Nakon optužbi kojim su u javnosti targetirani mladi aktivisti, neophodno je do kraja utvrditi odgovornost za njihovo blaćenje, jer takve poruke obeshrabruju građane da koriste svoja osnovna prava – slobodu izražavanja i udruživanja, poručila je direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.
Studentski pokret "Kamo śutra", koji je formiran nakon tragičnih događaja na Cetinju 1. januara ove godine, uspio je da pokrene društveni dijalog koji su političke strukture godinama izbjegavale. Iako neformalan, ovaj pokret je privukao stotine građana, ali se povukao usljed, kako navode, brutalnih političkih pritisaka.
O stanju građanskog aktivizma i reakciji institucija na inicijativu mladih, govorile su u emisiji "E uživo" na Televiziji E direktorice HRA Tea Gorjanc Prelević i Centra za ženska prava Maja Raičević.
<h2>"Potreba da se reaguje na nepravdu"</h2>
Osvrćući se na studentski protest povodom ponovljenog zločina na Cetinju, Raičević je ocijenila da je bunt proizašao iz autentične potrebe da se reaguje.
- Najmanje sam očekivala da taj njihov iskreni pokušaj, vapaj, bude tako dočekan od strane struktura vlasti. To je potreba mladih ljudi da podignu svoj glas onda kad se desi neka velika nepravda - rekla je ona.
Raičević je podsjetila da je u kratkom vremenskom periodu u Crnoj Gori došlo do dva ozbiljna zločina, a vlast, prema njenim riječima, nije pokazala sposobnost da reaguje adekvatno.
- Vlast nije krenula u defanzivu kada su pozvani na odgovornost, nego je krenula u svojevrsnu represiju, jer su izvukli imena mladih ljudi koji su, ističe ona, tek na osnovnim studijama. Optužili su studente za povezanost sa kriminalnim grupama, i ta saopštenja išla su gotovo svakodnevno. Meni je neshvatljivo da i sami mladi koji vode sektor bezbjednosti, a koji su neposredno prije promjene vlasti 2020. godine i sami se borili za slobodu izražavanja, sad rade upravo ono što su javno kritikovali - naglasila je Raičević.
<h2>"Represija gura društvo u autokratiju"</h2>
Društvo pokazuje jedan krajnje autokratski pravac djelovanja, ocijenila je, jer ako se represivno djeluje na mlade ljude koji imaju potrebu da nešto urade, da se javno oglase, guši se, ističe, sloboda izražavanja i tjera društvo u autokratiju.
- Zaboravljamo da su javni službenici tu u službi građana, da jesu podložni javnoj kritici, da za ovakve stvari mora da postoji neka objektivna ili politička odgovornost - zaključila je Raičević.
<h2>"Mladi koji se bore za opšte dobro treba da budu ponos društva"</h2>
Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević istakla je da su mladi koji pokreću društvene teme i bore se za opšte dobro, a ne lične interese, oni koji bi trebalo da budu ponos svakom društvu i vlasti.
- U opštem interesu je javni angažman. To je upravo ono što su ti mladi ljudi pokazali. Na Cetinju je ubijeno 13 ljudi, tih ljudi nema danas. Mi smo svi više-manje nastavili sa našim poslovima, te porodice su i dan danas tamo gdje su ostavljene 1. januara. Oni traže odgovore, ovo društvo traži odgovore - kazala je ona.
Podsjetila je da su dvije organizacije – Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava – reagovale već 3. januara, zahtijevajući odgovor na pitanje zbog čega je tog dana na Cetinju bio nedovoljan broj pripadnika policije.
- Ali kada smo njih vidjeli, oni su se pojavili jači od nas, oni su rekli 'tražimo ostavke' i mi smo odmah reagovali i rekli – to je ta energija koja je neophodna svima, koja je govorila u ime svih - dodala je Gorjanc Prelević.
<h2>"Optuženi bez dokaza"</h2>
Gorjanc Prelević oštro je osudila optužbe koje su upućene studentima.
- Studenti su zauzvrat dobili od zvaničnika optužbe da rade za interese jedne političke stranke i da su povezani čak, kako kaže, sa mafijom. U to vrijeme su već neki od članova "Kamo śutra" bili prepoznati jer su još u decembru podržali studente u Beogradu i Srbiji koji su protestovali protiv seksualnog uznemiravanja. Vi djecu koju je u tom trenutku znalo pola Crne Gore optužite za takvu stvar i ne ponudite nikakve dokaze - navela je ona.
Veoma je važno kad se to već desilo da se, kako je rekla Gorjanc-Prelević, insistira na tome da se do kraja utvrdi odgovornost za takvo blaćenje, i to posebno mladih ljudi u javnosti.
- Her to nikoga ne može da ohrabri – može samo da obeshrabri da koriste svoju slobodu izražavanja, da koriste pravo na slobodu udruživanja, a to su naša osnovna prava, na kojima se temelji ovo društvo, kao i svako drugo demokratsko društvo - poručila je Gorjanc-Prelević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorjanc Prelević: Utvrditi odgovornost za blaćenje mladih iz "Kamo śutra"; Raičević: Represivnim djelovanjem guši se sloboda izražavanja

Pročitao sam saopštenje neformalne studentske grupe Kamo śutra, o samogašenju, odnosno razlozima zašto se povlače s javne scene.
Kao neko ko je od prvih dana davao podršku ovom studentskom naporu moram priznati da sam istovremeno imao rezervu oko dugovječnosti i efektnosti ovoga studentskog pokušaja. Vjerujem da su razlozi za gašenje ove studentske inicijative brojni i kompleksni.
Poznavajući prirodu državne strukture u Crnoj Gori i partitokratske mehanizme kontrole, vjerujem da su vjerni i predani partijski operativci i adekvatne državne i medijske službe uradile temeljan posao na delegitimizovanju studentskog protesta. Takvo njihovo djelovanje je bilo za očekivati. Kao što znamo, Crna Gora je već decenijama klasični primjer zarobljene države koja se posljednjih par godina polako ali sigurno pretvara u “propalu državu” (failed state).
Inicijativa Kamo śutra je obnarodovana u izuzetno kontrolisanom društvu koje, uprkos ispraznoj retoroci, nije spremno da podrži suštinsku promjenu koja sobom nosi određenu cijenu.
Ono u šta nijesam siguran jeste da se u tom segmentu kompleksnog problema treba tražiti primarni i isključivi razlog za urušavanje organizacione strukture Kamo śutra i disperziju energije koju su uspjeli da nakratko generišu.
Valjalo bi imati na umu i pretpostavku da se ova studentska inicijativa možda urušila i iz razloga nedovršene (neadekvatne?) idejne matrice. Legitimni zahtjevi za ostavkama bili su definisani na način da se po svaku cijenu izbjegne traženje neophodnog zahtjeva čije ispunjenje stvara pretpostavku za ostvarivanje svih ostalih studentskih zahtjeva: smjena vlasti.
Od početka sam smatrao (i to javno govorio i pisao) da je apsolutno neophodno da inicijalni motivi za protest budu pretočeni u novu političku ponudu građanima, jer je to apsolutno jedini način da se državne institucije natjeraju da se zaista počnu baviti “svojim poslom”.
Organizatori su konstantno odbijali da razmotre ovakav pravac djelovanja. Mislim da je to značajan dio razloga za ovakav ishod. Na koncu, i u ovom posljednjem pismu je jasno izrečeno njihovo odbijanje da prihvate takav pravac djelovanja.
Istovremeno, bilo je nekoliko iskrenih ponuda za saradnju, razgovor i konstruktivni prijedlozi, ali su organizatori odbili takve ponude. Nadalje, snažne individualne ego-projekcije unutar samog pokreta nijesu pomogle uniformnosti akcije, ali vjerujem da nijesu imale primarnu i presudnu rušilačku snagu.
Iz pomenutih razloga bilo bi korisno sada napraviti određeni kritički otkorak od pokreta koji je bio ponukan tragedijom i koji je sobom nosio veliki potencijal, ali i limitirani kapaciet za ostvarivanje zacrtanog cilja.
Ovaj kritički otkorak je neophodan kako bi se efekat pokreta Kamo śutra ispravno evaluirao, a ono što bi se iz te analize naučilo moglo upotrijebiti za pravilno i potpuno utemeljenje budućeg pokreta za sistemske reforme u Crnoj Gori.
Ono što je već sada jasno jesu tri efekta ovog bivšeg pokreta. Prvi je spoznaja da je Crnoj Gori neophodna nova politička ponuda. Drugi je da je za davanje takve ponude potrebna odlučnost i spremnost da se plati neophodna cijena. Treći je da je značajni segment bitačkog tijela željan nove ponude i spreman da takvu ponudu nagradi izbornim uspjehom.
Ostaje da se vidi da li će neki novi glas pobunjene mladosti biti spreman da nauči ove prošle lekcije. 
&nbsp;

