Mještani park šume Zagorič obustavili su saobraćaj na pola sata na kružnom toku na Zlatici, protestujući zbog toga što im je Sud donio odluku da plate zemljište porodicama Vučinić i Stamatović čije je zemljište, a kamate su veće od cijene otkupa zemljišta koje se kreće od 35 do 75 eura po kvadratnim metru.
<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/mjestani-park-sume-zagoric-na-pola-sata-blokiraju-kod-ulaza-na-auto-put-traze-prijem-kod-spajica">Kako prenosi Pobjeda</a>, njima su se na blokadi, koja je trajala od 15 do 15:30 sati, pridružili i mještani Malog brda, negodujući zbog previsoke cijene zemljišta na tom prostoru, a otkup je preduslov da bi mogli da legalizuju svoje kuće.
- Građani se nijesu ovdje okupili jer im je merak da prave problem onima koji su u prolazu. Došli smo ovdje jer nam je to jedina varijanta da skrenemo pažnju vlasti i institucijama da nam pomognu da dođemo do pravde. Bespomoćni, iako se borimo već duže vremena. Evo već 10 godina molimo da nam neko pomogne. ne tražimo ništa nenormalno, već ono što nas sljeduje. Sadašnja vlast nam kaže da nas ne interesuje što je bilo tada. Ako vlast hoće da ne ometamo jedni druge, tražimo da nas primi premijer Milojko Spajić. Ali ne radi televizije, već da nas zaista sasluša. niko nas do sad nije saslušao i rekao ovdje smo mi pogriješili, ovdje vi i da svako snosi svoje greške - kazao je predstavnik mještana park šume Zagorič Radovan Jeremić.
On tvrdi da su presude nezakonite, za šta oni imaju dokaze.&nbsp;
- Mi hoćemo da platimo ono što je po zakonu. Visoke su kamte i sudski troškovi. Mi želimo da platimo plac, a cijena se kretala od 35 do 75 eura. To je za nas prihvatljiva cijena i molimo premijera da nas primi kako bismo mu objasnili da je porodicama Vučinić i Stamatović nezakonito vraćena zemlja - kazao je on.
Ukoliko ih niko ne pozove na razgovor , mještani park šume poručuju da će nastaviti proteste.
Kako navode, narednih sedam dana blokiraće kružni tok po pola sata. Ukoliko ih ne primi na razgovor premijer Milojko Spajić, kažu da će od narednog ponedjeljka protestovati na ovom kružnom toku po sat.
Smatraju da bi prihvatljiva cijena otkupa zemlje u park šumi Zagorič trebalo da bude 35 eura po kvadratu i da ih oslobide sudskih troškova.
Predstavnik mještana Malog brda Gordan Grdinić, koji je pružio podršku mještanima park šume, kaže da su i oni u sličnim priblemu. Cijena koja je ranije procijenjena je oko 130 eura, a sada po nezvaničnim informacijama ide oko 300 eura.
Očekuju da ih na razgovor primi gradonačelnik Saša Mujović ili neko od njegovih zamjenika. Kako navodi, mještani Malog brda smatraju da je realna cijena otkupa državnog zemljišta, na kojem su sagradili kuće, od 30 do 50 eura.
Podršku su pružili i mještani Kakaricke gore koji, kako navodi jedan od njih Mladen Radević, imaju sličan problem.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mještani Park-šume Zagorič na pola sata blokirali kod ulaza na auto-put, traže prijem kod Spajića

B.P. (55) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je od jedne osobe, kojoj je dao novac na kamatu, uzeo 170.000 eura.
- B.P. je, kako se sumnja, koristeći lošu ekonomsku situaciju i nuždu oštećenog, dao na zajam novac u iznosu od 50.000 eura, ugovarajući pritom nesrazmjernu imovinsku korist, pri čemu je oštećeni, po osnovu kamate, osumnjičenom B.P. isplatio novčani iznos od ukupno 170.000 eura, čime je osumnjičeni stekao protivpravnu imovinsku korist - saopšteno je iz Uprave policije.
B.P. se na teret stavlja zelenaštvo. Protiv njega je, po nalogu tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) podnijeta krivična prijava.

