Mjesta na kojima su se u Crnoj Gori dogodili ratni zločini treba obilježiti, a žrtvama odati dužnu počast, poručeno je sa konferencije „Politika sjećanja: Memorijalizacija ratnih zločina kao temelj zajedničke budućnosti“, koju je organizovala NVO Akcija za ljudska prava.
„Radi se o potrebi da Crna Gora usvoji politiku sjećanja – da prihvati činjenice o ratnim zločinima i žrtvama tih zločina do kojih je devedesetih došlo na teritoriji Crne Gore i šire na prostoru bivše Jugoslavije, i da obezbijedi da se te činjenice pamte“, saopštila je izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević, koja navodi i da je usvajanje takve politike „moralna i pravna obaveza“.
Zato su iz HRA predstavili nacrt Politike sjećanja sa planom institucionalizacije sjećanja i memorijalizacije koja bi trebalo da obuhvati:
„Obilježavanje mjesta stradanja civilnih žrtava tokom ratova 1990-ih na teritoriji Crne Gore, u skladu sa istorijskom faktografijom; uspostavljanje zvaničnih datuma sjećanja i programa komemoracije; uspostavljanje muzeja, memorijalnih centara ili dopuna postavki postojećih muzeja; otvaranje arhiva, kreiranje obrazovnih i kulturnih programa posvećenih podizanju svjesti o ratnim zločinima, uzrocima koji su do njih doveli i onome što je potrebno imati na umu da bi se spriječilo njihovo ponavljanje.“
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović načelno se saglasila sa predstavljenim nacrtom dokumenta, ali je imala određene sugestije.
„U središtu procesa treba da bude žrtva, a ne politika. Nikakvi interesi, nikakva ideologija. Ako postavimo dvije konstante – poštovanje prema žrtvama i nepokolebljivu vjeru u istinu, u argumente, možemo govoriti o kulturi sjećanja koja ne dijeli, nego iscjeljuje. Dakle, načelno bih podržala ovaj dokument kao polaznu osnovu za temeljan rad, za sučeljavanje argumenata, za debatu koja bi zaista imala široko učešće i dovela do širokog konsenzusa po ovim temama.“
Gorjanc-Prelević je, sa druge strane, iskazala obeshrabrenje zbog ministarkinog promišljanja o otvaranju dugoročnog dijaloga o „činjenicama oko kojih ne treba imati dilema“.
„Mislim da smo, ipak, u jednoj fazi u kojoj bismo mogli i morali da pređemo sa riječi na djela. Posebno kada su u pitanju stradanja i ratni zločini devedesetih godina koji imaju veze sa Crnom Gorom i gdje imamo i sudski utvrđene činjenice“, poručila je direktorica HRA.
<h2>&nbsp;Vlasti Crne Gore i odnos prema ratnim zločinima devedesetih</h2>
Tokom konferencije se moglo čuti da je nekada vladajuća Demokratska partija socijalista „izbjegavala institucionalno suočavanje s ratnim zločinima i odgovornošću, jer su se njeni čelnici tokom ratnih devedesetih nalazili na ključnim pozicijama vlasti i odgovornosti“.
„Zato je umjesto politike tranzicione pravde, dominirala praksa negiranja, relativizacije i selektivnog sjećanja. U tom periodu je započeta praksa memorijalizacije učešća vojnika JNA u agresiji na druge države, bivše jugoslovenske republike, dok su sasvim ignorisani zahtjevi porodica žrtava ratnih zločina da se i njima podignu spomenici“, saopštila je Gorjanc-Prelević.
Iako je, kaže, nakon promjena 2020. godine došlo do izvjesnog napretka, nekonzistentan pristup u suočavanju s prošlošću je nastavljen. S tim se saglasio istoričar i autor nacrta Politike sjećanja Miloš Vukanović.
„Mi nismo imali političke elite tada, a čini mi se ni danas, koje su spremne da kažu – naši politički oci devedesetih su pogriješili.“
Vukanović je poručio i da u kulturi sjećanja ne smije da bude kompromisa oko vrijednosti.
„To je privlačna ideja – zašto se ne bismo približili pomoću kompromisa? Međutim, nema kompromisa u kulturi sjećanja. Nema kompromisa sa onima koji smatraju da su Mladić i Pavković heroji.“
Posljednja dešavanja u glavnom gradu Crne Gore, konkretno napadi usmjereni na državljane Turske koji žive u Podgorici, koordinatorka NVO Centar za žensko i mirovno obrazovanje Ervina Dabižinović dovodi u vezu sa ratnohuškačkom politikom devedesetih godina. Zato je, tvrdi, neophodno da se suočimo sa prošlošću kako ne bismo ponovo proživljavali strahote tog doba.
„Suočavanje sa zločinačkom prošlošću, tranziciona pravda za žrtve i pomirenje. Ovoga nema dok mi ne stanemo politički, stručno, moralno, iza toga da znamo šta se dogodilo devedesetih godina. I da je zločin izvršen u naše ime. Naša obaveza je da utvrdimo što smo mi nekome uradili“, kazala je Dabižinovićeva.
Dodatno, izvršna direktorica NVO Centar za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević zabrinjavajućim ocjenjuje odnos predstavnika aktuelne vlasti prema istoriji i na koji je način čitaju.
„U trenutku dok još nismo izgradili kulturu sjećanja, dok nemamo konsenzus o onome što su nepobitne činjenice, ulazimo u jedan proces otvorene revizije koja ne dolazi iz krugova van vlasti, nego od same vlasti i to prijeti da poništi i one pomake koje imamo.“
Sa druge strane, ministarka Tamara Vujović se nije saglasila sa njihovim stavom i poručila da je glavno usmjerenje i opredjeljenje aktuelne Vlade „da nema relativizacije i revizionizma“, &nbsp;te naglasila da su opasne tvrdnje Dabižinović, koja povezuje direktno zločine 90ih sa aktuelnim dešavanjima, te da je riječ o izolovanom događaju.
Istoričar Filip Kuzman ocjenjuje, pak, da se mnogi postupci vlasti i opozicije, a u vezi sa ratnim zločinima, povlače samo zarad dobijanja političkih poena.
„Ima svijetlih primjera, ali su većinom u pitanju sitno politikantstvo i neiskrenost“, kazao je on. Podsjetio je na usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Skupštini Crne Gore koju je inicirala aktuelna opozicija, koja, dok je bila na vlasti, o tome nije razmišljala.
<h2>Uskoro obilježje u Kaluđerskom lazu, možda i za žrtve deportacije u Herceg Novom</h2>
To što su se pojedini crnogorski zvaničnici izvinili susjedima za ratne zločine bio je simbolički iskorak, ali nije bio dovoljan i nije uticao na državnu politiku, poručila je direktorica CGO Daliborka Uljarević.
„Ona nije bila praćena onim čime je trebalo da bude praćena – učinkovitim pravosudnim postupcima, onim što je trebalo da bude uključivanje činjenica o ulozi Crne Gore u agresiji na Dubrovnik i dešavanjima u Bosni i Hercegovini u udžbenike i u obrazovnu politiku. Nije bilo podrške za izgradnju memorijala, niti je to javno priznanje i empatija prema žrtvama.“
Istoričarka Marijana Toma smatra da je upravo memorijalizacija jedan od najvažnijih koraka na putu ka suočavanju s prošlošću.