Uči danas da bi reformisao śutra

Neformalna grupa studenata „„Kamo Śutra?“ saopštila je da i zvanično njihova grupa prestaje s djelovanjem.&nbsp;
- Naša grupa trudila se da svojim djelovanjem skrene pažnju na to da dva zločina u kojima je stradalo dvadeset troje ljudi, među kojima i četvoro djece, ne smiju biti zaboravljena, te da kao društvo moramo preuzeti kolektivnu i individualnu odgovornost kako se ništa slično ne bi ponovilo. Uprkos velikoj podršci, snazi i volji koju je veliki dio društva pokazao u ovoj borbi, veliki dio javnosti uključujući političke partije i određene medije, mnogo više se bavio nama. Razumljivo je takvo interesovanje u zemlji vječitih prevara, korupcije i podjela, međutim smatramo da ovakva tema nikada nije smjela biti uprljana niti zasijenjena takvim istragama – navedeli su u saopštenju.&nbsp;
Oni su kazali i da je jedini motiv njihovog djelovanja bila želja da se izbore za sigurniju i bezbjedniju zemlju i pravdu za nedužno stradale žrtve i njihove porodice.
Jedini cilj djelovanja bilo je suzbijanje nasilja.
- Borba našeg kolektiva nije uspjela, jer je od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana, što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je po svemu sudeći osjeća. Naprotiv, svaki poziv na preuzimanje odgovornosti usmjeren prema donosiocima odluka u ovoj zemlji, tumači se kao personalni napad – naglašavaju iz ove grupe.&nbsp;
Dodaju da oganizacija protesta, blokada i performansa zahtijeva ljudstvo i zahtijeva vrijeme.
- Naš kolektiv je dva mjeseca svoje živote ostavio po strani, svakodnevno se baveći isključivo ovim pitanjem. Zbog svakodnevnih prijetnji, medijskih napada i umora, došli smo u situaciju da sa brojem aktivnih članova/ica nismo mogli da garantujemo da možemo organizovati okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan – navode iz „Kamo Śutra?“.
Kazali su i da su ovo saopštenje trebali da objave prije mjesec dana, ali su još uvijek pokušavali da reorganizuju kolektiv i način rada.&nbsp;
- Zbog toga dugujemo izvinjenje svim građanima i građankama, a pogotovo porodicama žrtava. Predugo smo nestali iz javnosti bez ikakvog objašnjenja – poručuju iz „Kamo Śutra?“.
Ističu i da ovo ne znači da je borba za pravedniju i bezbjedniju Crnu Goru sa njima završena.&nbsp;
Na Cetinju građani i građanke organizuju blokade već dva mjeseca, a u nedjelju je najavljena blokada upozorenja od 15:20 do 18:26.&nbsp;
Pozivaju sve da se pridruže Cetinjanima i Cetinjankama tog dana.
- Stoga vas dragi građani i građanke pozivamo na kolektivnu odgovornost suzbijanja nasilja – zaključili su u saopštenju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1908434707030622640&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

"Kamo Śutra"?: Oganizacija protesta, blokada i performansa zahtijeva ljudstvo i vrijeme, od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana

I večeras je na magistralnom putu Cetinje–Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, u 17 sati i 26 minuta, održana blokada saobraćaja, kako bi izrazili podršku zahtjevima neformalne studentske grupe "Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi. Ove mirne blokade već više od mjesec dana svakodnevno organizuju građani koji insistiraju na pravdi i odgovornosti državnih struktura. Okupljanja počinju simbolično u 17:26 sati, vremenu kada su se dogodili tragični događaji, i traju sat vremena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250319190320_d9bfc3d5dca1125801f4d61e4e92c831d2af734ec919c9ddeaf2f2c0fe2d5a51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250319190320_d9bfc3d5dca1125801f4d61e4e92c831d2af734ec919c9ddeaf2f2c0fe2d5a51" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada CT"> </figure>

Večeras ponovo održana blokada na Kruševom Ždrijelu

Građani Cetinja i večeras su se okupili na Kruševom ždrijelu i blokirali saobraćaj u znak podrške zahtjevima neformalne studentske grupe „Kamo śutra".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250313180356_a18d205c6fddd107933df48c0ec55a00ff1ca021abd39720d24948d48fa87747.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250313180356_a18d205c6fddd107933df48c0ec55a00ff1ca021abd39720d24948d48fa87747" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Cetinjani, blokada na Kruševom ždrijelu"> </figure>  Oni već mjesec dana organizuju blokade kako bi izrazili podršku zahtjevima „Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi. U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni. Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja. Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Cetinjani i večeras blokirali saobraćaj na Kruševom ždrijelu

