Uprkos nevremenu građani Cetinja su i večeras blokirali Kruševo ždrijelo u periodu od 17:26 do 18:26 sati.&nbsp;
Jedan dio građana Prijestonice iskazuje protest i traži odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora organizovanjem blokada saobraćaja na Kruševom ždrijelu - Belveder. Blokade se organizuju neprekidno, simbolično od 17:26 do 18:26 sati, kao vid saučešća porodicama stradalih u dva nezapamćena i nerasvijetljena zločina, prilikom čega je živote izgubilo dvadeset troje njihovih sugrađana.
- Ćutanje i nečinjenje državnog vrha smatramo nedopustivim. Ne želimo da upotrijebimo neku grublju riječ koja se odnosi na tragedije koje su zadesile naš grad i Crnu Goru u protekle dvije ipo godine - kazali su građani.&nbsp;
Vlade i ministri su se mijenjali, dodaju, ali propusti su ostali isti.
Neodgovornost za Medovinu proizvela je masovna ubistva po Cetinju 1. januara ove godine.
- Stoga, obavještavamo sve u Crnoj Gori i šire da nećemo odustati dok se i poslednji odgovorni ne privede pravdi. Takođe, ni izvještaj unutrašnje kontrole MUP-a nas neće pokolebati, ukoliko ne pronađu propuste koji bi označili krivce za počinjene zločine - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Oni naglašavaju da ostavke nijesu opcija.&nbsp;
- Snošenje pune moralne, materijalne i profesionalne odgovornosti jeste, počevši od potpredsjednika Vlade za bezbjednost, Ministra policije, Direktora policije… - kazali su u saopštenju građani Cetinja koji već skoro dva mjeseca blokiraju put.&nbsp;
Naravno da, kako dodaju, protok vremena ne abolira one koje su ove funkcije obnašali i u vrijeme zločina u Medovini.
- Odgovornost za sve. Čast i bruka žive dovijeka - poručuju u svom zaključku.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Građani Cetinja ne odustaju: Neodgovornost za Medovinu proizvela je masovna ubistva 1. januara ove godine

Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" saopštila je da će od danas, svakog radnog dana do daljnjeg, biti blokirana jedna saobraćajnica.&nbsp;
Kako su naveli, dvadeset tri minuta buke počinjaće u 17:26 sati.&nbsp;
O tačnoj lokaciji informisaće u 16:26 sati putem njihovih mreža.&nbsp;
- Svi na ulice! Svi po naše bezbjedno śutra! - poručuju oni u svojoj objavi na X mreži.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1886138792689443318&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Neformalna grupa studenata „Kamo Śutra“ je u subotu blokirala most Blaža Jovanovića u Podgorici, a tom prilikom je zatražena smjena ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. 
 
Iz grupe "Kamo Śutra" su više puta poručili da neće odustati od protesta i blokada sve dok ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi povodom tragedije na Cetinju. 
 
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.

"Kamo śutra": Od danas svakog dana blokada saobraćajnica

Nikada nijesam tražio odgovornost nekog političara ili te teme politički zloupotrebljavao. Smatram da se u suprotnom uvode obrazci da se bilo koja tragedija bez obzira na okolnosti iznosi na teren politike i pripisuje Vladi, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Aleksa Bečić u emisiji „Slobodna zona“ na Prvoj televiziji komentarišući proteste neformalne grupe studenata „Kamo śutra", podsjećajući na tragedije koje su se događale dok je on bio u opoziciji.&nbsp;
- Ako vi uvedete to kao obrazac postupanja, praksu u nekom društvu da se na svaki takav događaj podnose ostavke i etiketiraju i prevode na teren politike vlada, premijera, ministara. Pa, neformalni centri moći će lako izlogicirati i reći će kako je lako ovdje ovaj sistem i državu držati u stanju destabilizacije jer oni uvode obrazac da se bilo koja tragedija bez obzira na okolnosti iznosi na teren politike i pripisuje Vladi, premijeru, ministru - ističe Bečić.&nbsp;
Navodi da su to trenuci za empatiju, solidarnost, jedinstvo i zajednički pristup da bi se sistemski odgovorilo na probleme koje imamo i koji su izazovi različitih vremena, godina, decenija i nasljeđa.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Bečić: Tragedije da se ne zloupotrebljavaju politički, u suprotnom se uvode obrasci da se na svaki događaj podnose ostavke

