snositi troškove, a niko nas ne pita – da li možemo plaćati zakupe, hranu, isplaćivati plate - kazale su sagovornice Primorskog portala.
Durutović kaže da u Baru nesmetano radi preko 40 ilegalnih vrtića, bez licence, nadzora, bez stručnog kadra, finansijskih nameta. 
- Rade u stanovima, poslovnim prostorima, a ne podliježu inspekcijama, kontrolama, nadzorima. Nas dvije već godinama radimo legalno, imamo licence među prvima u Crnoj Gori. Radimo bez podrški od strane države. Ekonomska cijena vrtića iznosi preko 300 eura. Javnu ustanovu podržava ministarstvo, a ovo je prvi put da i. licencirani privati vrtići imaju podršku od strane Opštine, odnosno roditelje djece koja su upisana u licencirane private vrtiće - kazala je Durutović.
Ona je navela da se preko Udruženja licenciranih privatnih vrtića zalažu za veće subvencije na nivou države.
- Želimo i podršku na nivou države. Kada bude veća podrška privatnim licenciranim vrtićima od države, koju imaju državni vrtići, naravno da će to još više osjetiti roditelji - zaključila je Durutović. 
Iz Budžeta opštine Bar za 2026.godinu opredijeljeno je 900 hiljada eura za subvencionisanje troškova boravka i ishrane u javnoj i privatnim predškolskim ustanovama, licenciranim od strane nadležnog Ministarstva, do iznosa od 50 eura mjesečno po djetetu. U Baru oko 1.500 mališana pohađa javnu ili privatne predškolske ustanove

Privatni vrtići u Baru podigli cijene 50 eura po djetetu, koliko iznosi mjesečna subvencija Opštine

Jake eksplozije i pucnjava iz teškog oružja čuli su se noćas i jutros kod vodećeg aerodroma u Nijameju, glavnom gradu Nigera, javili su građani.
Video snimci pokazuju jake eksplozije i osvijetljeno nebo, što je počelo oko ponoći i trajalo oko dva sata u oblasti Međunarodnog aerodroma Diori Hamani, koji je i ključni centar za vojsku Nigera.
AP javlja da nije mogao nezavisno da provjeri video snimke koji su prikazali takođe vojne kamione, kao i požare.
Nije za sada poznato šta je dovelo do eksplozija i pucnjave i da li ima nastradalih ili načinjene štete.
Jutros se izgleda sve smirilo, prenosi AP.
Međunarodni aerodrom u Niameju ima i vojnu bazu i tu se drži isporuka uranijuma iz rudnika u Nigeru namijenjena izvozu.
Agencija Anadolija prenijela je izjavu zvaničnika ministarstva spoljnih poslova da je situacija sada pod kontrolom, javio je Bi-Bi-Si (BBC).
- Situacija je pod kontrolom. Nema razloga za brigu - javila je agencija Anadolija. Zvaničnik je rekao agenciji da pokušavaju da utvrde da li je pucnjava vezana za isporuku uranijuma. Niger vodi Abdurahman Tiani koji je preuzeo vlast 2023. u puču kada je svrgnut izabrani civilni predsjednik.
Kao i zapadnoafrički susedi Burkina Faso i Mali zemlja se bori protiv džihadističkih grupa koje su sprovodile smrtonosne napade širom regoina.
Zemlja je takođe vodeći proizvođač uranijuma.
Ogromna isporuka uranijuma namijenjena za izvoz stoji na aerodromu uz neriješene pravne i diplomatske komplikacije sa Francuskom od kada je vojna vlada nacionalizovala rudnike uranijuma u zemlji.

Eksplozije i pucnjava kod glavnog aerodroma u Nigeru

Visokopozicionirani član Hamasa Abu Marzuk kaže da Hamas nikad nije pristao na razoružavanje, dok izraelski premijer Benjamin Netanjahu i američki predsjednik Donald Tramp insistiraju da ova grupa mora odustati od oružja u bliskoj budućnosti.
U razgovoru za Al Džaziru Marzuk je rekao da unutar grupe još nisu vođeni razgovori o oružju, te da im se niko nije direktno obratio.
- Nismo razgovarali s američkom stranom ili posrednicima o ovom pitanju, tako da ne možemo govoriti o tome šta to znači ili koji je cilj - kazao je Marzuk.
Naglašava da se sporazum Hamasa o predaji oružja nikada nije dogodio te nisu o tome razgovarali.
- Ako Izrael, SAD i Zapad nisu uspjeli razoružati Hamas tokom dvije godine rata, kako to mogu postići pregovorima - pitao je Marzuk.
Hamas zaista nikada nije javno pristao na razoružavanje.
Trampov plan za Gazu od 20 tačaka eksplicitno navodi da se Hamas mora razoružati, ali Hamasova izjava kojom se podržava plan, izdata 3. oktobra, sadržavala je značajne uslove i nije direktno spominjala razoružavanje.
Hamas, Izrael i zemlje posrednice potpisale su još jedan dokument od jedne stranice u Šarm el-Šeiku dan prije početka primirja, ali se on fokusira na prvu fazu programa američkog predsjednika Donalda Trampa, prvenstveno na razmjenu talaca za zarobljenike.
Marzuk kaže da će za pregovaračkim stolom razgovarati o tome koje će oružje biti uklonjeno, šta će biti uklonjeno i kako će biti uklonjeno.
Osim toga, naglašava da Hamas upravlja Gazom.
- Pokret je uspostavio red u Pojasu Gaze kako bi služio palestinskom narodu i očuvao njihovu sigurnost - navodi Marzuk.

Zvaničnik Hamasa prkosi Trampu i Netanjahuu: Nikada nismo pristali na razoružavanje

Prime Minister Milojko Spajić stated that the Parliament of Montenegro is the appropriate place to launch an initiative regarding the Serbian language and to consider it, with the involvement of all interested stakeholder - not only parliamentary ones, but also social, professional, and academic actors.
Officials of the Democratic People’s Party (DNP) are expected to submit demands to the Government today concerning the resolution of several identity-related issues, which they have set as a condition for their continued participation in the ruling coalition. One of the demands is for the Serbian language to become an official language. The Government session is scheduled for 2 p.m.
- It is completely understandable that the most represented linguistic community in Montenegro has a legitimate aspiration to raise the issue of the status of the Serbian language. Although the European path is a priority above all others, all important topics deserve full attention and a responsible approach - Spajić wrote on the social network X.
Such an approach, he said, is precisely what is envisaged by Barometer 26, which has been agreed upon by all parliamentary parties in Montenegro.
On the other hand, Spajić said that the issue of building a wastewater treatment plant in Botun is a civilizational and environmental matter and should not be linked to cultural or identity-related topics.
- The Government has provided clear and precise guarantees that protect every citizen of Botun and the entire Zeta area, which further confirms the sustainability of this project. This is just one of 32 facilities we plan to build by the end of 2035 in order to meet the environmental standards required for membership in the European Union - Spajić emphasized.
The Prime Minister stressed that a model of cooperation based on blackmail will not be allowed for any political structure within the current parliamentary majority.
- And decisions on the vital interests of Montenegro will be made exclusively in our country - Spajić concluded.

Tag: kanada