Na čelu protesta je najvitalniji i najbolji dio društva – najobrazovaniji dio mladih u Srbiji. Ovo je pobuna najboljih. Pobuna onih koji će svojim znanjima, stručnošću i savješću usmjeravati društveni i državni život Srbije - poručio je u razgovoru za Portal ETV profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Čedomir Čupić. &nbsp;Podrška jednog dela političara iz Crne Gore Aleksandru Vučiću, prema njegovim riječima, je ponižavajuća i sluganska. Istakao je da ti političari ne drže do dostojanstva funkcija na kojima se nalaze, a niti ličnog. - Ti političari takvim ponašanjem pokazuju da preziru sopstvenu državu. Biti na visokim državnim položajima zbog moći i uticaja a sve o svojoj državi loše misliti je šizofreno i nemoralno. Dolazak lidera Nove srpske demokratije Milana Kneževića na skup Aleksandra Vučića u Sremskoj Mitrovici ali i učešće s njim u emisiji Hit Tvit televizije Pink neprimjereno je za lidera stranke iz druge države, ali i poslanika u Skupštini Crne Gore. Šta Kneževića pokreće i motiviše da podržava jednog autokratu, sa karakteristikama despotskog, tiranskog i diktatorskog ponašanja, koji je uzurpirao sve vlasti u Srbiji, od izvršne, preko parlamentarne i jednog dijela sudske, kao i važne pravosudne organe – tužilaštvo i policiju? &nbsp;- upitao je Čupić. <h2>BEZ ODGOVORA</h2> Ukazao je da se Knežević u Skupštini Crne Gore i njenoj javnosti predstavlja kao borac za pravdu, istinu, slobodu i ulazak Crne Gore u Evropsku Uniju. Sve to što javno izvikuje na političkoj sceni Crne Gore potire dolaskom u Srbiju kada brani Aleksandra Vučića i istovremno osporava proteste studenata, učenika, prosvetara i građana Srbije.&nbsp; - Velika je muka i nevolja Kneževića kada mora da dođe u Srbiju i pokaže neko drugo lice od onog u Crnoj Gori. To je istovremeno i tragično i farsično za njegovu ličnost. Pretpostavljam da je to iz razloga ili neke velike koristi, ili prethodnog zaduženja, ili ucjene od strane opasnog uzurpatora i samovoljnika Aleksandra Vučića. Za takvo djelovanje i ponašanje za sada samo on to zna. Pravdati uzurpatora i autokratu, prihvatati i podržavati njegove neistine (javne laži) kao i nasilje koje demonstrira, fizičko i duhovno, neprihvatljivo je za ozbiljnog i odgovornog političara i čovjeka. Nesporno je da je on učen i duhovito ciničan ali moralno problematičan. Svoj dar i znanje stavio je u službu nacionalizma. Hegel to opsiuje kao „gaženje humaniteta nogama”. On je primjer hegelovske „nesrećne svesti”. Bio bi zabavan da svoju neprimjerenu duhovitost u parlamentu premjesti u neku perifernu kafanu i vikendom je pretvori u sopstveni kabare – smatra Čupić. On je istakao da Vučić za sada nema odgovor na proteste ukazujući da je na početku studente nazivao izdajnicima i saradnicima stranih službi, regionalnih i zapadnih ali omalovažavao je broj učesnika na protestima. U nekim od protestnih akcija, kako je podsjetio profesor Čupić, &nbsp;ubacivao je paramilitarne bande i batinaše koji su rušilački nasrtali na državne objekte da bi na taj način kompromitovao protestante. Ali Vučić se nije tu zaustavio već je, prema riječima profesora, slao pripadnike svoje stranke ali i nasilnike da se fizički obračunavaju sa studentima, posebno u periodima kada su mirno, po petnaest minuta, odavali poštu nastradalima u Novom Sadu. - Huškao je pojedince da na raskrsnicama ili ulicama na kojima su građani iskazivali poštovanje prema nastradalima da se zalijeću kolima u njih i povređuju ih. To je još više izazivalo studente, učenike, kao i prosvetare, da omasove protest. Njegovo nasiliništvo i neodmjerenost u optuživanju protestanata dovelo ga je do stanja gluposti. On je svaku glupost pokušao da popravi praveći još veću glupost, a onda bi iz nemoći krenuo u nasilje zloupotrebljavajući i državne organe. Što je više vrijeme odlazilo to se i masovnost protesta širila i kapilarno zahvatila sva mjesta u Srbiji – od velikih gradova preko manjih do sela i zaseoka – rekao je Čupić. <h2>DVA SCENARIJA</h2> Dodao je da su protestanti umrežili Srbiju i istovremeno je uzdigli da se odupre svim vrstama nepravdi koje im se nanose, a posebno da označe sve uzurpatore na vlasti. Prema ocjeni Čupića, izlaz iz ovog stanja je ili upotreba sile, što smatra da se neće desiti jer niko se neće iz organa sile, policije i vojske, usuditi da krene na studente, učenike i građane.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021223028_da3b38b6fc683f5a8941ee0dc484281f961d8095d16349eccda5c5e11cef6270.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021223028_da3b38b6fc683f5a8941ee0dc484281f961d8095d16349eccda5c5e11cef6270" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Srbija protest"> <figcaption>Sa protesta u Srbiji(Photo: MARKO DJURICÁ)</figcaption> </figure>  - Ako bi to pokušao njegov kraj bio bi blizu. Drugi mogući scenario je da prihvati formiranje privremene vlade čijeg mandatara za premijera bi ponudli državni univerziteti. Mandatar bi predložio najstručnije, ljude sa velikim znanjem i iskustvom, i sa moralnim zdravljem i moralnom kulturom, da za devet mjeseci stvore preduslove i uslove za normalne i fer izbore. Njihov zadatak bi bio da pročešljaju izborne spiskove i da predlože mehanizme u kojima na izborima niko ne bi mogao da čini podvale ili krađe. Takođe, da utvrde finansijsko stanje u Srbiji i omoguće medijima da nepristrasno i objektivno, prema standardima profesije, informišu građane Srbije. To bi podrazumijevalo da svi oni na medijskoj sceni koji su žestoko zloupotrebljavali svoju profesiju izgube pravo da se njom bave. Kad su u pitanju televizije da izgube nacionalne frekvencije. Privremena vlada bi trebalo i da do kraja ispuni četiri studentska zahteva - smatra Čupić. On je na pitanje šta ove proteste razlikuje od svih ranije naveo je da je to pristup i ispostavljanje zahtjeva vlasti i institucijama. Protest je, kako je objasnio, primjer antiautoritarnosti, odnosno protestanti nemaju vođe a sve odluke donose primjenjujući procedure direktne ili neposredne demokratije.&nbsp; - U svakom javljanju pojavljuje se neko drugo lice, odnosno neka druga ličnost, koja je učesnik protesta. Druga novina je način kako se organizuje kretanje protestanata po Srbiji. Naime, oni su odabrali Gandijevski pristup kretanju i okupljanju svih onih koji su zainteresovani za ono za šta se oni bore. Oni označe pravce i mjesta u Srbiji kojima će se kretati – pješke, biciklima i maratonskim trčanjem. Oni podižu ljude iz uspavanosti, uzdržavanja, nezainteresovanosti, osjećaja nemoći i potpomažu da se kod njih energija i volja otkopčaju i da ih uzdignu i da slobodno izgovore da više neće prihvatati nezakonitosti i uzurpacije koje im priređuju lokalne siledžije na vlasti - istakao je profesor Čupić. To je, kako je objasio, veliko otrežnjenje i osvješćenje ljudi koji već duže žive u strahu, poniženosti, ravnodušnosti i osećaja nemoći u tim malim sredinama gdje je sve vidljivo i ogoljeno. Oholost i nezajažljivost lokalnih moćnika na vlasti dostigla je, prema riječima profesora, nivo nepodnošljivosti. - One koji su se već dugo ućutali i predali ovim neljudskim stanjima protestanti u sredinama kroz koje prolaze bude ih i uspravljaju i na taj način vraćaju čovječnost u njima. Iz mišjeg straha kojim su okovani, iz stanja osjećaja da su manji od trave i tiši od vode, oslobađaju ih i uzdižu njihovu fizičku i duhovnu kičmu. Krenula je Srbijom „ortopedija uspravnog hoda” o kojoj je maštao i pisao filozof nade Ernst Bloh. Ovo što se sada događa u Srbiji sa protestima je planetarna novina – istakao je Čupić. On je naveo da studenti očekuju ispunjenje zahtjeva i izjašenjavanja tužilaštva dokle su istrage stigle kada je u pitanju zločin koji je počinjen u ime države na željezničkoj stanici u Novom Sadu. Dodao je da na tome trenutno rade grupe na državnim univerzitetima kao i anketni odbor koji je formiran od pravnika, ekonomista, građevinskih inženjera, penzionisanih sudija i medijskih stručnjaka. Profesor Čupić najavio je da slijedi veliko okupljanje 15. marta u Beogradu. Svi učesnici čekaju da se važne državne institucije jave i saopšte dokle su stigle u istragama, posebno tužilaštvo, policija i sud. Istakao je da se od tužilaštava očekuje da pokrenu i istrage o onim tužiocima koji nijesu obavljali posao kako to zakon nalaže a to je racionalno i efikasno delovanje. Takođe, zahtjev je da se istragom obuhvate i tužioci koji su sklanjali pritužbe, krivične prijave ili nijesu reagovali na afere koje su javno navođene i označavane.&nbsp; <h2>TRI OPOZICIJE</h2> Na pitanje da prokomentariše incidente u Skupšti profesor je kazao da to što se dešavo nije bilo spontano, niti su se mogla unijeti pirotehnička sredstva a da se za to ne zna. Vjerovatno je da oni koji su to unijeli imali su pristanak vlasti i bezbjednosnih službi. On je objasnio da ta sredstva nijesu opasna po zdravlje jer da jesu poslanici vlasti, ministri, predsjednica Skupštine kao i opozicioni poslanici bili bi prinuđeni da napuste salu. Bila su to sredstva dima i dimnih zavjesa koja se koriste na raznim proslavama, muzičkim spektaklima i stadionima. Čupić je naglasio da svi oni koji su to upotrijebili učestvovali su u kompromitovanju opozicije pred javnošću.&nbsp; - Taj oblik nasilja pružio je šansu poslanicima vlasti, ministrima i predsjednici Skupštine, inače ljudima koji su bez obraza, vulgarni, brutalni, nasilni, ucijenjeni i ustrašeni od Vučića da ih prozivaju za nasilje i terorizam. Da određeni nazovi opozicionari daju tim jedinkama šansu da likuju i da govore da je cijela opozicija teroristička, nasilna, nerazumna, uz to i da su bitange i huligani, velika je podvala. Strašno je kad to izgovaraju nasilnici, lažovi, lopovi, ili kako im Vučić ponekad saopšti da su oni bez njega niko i ništa. Taj nepotrebni čin u Skupštini Srbije pokazao je da je opozicija u Srbiji podijeljena i da se ne zna ko je prava opozicija – smatra Čupić. Taj događaj pokazao je, kako kaže, da imaju tri opozicije. Jedna koja smatra da ne treba da se nameće protestantima, već da svojim članovima i simpatizerima poručuje da se pridruže protestima kao građani – što je pitanje njihove građanske savjesti i dužnosti. To je, prema riječima Čupića, najispravniji stav ponašanja opozicije u ovom trenutku i ona nije učestvovala u ovom neprimjerenom činu u skupštinskoj sali.&nbsp; - Druga opozicija je ona koja pokazuje osjećaj frustracije i nestrpljenja. Ne mogu da prihvate da studenti, učenici i građani ovog trenutka nedozvoljavaju prisustvo partija i partijskog organizovanja u njihovim protesnim akcijama. Iz tih razloga oni su upali u mrežu onih koji su smišljeno pripremili to što je učinjeno u sali Skupštine Srbije. Nasjeli su na predloge onih koji su ušli u salu s namjerama da izazovu neprimjeren čin. Samo dan ranije govorili su da neće prisustvovati zasijedanju ali da će se obraćati građanima preko medija u holu Skupštine Srbije. Zašto su to obećanje iznevjerili to samo oni znaju. Treća opozicija je vjerovatno u rukama Vučića i bezbednosnih službi. Ona je ta koja je spremila akciju i preko te akcije kompromitovala celokupnu opoziciju. To je upravo učinjeno pred veliko okupljanje studenata, učenika, raznih profesija i građana u Beogradu koje je zakazano za 15. mart – kazao je Čupić. <h2>O PROTESTIMA U CRNOJ GORI</h2> Na pitanje kako kometariše proteste neformalne studentske grupe „Kamo śutra" koja traži smjene potpredsjenika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića i ministra uutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog maskra na Cetinju profesor Čupić smatra da je razumno i razboriti prihvatiti njihove zahtjeve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250116200128_cb8818e51029fb7c19ee9a0bd5aecd1ecc0727e31c2963b67225a3b863ba1d76.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250116200128_cb8818e51029fb7c19ee9a0bd5aecd1ecc0727e31c2963b67225a3b863ba1d76" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest"> <figcaption>Sa jednog od protesta „Kamo śutra"(Photo: Portal ETV/Siniša Adamović)</figcaption> </figure>  - Ono što se odmah uočava jeste da nešto nije dobro funkcionisalo u sistemima i određenim organima države. Poslednja tragedija u Cetinju pokazala je propuste i nedostatke u organima reda i sigurnosti, odnosno policiji. Za takve događaje utvrđuje se subjektivna i objektivna odgovornost. Upravo, studenti zahtevaju da oni koji se nalaze na čelu bezbjednosnih službi objektivno snose odgovornost. Najčasniji izlaz iz situacije je da ministar i podpredsednik Vlade, zaduženi za bezbjednosne službe, podnesu ostavke – to je visoki moralni čin. Na taj način sebe ne umanjuju već pokazuju da su to izuzetno savjesni ljudi. Položaj, pa i onaj na hijerarhijskoj visini, ne čini ni profesionalnost, ni čovječnost. Koliko je bilo ministara i potpredsednika vlada pa ih niko nije zapamtio kad im istekne mandat. Ali onaj ministar koji podnese ostavku, kao čin časti i ličnog dostojanstva, ostaje uvek upamćen. Čuveni ljekar, profesor univerziteta, osnivač Anatomskog insitituta u Beogradu prije Drugog svjetskog rata, pariski student, Niko Miljanić, podnio je ostavku kao prvi predsjednik Vlade Republike Crne Gore posle Drugog svjetskog rata zbog nepravednog ubistva jednog lekara iz Cetinja od strane pripadnika nove vlasti. Prethodno mu je bilo obećano da neće biti strijeljan taj ljekar ali je neko to prekršio. Odmah je podnio ostavku i kao veliki profesionalac a kada je izbačen, na jedan nepravičan i neljudski način, iz Anatomskog instituta u Beogradu, organizovao je samoinicijativno pedeset narodnih ljekara da pomognu u bespućima Crne Gore i Jugoslavije narodu da se izbore sa endemskim bolestima, tifusom i tuberkulozom. Napravio je bolnicu za plućne bolesti u Velimlju – zaključio je Čupić.

Marija Žižić

Čupić: Ovo je pobuna najboljih, podrška političara iz Crne Gore Vučiču je ponižavajuća i sluganska

Građani Cetinja će radikalizovati proteste i održavati blokade i tokom vikenda. To su poručili tokom okupljanja na večerašnjoj blokadi na Kruševom ždrijelu - na magistralnom putu Cetinje - Podgorica.
Portalu ETV je rečeno da će blokirati svakog dana - bez izuzetka.
Oni već mjesec dana organizuju blokade kako bi izrazili podršku zahtjevima neformalne studentske grupe „Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi.
Večerašnje kupljanje, kao i prethodna, je počelo u 17.26 sati, a završeno nakon sat vremena.
U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni.
Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Cetinjani najavili radikalizaciju protesta: Blokade i vikendom, svaki dan - bez izuzetka

