Cijena kafe tipa arabica od početka godine je porasla oko 28 odsto, dok je sredinom novembra dostigla oko 419 centi po funti, što je dodatnih tro odsto više nego početkom mjeseca.
Rast cijene rezultat je smanjenih globalnih zaliha i otežanog snabdijevanja, prenosi SEEbiz. 
Prema podacima Međunarodne organizacije za kafu (ICO), globalni izvoz u tekućoj godini pao je 0,3 odsto na 138,6 miliona vreća. Ispodprosječne padavine u Brazilu smanjile su prinose i kvalitet zrna, dok je uragan u srednjoj Americi uništio dio zaliha.
Kašnjenja u otpremi zbog nedostatka kontejnera dodatno ograničavaju ponudu, a jačanje brazilskog reala dodatno poskupljuje kafu jer smanjuje izvoznu isplativost proizvođača. 
Do kraja godine očekuje se stabilizacija cijena arabice u rasponu od 400 do 430 centi po funti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kafa od početka godine skuplja 28 odsto

Cijene kafe u Njemačkoj bilježe blagi pad, nakon dužeg perioda snažnog rasta.
Veliki maloprodajni lanci, uključujući Lidl, Kaufland i Aldi, snizili su cijene svojih robnih marki kafe oko sedam odsto, pokazala je anketa DPA.
Pakovanje od jednog kilograma kafe u zrnu sada košta između 11,99 i 12,99 eura, u zavisnosti od vrste, dok se pola kilograma mljevene pržene kafe može kupiti za 5,49 eura, prenose Nezavisne novine.
Iako je riječ o prvom padu cijene u dužem periodu, kafa je i dalje značajno skuplja nego početkom godine. 
Podaci aplikacije za poređenje cijena Smhaggle pokazuju da su 2023. godine kupci za kilogram kafe u zrnu plaćali manje od osam eura, a mljevena pržena kafa koštala je manje od četiri eura.
Snažan rast cijena bio je izazvan višim cijenama sirovina uslijed suše i loše žetve u ključnim zemljama proizvođačima. Zbog visokih cijena, potrošači sada sve češće kupuju proizvode samo kada su na sniženju.

Kafa pojeftinila poslije dužeg rasta cijene

Dok većina ljudi u talogu kafe vidi kraj jedne ,,šoljice razgovora”, mladi psiholog sa Cetinja, Marko Milačić u njemu otkriva početak stvaranja. On je trenutno jedini koji se na ovim prostorima bavi izradom proizvoda od reciklirane kafe. Njegovi suveniri, naročito domine, posebni su i po ideji i po načinu izrade, što ovaj projekat čini unikatnim crnogorskim proizvodom. Kroz inovativan pristup, od ostataka kafe stvara jedinstvene suvenire, pretvarajući otpad u predmete koji nose i materijalnu i simboličku vrijednost. - U srednjem vijeku nije postojala nauka kakvu poznajemo danas. Alhemičari su razvijali osnovne laboratorijske tehnike, a njihovi ciljevi su bili i duhovni i materijalni. Ja u svemu tome vidim paralelu sa modernim preduzetništvom i psihologijom, i jedno i drugo zahtijevaju lični preobražaj – kazao je Marko u emisiji ,,Intervju” na Radio Cetinje. Poput nekadašnjih alhemičara, on i sam pokušava da od nečega što na prvi pogled izgleda bezvrijedno, stvori proizvod koji ima ekološku, simboličku i tržišnu vrijednost. Put od prve ideje, kako je kazao, do finalnog proizvoda nije bio lak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025091028_48784048ed954ecfc60270fbdc33c322db8bad3385726cbeb7ff63c17088cfa8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025091028_48784048ed954ecfc60270fbdc33c322db8bad3385726cbeb7ff63c17088cfa8" data-rendition-name="original" width="1263" height="937" loading="lazy" alt="Markova umjetnost"> <figcaption>Markova umjetnost(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - Put od slike u glavi do fizičkog proizvoda trajao je više od dvije godine iako sam proces izrade suvenira od kafe nije dug. Za jedan proizvod dovoljan je talog iz 1 do 2 šoljice kafe, nešto veziva i silikonski kalupi – &nbsp;ističe Marko. Kao i mnogi inovatori, suočavao se s nedostatkom resursa i razumijevanja za ono što radi. Ipak, uz upornost, stvorio je proizvod koji je već našao kupce izvan Crne Gore. - Znam osobe koje su cijeli život provele razvijajući neki proizvod i nisu uspjeli da ga komercijalizuju. Meni je trebalo dvije godine i to smatram uspjehom - kaže mladi psiholog sa Cetinja. Najveći dio sirovine, kako je objasnio, prikuplja iz svog domaćinstva, ali i &nbsp;iz nekoliko lokalnih kafića. - Interesantno je da prosječni stanovnik Crne Gore popije 2,5 kafe dnevno - kazao je Marko i dodao da je veziva u početku pravio od papira, a danas ih dominantno uvozi iz Kine i SAD-a kako bi smanjio troškove. Iako u regionu postoje različite inicijative koje se bave reciklažom kafe, Milačić ističe da nijedna nije prerasla u kontinuiranu, organizovanu proizvodnju. - Moj projekat je prepoznat i podržan kroz evropske fondove, a domaće institucije još uvijek nijesu pokazale dovoljno razumijevanja za ovakav vid preduzetništva. Problem nije u ideji, već u nedostatku sistemske podrške – smatra on. Uprkos nedostatku razumijevanju i podrške, mladi inovator sa Cetinja, vjeruje da je ovo tek početak. Planira da nastavi promociju koncepta društveno odgovornog preduzetništva i vjeruje da će Crna Gora, ulaskom u Evropsku Uniju, prepoznati značaj ovakvih inicijativa.