Ne znam da li je premijer Milojko Spajić nervozan što je śutra 31. januar ili što je (kamo) preko śutra 1. februar - poručio je međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Miloš Đuričković reagujući na izjavu premijera Milojka Spajića da bi opoziciju koja blokira parlament trebalo da pošalju na par dana nezasluženog odmora.
On je u ovoj objavi aludirao i na činjenicu da je Spajiću neformalna grupa studenata „Kamo śutra“ dala rok da se do 1. februara izjasni o njihovim zahtjevima i smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića zbog tragedije na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi. U ovoj neformalnoj grupi studenata su poručili da će biti spremni za građansku neposlušnost ako se premijer ogluši o njihov zahtjev.
- Ako je nervozan zbog kraja januara, to je zato što je spiskao pare, pa sad kuku lele. Prema dostupnim podacima, za praznike je konto bio u minusu 400 miliona. Znate već onu… ne kune majka sina što se kocka, već što se vadi… A možda je nervozan i zbog 1. februara jer mu je ostalo nešto manje od 48 sati do potpunog gubitka legitimiteta - istakao je Đuričković.

Đuričković: Spajiću su se nekako baš grdno sastavili datumi

Nepodržavanje studenata znači pristajanje na crnilo, ne sivilo, na ovo zlo, na ovaj jad, na urušavanje Crne Gore temeljno, kao sto je ona veleizdaja sa potpisivanjem temeljnog ugovora - poručio je novinar Slavko Mandić u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
Crnoj Gori može, smatra on, biti bolje od studentske pobune u Srbiji - zato što tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić nema vremena i novca da troši na one koji u Crnoj Gori, kako kaže, stavljaju klin u točkove.
- Sve ono što je vezano za državnost našu, naše istorijsko trajanje, naša kultura, civilizacija, sve ono po čemu smo poznati, se potire namjerno svakoga dana. To su bili razlozi da se mnogo prije izađe, jer nema puta rezultata od one salonske priče, kako god to nekome izgledalo, dostojanstveno, mirno, onako kako treba iskazati građansku neposlušnost. Jednostavno to tako mora da funkcioniše, drugačije ne može. Vidjeli se u Srbiji, kad se pomamio Vučić? Kad su ovako studenti počeli da mu diktiraju šta mora i kako mora - istakao je Mandić.
 
Vlada ne saziva sjednicu Skupštine opštine Budva, kaže Mandić, zato što se ne pita.&nbsp;
- Jer da se pita radila bi svoj posao kako treba i u skladu sa zakonima Crne Gore. Očekivano je to, ništa čudno. Tamo sjede ljudi koji ne znaju, i nijesu za to gdje su. To jeste veliki problem. Teško je razumjeti, zaosta, da je ovakva silina udara nad Crnom Gorom. Ja ne znam zašto je to tako, ali sigurno nije bez razloga. Neko je žestoko upleo svoje prste da Crnu Goru satre koliko je moguće više, i kad je vidio kako to ide teško, onda sad pokušavaju preko lokalnih uprava, od Šavnika, evo Budva, Andrijevica, sjećate se, Kotor, tamo se ne zna šta će se dešavati, niko ništa ne zna, Ustavni sud nezainteresovan da riješi taj problem, da kaže svoj sud, taman posla, ništa, i nikoga nije briga. Premijera nije briga šta se dešava u Budvi - naveo je on.&nbsp;
Trebalo bi da je sreće, ukazuje on, sad da krene priprema za turističku sezonu.
- A ne da neće, nego je pitanje kakva će biti ta sezona. Po inerciji dolaze ljudi, niskoplatežni, uglavnom, i Budva se pretvorila u svoju suprotnost, daleko je to od onoga što je nekad bila. Koga je to briga? Oni mogu sve, što smatraju ličnom korišću. Ovo što se dešava u Crnoj Gori danas nema ni u jednoj zemlji svijeta - rekao je Mandić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DazRyumDmdik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić: Ta mladost je naša budućnost, sada oni diktiraju što mora i kako mora