Na Fakultetu političkih nauka u Podgorici nema potrebnog broja glasova za sazivanje sjednice Vijeća na kojoj bi se razmatrala podrška neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima koji se odnose na preuzimanje odgovornosti povodom tragedije na Cetinju u kojoj je 1. januara život izgubilo 13 osoba, saznaje Portal ETV.
Prema informacijama našeg portala, nakon što je dekan FPN-a Boris Vukićević kazao da će sjednica sa tom tačkom dnevnog reda biti zakazana ako stigne inicijativa u skladu sa procedurom, doc. dr Uglješa Janković je prošlog četvrtka mejlom uputio poziv članovima Vijeća da zvanično izađu sa tim zahtjevom pred dekanom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvukicevic-tvrdi-da-nema-incijative-za-sjednicu-vijeca-fpn-a-u-skladu-sa-procedurom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema Poslovniku Vijeća FPN-a sjednicu saziva dekan po sopstvenoj inicijativi ili na prijedlog najmanje trećine ukupnog broja članova Vijeća.
Pravo glasa na FPN-u, pored dekana, imaju prof. dr Milan Marković, prof. dr Sonja Tomović Šundić, prof. dr Saša Knežević, prof. dr Srđan Darmanović, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Vesna Simović Zvicer, prof. dr Nataša Ružić, prof. dr Danijela Vuković Ćalasan, doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Zlatko Vujović, doc. dr Mehmed Đečević, doc. dr Jovana Davidović i doc. dr Ena Grbović. Saradnike u Vijeću predstavlja mr Todor Lakić, dok su predstavnici studenata s pravom glasa Vedran Vujisić, Amanda Ujkić, Maša Jovanović i Selma Taljanović.
Međutim, od 15 članova Vijeća, samo je njih šest (profesora) bilo za zakazivanje sjednice, dok se ostali nijesu izjašnjavali. To znači da je zbog jednog potpisa propala i sama mogućnost razmatranja podrške za "Kamo śutra".
<h2>Ćutnja i krnji odgovori&nbsp;</h2>
Podsjećamo, profesor Zlatko Vujović je početkom februara pokrenuo inicijativu za podršku grupi "Kamo śutra", nakon što je Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) stalo uz studentske zahtjeve.
Tada je, pored njega, prijedlog podržalo pet profesroa - doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Mehmed Đečević i prof. dr Srđan Darmanović. Ostali članovi Vijeća ostali su nijemi na ovaj zahtjev.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dekan Boris Vukićević je danima nakon toga ignorisao pitanje medija kakav je stav Uprave FPN-a povodom ove inicijative, kako on vidi ulogu FPN-a u široj društvenoj debati i da li će se Vijeće ovom temom i formalno baviti.
Oskudan odgovor je stigao na konferenciji za medije organizovanoj 25. februara povodom početka tromjesečnog početka "Kursa češkog jezika i kulture" na FPN-u i Fakultetu političkih nauka. Vukićević je pokušao da izbjegne odgovor na pitanje novinara Portala ETV zbog čega ne zakazuje sjednicu Vijeća u vezi sa podrškom neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ i zbog čega ne odgovora na incijativu njegovih kolega sa fakulteta, uz konstataciju "kako to danas nije tema".
Tek nakon insistiranja novinara koji mu je ukazao da ignoriše upite medija, dao je kratak odgovor da ne postoji incijativa za zakazivanje sjednice Vijeća koja je u skladu sa procedurom.&nbsp;
- Ako dođe incijativa u skladu sa procedurom, sjednica bi bila zakazana, a takve incijative nema - kratko je Vukićević.
Iako po Poslovniku može sam da zakaže sjednicu, Vukićević očigledno ne namjerava da iskoristi tu mogućnost, dok se istovremeno šiti akademska podrška grupi "Kamo śutra".
Osim FDU, uz studentsku grupu su stali i Pravni fakultet, Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Fakultet likovnih umjetnosti (FLU).
<h2>&nbsp;Zahtjevi i podrška</h2>
"Kamo śutra", koju je takođe podržalo stotine profesora i saradnika u nastavi, umjetnika i kulturnih radnika, inženjera, sportista, zdravstvenih radnika, organizovali su tri protesta i više blokada ulica na kojima traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Premijer Milojko Spajić je, u odgovoru na zahtjeve grupe "Kamo śutra", rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.
Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.
U znak podrške studentima bunt se proširio i na druge gradove (Nikšić, Kotor, Budvu, Bar, Pljevlja, Danilovgrad i Herceg Novi) koji blokadama saobraćajnica i kružnih tokova poručuju da neće odustati dok se ne utvrde odgovornost i propusti nadležnih u tragediji na Cetinju.

Tamara Klikovac

Vijeće FPN ne saziva sjednicu: Jedan potpis nedostaje za raspravu o podršci „Kamo śutra“

Predstavniku neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ Milu Peroviću nije drago što se &nbsp;prethodnih dana politizuje priča oko studentskih potesta, i što se, kako kaže, upalo u zamku da se lični stavovi nekoga iz pokreta miješaju sa nečim što bi bili stavovi grupe.
U intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E kaže da je najvažnija podrška koju studenti dobijaju je od građana, ali isto tako je, prema njegovom mišljenju, veoma važna, &nbsp;podrška od pojedinaca iz različitih profesija.&nbsp;
- Umjetnici, profesori, predstavnici neke cijenjene struke, kada sa svojim imenom i prezimenom, kredibilitetom koji su stekli tokom života i rada, stanu iza nečega što je građanski pokret, kao što je to &nbsp;sa našim zahtjevima, oko čega smo okupljeni. To definitivno znači. Nama iz „Kamo śutra“ je veoma milo što se te liste update-uju, i što ljudi prepoznaju da se nešto čisto i važno dešava u našoj zemlji, i što će, nadam se, imati dobre, konstruktivne društvene posljedice - rekao je Perović.
Vjeruje da vlasti pokušavaju da ćuteći sačekaju slab momenat organizacije „Kamo śutra“, i nadaju se da će samo od sebe proći.
- Adresirali smo, i spomenuli praksu političara, koji su navikli da stvari zastarijevaju, da se sačeka da nekako prođe, pošto je vlast u prvim naletima bila dosta agresivna, tj. činioci vlasti, pa su shvatili da im je pametnije ovako da ćute i da se nadaju da ćemo se mi umoriti, obeshrabriti, i da će preživjeti za njih škakljiv politički momenat, za njih i njihove fotelje - istakao je Perović.
Komentarišući napade koje dolaze od predstavnika Demokratske Crne Gore, kaže da su ti ljudi svojim napadima na studente zapravo rekli sve o sebi, pa ih ne bi puno komentarisao.
- Sve što bih rekao o njima izašlo bi iz domena civilizovanoga, kulturnoga, a hoću da zadržim taj nivo kućnog vaspitanja koji se nadam da mi u grupi dijelimo kao vrijednost. To su ljudi koji na sve moguće načine, svakakvim načinima, hoće da nas diskredituju, i to vide kao način da vode ovu borbu protiv nas, pošto, očigledno, udaramo na sujetu političara. Od pravosuđa, pošto je Veselin Radulović naš pravni zastupnik u tom sporu, očekujemo da se uvede kultura odgovornosti za javno kazanu riječ, posebno sa važne pozicije kada dolazi, to je ozbiljno. Nama je odgovornost lajt motiv čitavog pokreta i protestovanja, to je još jedna odgovornost koju pridodajemo, te od pravosuđa očekujemo da dobijemo taj spor, zato jer je to povreda časti i dostojanstva, ugleda. Mislim da su te stvari prilično jasne, čiste, čak i nekome ko je pravnički laik, kao što sam, recimo, ja - poručio je Perović.
Prema njegovom mišljenju, kada se od neodgovornih ljudi, koji su na odgovornim mjestima, čuju krupne optužbe, to ne predstavlja ništa drugo nego crtanje meta.
- Ovdje se radi o potpunim lažima, potpunim njihovim konstrukcijama, koje imaju za cilj da nas oblate i predstave u javnosti kao šta sve ne, tu je izgovoren priličan broj gluposti, laži… Neprihvatljivo, apsolutno - istakao je Perović.
Na pitanje kakvu mladi ljudi žele Crnu Goru, kaže da ni on lično, ali ni grupa „Kamo śutra“ nemaju tapiju na mišljenje mladih. No, znaju da žele odgovornije i bezbjednije društvo.
- Gdje se mora snositi moralna, politička, pa čak i krivična odgovornost za javno djelovanje dok ste privremeno na odgovornoj javnoj funkciji. To je ono što je naša mantra. Moram se nadovezati na dešavanja od prethodnih dana, mi nijesmo politička partija, zbog toga mi nijesmo ni tako skroz homogena grupa, a ja sam to uvijek smatrao i nekim našim kvalitetom, pošto smo okupljeni oko nekog višeg cilja, nas su okupili naših pet zahtjeva. I nije mi milo što vidim prethodnih dana da se nekako politizuje opet cijela ova priča - rekao je on.
Žao mu je, doaje, što se prethodnih dana, ponovo pokreće priča pojavljivanja pojedinaca na protestima, i tumačenje protesta kroz to.&nbsp;
- Umjesto da se nekako na stav grupe da ono što nas okuplja bude naš glavni argument, da ono što je najmanji zajednički sadržalac, da o tome pričamo. Da li se meni sviđa što je neko došao na protest ili ne, kakvo mišljenje ja imam o njemu, da li ja mislim da njegova pojava šteti protestu ili ne šteti, to su moji lični stavovi, koji su manje bitni u ovoj priči. Svako ko je pravno slobodan građanin u ovoj zemlji, koliko god on meni bio po ukusu, ili ne po ukusu, ili drugim članovima grupe, on ima pravo da dođe na protest, ako se slaže sa naših pet zahtjeva - poručio je Perović.
O narednim potezima grupe ne može previše otkrivati, jer je u toku, kako kaže, reorganizacija unutar organizacije.
- Vrlo ćemo brzo obznaniti na društvenim mrežama naše naredne korake, jer sad imamo nekih tehničkih stvari unutar grupe koje repozicioniramo i radimo kada je u pitanju kadrovska politika, da bi smo bili jaki i agilno nastavimo borbu koju smo započeli - zaključio je Perović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw3PDwu4pycw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Perović: Očekujemo da dobijemo spor zbog povrede časti, dostojanstva i ugleda