Crnogorski alhemičar koji pretvara kafu u umjetnost: Od taloga do unikatnih suvenira

Cijene kafe "Arabica" nastavile su da rastu nakon što su dostigle 2,20 dolara po kilogramu usljed sve većih strahova zbog globalnog manjka ponude.
Cijene su uvećane za više od 50 odsto od avgusta i približile se rekordno visokom nivou iz februara.
Regioni koji proizvode kafu u Brazilu, vodećem proizvođaču, prolaze kroz intenzivnu sušu zbog klimatskih promjena.
Prema riječima lokalnih poljoprivrednika, neredovne proljetne kiše, posebno u Minas Žeraiu, gdje su nivoi padavina do 20. oktobra bili najniži u posljednje četiri godine, dovode u opasnost cvjetanje kafe i njenu produktivnost.
Situaciju dodatno otežava to što bi američki predsjednik Donald Tramp mogao da uvede nove carine Kolumbiji, velikom proizvođaču visokokvalitetne "Arabice" zbog diplomatskog spora dvije zemlje.
Trgovci očekuju i trgovinske pregovore između SAD i Brazila o potencijalnoj reviziji američkih carina na uvoz kafe od 50 odsto.

Cijene kafe "Arabica" nastavile da rastu, strah od globalnog manjka ponude

Američki potrošači mogu da očekuju nagla povećanja cijena osnovnih namirnica, poput kafe, ako se administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa bude držala plana da uvede carine od 50 odsto na sav uvoz iz Brazila.
Analitičari smatraju da bi predložene carine na uvoz zaustavile dopremanje brazilske kafe u SAD, jer ni američke pržionice ni brazilski izvoznici ne bi mogli da premoste razliku u cijenama koja bi nastala zbog novih nameta, prenosi Biznis.ba.
Tramp je u srijedu povećao carine na brazilski uvoz sa deset na 50 odsto, koje stupaju na snagu 1. augusta, uprkos tome što SAD imaju trgovinski suficit od 7,4 milijarde američkih dolara sa Brazilom.
Oko trećine kafe koja se konzumira u SAD, najvećem svjetskom potrošaču tog napitka, dolazi iz Brazila. Ta južnoamerička zemlja je prošle godine isporučila 8,14 miliona vreća od 60 kilograma u SAD, što je 30 odsto više nego 2023. godine.
Viši broker i konsultant za kafu Majkl Nudžent rekao je da će SAD kupiti kafu od nekog drugog - Kolumbije, Hondurasa, Perua ili Vijetnama, ali ne po količini ili cijeni koju nudi Brazil.
- S druge strane, ne mislim da bi bilo ekonomski isplativo prodavati brazilsku kafu u SAD sa carinom od 50 odsto - dodao je Nudžent.

Cijene u SAD naglo rastu

Ovogodišnja berba kafe sorte Robusta, uključujući i cijenjenu sortu Conilon, odlično napreduje, te bi urod mogao i nadmašiti ranije prognoze, rekli su brojni stručnjaci iz te industrije, koji kažu i da bi dobra žetva mogla sniziti globalne nabavne cijene.
- Podaci s terena ukazuju na odlične prinose ove godine, i sad su očekivanja da bi mogao premašiti projekcije - rekao je agenciji Rojters Jonas Ferareso, brazilski agronom specijaliziran za kafu koji savjetuje tamošnje poljoprivrednike, dodavši da sve dosadašnje brojke ukazuju da bi se moglo raditi o rekordno dobroj sezoni.
Iz zadruge Cooabriel – najveće za uzgoj kafe sorte Conilon u Brazilu – kažu da je trenutno na vrhuncu žetva u jugoistočnoj pokrajini Espirito Santo.&nbsp;
Po riječima predsjednika zadruge, Luiza Karlosa Bastianela, dosad je dovršeno oko četvrtina ovogodišnje žetve. Prema robnoj brokerskoj kući StoneX, do 26. maja već je ubrano oko 23,4 posto cjelogodišnjeg očekivanog uroda Robuste u Brazilu za 2025 godinu.
- Zbog toga sada možemo očekivati da će ove godine žetva biti dosta veća, vjerovatno veća i od one iz 2022. godine, a pritom bi i kvaliteta trebala biti dosta dobra, rekao je Bastianello, dodavši da se predviđa da će se ove godine u Espirito Santu proizvesti više od 17 miliona vreća kafe, svaka teška 60 kilograma, prenose Financije.
Tokom posljednje veće berbe, iz 2022. godine, uzgajivači su prikupili oko 16 miliona vreća od 60 kilograma, što znači da bi konačni urod ove godine mogao biti za 6 posto, ili za oko 60.000 tona, veći. Neuobičajeno obilne padavine u toj regiji usred ovogodišnje berbe ne predstavljaju nikakav problem, a upućuju da bi i sljedeće godine berba mogla biti dobra.
U međuvremenu, cijene kafe su padu, kaže Fernando Maksimiliano, menadžer za tržište kafe iz brokerske kuće StoneX u Brazilu.
- Cijene kafe Robusta u posljednjih je nekoliko sedmica u značajnom padu. To je već znak da pristiže ova nova žetva - kazao je Maksimiliano.
Prošle sedmice, cijena Robusta kafe na međunarodnom tržištu ICE pala je na najniži nivo u posljednjih pet i po mjeseci, na cijenu od 4.550 američkih dolara za tonu.
Zbog potencijalno rekordnog uroda sad raste pritisak na uzgajivače Robuste, koji užurbano obavljaju žetvu, jer žele prodati urod prije nego što cijene nastave padati.
- Trenutno su uzgajivači zabrinuti kako bi ova povećana ponuda kafe na tržištu mogla utjecati na cijene u narednim mjesecima - zaključuje Maksimiliano.
Oni koji se bave trgovinom kafe kažu da ovakav razvoj događaja najvjerovatnije neće uticati na prodajne cijene, jer kriza s kafom traje već neko vrijeme, još od pandemije, a posebno od istorijski loše berbe 2022. godine. Po njima, trebaće još vremena da se tržište stabilizuje.