„Memorijalizacija je usmjerena ka tome da se oda zvanično i javno priznanje onoga što se desilo u prošlosti. To je strategija za državno priznanje patnje žrtava.“
U Crnoj Gori u ovom trenutku imamo samo jedno spomen obilježje za žrtve rata. Nalazi se u Podgorici, u parku na Pobrežju, i posvećeno je svim stradalima u ratovima devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije.
Dakle, žrtve jednog od najvećih ratnih zločina počinjenih na teritoriji Crne Gore tokom tog perioda, kao što je stradanje kosovskih civila albanske nacionalnosti u Kaluđerskom lazu kod Rožaja (1999. godine), nemaju obilježje. Tada su, podsjećamo, pripadnici Vojske Savezne Republike Jugoslavije ubili 21 osobu i ranili sedam.
Mještanin Kaluđerskog laza Hadži Ljajči govorio je na konferenciji o značaju koji bi podizanje spomen obilježja imalo za cjelokupno društvo.
„Spomen obilježje žrtvama zločina bio bi svojevrsni signal da sve nije propalo i da istina ne umire… Poslije 26 godina spomen obilježje bi imalo značaj za sjećanje, po edukaciju mladih naraštaja“, kazao je on i ocijenio da ipak nema istinite riješenosti da taj zločin dobije sudski epilog.
Na konferenciji se čula ohrabrujuća informacija u vezi sa dugogodišnjom inicijativom da se u Kaluđerskom lazu podigne obilježje u znak sjećanja na stradale. Ministarka Tamara Vujović je saopštila da će komisija, koja je razmatrala taj predlog, pozitivno odgovoriti.
„Oko Kaluđerskog laza nema nikakvog spora da se radi o civilnim žrtvama. Bila je dilema zbog nezavršenog sudskog postupka, zatim da li je Crna Gora bila strana u ratu… Sada kažem da će taj predmet biti pozitivno riješen. Nije bila odluka samo DA i Ne, zato dugo traje taj proces.“
I inicijativa za podizanje spomen obilježja u Herceg Novom za žrtve deportacije je još na čekanju. Ministarka, pak, obećava da će se založiti da se ta obaveza realizuje.
„Mislim da se postigao apsolutni konsenzus da se taj događaj mora obilježiti memorijalom. Ja sam na sebe preuzela dodatnu obavezu da se posvetim tom pitanju i da se memorijal postavi“, obećala je Vujovićeva.
Sin deportovanog Osma Bajrovića, Alen Bajrović očekuje da Crna Gora najzad učini nešto po tom pitanju.
„Spomenik u Herceg Novom je najpotrebniji državi Crnoj Gori i njenim građanima, da se pokaže da je ovo civilizovano, a ne varvarsko društvo koje pokušava da izbjegne vrijednosti zdravih zajednica“, napomenuo je Bajrović, podjećajući da je za taj zločin odgovorna cjelokupna crnogorska vlast tog doba, na čelu sa predsjednikom, premijerom i ministrima.
Direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević smatra da u buduće godišnjicu deportacije u hercegnovskoj opštini ne treba da organizuje samo NVO sektor.
„Insistiramo da zajedno sa državom organizujemo obilježavanje godišnjice deportacije, a ne da to rade nevladine organizacije.“
Uz dostojno obilježavanje počinjenih zlodjela i odavanja počasti žrtvama, neophodno je i da u školama učimo što je učinjeno u ratovima devedesetih, s naglaskom na ono što su pojedinci uradili u ime Crne Gore.
„Ako nečega nema u obrazovanju mi ćemo biti u praznini i nećemo znati šta smo napravili nekom drugom. Šta treba da uradimo? Javno priznanje i da se izvinimo. Tranziciona pravda podrazumijeva i memorijalizaciju koja je javno priznanje nečije patnje i žrtve. Ja bih voljela da na zgradi Centra bezbjednosti u Herceg Novom stoji ploča. Da svaka mlada osoba koja tamo uđe treba da zna da treba da razmišlja svojom glavom. Da u jednom trenutku kaže – ja ovo neću raditi“, poručila je Ervina Dabižinović iz ANIME.
Mirsad Rastoder, iz Bošnjačkog nacionalnog vijeća, iskazao je punu podršku Akciji za ljudska prava zbog predložene Politike sjećanja.
„Podržavamo zajedništvo na putu za ozbiljnu strategiju, da pokušamo da dođemo do onih glava koje odlučuju i nameću potpuno drugačiji narativ“, kazao je on.
Rastoder je podsjetio da je spomen obilježje na Pobrežju civilnim žrtvama zločina devedesetih izgrađeno na inicijativu Foruma Bošnjaka, ali da je njihov predlog uključivao i posebne table sa opisima svih ratnih zločina u Crnoj Gori, koje su na kraju izostavljene.
Ipak, nije izostavljeno, smatra Alen Bajrović, iskazivanje pošte Pavlu Bulatoviću, čovjeku koji je u trenutku deportacije Muslimana i Bošnjaka bio na čelu crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova.
„Moram naglasiti da se ulica i danas u Pljevljima zove po Pavlu Bulatoviću. To je za mene poražavajuće. Apelovao bih da se ime ulice u Pljevljima po ratnom zločincu, cnogorskom ministru, ukloni, jer je bio direktni nalogodavac“, zatražio je Bajrović od ministarke kulture i medija.
Ona je odgovorila da nije upoznata sa postojanjem te ulice u pljevaljskoj opštini, ali da će inspektorke iz njenog resora provjeriti ove navode.
<h2>Istražiti i zločine prije devedesetih godina</h2>
Da ne treba stati samo na odavanju pošte stradalima tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije, smatra civilni aktivista Aleksandar Zeković. Poručuje da moramo biti jednaki prema svim žrtvama.
„Ne govorim samo o žrtvama Informbiroa, 1948. Ne sjećamo se ni nevinih civilnih žrtava 1918. godine, tokom sukoba u Crnoj Gori, pa poslije Drugog svjetskog rata u periodu 1941-1945. Gotovo smo deceniju ćutali o tome da te osobe nemaju pravo na grob… Jedan od najvećih zločina je bio u Baru kada je stradalo više albanskih i bošnjačkih mladića, a nema nikakvog obilježja o tome“, kazao je Zeković.
Ministarka Vujović je poručila da je važno govoriti i „o tom bolnom periodu naše istorije“.
„Ako smo 60-70 godina potiskivali tu temu i te žrtve, to je velika nepravda. To je sljedeća velika tema o kojoj treba pričati“. Istakla je da je Crna Gora u obavezi da poštuje rezolucije Savjeta Evrope kojima su osuđeni totalitarni režimi, među kojima je i komunizam. “Smatram da bi rješavanje ovog pitanja doprinijelo uobličavanju politike sjećanja na adekvatan način.”
Istoričar Miloš Vukanović, sa druge strane, smatra da nijedna politička partija nema pravo da otvara priče o Drugom svjetskom ratu i periodu nakon 1918. godine dok imamo zaboravljene žrtve ratova devedesetih.
„Hajde prvo da osvijetlimo devedesete, da bismo samim tim pomogli društvu da postane zrelije da se bavi svim zločinima“, kazao je on.
Konferencija „Politika sjećanja: Memorijalizacija ratnih zločina kao temelj zajedničke budućnosti“ je organizovana u okviru projekta „Zajedno do pravde: Pravna, psihološka i društvena podrška žrtvama ratnih zločina“, koji sprovodi Akcija za ljudska prava, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA: Vujović najavila memorijalnu ploču za žrtve zločina u Kaluđerskom lazu