Više od 200 prosvjetnih radnika iz Crne Gore podržalo je proteste koje organizuje neformalna studentska grupa „Kamo sjutra“ zahtijevajući, između ostalog, da premijer Milojko Spajić smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
- Svjesni smo da vinovnike stravičnih događanja ne treba tražiti isključivo u počiniocu i neposredno zaduženim policijskim službenicima, kao što se to nameće sa zvaničnih adresa, već prije svega u donosiocima odluka. Masovno ubistvo bilo je predupredivo, sistem je zakazao po ko zna koji put - navodi se u saopštenju prosvjetnih radnika - njih 217.
Potpisnici peticije ističu da, s obzirom na prirodu svog poziva, smatraju kako kao pripadnici prosvjetne struke imaju odgovornost da podrže studentske proteste.
Peticiju podrške pokrenuli su nastavnik matematike u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ u Podgorici Mato Kankaraš i nastavnik ruskog jezika u OŠ „Vuk Karadžić“ u Beranama Pavle Nedović.
Oni su pojasnili da je razlog relativno kasnog objavljivanja spiska potpisnika višekratna provjera da li su svi navedeni zaista zaposleni u prosvjetnom sistemu Crne Gore, s obzirom na to da platforma „Peticije.online", kako su kazali, nije bila idealna za ovu vrstu akcije.
- Pored dvjestotinjak trenutno objavljenih potpisa, imamo još oko stotinu koje nećemo objavljivati dok ne potvrdimo da li se zaista radi o prosvjetnim radnicima - istakli su Kankaraš i Nedović.
Napominju i da su potpisnici pored čijih imena stoji znak (*) ili penzionisani prosvjetari ili oni koji su napustili ovu profesiju nakon dužeg staža, ali čiji ih je radni staž kvalifikovao za potpisivanje peticije.
Peticija je i dalje otvorena za potpise, a svi zainteresovani mogu se prijaviti slanjem osnovnih podataka (ime, prezime i škola) na adresu: prosvjetari_kamo_sjutra@proton.me.
Peticiju podrške protestima do sada su potpisali:
<ul>
 <li>Dajana Rondović JPU "Đina Vrbica" Podgorica</li>
 <li>Melita Sijarić JPU "Đina Vrbica" Podgorica</li>
 <li>Adela Kajabegović JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Adela Spahić JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Elida Džogović JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Emina Međedović JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Gordana Knežević JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Jelena Božović JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Jelena Rakočević JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Milijana Minić JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Marina Bošković JPU "Eko bajka" Pljevlja</li>
 <li>Irma Džafić Žurić JPU "Jevrosima Jevra Rabranović" Mojkovac</li>
 <li>Aleksandar Dujović JPU "Jevrosima Jevra Rabrenović" Mojkovac</li>
 <li>Dubravka Drobnjak JPU "Jevrosima Jevra Rabrenović" Mojkovac</li>
 <li>Maja Aleksić JPU "Ljubica Popović Maša" Podgorica</li>
 <li>Aleksandra Ivanović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Anja Rašović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Danka Novović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Dragica Drašković JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Ivana Savović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Kristina Ina Vujanović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Maja Radović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Slavica Luburić JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Tatjana Raonić JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Ljiljana Zarubica JPU "Naša Radost” Herceg Novi</li>
 <li>Milica Milović JPU "Naša Radost” Herceg Novi</li>
 <li>Ana Šofranac JPU "Zagorka Ivanović" Cetinje</li>
 <li>Sanja Pantović JU "Druga osnovna škola " Budva</li>
 <li>Danijela Bokan JU Centar za stručno obrazovaje Podgorica</li>
 <li>Miljan Mitrović JU Centar za stručno obrazovanje Podgorica</li>
 <li>Nebojša Rovčanin JU Gimnazija "Miloje Dobrašinović" Bijelo Polje</li>
 <li>Tanja Kuč JU Gimnazija "Petar I Petrović Njegoš" Danilovgrad</li>
 <li>Gordana Vučinić JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Jasminka Milošević JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Mato Kankaraš JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Nataša Živković JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Ranka Šestović JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Sanela Bašuljević JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Snežana Delić JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Žarko Markuš JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Boris Nikolić* JU Gimnazija "Stojan Cerović" Nikšić</li>
 <li>Marija Krstajić JU Gimnazija "Stojan Cerović" Nikšić</li>
 <li>Tanja Milović JU Gimnazija "Stojan Cerović" Nikšić</li>
 <li>Dejana Vuletić JU Gimnazija Cetinje Cetinje</li>
 <li>Ljiljana Milović JU Gimnazija Cetinje Cetinje</li>
 <li>Petar Špadijer JU Gimnazija Cetinje Cetinje</li>
 <li>Svetlana Ivanović JU Gimnazija Cetinje Cetinje</li>
 <li>Ana Kašćelan JU Gimnazija Kotor Kotor</li>
 <li>Koviljka Backović JU Gimnazija Kotor Kotor</li>
 <li>Tatjana Stijepović JU Gimnazija Kotor Kotor</li>
 <li>Ferhan Musović JU OŠ "21. maj" Bijelo Polje – Goduša</li>
 <li>Ana Drašković JU OŠ "21. maj" Podgorica</li>
 <li>Ana Kljajević JU OŠ "21. maj" Podgorica</li>
 <li>Nataša Sudar JU OŠ "21. maj" Podgorica</li>
 <li>Radomir Jočić JU OŠ "25. maj" Rožaje</li>
 <li>Kristina Šebek JU OŠ "Aleksa Đilas Bećo" Mojkovac</li>
 <li>Stefan Vesković JU OŠ "Bajo Jojić" Andrijevica</li>
 <li>Stanislava Bardić* JU OŠ "Blažo Jokov Orlandić" Bar</li>
 <li>Staša Barabaš JU OŠ "Blažo Jokov Orlandić" Bar</li>
 <li>Rajka Čepić JU OŠ "Božidar Vuković Podgoričanin" Podgorica</li>
 <li>Sreten Tomić JU OŠ "Božidar Vuković Podgoričanin" Podgorica</li>
 <li>Sreten Vujović JU OŠ "Božidar Vuković Podgoričanin" Podgorica</li>
 <li>Lenka Šturanović JU OŠ "Braća Ribar" Nikšić</li>
 <li>Milijana Jovanović JU OŠ "Braća Ribar" Nikšić</li>
 <li>Željko Jaredić JU OŠ "Braća Ribar" Nikšić</li>
 <li>Aleksandra Filipović JU OŠ "Branko Božović" Podgorica</li>
 <li>Nela Đurišić JU OŠ "Branko Božović" Podgorica</li>
 <li>Ranka Vučelić JU OŠ "Branko Božović" Podgorica</li>
 <li>Ranko Vuković JU OŠ "Branko Božović" Podgorica</li>
 <li>Amra Kalač JU OŠ "Bratstvo jedinstvo" Rožaje</li>
 <li>Mehmed Husović JU OŠ "Bukovica" Rožaje</li>
 <li>Lidija Štanjo JU OŠ "Dašo Pavičić" Herceg Novi – Igalo</li>
 <li>Ana Kalezić JU OŠ "Đoko Prelević" Podgorica</li>
 <li>Danica Novaković JU OŠ "Dr Dragiša Ivanović" Podgorica</li>
 <li>Danijela Šćekić* JU OŠ "Dr Dragiša Ivanović" Podgorica</li>
 <li>Ljiljana Debeljević JU OŠ "Dr Dragiša Ivanović" Podgorica</li>
 <li>Slavica Đurović JU OŠ "Dr Dragiša Ivanović" Podgorica</li>
 <li>Tatjana Bešović JU OŠ "Dr Dragiša Ivanović" Podgorica</li>
 <li>Tanja Bijelović JU OŠ "Janko Mićunović Vitalac" Nikšić</li>
 <li>Olivera Delibašić JU OŠ "Janko Mićunović" Nikšić</li>
 <li>Đurđica Bastać JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Maja Vicković JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Marija Vujadinović JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Milica Lipovina JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Sanja Šofranac JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje Šejla Kajić JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Zorka Mrvaljević JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Danka Čogurić JU OŠ "Mahmut Lekić" Podgorica</li>
 <li>Alma Poljak JU OŠ "Mahmut Lekić" Tuzi</li>
 <li>Danka Mihajlov JU OŠ "Mahmut Lekić" Tuzi</li>
 <li>Danijela Keković JU OŠ "Maksim Gorki" Podgorica</li>
 <li>Katarina Baković-Boljević JU OŠ "Maksim Gorki" Podgorica</li>
 <li>Maja Banović JU OŠ "Maksim Gorki" Podgorica</li>
 <li>Tatjana Burzan JU OŠ "Maksim Gorki" Podgorica</li>
 <li>Dragana Vuković JU OŠ "Maksim Gorki" Podgorica:</li>
 <li>Edin Numanović JU OŠ "Marko Miljanov" Bijelo Polje Tanja Aprcović JU OŠ "Mileva Lajović Lalatović" Nikšić Danka Vuletić JU OŠ "Mileva Lajović Lalatović" Nikšić:</li>
 <li>Ilza Hasić JU OŠ "Milomir Đalović" Bijelo Polje – Sušica</li>
 <li>Aleksandra Keković JU OŠ "Milorad Musa Burzan" Podgorica</li>
 <li>Biljana Ćulafić JU OŠ "Milorad Musa Burzan" Podgorica</li>
 <li>Danijela Milatović JU OŠ "Milorad Musa Burzan" Podgorica</li>
 <li>Mirna Bezmarević JU OŠ "Milorad Musa Burzan" Podgorica</li>
 <li>Marija Abramović JU OŠ "Milosav Koljenšić" Slap</li>
 <li>Dejana Dizdar JU OŠ "Mirko Srzentić" Petrovac</li>
 <li>Elha Striković JU OŠ "Mladost" Bijelo Polje – Kanje</li>
 <li>Dragoslav Jeknić JU OŠ "Mojsije Stevanović" Kolašin – Manastir Morača Fatima Seferović JU OŠ "Mustafa Pećanin" Rožaje</li>
 <li>Saida Topalović JU OŠ "Mustafa Pećanin" Rožaje</li>
 <li>Seniha Tahirović JU OŠ "Mustafa Pećanin" Rožaje</li>
 <li>Dragoljub Maraš* JU OŠ "Niko Maraš" Zeta – Bijelo Polje</li>
 <li>Nataša Gazivoda JU OŠ "Njegoš" Cetinje</li>
 <li>Vesna Knežević JU OŠ "Njegoš" Cetinje</li>
 <li>Maja Janinović JU OŠ "Njegoš" Kotor</li>
 <li>Nevenka Radonjić JU OŠ "Njegoš" Kotor</li>
 <li>Radmila Nikolić JU OŠ "Njegoš" Kotor</li>
 <li>Stanka Veljović JU OŠ "Njegoš" Kotor</li>
 <li>Nada Iković JU OŠ "Njegoš" Spuž</li>
 <li>Gabriela Strugar JU OŠ "Novka Ubović" Podgorica</li>
 <li>Jelena Saveljić JU OŠ "Novka Ubović" Podgorica</li>
 <li>Marina Perović JU OŠ "Novka Ubović" Podgorica</li>
 <li>Dragana Jovićević JU OŠ "Oktoih" Podgorica</li>
 <li>Sava Kovačević JU OŠ "Oktoih" Podgorica</li>
 <li>Slavica Novović JU OŠ "Oktoih" Podgorica</li>
 <li>Vanja Đurđić Kuzmanović JU OŠ "Oktoih" Podgorica</li>
 <li>Bojana Pecek JU OŠ "Orjenski bataljon" Herceg Novi – Bijela</li>
 <li>Ajan Mucević JU OŠ "Pavle Žižić" Bijelo Polje</li>
 <li>Jelena Pačariz JU OŠ "Radojica Perović" Podgorica</li>
 <li>Marina Rajković JU OŠ "Radojica Perović" Podgorica</li>
 <li>Mirjana Bošković JU OŠ "Radojica Perović" Podgorica</li>
 <li>Mirjana Đukanović JU OŠ "Ratko Žarić" Nikšić</li>
 <li>Mirjana Krunić JU OŠ "Ratko Žarić" Nikšić</li>
 <li>Đuro Bojić JU OŠ "Risto Manojlović" Kolašin</li>
 <li>Lidija Šćepanović JU OŠ "Risto Manojlović" Kolašin</li>
 <li>Andrijana Marinković JU OŠ "Risto Ratković" Bijelo Polje</li>
 <li>Elza Numanović JU OŠ "Risto Ratković" Bijelo Polje</li>
 <li>Irena Ilić JU OŠ "Risto Ratković" Bijelo Polje</li>
 <li>Branka Vujičić JU OŠ "Štampar Makarije" Podgorica</li>
 <li>Ana Janičić JU OŠ "Sutjeska" Podgorica</li>
 <li>Tamara Obrenović JU OŠ "Sutjeska" Podgorica</li>
 <li>Miloš Mrvaljević JU OŠ "Vladimir Nazor" Podgorica</li>
 <li>Alma Hajtl JU OŠ "Vlado Milić" Podgorica</li>
 <li>Pavle Novović JU OŠ "Vuk Karadžić" Berane</li>
 <li>Tanja Marinović JU OŠ "Vuk Karadžić" Podgorica</li>
 <li>Nikola Vukićević JU OŠ "Vuko Jovović" Danilovgrad</li>
 <li>Elsan Kuč JU OŠ "Zaharije Ostojić" Zeta – Mataguži Nataša Stojanović JU OŠ “Lovćenski partizanski odred” Cetinje</li>
 <li>Isad Mehović JU OŠ Savin Bor Petinjica Jasna Pedović JU Prva srednja stručna škola Nikšić Nikšić Jasmila Hot JU ŠOMO Bijelo Polje Bijelo Polje</li>
 <li>Aleksandra Velaš JU ŠOMO Herceg Novi Herceg Novi</li>
 <li>Ivana Petković JU ŠOMO Herceg Novi Herceg Novi</li>
 <li>Sara Vujović JU ŠOMO Herceg Novi Herceg Novi</li>
 <li>Vukan Lompar JU SLŠ "Petar Lubarda" Cetinje</li>
 <li>Boris Baković JU SMŠ "Braća Selić" Kolašin</li>
 <li>Boris Vuković JU SMŠ "Danilo Kiš" Budva</li>
 <li>Milica Paović JU SMŠ "Danilo Kiš" Budva</li>
 <li>Nikoleta Bevenja JU SMŠ "Danilo Kiš" Budva</li>
 <li>Veselin Konjević JU SMŠ "Danilo Kiš" Budva</li>
 <li>Dijana Roganović JU SMŠ "Ivan Goran Kovačić" Herceg Novi</li>
 <li>Ksandra Popović JU SMŠ "Ivan Goran Kovačić" Herceg Novi</li>
 <li>Ljubomir Ljubisavljević JU SMŠ "Ivan Goran Kovačić" Herceg Novi</li>
 <li>Andrijana Deletić-Milačić JU Srednja ekonomska škola "Mirko Vešović" Podgorica</li>
 <li>Lidija Lalević JU Srednja ekonomska škola "Mirko Vešović" Podgorica</li>
 <li>Ivana Rabrenović JU SETŠ "Vaso Aligrudić" Podgorica</li>
 <li>Maja Ivanović JU SETŠ "Vaso Aligrudić" Podgorica</li>
 <li>Daliborka Bojičić JU SGGŠ "inž. Marko Radević" Podgorica</li>
 <li>Kanita Dizdarević JU SMŠ "Dr Branko Zogović" Berane</li>
 <li>Nataša Radusinović JU SMŠ "Dr Branko Zogović" Berane</li>
 <li>Tomislav Celić JU SMŠ "Dr Branko Zogović" Berane</li>
 <li>Branko Vukić JU SMŠ Andrijevica Andrijevica</li>
 <li>Mladen Živković JU Srednja pomorska škola Kotor Kotor</li>
 <li>Marina Rolović JU Srednja stručna škola Bijelo Polje</li>
 <li>Veselin Rondović JU Srednja stručna škola "Pljevlja" Pljevlja</li>
 <li>Mehdija Adrović JU SSŠ “Vukadin Vukadinovic" Berane</li>
 <li>Miloš Nedić JU SSŠ “Vukadin Vukadinovic" Berane</li>
 <li>Naser Gargović* JU SSŠ “Vukadin Vukadinovic" Berane</li>
 <li>Olivera Srdanović JU SSŠ Bijelo Polje Bijelo Polje</li>
 <li>Izabela Radunović JU SSŠ Cetinje Cetinje</li>
 <li>Jovan Koljević JU SSŠ Cetinje Cetinje</li>
 <li>Marina Sbia JU SSŠ Cetinje Cetinje</li>
 <li>Sanja Vujović* JU SSŠ Cetinje Cetinje</li>
 <li>Stanka Abramović JU SSŠ Cetinje Cetinje</li>
 <li>Nataša Latković JU SSŠ Cetinje Podgorica</li>
 <li>Ana Muratagić Barbul JU UŠMB "Vasa Pavić" Podgorica</li>
 <li>Ida Muratagić Raičević JU UŠMB "Vasa Pavić" Podgorica</li>
 <li>Jelena Krivokapić JU UŠMB "Vasa Pavić" Podgorica</li>
 <li>Milica Kankaraš-Berber JU UŠMB "Vasa Pavić" Podgorica</li>
 <li>Zoja Đurović JU UŠMB "Vasa Pavić" Podgorica</li>
 <li>Mirjana Kuljak UCG – Ekonomski fakultet Podgorica Podgorica</li>
 <li>Biljana Maslovarić UCG – Filozofski fakultet Nikšić UCG Nikšić</li>
 <li>Miloš Nikolić Univerzitet Prinston Prinston, N.Dž., SAD</li>
 <li>Radoje Novović Zavod za školstvo Podgorica</li>
 <li>Tamara Milić Zavod za školstvo Podgorica</li>
</ul>

Preko 200 prosvjetnih radnika podržalo „Kamo śutra"

Šef iranskog pravosuđa Golamhosein Mohseni Ejei pozvao je na primjenu strožih metoda za rješavanje "društvenih anomalija", izvijestili su lokalni mediji u Iranu, posebno se osvrćući na blaži pristup obaveznom nošenju hidžaba.
Prema pravilima uvedenim nakon Islamske revolucije 1979. godine, sve žene u Iranu moraju u javnosti pokrivati kosu hidžabom, odnosno maramom, i nositi skromnu, široku odjeću.
Međutim, u glavnim gradovima, posebno u Teheranu, mnoge žene sada hodaju bez pokrivala za glavu, često obučene u farmerke i patike, što je postalo tačka sukoba s konzervativcima.
- Naredio sam glavnom tužiocu i svim tužiocima u zemlji da zatraže od sigurnosnih i policijskih agencija da identifikuju organizovane pokrete povezane sa strancima u oblasti društvenih anomalija i da ih iznesu pred pravosuđe - citirao je Ejeija iranski list Etemad u petak.
Dodaje da se jedan od primjera neprijateljskih napora ogleda u pitanju razotkrivanja i nepoštivanja hidžaba.
Izraz "razotkrivanje" obično se odnosi na odjeću koja se smatra neprikladnom.
Ovaj fenomen odustajanja od hidžaba postao je izraženiji u Iranu nakon protesta koji su uslijedili poslije smrti Mahse Amini u pritvoru u septembru 2022. godine. Ona je bila uhapšena od strane policije za moral zbog sumnje da je prekršila kodeks oblačenja.
Tokom protesta širom zemlje ubijene su stotine ljudi, uključujući desetine pripadnika snaga sigurnosti, a hiljade demonstranata su uhapšene.
- Mi sigurno ne možemo nametati nošenje hidžaba pojedincima - izjavila je prošlog mjeseca portparolka iranske vlade Fatemeh Mohajerani, ponavljajući stav predsjednika Masuda Pezeškijana, uprkos kritikama iz konzervativnog tabora.
Njegova administracija je prošle godine odbila da usvoji zakon koji bi značajno povećao kazne za žene bez hidžaba.
U posljednjim mjesecima vlasti su zatvorile nekoliko kafića i restorana zbog nepoštivanja pravila o hidžabu ili zbog posluživanja alkohola, koji je zabranjen u Iranu.
- Hidžab je prvi bastion islamskog identiteta iranskih žena. Ako se taj bastion sruši, drugi kulturni i nasljedni elementi će se postepeno rušiti jedan za drugim - upozorio je ultrakonzervativni list Kayhan u četvrtak.