Predstavnci kolektiva „Kamo Śutra?“ predali su zahtjeve predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i istakli da očekuju da se o njima izjasni na konfenciji za medije do 1. februara. Poručili su da neće odustati dok ne budu usvojeni.
Zahtjevi neformalne grupe su ostavka ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika za bezbjednost, ažurniji pristup predmetu posjedovanja oružja, reforma sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama i poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Studenti su predali zahtjeve, a od premijera zahtijevaju i da obavijesti javnost o tome šta je sve urađeno od 1. januara 2025. kako bi se poboljšala bezbjednost svih građana.
- Od njega očekujemo da razmotri naše zahtjeve, da ih usvoji prije svega i da to objavi na javnom presu do 1. februara... Nadamo se da će to učiniti jer želimo da stavi dobrobit svih građana ispred svih ličnih interesa, ali ukoliko do toga ne dođe, mi smo spremni da guramo ovo do kraja dok do toga ne dođe, dok se ovi zahtjevi ne ispune - kazala je jedna od organizatorki protesta Dalida Hodžić.
Njen kolega Danilo Guberinić kaže da neće iznositi ni jedan novi zahtjev..
- Zato što smatramo da su ovih pet trenutno sa naše strane, kao studenata, sasvim dovoljni tako bismo se prevenirali budući, ne daj Bože,zločini - kazao je on.
Za subotu 25. januar je zakazan novi protest kada će šetnja biti do Skupštine jer kako kažu, zahtjevi moraju prvo da dođu u Skupštinu da bi se u Skupštini izglasali.
Studenti ističu da nijesu dobili poziv kolega iz Srbije a učešće u generalnom štrajku.
- Mi naravno možemo ovdje da organizujemo nešto slično. Organizovali bismo svakako, ali smatramo da je negdje trenutno dosta otežano da su u Crnoj Gori organizuje takav štrajk. Svakako da kolege iz Srbije imaju našu potpunu podršku što se s tog dijela tiče - kazao je Hodžić.

Studenti predali zahtjeve Spajiću, neće odustati dok ne budu usvojeni

Neformalna grupa studenata „Kamo Śutra?“ zahtijeva od premijera Milojka Spajića da do 1. februara zakaže konferenciju za medije na kojoj će iskazati jasne stavove o svim njihovim zahtjevima, među kojima je prvi ostavka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića nakon tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
Oni traže da Spajić na toj konferenciji informiše javnost što je sve urađeno do 1. januara kako bi se poboljšala bezbjednost građana u Crnoj Gori.
Osvrnuli su se i na video snimak koji je Spajić, u društvu šefa kabineta Branka Krvavca, objavio na društvenim mrežama - a na kojem, nakon inauguracije Donalda Trampa, pjevuši „God bless the USA”. Snimak prati natpis „Cvrčak i mrav”. Stoga su ga u neformalnoj grupi studenata zamolili da se, sve dok obavlja visoko odgovornu funkciju premijera Crne Gore, ne poistovjećuje sa cvrčkom iz basne „Cvrčak i mrav“ - pa ni metaforički.
- Funkcija znači odgovornost, ozbiljnost i zrelost. Stoga napominjemo premijera da je mnogo građanki i građana u žalosti i da ostatku Crne Gore nije do pjesme, šale i veselja - podvukli su u „Kamo Śutra?“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1882078722926494150%3Ft%3Dkn5wPlwwHBMnyjnoMBMepw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

„Kamo Śutra?“: Spajić do 1. februara da zakaže konferenciju i iskaže jasne stavove o našim zahtjevima

Poslanica Pokreta „Evropa sad“ Jelena Nedović priključila se, u ime te partije, optužbama i spinovanju Demokrata izjavljujući da oni dijele mišljenje da iza protesta organizovanih nakon tragedije na Cetinju ne stoji neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“.
- Dijelimo to mišljenje, apsolutno, kao partija - navela je Nedović gostujući na Televiziji Vijesti.
Na pitanje smatra li da ovakvim porukama osnažuju proteste - odgovorila je odrično.
Neformalna grupa studenata „Kamo śutra”, zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi, traži ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Zbog toga su se našli na udaru partije iz koje dolaze Bečić i Šaranović - u kojoj ih svakodnevno targetiraju i poručuju da iza protesta koji organizuju stoje kriminalci i Demokratska partija socijalista (DPS).
<h2>Imena su bitna</h2>
Nedović je u večerašnjem gostovanju poručila da je važno da se zna ko su studenti koji imaju zahtjeve.
- Čuli smo i govore studenata koji su rekli da nije bitno ko su i kako se zovu, a ja smatram da je bitno. Bitno je da znamo ko traži zahtjeve, sa kim se pregovara - ocijenila je Nedović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fuzivo-gradani-se-okupljaju-ispred-zgrade-mup-a-lopicic-protestovacemo-sve-do-ispunjenja-zahtjeva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodala je da je na protestima prepoznala gro svojih sunarodnika, kolega, prijatelja.
- Koji su iz glavnog odbora DPS Bijelog Polja, Podgorice, Nikšića, Cetinja... Jesu građani, ali poslije oglašavanja (Mila) Đukanovića mi je sve jasno - rekla je Nedović.
Đukanović, inače, u svom oglašavanju nije pozivao na bilo kakve proteste - već je ocijenio da je odgovornost zbog tragedije na Cetinju višestruka i da mora biti utvrđena.

