Centralna izborna komisija Rumunije odbila je kandidaturu proruskog kandidata krajnje desnice Kalina Đorđeskua na ponovljenim predsjedničkim izborima u maju.
Najavljeno je da će kasnije biti saopšteno obrazloženje odluke.
Odbijanje njegove kandidature, što su lideri krajnje desnih stranaka osudili kao nedemokratsko, može se osporiti na Ustavnom sudu.
Đorđesku je odluku ocijenio kao "direktan udar u srce demokratije širom svijeta".
Desetine pristalica populiste Đorđeskua okupilo se ispred izborne komisije uzvikujući "Sloboda" i nakratko pokušalo da se probije kroz bezbjednosni kordon, prenio je Rojters.
Đorđesku koji je kritičan prema NATO-u i protivi se rumunskoj pomoći Ukrajini protiv ruske invazije, podnio je 7. marta kandidaturu za ponovno glasanje u maju usred sumnji da će mu biti dozvoljeno da se kandiduje.
Prvi krug predsjedničkih izbora poništio je Ustavni sud 6. decembra pozivajući se na navode o ruskom miješanju u korist Đorđeskua, što je Moskva demantovala.
Članovi administracije predsjednika SAD Donalda Trampa poništene izbore u Rumuniji ocijenili su primjerom kako "evropske vlade guše slobodu govora i političke protivnike".
Đorđesku je pod istragom zbog šest tačaka optužnice, uključujući članstvo u fašističkoj organizaciji i širenje lažnih informacija o finansiranju kampanje.
On je negirao sve optužbe.
Đorđesku je bio malo poznat u Rumuniji sve dok neočekivano nije pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora 24. novembra s osvojenih oko 22 odsto glasova.
Ovaj 62-godišnjak je trebalo da se suoči sa proevropskom centrističkom kandidatkinjom Elenom Laskoni u drugom krugu, koji je smatran referendumom o budućem kursu Rumunije, članice NATO-a i Evropske unije.
Mada je poništavanje izbora pogoršalo duboke podjele u rumunskoj politici i izazvalo međunarodnu zabrinutost, novi predsjednički izbori zakazani su za 4. maj, a mogući drugi krug 18. maja.
Samo nekoliko dana prije glasanja, Đorđesku je pokrenuo TikTok kampanju pozivajući na prekid pomoći Ukrajini. Takođe je izrazio sumnju po pitanju članstva Rumunije u NATO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odbijena kandidatura krajnjeg desničara u Rumuniji za predsjedničke izbore

Krajnje desničarski rumunski populista Kalin Đorđesku, pobjednik poništenog prvog kruga predsjedničkih izbora u Rumuniji, zaustavljen je u saobraćaju i priveden u Tužilaštvo na saslušanje, naveo je danas njegov tim.
Za sada se ne zna zašto je priveden Đorđesku, ni da li je optužen za nešto, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tim Đorđeskua je napisao da je priveden dok je išao da podnese kandidaturu za ponovne predsjedničke izbore.
Pobjeda Đorđeskua u prvom krugu predsjedničkih izbora u novembru i tvrdnje o miješanju Rusije u taj proces, doveli su do toga da Ustavni sud odlukom bez presedana poništi izbore samo dva dana prije održavanja drugog kruga 8. decembra.
Đorđesku je tvrdio da su izbori nezakonito i protivustavno poništeni i da nije radio bilo šta što je zabranjeno.
Prvi krug ponovnih izbora je zakazan za 4. maj.
Ako nijedan kandidat ne dobije više od 50 odsto glasova, drugi krug će biti dvije sedmice kasnije, 18. maja.

1084x550

U Rumuniji priveden desničar Đorđesku

Evropski sud za ljudska prava odbio je u utorak žalbu krajnje desničarskog kandidata Kalina Đorđeskua na odluku rumunskog Ustavnog suda da, usred tvrdnji o miješanju Rusije, poništi glasanje na predsjedničkim izborima 2024. pošto je pobijedio u prvom krugu.
Evropski sud za ljudska prava sa sedištem u Strazburu saopštio je da je odbio Đoršeskuov zahtjev za hitnu odluku jer je "van okvira" mogućnosti suda da donese takvu mjeru za obaranje poništenja izbornog procesa.
Ranije malo poznati Đorđesku je postao poznat preko noći na TikToku, zbog čega je Evropska unija pokrenula istragu o toj društvenoj mreži.
Đorđesku je kritikovao poništavanje glasanja kao "formalizovani državni udar".
On je tražio od Evropskog suda za ljudska prava da donese takozvanu privremenu mjeru, hitnu odluku koju sud donosi samo u izuzetnim slučajevima, kada bi se podnosioci žalbe u suprotnom suočili s rizikom od nepopravljive štete.
- Zahtjev gospodina Đorđesku ne tiče se neposrednog rizika od nepopravljive štete - naveo je sud u obrazloženju odluke.
Rumunska Vlada je naložila je održavanje novih predsjedničkih izbora. Prvi krug bi trebalo da bude 4. maja, a drugi 18. maja ako nijedan kandidat u prvom krugu ne osvoji više od 50 odsto glasova.
Ustavni sud Rumunije poništio je predsjedničke izbore pošto su u obavještajnim dokumentima – s kojih je predsjednička kancelarija skinula oznaku - navedena "agresivna ruska hibridna dejstva", uključujući sajber napade.
Dokumenti takođe detaljno navode masovnu promociju Đorđeskua na društvenim medijima uoči glasanja.
Đorđesku koji je ranije izražavao divljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i koji je kritikovao NATO, nedavno se proglasio "ultra" pristalicom američkog predsjednika Donalda Trampa i negirao je veze s Moskvom.