Iranski sud traži stroži pristup "društvenim anomalijama"

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija izdala je licencu kojom se dozvoljava da se transakcije vezane za prodaju međunarodne imovine kompanije Lukoil nastave do 13. decembra, prenosi RTS.&nbsp;
&nbsp;Kako je objavljeno četiri Lukoilove kompanije koje posluju u Bugarskoj dobile su licencu do 29. aprila.
&nbsp;Takođe, transakcije vezane za prodaju, održavanje i rad benzinskih pumpi kompanije u inostranstvu su dozvoljene do 13. decembra.
&nbsp;Ministarstvo je do 29. aprila odobrilo operacije u kojima učestvuju neke kompanije Lukoila u Bugarskoj: Lukoil Neftohim Burgas, Lukoil Bugarska, Lukoil Avijacija Bugarska, Lukoil Bulgaria Bunker, kao i strukture u kojima one posjeduju 50 odsto ili više akcija.
&nbsp;Licenca se odnosi i na operacije sa Rosnjeftom za projekat polja Karačaganak u Kazahstanu. Ranije su SAD dozvoljavale samo Kaspijskom konzorcijumu cjevovoda i Tengizševroilu da obavljaju operacije sa Lukoilom i Rosnjeftom.
&nbsp;Ruska naftna kompanija Lukoil saopštila je da pregovara sa više kupaca o prodaji svojih međunarodnih aktiva.
&nbsp;- Lukoil obavještava da su u toku pregovori o prodaji njegovih međunarodnih aktiva sa nekoliko potencijalnih kupaca. Konkretni dogovor biće objavljen nakon postizanja konačnih sporazuma i dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja - saopšteno je iz kompanije.
&nbsp;Njeni predstavnici su kazali da se preduzimaju sve mjere kako bi se osigurao neprekidan rad preduzeća tokom procesa prodaje i prenosa imovine, spriječili poremećaji u snabdijevanju energijom i sačuvala radna mjesta.
&nbsp;Kompanija Gunvor objavila je u petak da povlači ponudu za kupovinu međunarodnih aktiva ruske nafte kompanije Lukoil.

Sjedinjene Države produžile licencu Lukoilu

Dijana Hrka, majka Stefana Hrke stradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu, koja štrajkuje glađu već 14. dan u blizini Skupštine Srbije, primila je infuzijum, a potom se vratila u šator pored Skupštine gdje nastavlja štrajk glađu.
Ona se tamo, kako javlja reporterka N1, zadržala oko dva i po sata. Nakon što se vratila u Takovsku, iz automobila su je odmah smjestili u invalidska kolica, a potom vratili u šator, tako da nije bilo prilike za detaljnije razgovore sa njom.
Očekuje se da se u 18 sati obrati ili ona ili veterani koji je čuvaju. Najavljeno je i, javlja reporterka N1, da će majke iz Novog Sada doći da je podrže.
Hrka je ponovo primljena u Opštu bolnicu Medigrup zbog pogoršanog zdravstvenog stanja, radi pružanja neophodne medicinske pomoći, saopšteno je iz te ustanove.
- Nakon procjene stanja, pacijentkinji je obezbijeđen ljekarski nadzor i odgovarajuća terapija. Prioritet ostaje očuvanje zdravlja, stoga molimo medije i javnost za razumijevanje i poštovanje prava pacijentkinje na privatnost tokom boravka u ustanovi - naveli su iz ove bolnice.
Hrka je prethodno dva puta dobijala medicinsku pomoć u Opštoj bolnici Medigrup i poslije ukazivanja pomoći nastavljala štrajk glađu kod Skupštine.
Dijana Hrka je stupila je u štajk glađu 2. novembra nedaleko od Doma Narodne skupštine tražeći da se utvrdi odgovornost svih za pad nadstrešnice i da počnu sudski procesi protiv odgovornih, da se puste na slobodu svi studenti uhapšeni tokom protesta u prethodnoj godini, kao i da se raspišu vanredni izbori.

Dijana Hrka primila infuziju, nastavlja štrajk glađu pored Skupštine

Iran je u subotu potvrdio da je njegova Revolucionarna garda zaplijenila tanker u vodama Omanskog zaliva koji je prevozio teret petrohemikalija namijenjenih Singapuru zbog navodnih kršenja propisa, izvijestili su iranski državni mediji.
Američki zvaničnik i izvori pomorske sigurnosti rekli su u petak da su iranske snage presrele tanker s naftnim proizvodima i preusmjerile ga u iranske teritorijalne vode. To je prvo izvještaj o zaplijeni tankera od izraelsko-američkih napada na Iran u junu.
Iranska državna televizija pročitala je izjavu Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) u kojoj se navodi da je "tanker prekršio propise zbog prevoza neovlašćenog tereta". Nije dala daljnje detalje o navodnim kršenjima propisa.
Tanker Talara pod zastavom Maršalovih Otoka plovio je uz obalu Ujedinjenih Arapskih Emirata, rekli su pomorski izvori, i prevozio je teret plinskog ulja s visokim udjelom sumpora kroz Indijski ocean na putu za Singapur iz Sharjaha u UAE.
Upravitelj plovila, Columbia Ship Management, rekao je da je u petak ujutro izgubio kontakt s Talarom, oko 20 nautičkih milja od obale Kor Fakana u UAE. Dodali su da blisko sarađuju s relevantnim stranama, uključujući agencije za pomorsku sigurnost i vlasnika plovila, kako bi se obnovio kontakt.
Brod je u vlasništvu kompanije Pasha Finance sa sjedištem na Kipru. U izjavi, američka vojska je rekla da je svjesna incidenta i da aktivno prati situaciju.
Iranska IRGC periodično je zaplijenila komercijalne brodove u vodama Omanskog zaliva posljednjih godina, često navodeći pomorske prekršaje poput navodnog krijumčarenja, tehničkih prekršaja ili pravnih sporova.
Međutim, američki zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti, rekao je da je incident iznenađujući jer Iran nije sprovodio takve operacije posljednjih mjeseci.

Iran potvrdio da je zaplijenio tanker u Omanskom zalivu, plovio je ka Singapuru

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Ta organizovana kriminalna grupa koja pokušava da prekraja volju građana Crne Gore, da utiče na političke prilike u Crnoj Gori je “avački klan”. To u razgovoru za centralnu informativnu emsiju 24 Sata na Televiziji E kaže predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević.
 
Smatra da bezbjednost Crne Gore i regiona ozbiljno ugrožava jedan klan, koji, kako kaže nije ni škaljarski, niti, kavački klan, već klan Aleksandra Vučića, koji će gubitkom vlasti izgubiti i slobodu.&nbsp;
 
- To je model radikalskih vlasti i radikalskog vladanja Aleksandra Vučića. Kad ima duboku krizu u Srbiji, po uzoru na svog političkog oca Vojislava Šešelja, krizu pokušava da izmjesti u region i da onda kaže “sad ste našli da me rušite, vidite šta rade našem narodu u BiH, vidite šta se dešava u Crnoj Gori, dajte molim vas da mi probamo nekako sad da se homogenizujemo ovdje, ja ću to da uradim najbolje samo da spasim ono što se spasiti može”, a u suštini pokušava da ponovo rasproda neki vitalni interes Republike Srbije ili neki nacionalni srpski interes u regionu - naveo je Milivojević.
 
Dodaje da se prvi put na političkoj sceni Srbije se pojavila politička snaga koja je proizvela pad Vlade, a to je univerzitetsko studentski pokret.
- Mi živimo u državi u kojoj je napravljena tijesna sprega između vrha režima i organizovanog kriminala, to je jedna od definicija mafije. Aleksandar Vučić nije ugrožen samo u Srbiji, ugrožena je njegova dominacija i njegov veoma štetan uticaj na čitav region. On je preprepreka normalnom životu ne samo nas u Srbiji, već i ovdje u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. On kao prepreka i prijetnja, opasnost po odvijanje normalnog života i mora da bude politički uklonjen posle ovih protesta - rekao je Milivojević.
Podsjeća da je Demokratska stranka u januaru na poziv studenata napustila srpski parlament, jer nijesu htjeli da, kako kaže, glume fasadu i demokratski dekor u takozvanom političkom životu.
Vjeruje da je moguće artikulisati opravdano narodno nezadovoljstvo i gnjev, da ne eskalira u krajnji stadijum bijesa.
- Jedino mjesto gdje ovog trenutka Aleksandar Vučić ima većinu, pored “Ćacilenda”, one antropološke, ljudske deponije i onog moralnog brloga, je Narodna skupština. Snažno podržavamo univerzitetsko studentsku listu, smatramo da je ta lista izabrana na najdemokratskiji način, ne postoji demokratskiji način od ovoga da se ljudi neposredno izaberu kao kandidati za poslanike, koji će riješiti duboku političku i društvenu krizu u kojoj se Srbija nalazi. Ne želimo da se kandidujemo na izborima, smatramo da je ta lista snaga koja uživa &nbsp;najveće povjerenje građana Srbije i podržaćemo ih bezrezervno svojim kapacitetima i svim resursima koje Demokratska stranka ima - istako je Milivojević.
Poručuje da je od izuzetne važnosti da ljudi u regionu shvate da Aleksandar Vučić nije Srbija, jer se ne može staviti, kako kaže, znak jednakosti između režima Aleksandra Vučića i Srbije.&nbsp;
- Podržavati Aleksandra Vučića i voljeti Srbiju istovremeno nije moguće, ne možete ga podržavati bilo da živite u Srbiji, bilo da živite u Crnoj Gori. Ili ste za mafiju, ili ste za Srbiju. Ako neko kaže da podržava Aleksandra Vučića i čak &nbsp;živi u Crnoj Gori pa njega proglašava svojim predsjednikom, on radi suprotno vitalnim nacionalnim interesima Crne Gore i Republike Srbije - naglasio je Milivojević.
 