Neočekivano dobra berba kafe u Brazilu: Hoće li se mijenjati cijene

Zamjena obične kafe napitkom od biljke matcha (mača) koja je u svijetu u posljednje vrijeme sve popularnija, pomaže u smanjivanju stresa i suzbijanju anksioznosti, pokazale su studije. Naučnici su utvrdili da su zdrave odrasle osobe koje su konzumirale maču 15 dana imale značajno smanjen nivo anksioznosti.
Mnogi ljudi započinju dan kafom da bi se probudili i krenuli, ali prelazak na maču može donijeti dodatnu korist, smanjenje stresa i anksioznosti.
Mača, biljka jarko zelene boje i specifičnog ukusa, se pravi od gornja tri sloja mladih listova biljke Camellia sinensis. Uzgaja se u sijenci, što omogućava lišću biljke da razvije više biološki aktivnih jedinjenja (poput aminokisjelina) od drugih čajeva.
<h2>Kako mača smanjuje stres i anksioznost?</h2>
Studija je pokazala da su zdrave odrasle osobe koje su konzumirale maču 15 dana imale značajno smanjen nivo anksioznosti. Mača može imati ovaj efekat zbog dva jedinjenja: L-teanina i epigalokatehin galata (EGCG).
L-teanin je aminokisjelina prisutna u zelenom čaju koja ima umirujući efekat. Pošto je mača koncentrovani oblik zelenog čaja, smatra se da L-teanin ima izraženiji efekat zbog veće količine.
- Pokazalo se da promoviše opuštanje bez sedacije povećanjem aktivnosti alfa moždanih talasa i modulacijom neurotransmitera kao što su GABA, dopamin i serotonin- objasnio je dr Li A. Frejm, izvršni direktor Kancelarije za integrativnu medicinu i zdravlje na Medicinskom fakultetu i zdravstvenim naukama Univerziteta Džordž Vašington.
Mača takođe sadrži EGCG, biljno jedinjenje koje može pomoći u smanjenju upale i oksidativnog stresa, što se može povezati sa anksioznošću.
<h2>Kako mača može imati smirujući efekat ako sadrži kofein?</h2>
Mača generalno sadrži manje kofeina od kafe ili espresa. Šolja kafe od 2,5 decilitra sadrži oko 96 mg kofeina, dok espreso ima oko 64 mg u 30 ml. S druge strane, mača obično sadrži između 19 i 44 mg kofeina po gramu, u zavisnosti od vrste i pripreme.
Kofein se brzo apsorbuje u tijelo, stimuliše nervni sistem i može povećati nivoe adrenalina i kortizola – hormona povezanih sa stresom. Ali ono što maču čini posebnom je to što sadrži i druga jedinjenja, kao što je L-teanin, koja ublažavaju ovaj efekat i pomažu tijelu da ostane smireno i fokusirano, bez naglih „naleta“ energije i nervoze.
<h2>Koliko mače treba da popijete za umirujući efekat?</h2>
Količina mače koja je potrebna za umirujući efekat varira, ali istraživanja pokazuju da je optimalna doza L-teanina oko 200 miligrama.
- Vjerovatno će vam trebati 2 do 4 grama visokokvalitetne mače, što je jedna ili dvije porcije- rekao je Frejm.
Ovo je količina koja se obično nalazi u ceremonijalnoj mači, koja se pravi od mlađih listova čaja i zbog toga je jača. Konstantno pijenje mače može pomoći u smanjenju stresa tokom vremena, ali čak i povremena šoljica može pomoći, piše „Verywell Health“.
Važan je i način pripreme. Mača je odlična u raznim jelima, kao što su dezerti, ali EGCG i L-teanin mogu biti uništeni visokim temperaturama koje se obično koriste tokom dužeg kuvanja. Zbog toga je najbolje konzumirati maču u obliku napitka. 
&nbsp;

Ko se Matcha latte-a lati, manje je anksiozan

Futuresi kave u Njujorku popeli su se na najviši nivo od 1997. zbog zabrinutosti za usjeve kod najboljih uzgajivača, prijeteći daljim povećanjem troškova za pržionice i potrošače.
Arabica, vrhunska sorta omiljena za specijalna piva, porasla je čak tri odsto u ponedjeljak. Cijene kafe skočile su ove godine zbog velikih poremećaja u snabdijevanju ključnih proizvođača od Brazila do Vijetnama, pri čemu je jeftinija vrsta robuste koja se koristi u instant pićima nedavno dostigla najviše cijene od 1970-ih, prenosi SEEbiz.
Porasla je zabrinutost da će se snabdijevanje iz Brazila usporiti nakon duge suše koja je oštetila stabla kafe, što bi moglo smanjiti proizvodnju sljedeće sezone.
Potencijal za žetvu sljedeće godine "sigurno je bio pod uticajem dugog sušnog i vrućeg razdoblja koje je uticalo na usjeve kafe arabice do septembra", napisao je analitičar Rabobanka Guilherme Morya u izvještaju.
To vrijedi čak i nakon što je kiša u oktobru dovela do "izvrsnog cvjetanja" drveća, dodao je Morya.
Sada postoji strah da se cvijeće neće fiksirati na grane, dovodeći urod u opasnost, jer se cvijeće kasnije razvije kod trešnje koje sadrže grah.
Dodatni pritisak je mogućnost da bi snažan tempo izvoza arabice ove godine mogao rezultirati malim zalihama do kraja tekuće sezone. Inostrana poljoprivredna služba Ministarstva poljoprivrede SAD-a procjenjuje da će zalihe brazilske kafe doseći samo 1,2 miliona vrećica kada trenutna sezona završi u junu, što je pad od 26 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Cijene kafe najviše u 27 godina