Sud u Strazburu odbacio žalbu na poništenje predsjedničkih izbora u Rumuniji

Hiljade ljudi okupilo se u glavnom gradu Rumunije, Bukureštu, 12. januara kako bi protestovali protiv poništenja predsjedničkih izbora u decembru, na kojima je desničarski, proruski kandidat Kalin Đorđesku pobijedio u prvom krugu.
Protesti u Rumuniji traju od 6. decembra, kada je Ustavni sud poništio izbore dva dana prije drugog kruga zbog navoda o ruskom uplitanju.
Protestanti su 12. januara mahali rumunskim zastavama i nosili hrišćanske ikone, kao i transparente s natpisima "Demokratija", "Sloboda" i "Vratite nam drugi krug", zahtijevajući od suda da poništi svoju odluku.
Takođe su pozvali na ostavku odlazećeg predsjednika Klausa Johanisa, čiji je mandat istekao 21. decembra, ali ostaje na funkciji šefa države dok se ne izabere njegov nasljednik.
Iako je skup, koji je blokirao saobraćaj, bio miran, policija je saopštila da su uhapsili tri osobe zbog "posjedovanja noževa i drugih zabranjenih predmeta".
Đorđeslu, koji je kritičan prema NATO-u i protivi se rumunskoj podršci Ukrajini protiv ruske invazije, bio je malo poznata figura u Rumuniji sve dok neočekivano nije pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora 24. novembra s oko 22 odsto glasova.
Đorđesku, koji ima 62 godine, trebalo se suočiti s proevropskom centrističkom kandidatkinjom Elenom Laskoni u drugom krugu, koji se smatrao referendumom o budućem kursu Rumunije, članice NATO-a i Evropske unije.
Odluka Ustavnog suda da poništi izbore i naloži nove izbore donesena je nakon što su državni dokumenti pokazali da je Đorđesku, koji se kandidovao kao nezavisni kandidat, imao koristi od nepoštene kampanje na društvenim mrežama koju je vjerovatno organizovala Rusija. Moskva negira uplitanje u izbore.
Đorđeskuovi advokati podnijeli su zahtjev 10. januara Ustavnom sudu da revidira svoju odluku i vrati izborni rezultat.
Sličan zahtjev podnio je istog dana Džordž Simion, lider krajnje desničarske proruske stranke AUR, zajedno s parlamentarcima iz AUR-a. Stranka je najavila planove za organiziranje novih protesta.
Uoči skupa 12. januara, Simion je rekao novinarima da demonstranti zahtijevaju "slobodne izbore s nastavkom drugog kruga i poštovanje demokratije".
Proevropske stranke u Rumuniji postigle su dogovor krajem prošle godine da formiraju koalicionu vladu bez krajnje desnice nakon parlamentarnih izbora 1. decembra. Nova vlada je položila zakletvu 23. decembra.
Novi predsjednički izbori planirani su za 4. maj, s mogućim drugim krugom zakazanim za 18. maj, ali ostaje nejasno hoće li Đorđesku ponovo biti dopušteno kandidovanje za predsjednika.