Nedović: PES dijeli mišljenje Demokrata da iza protesta ne stoji neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“

Komesarka za proširenje Evropske unije Marta Kos je, odgovarajući na pitanje Televizije E &nbsp;kako vidi pritisak Demokrata na neformalnu grupu studenata „Kamo śutra” koje danima targetiraju uz optužbe da kriminalci i DPS organizuju proteste na kojima se traži odgovornost za tragediju na Cetinju, kazala da EU snažno podržava vrijednosti i pravo na slobodu izražavanja.&nbsp;
- Što se dešava sad sa protestima takođe podvlači važnost funkcionalnog građanskog društva. Vjerujem u građansko društvo. Iako se nadležnima nekad ne sviđa što im društvo govori - ključ je da nadležni naprave ambijent u kojem sloboda govora mogu u potpunosti da se primijene - navela je Kos na konferenciji za medije nakon sastanka sa premijerom Milojkom Spajićem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA6bgMbYl5bY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Odgovarajući na pitanja koja se tiču večerašnjeg protesta neformalne grupe studenata „Kamo śutra” koji, između ostalog, traže ostavke potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi, Spajić je rekao da je odgovornost političara uvijek na stolu.
- Pozvali smo ih na razgovor kako bi čuli zahtjeve i argumentaciju. Bitno mi je da razumijem jer je svaka vokalizacija nezadovoljstva za nas jako bitna i želimo da čujemo drugu stranu. Tu smo za razgovor. Politička odgovornost je uvijek na stolu svih političara, ko god se lati tog posla mora biti spreman to da uradi. Nemam nikakav problem da razgovaram na bilo koju od tema. Što se nas tiče vrata su otvorena - naveo je Spajić.
Što se njih tiče vrata su, kaže Spajić, otvorena.
Iz neformalne grupe studenata su poručili da na sastanak sa Spajićem neće doći jer ne planiraju da pregovaraju o zahtjevima koji su jasni i precizni.

Anja Ivanović

Kos o protestima: Nadležni da stvore ambijent u kom se sloboda govora u potpunosti primjenjuje; Spajić: Politička odgovornost je uvijek na stolu

Potrebno je da slavimo dostignuća i zato sam tu danas. Tu sam i da vas ohrabrim da radite jače, ako želite da ispunite svoju ambiciju (zatvaranje poglavlja do kraja 2026.) moraćemo da radimo jako - poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos na pres konferenciji sa premijerom Milojkom Spajićem.
Proširenje danas, podvlači ona, nije ono što je bilo ranije - prije pet godina.
- Danas svi mislimo da nam treba jača unija i prozor za Crnu Goru je otvoren. Crna Gora ima realnu šansu da završi pregovarački proces tokom mog mandata - dodala je Kos.
Naglasila je da u svojim putovanjima dolazi u zemlje koje su najuspješnije na svom putu.
- Za nas u Briselu je važno kako Vlada Crne Gore i Skupštine djeluju. Za sad djeluju tako da je Crna Gora prvak u pregovorima. Za nas je važno da Crna Gora ostane na evropskom putu. Prioritet je da budemo od pomoći Crnoj Gori. Vjerujem Crnoj Gori i građanima da će pomoći Vladi i Skupštini da dođu do članstva u EU - navela je Kos.
<h2>Ruka opoziciji navodno pružena</h2>
Premijer Milojko Spajić je poručio da se nada da neće doći do bojkota parlamenta na sjednici 21. januara kada bi trebalo da se usvoji budžet.&nbsp;
On je rekao da žali zbog stava opozicije koja ne dozvoljava održavanje sjednica zbog ustavnog puča kada je na Ustavnom odboru smijenjena sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović. Sutkinja Dragana Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Spajić je danas poručio da je njihova ruka pružena opoziciji i da se moramo okrenuti onome što je nacionalni interes.
- Ja ne vidim nepremostive prepreke za saradnju opozicije i parlamentarnih stranaka. Ako nam je cilj napredak u EU, povećanje penzija... Imamo vladavinu prava, zakone za implementaciju SEPE... Nadam se da možemo zajedno sjesti i reći ovo prioritet. Imamo sigurno razlika, ajde da vidimo kako da razriješimo razlike. Otvoreni smo za pronalaženje rješenja kroz kompromise. Stvarno se nadam da neće do toga doći jer je to bespotrebno - zbog benefita usvajanja zakona koji su potrebni - istakao je Spajić.
<h2>Svi moraju sarađivati</h2>
Kos je kazala da su Milatović i Spajić potvrdili da je to što građani Crne Gore žele.&nbsp;
- Sve institucije i političari moraju sarađivati. Proširenje treba da se tiče cijelog društva. EU je već najveći partner i donator Crne Gore. Pravimo priliku za crnogorske i evropske firme - navela je ona.
<h2>Prozori se otvaraju i zatvaraju</h2>
Poručila je da se prozori za prilike otvaraju i zatvaraju.&nbsp;
- Crna Gora ima istorijsku šansu i nema vremena za traćenje. Računam da ćete me učiniti ponosnom - navela je Kos.
Najbolji način za put u EU je, ističe ona, uključivanje opozicije da podrži sve što je potrebno.
- &nbsp;Sa druge strane, razumijem da postoje drugačija mišljenja o određenim temama, ali to je parlament. Parlament bi trebalo da je mjesto u kojem se raspravlja o različitostima. Ne zaboravimo najvažnije: o čemu se radi i zašto Crna Gora hoće da bude dio EU. Zato očekujem da će većina parlamenta to podržati i da će opozicija pomoći Crnoj Gori na putu u EU - dodala je Kos.
Pridruživanje Evropskoj uniji bi, poručuje ona, trebalo da bude nacionalni projekat. Uradiće, kaže, sve za manjine.
- Posjetiću Cetinje i Bar. Sve nas vidim kao jedan tim i podržaću vas - kazala je ona.
Kos je konstatovala da je ova godina započela velikom tragedijom na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
- Dozvolite da izrazim najdublje saučešće. Takođe želim brz oporavak ranjenima, moje misli su bile uz vas i ostaće i dalje - navela je ona.
<h2>„Politička odgovornost je uvijek na stolu“</h2>
Odgovarajući na pitanja koja se tiču večerašnjeg protesta neformalne grupe studenata „Kamo śutra” koji, između ostalog, traže ostavke potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog tragedije na Cetinju, Spajić je rekao da su ih pozvali na razgovor kako bi čuli zahtjeve i argumentaciju.
- Bitno mi je da razumijem jer je svaka vokalizacija nezadovoljstva &nbsp;za nas jako bitna i želimo da čujemo drugu stranu. Tu smo za razgovor. Politička odgovornost je uvijek na stolu svih političara, ko god se lati tog posla mora biti spreman to da uradi. Nemam nikakav problem da razgovaram na bilo koju od tema. Što se nas tiče vrata su otvorena - naveo je on.
<h2>Nadležni da naprave ambijent u kojem je sloboda izražavanja u potpunosti primjenjiva</h2>
Na pitanje kako vidi pritisak Demokrata na neformalnu grupu studenata „Kamo śutra”, Kos je kazala da EU snažno podržava vrijednosti i pravo na slobodu izražavanja.&nbsp;
- Što se dešava sad sa protestima takođe podvlači važnost funkcionalnog građanskog društva. Vjerujem u građansko društvo. Iako se nadležnima nekad ne sviđa što im društvo govori &nbsp;- ključ je da nadležni naprave ambijent u kojem sloboda govora mogu u potpunosti da se primijene - navela je Kos.
<h2>Bez digresija i „nacionalnih folklora“</h2>
To što komesarka za proširenje dolazi u Crnu Goru je, poručuje premijer Milojko Spajić, veliki signal.
- I obaveza za nas da radimo još jače i sprovodimo reforme još brže i pronalazimo rješenja za kakve god izazove ispred nas - poručio je premijer Milojko Spajić tokom konferencije sa Martom Kos.
To je, poručuje on, velika čast.
- Nije lako biti u pozciji Crne Gore da imamo 25 poglavlja koje treba da zatvorimo do kraja 2026. godine. To zahtijeva ogroman rad, predanost i fokus, bez digresija i drugih nacionalnih folklora. To zahtijeva da vlast i opozicija da budu konstruktivni. Nacionalna kohezija je nešto što je jako bitno. Kada smo imali popis mso pokazali zavidnu zrelost da hendlujemo teške izazove koje smo imali u nasljedstvo date. Ubijeđen sam da ćemo prevazilazii sve krize kao društvo i da ćemo do kraja 2026. imati Crnu Goru spremnu za ulazak u EU - naveo je Spajić.

Kos: Moramo da radimo jako ako želite da ispunite ambiciju zatvaranja poglavlja do kraja 2026; Spajić: Nadam se da neće biti bojkota sjednice 21. januara jer je to bespotrebno

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: kamo-sjutra