Velike suše ugrozile su usjeve kafe u Brazilu i Vijetnamu, koji su najveći svjetski proizvođači te biljke, a potencijalna nestašica kafe ne zaobilazi ni Crnu Goru. Kafu je ovih dana teško nabaviti, a to potvrđuju i vlasnici crnogorskih firmi koji se bave prodajom kafe. Na velikim su mukama: kafe u nabavci čas ima-čas nema, a neizvjesno je hoće li ova nimalo zavidna situacija potrajati, piše portal RTCG.
Loša je godina, a loš i rod, a sa druge strane vlasnici firmi za prodaju kafe ne žele da iznevjere svoje potrošače.
To je potvrdio i vlasnik fabrike kafe "Crnagorakop" Slobodan Babić.
- Nijesu samo velike suše znatno uticale da poskupe transporti. Tu su i poplave u Indiji. Svjedočimo jako lošoj situaciji. Kuburimo sa svim još od početka godine - požalio se Babić za Portal RTCG.
Cijena kafe non-stop skače, a Babić kaže da su im spas zalihe, mada se i trude da ne povećavaju cijene.
- Mi ćemo da poskupljenjem sačekati. Naša politika nije da svako malo dižemo cijene. To nije popularno. Nikad nam teže nije bilo, ali trudimo se koliko možemo da ne iznevjerimo naše potrošače - rekao je Babić.
Cijena kafe u podgoričkim marketima na jučerašnji dan se kretala od euro i 19 do euro i 39 centi za 100 grama. Cijena za dvesta grama kafe na rafovima stajala je od 2, 38 do 2, 70, a negdje i do 2, 99 eura.
Poskupljenje je najavljeno još krajem juna, a tada su i mediji u Srbiji objavili da će i u toj zemlji biti povećane cijene kafe.
Informaciju o poskupljenju kafe „Atlantik grupa“ komentarisala je kao opravdanu, pisala je Politika.&nbsp;
- Generalno govoreći, i dalje poslujemo u okruženju visokih cijena sirovina i usluga. U slučaju kafe, uglavnom, usljed slabije berbe, logističkih problema s pristizanjem brodova, male raspoloživosti kafe na spot tržištu, involviranosti fondova na berzama. Konkretnije, kod arabike je zbog logističkih problema dostava kafe iz Brazila kasnila od kraja 2023. godine. Fondovi su kratkoročno iskoristili manjak kafe i podigli nivo berze, a time i cijenu arabike na visok nivo - naveli su iz ove grupe.
<h2>Suša komplikuje početak sezone</h2>
U izvještaju Škole agrobiznisa Univeziteta u Sao Paulu navodi se da je sezona žetve u najvećoj južnoameričkoj zemlji Brazilu praktično ravna u odnosu na prošlu godinu.
- Izvoz je čak i porastao, aktuelna suša već komplikuje početak sljedeće sezone 2025/2026 - navodi se u izveštaju.
Brazil je, kao najvećeg svjetskog proizvođača kafe, pogodio najduži period bez padavina u više od sedam decenija, uz natprosječne temperature, što utiče na prinose te egzotične biljke, prenosi Tanjug.
I Vijetnam, drugi po veličini proizvođač u svijetu, istovremeno doživljava vrućinu i sušu, što takođe utiče na usjeve u toj zemlji.

Loša godina, a cijene nikad veće: Crnoj Gori prijeti nestašica kafe

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: kafa