1250x600

1084x550

Podgoričanin uhapšen jer je dao 50.000 eura na kamatu, pa nazad uzeo 170.000

Protiv D.Č. (38) iz Berana, koji je inače blizak jednom operativno interesantnom licu, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je davao novac na kamatu.
- D.Č. je krivično djelo zelenaštvo, kako se sumnja, izvršio na način što je drugom licu pozajmio određeni iznos novca, pri tome ugovarajući nesrazmjernu imovinsku korist - tzv. zelenašku kamatu, sa rokom vraćanja novca od 10 dana. Kao zalog je oštećeno lice predalo svoje putničko motorno vozilo - saopšteno je iz Uprave policije.
Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, protiv D.Č. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Berancu krivična prijava zbog davanja novca na kamatu

S.K. (19), I.M. (19) i F.J. (21) uhapšeni su zbog sumnje da su u više navrata jednoj osobi pozajmljivali novac na kamatu.
- Sumnja se da su u dužem vremenskom periodu, koristeći nuždu i lakomislenost oštećenog lica, u više navrata istom pozajmljivali novac, a od njega zahtjevali na ime zelenaškle kamate određeni iznos novca i na taj način za sebe su pribavili protivpravnu imovinsku korist - kazali su u policiji.
Oni su pretresli prostorije koje koriste M.M. (20) i jedan sedamnaestogodišnjak i pronašli materiju za koju se sumnja da je 60 grama marihuane.
- Od maloljetnika je prikupljeno obavještenje na zapisnik, dok će oduzeta materija biti upućena na odgovarajuća vještačenja - kazali su u policiji.
Cjelokupni spisi ovog predmeta dostavljeni su na ocjenu i mišljenje &nbsp;tužiocu Višeg državnog tužilaštva koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.

Troje uhapšenih zbog davanja novca na kamatu u Podgorici

R.V. (44) iz Bijelog Polja uhapšen je zbog sumnje da je sugrađaninu davao novac na kamatu, ali i jer je kod njega pronađen pištolj.
- Sumnja se da je R.V. zelenaštvo izvršio tako što je tokom prethodne, 2024. godine, iskorištavajući teško imovinsko stanje jedne osobe iz ovoga grada pozajmio novac u iznosu od 32.000 eura pri tome ugovarajući nesrazmjernu imovinsku korist, gdje je oštećeni u periodu od godinu dana trebao vratiti novac R.V. u iznosu od 102.000 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su dodali, i tokom ove godine R.V. je pozajmio novac istom sugrađaninu u iznosu od 30.000 eura, za koji je takođe ugovorio nesrazmjernu imovinsku korist.
- Policija je osim toga, izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi ovo lice gdje je pronađen i oduzet pištolj u ilegalnom posjedu, spisi sa podacima, lovačli patron, lap top i mobilni telefon - kazali su u policiji.
Protiv njega je podnijeta i krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Bjelopoljac uhapšen zbog davanja novca na kamatu i ilegalnog oružja

S.D. iz Nikšića uhapšen je zbog zelenaštva, odnosno jer je početkom godine, jednoj osobi pozajmio 2.000 eura uz obavezu isplate mjesečne kamate od 10 odsto i uzeo njegovo vozilo marke Audi A3.
- On je ugovaranjem nesrazmjerne imovinske koristi, oštećenom licu iz Nikšića, koristeći njegovo teško imovinsko stanje, teške prilike i nuždu pozajmio novac u iznosu od 2.000 eura, uz obavezu isplate mjesečne kamate od 10 odsto. Kao sredstvo obezbjeđenja vraćanja duga, odnosno garancije za ustupljeni novac, S.D. je od oštećenog u zalog uzeo njegovo putničko motorno vozilo marke Audi A3 - saopšteno je iz policije.
Daljom kriminalističkom obradom utvrđeno je, navode oni, da je oštećeni na ime kamate u proteklom periodu isplatio osumnjičenom određeni iznos novca.
- Postupajući po naredbi suda, pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi S.D. iz Nikšića kojom prilikom su kod istog pronašli i oduzeli putničko motorno vozilo marke Audi A3 u vlasništvu oštećenog lica - kazali su u policiji.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu po čijem je nalogu S.D. uhapšen.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ preduzimaju svakodnevne intenzivne aktivnosti na efikasnom rasvjetljavanju imovinskih delikata i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela, podizanju nivoa bezbjednosti i zaštiti imovine građana - zaključili su u policiji.