U Rumuniji novi protesti zbog otkazanih predsjedničkih izbora

Rumunski Ustavni sud je danas potvrdio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora nakon ponovnog brojanja glasova. Kalin Đorđesku, malo poznati krajnje desničarski populista, za dlaku je pobijedio u prvom krugu, pobijedivši sadašnjeg premijera Marsela Čolakua.
Đorđesku će se u drugom krugu 8. decembra suočiti sa reformistom Elenom Laskoni, liderkom partije Spasimo Rumuniju. Laskoni je pobijedila Čolakua za samo 2.740 glasova.
Ponovno brojanje je podstaknuto žalbom Kristijana Terhesa, predsjedničkog kandidata koji je osvojio samo jedan odsto glasačkih listića. Terhes je saopšto je da je sud naložio ponovno brojanje „zbog sumnji na izbornu prevaru“, navodeći da su važeći glasovi dati za Ludovika Orbana koji je ispao iz trke, ali je ostao na glasačkom listiću, prebačeni na Laskonijevu.
On je takođe tvrdio da je Laskonijina stranka pozvala ljude da glasaju prije nego što su neka birališta u dijaspori zatvorena, rekavši da je prekršila izborne zakone protiv aktivnosti kampanje na dan izbora.
Mnogi posmatrači su upozorili da bi poništavanje glasanja moglo dodatno rasplamsati krizu koja je zahvatila rumunski politički establišment nakon prvog kruga.
Đorđeskuov neočekivani uspjeh izazvao je niz protesta ljudi zabrinutih da on predstavlja prijetnju demokratiji.
Bez imenovanja Đorđeskua, kabinet rumunskog predsjednika Klausa Johanisa saopštio je poslije sastanka Vrhovnog savjeta nacionalne odbrane prošlog četvrtka da je analiza dokumenata otkrila da je „predsjednički kandidat imao koristi zbog preferencijalnog tretmana koji je dala platforma TikTok“.
Rumunski nacionalni audio-vizuelni savet zatražio je od Evropske komisije da istraži ulogu TikToka na glasanju 24. novembra. Potpredsednik rumunskog regulatora za medije Ancom Pavel Popesku rekao je da će zatražiti suspenziju TikToka u Rumuniji ako istrage pronađu dokaze o „manipulisanju izbornim procesom“.
U nedjelju su u Rumuniji održani i parlamentarni izbori na kojima su prozapadne stranke osvojile najviše glasova i nastojaće da formiraju koalicionu vladu. Međutim, takođe je došlo do porasta podrške za krajnje desničarske nacionaliste koji su ostvarili ogroman uspjeh na izborima.

Rumunski Ustavni sud potvrdio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora

Ideja se ne prodaje za fotelju, kazao je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević nakon što su članovi Vlade iz redova njegove partije najavili da će sjutra podnijeti ostavke.
- Miševi, botovi, foteljaši, debelocrijevaši, mimeri, zaludnjaci svi vi koji ste danima preispitvali naš moralni kod, upamtite ova lica i njihove osmijehe - poručio je Knežević.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović danas je saopštio je da će on i njegova partijska kolegenica i ministarka saobraćaja Maja Vukićević sjutra na sjednici predsjedništva DNP-a podnijeti ostavke.
Ova odluka dolazi nakon što danas na sjednici Vlade nijesu podržane inicijative koje se tiču srpskog jezika, trobojke i zakona o dvojnom državljanstvu.
Knežević je dodao i da je ponosan.
- Ponosan sam što zajedno pišemo najljepše i najčasnije stranice crnogorske istorije - istakao je Knežević u objavi na mreži "X".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.8462%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzogovic-vukicevic-i-ja-sjutra-podnosimo-ostavke&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević: Ideja se ne prodaje za fotelju

Čečenski lider Ramzan Kadirov izjavio je da se protivi nastavku pregovora o mirnom rješenju sukoba u Ukrajini, ističući da "rat mora da bude okončan".
- Vjerujem da (rat) mora da bude završen, ali sam protiv pregovora nakon svega što je urađeno - rekao je Kadirov.
Izjava Kadirova dolazi uoči treće runde trilateralnih pregovora između Rusije, Ukrajine i SAD, koja je za 1. februar zakazana u Abu Dabiju.&nbsp;

Kadirov protiv pregovora o miru: Rat mora da bude okončan

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u prethodna 24 sata, obavljen je 2.201 ambulantni pregled, od čega 324 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 219 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 303.
- U istom periodu obavljeno je 67 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 107 pacijenata, &nbsp;od čega 14 u IBD-u - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 496 dijagnostičkih procedura, od čega 86 CT i 36 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 102 dijagnostičke procedure, od toga šest CT i devet MR pregleda - rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su naveli da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.252 pacijenta i odrađena 36.461 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, tokom proteklog dana, rođeno je 12 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko 2,2 hiljade pregleda

Američka mornarica poslala je dodatni ratni brod na Bliski istok, saopštio je danas američki zvaničnik za Reuters, u vrijeme velikog vojnog pojačanja u regionu i rastućih napetosti.
Zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da je USS Delbert D. Black ušao u region u posljednja 48 sata.&nbsp;
Time se broj razarača na Bliskom istoku povećava na šest, uz nosač aviona i tri druga plovila za priobalnu borbu. Ovaj dodatni ratni brod u regionu prvi je izvijestio CBS News.

Tag: kalin-dordesku