Porazna je činjenica da i nakon toliko godina pravosnažne presude za zločin u Kaluđerskom lazu nema, niti imena odgovornih - kazala je odbornica Bošnjačke stranke u Skupštini Opštine Rožaje Amina Dautović.
Danas se, kako ističe, navršava 26 godina od zločina u Kaluđerskom lazu, u kojem su pripadnici Vojske Savezne Republike Jugoslavije ubili 22 civila i ranili još sedam na ovom području u blizini Rožaja.
- Među žrtvama je bilo žena, djece i starih, a ubijeni su samo zato što su bili albanske nacionalnosti. Ovaj zločin bio je i svojevrsna refleksija dešavanja na Kosovu, sa obzirom na to da se radi o pograničnom dijelu između Crne Gore i Kosova, a sve kako bi se pojačao efekat etničkog čišćenja, koje je bilo na snazi - rekla je Dautović.
Spomen obilježje žrtvama, kako dodaje, ne postoji, uprkos inicijativi za podizanje istog, a neutješne porodice žrtava i danas traže adresu za obeštećenje.
- Ovim putem podržavamo inicijativu za podizanje spomen obilježja žrtvama zločina u Kaluđerskom lazu, te još jednom pozivamo tužilaštvo da ispita okolnosti pod kojim su nedužni ljudi ubijeni, te da adekvatno osudi počinioce i nalogodavce ovog zločina - poručila je Dautović&nbsp;
Iako kasno, kako dodaje, pružena ruka pravde može biti jedina utjeha za porodice žrtava.
- Jedini način za izgradnju bolje budućnosti za naše društvo je realno suočavanje s prošlošću - zaključila je Dautović.