Nikšićanin uhapšen zbog zelenaštva: Sugrađaninu dao 2.000 eura za 10 odsto mjesečne kamate i uzeo mu kola Audi A3

Podgoričanin Đ.V. odležaće godinu i dva mjeseca u zatvoru nakon što je Vrhovni sud potvrdio rješenje VDT-a kojim je odbijen zahtjev za ponavljanje postupka. Okrivljeni je presudama nižestepenih sudova osuđen zbog izvršenja krivičnih djela zelenašenje i ugrožavanje sigurnosti svog sugrađanina u produženom trajanju.
Osim što je dobio zatvorsku kaznu, sud je usvojio imovinsko-pravni zahtjev i odlučio da Đ.V. mora nadoknaditi materijalnu štetu oštećenom u iznosu od 140.000 eura u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude. Izrečena mu je i mjera zabrane približavanja oštećenom na udaljenosti do 50 metara u trajanju od dvije godine.
Sudije Vrhovnog suda napisale su u odluci da su nižestepeni sudovi na nesumnjiv način utvrdili da je okrivljeni Đ.V. izvršio krivična djela i podsjetili da je prvostepeni sud u potpunosti prihvatio iskaze oštećenog, njegove supruge i sina, dok iskaze ostalih svjedoka predloženih od strane odbrane nije prihvatio cijeneći ih kao "nelogične i kontradiktorne".
- Oštećeni je na jasan i logičan način predstavio događaj navodeći na koji način mu je okrivljeni dao novac na zajam i na koji način je ugovorena nesrazmjerna imovinska korist, te na koji način je Đ.V. u više navrata ugrozio njegovu sigurnost prijetnjom da će napasti na život i tijelo oštećenog i njemu bliskih lica. Iskaz oštećenog potvrđen je drugim provedenim dokazima,kako personalnim, tako i materijalnim, a prije svega iskazima njegove supruge koja je navela da je u decembru 2021. godine primijetila promjene u ponašanju svog supruga i da je u januaru 2022. godine sve to kulminiralo, jer je oštećeni prestao da izlazi iz stana i počeo je da se čudno ponaša, da puši tri kutije cigareta, da je naglo smršao i da je nakon što je insistirala da joj ispriča šta ga muči i da li ima problema, oštećeni sve priznao navodeći da se zadužio kod optuženog - navodi se u rješenju.
Događaj je, kako dodaju, potvrđen i iskazom sina oštećenog koji je ispričao da ga je u novembru 2021. godine pozvao otac i tražio da mu podigne kredit, jer mu je hitno potreban novac. Istog dana, tvrdio je svjedok, otišli su do banke, gdje su završili proceduru, a novac od kredita u iznosu od 10.000 eura dao je ocu.
Nedugo nakon toga, ispričao je svjedok, prilikom posjete roditeljima, primijetio je da se oštećeni čudno ponaša, da nije nasmijan i raspoložen, da je često znao i da se zatvori u sobi, pa je u razgovoru sa majkom saznao da mu otac ima finansijske probleme, a nakon nekog vremena saznao je i da je uzimao pare na kamatu od optuženog.
Supruga oštećenog ispričala je pred sudom da je u februaru ili martu 2022. godine suprug pozvao i rekao joj da je vidio okrivljenog na video-nadzoru kod njihovog stana, pa su tada vidjeli da je okrivljeni došao do vrata stana gdje se kratko zadržao, nakon čega je opet sišao niz stepenice, a zatim se ponovo vratio do stana, a potom se udaljio u nepoznatom pravcu. Kazala je da su se oni tada uplašili i da je ona pomislila da je optuženi došao da ih ubije, zbog čega su odmah pozvali policiju.

Podgoričaninu godina i dva mjeseca zatvora zbog zelenašenja, mora da vrati 140.000 eura

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: kamata