Komentarišući Izvještaj Evropske komisije o Srbiji, Milivojević kaže da je Srbija zaustavljena na evropskom putu i da nazaduje zbog organizovanja paramilitarnih kampova za obučavanje moldavskih državljana za preuzimanje vlasti na dan izbora u toj zemlji.&nbsp;
Podsjeća da je to najlošiji izvještaj od početka pristupnih pregovora Srbije sa Evropskom unijom, zbog apsolutnog izostanka vladavine prava, medijskih sloboda, fer izbora i, kako kaže mnogih stvari koji su preduslov za civilizovano društvo.
- Aleksandar Vučić ide po svijetu i tvrdi da se u Srbiji dešava neka obojena revolucija, iako je to autentična pobuna srpske mladosti i srpskih građana, koja nema nikakve veze ni sa Rusijom, ni sa Moskvom, ni sa Briselom, ni sa Vašingtonom, već je to nešto što se kod nas dešava kao spontan odgovor na ovakvu autokratsku tiransku vladavinu i izdajničku vladavinu. S druge strane Vučić pokušava da utiče na političke prilike u Moldaviji, to je radio i u Crnoj Gori. Slao je svoje ljude sa koferima novca koji su hapšeni ovdje u Crnoj Gori, ne bi li prekrojio izbornu volju i uticao na političke prilike u Crnoj Gori. Svi ti ljudi koji rade za račun Aleksandra Vučića shvataju da je njemu vrijeme odbrojano. Mnogi koji su se do prekjuče zavjetovali njemu na vjernost, koji su dolazili na vojne parade u Srbiju, brukajući funkciju koju imaju u Crnoj Gori, sada mu polako okreću leđa i peru ruke od njega, poput Milorada Dodika i nekih političara ovdje u Crnoj Gori - rekao je Milivojević.

Milivojević: Bezbjednost u Crnoj Gori narušava jedan klan, nije škaljarski, niti kavački, već ,,avački”

Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi Balkanske istraživačke mreže (BIRN) bile su pod kontrolom Bezbjednosno informativne agencije (BIA), a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke, kazao je predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori &nbsp;Momčilo Radoluvić.
Radulović je na Cetinjskom forumu, u okviru panela "Dezinformacije, toksični narativi i istorijski revizionizam", kazao, pored ostalog, da se nakon objave ove mape sastajao sa onima koji stoje iza BIRN-a i da su imali žestoke rasprave.&nbsp;
- Moram reći da su dosta nevoljno neke stvari primili k znanju i dosta nevoljno uradili neke stvari koje su, ipak, dale rezultate i vidljive su makar u toj strukturi. Ona više ne okuplja radikalne elemente koji su pod direktnom kontrolom BIA, makar troje njih unutra, od kojih je jedna osoba odavde, a dvoje iz Srbije. Imate situaciju da morate da se borite - istakao je Radulović.
Ta borba je, naglasio je, fantastično iznijeta i za sada je rezultirala sa više presuda u korist targetiranih novinara i građanskih aktivista.
- Određena struktura BIRN-a se morala povući makar u tom slučaju - zaključio je Radulović.
Novinarka Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović autorke su skandaloznog propagandnog uratka BIRN-a objavljenog 16. novembra 2022. godine u kojem je targetirano devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnji desničari i vjerski fanatici.
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tužbe protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli su novinarka Antene M Tanja Pavićević, novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Osnovni sud Podgorica je u aprilu ove godine donio prvostepenu presudu po kojoj je Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpresuda-jovanovic-i-tomovic-postupale-nesavjesno-krive-za-klevetanje-tanje-pavicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se, pored ostalog, u obrazloženju presude.
I Opštinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv BIRN-a, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Radulović: Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA

Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legitimno i legalno, kao i na pravednim osnovama. Suprotno ne mogu potvrditi ni izvori srpske provenijencije, rekao je za Portal Radio Slobodna Evropa istoričar Milan Šćekić. Da li je 1918. godine dinastija Petrović Njegoš detronizovana nasilnom aneksijom ili se radilo o dobrovoljnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije? O tom istorijskom i političkom pitanju će se raspravljati u crnogorskom parlamentu, nakon što su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića predložili izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Traže izmjenu postojećeg Zakona u kome se konstatuje da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana 'aktom nasilne aneksije države 1918. godine', tako što će se izbrisati termin 'nasilna'. PES je ocijenio da sama 'aneksija' podrazumijeva prisilu, te će se brisanjem riječi 'nasilna' "smanjiti polarizacija društva, a promovisati pomirenje". Ipak njihov koalicioni partner, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) amandmanom je zatražila da se iz Zakona briše i riječ "aneksija" i da se umjesto nje unese "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". Dok opozicija tvrdi da je 'nasilna aneksija' jedini ispravan termin koji se odnosi na događaje u Crnoj Gori iz 1918. Na pitanje da li se sa istorijsko-pravnog aspekta 1918. godine dogodila nasilna aneksija, aneksija ili ujedinjenje Crne Gore i Srbije, istoričar Milan Šćekić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je te godine crnogorska teritorija bila okupirana, a potom prisajedinjena Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I kao dio Srbije, Crna Gora je ušla u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je prisajedinjenje nasilan čin, nema dileme da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore - kaže profesor Šćekić. <h2>Nestanak države Crne Gore 1918.</h2> Više od sto godina političari i istoričari ne mogu da daju jedinstvenu kvalifikaciju o tome šta se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, kada je Crna Gora jedina izgubila status nezavisne države, a vladarska porodica Petrović Njegoš protjerana iz zemlje. Iako je Crna Gora u ratu bila na strani saveznika, po njegovom završetku u novembru 1918. je održana Podgorička skupština na kojoj su donijete odluke o ukidanju suvereniteta, pripajanju Crne Gore Srbiji i detronizovanju kraljevske porodice. Tadašnjem kralju Nikoli Petroviću, koji je bio u egzilu, zabranjen je povratak u Crnu Goru. Naredne godine su u Crnoj Gori bile obilježene oružanim sukobima novih vlasti pod komandom srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića i komitskih - crnogorskih oružanih formacija koje nisu pristale na bezuslovno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i čiji su pripadnici ostali lojalni prognanom kralju Nikoli I. Crnoj Gori je vraćena državnost tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobila ravnopravan status Republike u višečlanoj zajednici bivše Jugoslavije. Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije, crnogorski parlament je 2011. usvojio Zakon o statusu potomaka Petrović Njegoš. U prvom članu tog Zakona je navedeno da je dinastija detronizovana 1918. aktom 'nasilne aneksije države Crne Gore i protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (iz 1905.). Tada je parlamentarnu većinu predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koju je 2020. na izborima pobijedila trojna koalicija proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta URA. Upravo pridjev "nasilna" vladajući PES želi da izbaci izmjenama Zakona, dok druge prosrpske članice vladajuće većine SNP i stranke bivšeg DF-a smatraju da ne treba u zakonu da stoji ni 'aneksija' jer smatraju da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo dobrovoljno. <h2>Šćekić: Ukidanje žele da predstave legitimnim</h2> A da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore od strane Srbije, profesor Milan Šćekić dokazuje citirajući navode samih srpskih istoričara kao što je Vladimir Ćorović. - U knjizi "Naše pobede" Ćorović tvrdi da je u Podgorici 1918. "Crnogorska Skupština izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji". Istini za volju, ogromna većina Crnogoraca je 1918. bila za ujedinjenje sa Srbijom, ali to ne znači da je ono izvršeno na legitiman i legalan način, kao i na pravednim osnovama - kaže Šćekić za RSE. Komentarišući namjeru vlasti da u Zakonu izmjene istorijski kontekst brišući termine "nasilna" i "aneksija", profesor Šćekić kaže da su za njih podjednako neprihvatljiva oba termina. - Jasno je da ukidanje crnogorske državne nezavisnosti žele da predstave kao legitiman i demokratski čin izglasan slobodnom voljom građana, što ni izvori srpske provenijencije ne mogu da potvrde - istakao je Šćekić. <h2>Princ Nikola Petrović Njegoš o nasilnoj aneksiji</h2> Povodom javne polemike o izmjeni Zakona, oglasio se i praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović Njegoš, koji je u pismu javnosti konstatovao da je termin "nasilna" izazvao polemike i kada je usvojen 2011. A termin "aneksija" smatra ispravnim. - Za mene, tada kao i danas, riječ "aneksija" ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mape i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Predviđa se brisanje riječi "nasilna", a da se zadrži termin "aneksija", koji to već sam po sebi podrazumijeva - rekao je princ Nikola. Takođe je naveo da vjeruje vlastima, da izmjenama Zakona žele da ujedine građane. - Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade (Spajića) da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom - dodao je on. Princ Nikola Petrović se sastao sa premijerom Spajićem 21. septembra, desetak dana prije nego što je PES podnio predlog o izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tada mu je Spajić obećao da će dinastija do kraja godine "biti u potpunosti rehabilitovana". <h2>Skupštinski Odbor pokazao razlike</h2> O izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš raspravljalo se 12. novembra na skupštinskom Odboru za politički sistem. Jedan od predlagača izmjena, poslanik PES Miloš Pižurica, saopštio je da brisanjem termina 'nasilna' za aneksiju Crne Gore ne žele da sprovode istorijski revizionizam već da istaknu poštovanje prema vladarskoj porodici Petrović Njegoš i njihovim potomcima. A poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović se založio da se iz Zakona izbriše kompletan stav koji govori o aktu aneksije Crne Gore, iako on smatra da su se 1918. godine Crna Gora i Srbija dobrovoljno ujedinile. Dok je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić konstatovao da se eventualnim unošenjem termina o 'ujedinjenju Crne Gore i Srbije' u Zakon - falsifikuju istorijske činjenice. Zbog različitih stavova partija vladajuće većine odloženo je glasanje o ovim izmjenama. <h2>Dodjela objekata potomcima dinastije</h2> PES je predložio da se potomcima dinastije dodijeli dvorac Kruševac u Podgorici sa pripadajućim zemljištem, ali bez prava prodaje. Ovome se usprotivio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čiji je kabinet saopštio da dvorac 'na Kruševcu' ima poseban značaj za kulturni identitet Crne Gore i da bi njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo "suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom".

Tag: kamo-sutra