Dautović: Pravde za porodice žrtava zločina u Kaluđerskom lazu poslije 26 godina još nema

Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) je saopšteno da su, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, ponovo formirani krivični predmeti povodom ratnih zločina u Morinju, Bukovici i Kaluđerskom lazu i zbog deportacije izbjeglica iz Herceg Novog.
Predmeti su, kako su kazali, dodijeljeni u rad specijalnim tužiocima koji su godišnjem rasporedom poslova specijalizovani za krivična djela ratnih zločina.
- U novoformiranim predmetima su obrazovani i specijalni istražni timovi, u skladu sa Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu, koji će, između ostalog, vršiti analizu ranije formiranih krivičnih predmeta povodom istih događaja u kojima su krivični postupci pravosnažno završeni, uz obavezu da pribavljaju i nove dokaze, ali i da vrše pretragu baze podataka Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove - ističe se u saopštenju SDT.
Dodaju da je Novović, prije ponovnog formiranja krivičnih predmeta, donio planove postupanja u vezi sa predmetima ratnih zločina koji su u fazi izviđaja ili istrage, odnosno u vezi sa događajima koji su obuhvaćeni već okončanim postupcima za ratne zločine, a kojima je uredio mjere i aktivnosti koje će SDT preduzimati sa ciljem donošenja tužilačkih odluka u što kraćem roku, odnosno razmatranja pravnih mogućnosti za dalje postupanje na osnovu raspoloživih i eventualno novih dokaza.
- Donošenjem planova postupanja, u čijoj izradi je učestovala i radna grupa koju je obrazovao i kojom je rukovodio glavni specijalni tužilac, Specijalno državno tužilaštvo je započelo sa ispunjavanjem obaveza u skladu sa Strategijom za istraživanje ratnih zločina 2024. - 2027. godine i pratećim Akcionim planom za sprovođenje Strategije za istraživanje ratnih zločina 2024.-2025. godine - zaključili su u SDT.

1250x600

1084x550

Ponovo formirani predmeti povodom ratnih zločina u Morinju, Bukovici, Kaluđerskom lazu i zbog deportacije izbjeglica iz Herceg Novog

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: kaluderski-laz

HRA: Vujović najavila memorijalnu ploču za žrtve zločina u Kaluđerskom lazu

Dautović: Pravde za porodice žrtava zločina u Kaluđerskom lazu poslije 26 godina još nema

Ponovo formirani predmeti povodom ratnih zločina u Morinju, Bukovici, Kaluđerskom lazu i zbog deportacije izbjeglica iz Herceg Novog

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO