Prijetnje upućene reisu Islamske zajednice Rifatu Fejziću, kao i zabrinjavajuća dešavanja i govor mržnje koji posljednjih dana odjekuje Crnom Gorom, duboko potkopavaju temeljne vrijednosti crnogorskog društva, saopšteno je iz kabineta predsjednika države Jakova Milatovića.
Prema saopštenju, svaka prijetnja, uvreda i napad na bilo koga zbog vjerske, nacionalne, socijalne ili bilo koje druge različitosti, ujedno je napad na samu suštinu Crne Gore.
- Multikonfesionalnost, multikulturalnost i građanski karakter crnogorskog društva nijesu samo deklarativne vrijednosti, već duboko usađene vertikale na kojima počiva i naš istorijski i naš savremeni kolektivni identitet - dodaje se.
Zato je, kako se ističe, važno da institucije sistema djeluju neselektivno, brzo i odlučno i pokažu da niko u Crnoj Gori ne smije biti iznad zakona, niti iko smije ostati nezaštićen od strane države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kabinet Milatovića: Prijetnje reisu, zabrinjavajuća dešavanja i govor mržnje potkopavaju temeljne vrijednosti crnogorskog društva

Zvanična statistika pokazuje da su cijene zakupa stanova u Crnoj Gori u istom tom periodu porasle za više od 80 odsto, dok su cijene kvadrata za kupovinu gotovo udvostručene, piše Radio Slobodna Evropa RSE.
Povezujući stanje na tržištu nekretnina i zapošljavanja sa velikim prilivom stranaca, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je prošlog mjeseca na uvođenje odgovornije migracione politike.
Naime, u Crnoj Gori – u kojoj živi oko 620.000 stanovnika – trenutno boravi oko 100.000 stranih državljana, uglavnom iz Srbije, Rusije, Ukrajine, Turske..
- Vrijeme je da imigraciona politika bude odgovorna, da naše tržište rada bude pravedno, da stanove i poslove prvo obezbijedimo našim ljudima - kazao je Milatović.
Iz Kabineta predsjednika su za RSE kazali da sprovode detaljnu analizu postojećeg stanja, kako bi definisali mjere koje će predložiti Vladi u cilju zaštite standarda građana Crne Gore.
Crna Gora je tradicionalno zemlja visoke stope odseljavanja (emigracije) ali u posljednjoj deceniji bilježi i visoku stopu doseljavanja (imigracije), pojašnjava za RSE direktorica Centra za migracione politike i multikulturalizma Dragana Otašević.
- Ovaj fenomen ukazuje da se migracioni tokovi u potpunosti mijenjaju. Takva promjena zahtijeva i prilagođavanje postojeće migracione politike novim društveno – ekonomskim okolnostima - rekla je Otašević.
Smatra da cilj Crne Gore treba da bude balansirana migraciona politika koja će voditi računa o interesima građana i tržišta, uz puno uvažavanje prava stranaca i promovisanje njihove integracije u društvo.
Iz Međunarodne organizacije za migrante su za RSE kazali da su spremni da podrže sve buduće institucionalne aktivnosti države u ovoj oblasti koje su usklađene sa okvirom Globalnog dogovora o migracijama.
Crna Gora je potpisnica više međunarodnih konvencija i drugih akata koji se tiču zaštite prava migranta.
<h2>Kako "zaštititi" domaću radnu snagu</h2>
Iz Ministarstva rada ističu da Vlada ima mehanizam zaštite domaćeg stanovništva u oblasti zapošljavanja kroz takozvanu godišnju kvotu za strance.
Kvotom se utvrđuju djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati – građevinarstvo, ugostiteljstvo…
U posljednjih pet godina je godišnja kvota za zapošljavanje stranaca povećana sa oko 20.500 na nepunih 29.000.
Međutim, stranci se zapošljavaju i u oblastima na koje se ove kvote ne odnose.
Tako je prošle godine, prema odgovorima Ministarstva za RSE, privremenu dozvolu za rad dobilo više od 38.000 stranih državljana.
Uglavnom je riječ o državljanina zemalja regiona, Rusije, Turske i Azerbejdžana.
Otašević objašnjava da su uvijek postojali poslovi koje domaće stanovništvo ne želi ili ne može da radi, a koje prihvataju strani radnici koji u Crnu Goru dolaze u potrazi za boljim uslovima života.
- Trebamo da prihvatimo realnost da Crna Gora nije privlačna samo imućnim inostranim investitorima već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja, uključujući i potomke naših iseljenika - kazala je ona.
Dodaje i da je Crna Gora već započela proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama tržišta rada.
Tako je izmjenama Zakona o strancima predviđeno njihovo zapošljavanje u tri prioritetne oblasti – IT sektor, zdravstvo i domaćinstva.Rente porasle za preko 80 odsto 
U cilju zaštite standarda domaćeg stanovništva, predsjednik Milaović je ukazao na probleme u sektoru kupovine ili iznajmljivanja nekretnina.
Cijena iznajmljivanja stanova je od 2020. do avgusta 2025. godine porasla za preko 80 odsto, podaci su Uprave za statistiku Crne Gore.
Više od toga su rasle cijene kupovine nekretnina – sa oko 1.150 eura iz 2020. do sadašnjih 2.200 eura po kvadratu.
Nije poznato koliko se nekretnina nalazi u vlasništvu stranih državljana, jer na to pitanje nisu odgovorili iz Uprave za nekretnine.
Ne postoje podaci o broju podstanara stranih državljana.
Predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković za RSE kaže da država ne raspolaže efikasnim mjerama koje bi zaštitile građane od naglog rasta cijena stanova i kirija.
- To se pokazuje u praksi. Građani svakodnevno trpe posljedice neuređenog tržišta — kirije se slobodno povećavaju, ugovori se raskidaju bez zakonske zaštite, a mnoge porodice troše i do 60 odsto prihoda samo na kiriju - istakao je Živković.
Smatra da treba donijeti Zakon o pravima podstanara, koji bi definisao prava i obaveze zakupodavaca i zakupaca, uveo ograničenja rasta kirija i spriječio proizvoljno izbacivanje iz stanova.
Premijer Milojko Spajić je uoči prošlogodišnjih izbora u Podgorici obećao povoljne stanove u glavnom gradu. Međutim, gradnja još nije počela, uprkos obećanju da će prvi stanovi biti dostupni od sredine 2026.
Pomoć dijelu podstanara nudi Grad Podgorica, u vidu nadoknade od 100 eura mjesečno.
<h2>Poreske stope i kontrola tržišta</h2>
Za povećanje cijene stanova odgovorna je i težnja Crne Gore da se pozicionira kao turistička i investiciona destinacija, pojašnjava Otašević.
- Pa mnogi crnogorski građani imaju poteškoće da pronađu pristupačan stan za najam ili kupovinu. Poteškoće imaju i stranci koji sa porodicama žive od minimalne ili prosječne plate - kazala je ona.
Zato važnim smatra razvijanje uravnoteženog i održivog pristupa migracionoj i stambenoj politici.
To podrazumijeva da država jasno definiše uslove pod kojima stranci mogu kupovati nekretnine i unaprijedi stambenu politiku za domaće stanovništvo.
Sugeriše uvođenje progresivnog poreza na skuplje nekretnine u vlasništvu stranaca, koji bi se usmjerio u izgradnju stanova za dugoročni najam i subvencionisano stanovanje za mlade i ranjive kategorije stanovništva.
Smatra da je neophodno uspostaviti i jasan sistem praćenja i regulacije tržišta nekretnina i ograničiti prekomjernu spekulaciju na tržištu.
<h2>Iskustvo Hrvatske</h2>
Rast cijena nekretnina nije zaobišao ni susjednu Hrvatsku, najmlađu članicu Evropske unije.
Iz agencije za nekretnine “Biliškov” su za RSE kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu 2020. bila oko 2.000, a sada ide i do 3.200 eura.
Najam garsonjere, koji je prije pet godina košta 300–400 eura mjesečno, danas je porastao na 500 do 700 eura.
Rast cijena najma stanova u Hrvatskoj djelimično je povezan s povećanim prilivom migranata, ali ne i sa uvećanjem cijena nekretnina za prodaju, ističe za RSE Snježana Gregurović sa zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija.
Kada je riječ o najmu stambenog prostora za stane radnike, u Hrvatskoj oni uglavnom bivaju smješteni u stanove koje im plaća poslodavac.
Ona objašnjava da je porast cijena nekretnina dijelom povezan s liberalizacijom tog tržišta i činjenicom da državljani EU mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj po gotovo jednakim uslovima kao domaći građani.
- Osim za odmor, velik broj stranaca kupuju nekretnine za iznajmljivanje ili investicije, što utiče na povećanje cijena. Tome pridonosi i domaće stanovništvo, koje nekretnine još uvijek smatra sigurnom investicijom - dodala je Gregurović.
Gregurović naglašava da svaka država treba da donosi kvalitetnu i sveobuhvatnu migracionu politiku.
Kao pozitivne primjere integracije migranata u lokalnu zajednicu navodi Dansku, Finsku, Nizozemsku, Njemačku, Portugal i Švedska.
- Pokazalo se da su kvalitetna jezična obuka, brzo uključivanje na tržište rada i profesionalna edukacija ključni u borbi protiv segregacije i stvaranja "paralelnih društava" - kazala je Gregurović.
Da bi se izbjegla segregacija u Kopenhagenu se, na primjer, migranti smještaju u socijalne stanove u kvartovima gdje živi mješovita populacija, a sličnih primjera ima i u Njemačkoj i Nizozemskoj.
<h2>Prava stranaca u Crnoj Gori</h2>
Zakon o strancima uređuje uslove za njihov ulazak, boravak, rad i kretanje.
Oni mogu ostvariti privremeni ili stalni boravak, uz ispunjenje određenih uslova. Za zapošljavanje, potrebno je pribaviti odgovarajuću dozvolu za boravak i rad.
Mogu kupovati nekretnine.
Stranci sa boravišem u Crnoj Gori mogu se prijaviti na zdravstveno osiguranje.
Djeca stranaca imaju pravo na besplatno osnovno i srednje obrazovanje.
Zakonom o visokom obrazovanju propisano je da stranac ima pravo upisa na studije pod jednakim uslovima kao i crnogorski državljani.

Da li boravak 100.000 stranaca u Crnoj Gori "traži" promjenu migracione politike

Kabinet Predsjednika Crne Gore ukazao je na značaj očuvanja pune nezavisnosti Centralne banke, ističući da je to ključni uslov stabilnosti i evropske budućnosti države.
Iz Kabineta podsjećaju da je, poput Ustavnog suda, i Centralna banka nezavisna institucija.&nbsp;
- Ustav je predvidio da Predsjednik države predlaže guvernera - kako bi se ta institucija zaštitila od političke trgovine i pritisaka. Takođe, guvernerka Centralne banke ima suvereno pravo da predlaže viceguvernere na osnovu stručnosti i profesionalnih kvalifikacija, a ne političke podobnosti - navodi se u saopštenju.
Iz MIlatovićevog Kabineta podsjećaju da su, uprkos rezultatima koje je Centralna banka postigla u borbi protiv pranja novca i ulasku Crne Gore u Jedinstveno evropsko platno područje, postupci vladajuće većine doveli u pitanje rad guvernerke Irene Radović. Poslanici Skupštine, kako navode iz Kabineta, nisu podržali njene prijedloge za viceguvernere koje je uputila još u septembru 2024. godine.
- Takvo ponašanje ozbiljno ugrožava kredibilitet ove institucije, otvara prostor za političke pritiske i prijeti da oslabi evropsku perspektivu Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Predsjednikov Kabinet podsjeća da Parlament mora obezbijediti transparentan izbor članova Savjeta Centralne banke, uključujući viceguvernere, „na osnovu stručnih kompetencija i u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci“. U saopštenju se dodaje da jedinoj viceguvernerki, koja je u punom mandatu, mandat ističe u decembru, što dodatno povećava institucionalnu neizvjesnost.
Iz Kabineta takođe ističe da je jedini uslov koji je Predsjednik uputio guvernerki Radović bio da „brani nezavisnost Centralne banke i ne dozvoli bilo kakvo političko uplitanje – obećanje koje je ona do sada u potpunosti ispunila“.
Dodaju i da nezavisne i profesionalne institucije predstavljaju „jedini garant razvoja, stabilnosti i evropske budućnosti države“, te se od nadležnih očekuje da se „uzdrže od političkog uplitanja i omoguće da se odluke donose na osnovu stručnih kriterijuma i u interesu građana Crne Gore“.

Kabinet Predsjednika: Nezavisnost Centralne banke ključ stabilnosti i evropske perspektive

Zakon o porezu na nepokretnost je pisan u interesu jednog čovjeka. Na štetu 22.000 poljoprivrednika i države Crne Gore - poručili su u Kabinetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nakon što mu je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj prijetio porukama jer je ovo zakonsko rješenje vratio na ponovno odlučivanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-objavio-prepisku-sa-deljosajem-ocekuj-kao-nikad-reakciju-albanaca-iz-svih-nivoa-dobices-odgovor-kakav-zasluzujes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su decidni da kada predsjednik Milatović vrati zakon na ponovno odlučivanje - javnosti ponudi argumentovano pravno obrazloženje.
- Tako je bilo i ovog puta. &nbsp;Ali, u ovom slučaju su uslijedile prijetnje od strane jednog političara. Juče je objavljeno da je i Ministarstvo finansija dalo negativno mišljenje - naveli su oni pitajući gdje su reakcije institucija.&nbsp;
Interesuje ih i što će uraditi Vlada koja zna da je zakon protivustavan.
- Da li će Parlament iznova usvojiti taj isti zakon? - dodali su u Milatovićevom kabinetu.
Pitaju i kako je zakon koji pogoduje jednom čovjeku došao do Skupštine.&nbsp;
- Kabinet predsjednika analizira svaki zakon, ali i analiza koja je izrađena za potrebe poslaničkog kluba PES je kristalno jasna. Zakon je protivustavan. U suprotnosti je sa drugim zakonima. Uvodi retroaktivnost, nelojalnu konkurenciju i potpunu pravnu nesigurnost - naveli su oni.
Sada, podvlače, znamo sve.
- Sada je red na vas: Institucije. Medije. Poljoprivrednike. Građane. Kada se ćuti na prijetnje, onda niko više nije siguran - zaključili su u Kabinetu Milatovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpredsjednik_cg%2Fstatus%2F1952744448741314570%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kabinet Milatovića: Zakon o porezu na nepokretnost pisan u interesu jednog čovjeka - gdje su reakcije institucija, što će uraditi Vlada?

Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj uputio niz prijetnji i neprimjerenih poruka predsjedniku Jakovu Milatoviću, neposredno nakon što je objavio da je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje, "uz jasnu i obrazloženu pravnu argumentaciju".&nbsp;
S obzirom na, kako je saopšteno, ozbiljnost poruka i direktan pokušaj političkog pritiska na predsjednika države, Kabinet predsjednika Crne Gore je o tome obavijestio direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fmilatovic-vratio-parlamentu-zakon-o-porezu-na-nepokretnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Očekujemo da nadležne institucije reaguju odmah, u skladu sa svojim obavezama prema Ustavu i zakonima Crne Gore - naglašeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.
Zahtijevaju od predsjednika Vlade Milojka Spajića da bez odlaganja smijeni potpredsjednika Đeljošaja.&nbsp;
- Svaki minut ćutanja Vlade u ovom trenutku jeste poruka da su prijetnje dozvoljene - naglašeno je u saopštenju.
U Kabinetu predsjednika dodaju da su, poslije upućenih prijetnji Milatoviću, veoma brzo došli do informacija koje otkrivaju povod za ovakvo neprimjereno reagovanje Đeljošaja.&nbsp;
- Višegodišnji sudski sporovi koje Opština Tuzi ima sa kompanijom 13. jul Plantaže, a koji se tiču (nezakonitog) obračuna poreza na nepokretnost na poljoprivredno zemljište su razlog za postupke potpredsjednika Vlade Crne Gore. Sporovi se vode zbog protivzakonito obračunatih godišnjih poreza na nepokretnost koje je Opština Tuzi prinudno naplaćivala kroz blokade računa. Plantaže su bile primorane da pravdu i povraćaj sredstava traže sudskim putem. Ovi postupci traju i više godina, a sve do sada donesene odluke Upravnog suda po žalbama Plantaža bile su u korist kompanije. Ključnu ulogu u tom procesu imao je upravo sadašnji potpredsjednik Vlade, a tada predsjednik Opštine Tuzi, Nik Đeljošaj, protiv koga je kompanija Plantaže podnijela krivičnu prijavu pred Specijalnim državnim tužilaštvom - istaknuto je u saopštenju.
Predloženim zakonskim rješenjem, osim što se, kako napominju u Kabinetu predsjednika, ukidaju jedinstvene poreske olakšice za sve poljoprivredne proizvođače, pa time Plantaže, posebno sporno je "retroaktivno" dejstvo zakona koje bi omogućilo Opštini Tuzi da poništi tekuće sudske sporove sa Plantažama 13. jul.&nbsp;
- Time bi se legalizovao nezakonit obračun poreza od strane Đeljošaja, a kompanija bi ostala trajno finansijski oštećena za višemilionski iznos i dodatno bi bila narušena njena likvidnosna pozicija - ocjenjuju u Kabinetu Milatovića.
Kabinet predsjednika Milatovića je već obaviješten da ovo nisu prve prijetnje koje jeĐeljošaj uputio nekom od zvaničnika Crne Gore u vezi ovog spornog zakona.&nbsp;
- Zato, prijetnje potpredsjednika Vlade nijesu političko pitanje, već pitanje slobode, bezbjednosti i dostojanstva nosilaca najviših državnih institucija i funkcije predsjednika Crne Gore - naglašeno je u saopštenju.
Ukoliko Vlada Crne Gore bude ignorisala ovakvo djelovanje svog potpredsjednika, postavlja se pitanje, ističu u Kabinetu predsjednika, da li institucije smiju da odlučuju nezavisno, bez ucjena, prijetnji i privatnih interesa?
- Ako se danas prijeti predsjedniku države zato što je vratio zakon u skladu sa Ustavom, sjutra se može prijetiti svakom građaninu koji misli drugačije. Predsjednika Milatovića neće uplašiti bilo čija prijetnja, već će nastaviti da radi kao i do sada, čvrsto posvećen zaštiti ustavnog poretka i demokratskih principa na kojima se mora zasnivati Crna Gora: slobodna, pravna i jednaka za sve - poručuju iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Kabinet predsjednika: Đeljošaj prijetio Milatoviću, Spajić da ga bez odlaganja smijeni

Predloženi zakon kojim se zabranjuju okupljanja na javnim površinama direktno zadire u osnovna ljudska prava i predstavlja ozbiljan korak unazad za evropski put Crne Gore, poručuju iz Kabineta predsjednika države.
- Umjesto da zaštiti slobodu izražavanja i pravo na protest – temeljne vrijednosti svake evropske demokratije – vlast predlaže zakonsko rješenje koje unaprijed proglašava svaki građanski protest prijetnjom. Takav pristup nema uporište ni u evropskoj praksi, ni u evropskim vrijednostima - navodi se u saopštenju.
Kako ističu, u članicama EU poput Njemačke, Francuske ili Italije ne postoje zakoni koji trajno i automatski zabranjuju proteste. Umjesto toga, svaki skup se procjenjuje pojedinačno, uz poštovanje prava građana da se okupe i izraze stav.
- Zakon koji se sada pokušava usvojiti ne štiti ni saobraćaj, ni građane. Njegova stvarna svrha je obeshrabrivanje svake forme građanskog izražavanja i ućutkivanje javnosti. U tom cilju predviđa i drakonske novčane kazne koje dosežu i do 10.000 eura – više nego za pojedina krivična djela - &nbsp;upozoravaju iz predsjedničkog kabineta.
Posebno naglašavaju da evropski put Crne Gore ne može voditi preko zakona koji brišu sjećanje na građanske proteste – bilo da je riječ o litijama, protestima radnika, građanskih inicijativa ili ekoloških aktivista.
- Ako Crna Gora želi da do 2028. postane članica Evropske unije, to mora potvrditi zakonima koji štite građane – a ne samo vlast - ističu oni.
Kabinet predsjednika Crne Gore očekuje da se predloženi zakon povuče iz procedure i da se otvori javni dijalog sa građanima o novom, evropski utemeljenom rješenju, uz konsultacije sa Venecijanskom komisijom.
- Evropski standard nije floskula – to je demokratski princip koji se brani svakodnevno, i na ulici i u Skupštini - zaključuje se u saopštenju.

Kabinet Milatovića: Zakon koji ograničava javna okupljanja udaljava Crnu Goru od EU

Kazati da predsjednik države koji, po Ustavu, predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, nema veze sa evropskim integracijama zemlje, osim što pokazuje elementarno političko neznanje, pokazuje i nedostatak zrelosti i odgovornosti koje funkcija premijera zahtijeva - poručili su iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića reagujući na današnju izjavu premijera Milojka Spajića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-milatovic-nema-nikakve-veze-sa-evropskim-integracijama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su dodali da je upravo Milatović intenzivnom političkom aktivnošću od početka mandata, kroz brojne posjete na najvišem nivou državama Evropske unije i konstruktivnim razgovorima sa EU liderima, jasno postavio cilj i trasirao ideju o punopravnom članstvu Crne Gore do 2028. godine, na kojoj Vlada danas zasniva evropsku agendu.
- Takođe, nije predsjednik taj koji usporava evropski put države već bi odgovornost za to trebalo da preispitaju oni koji u kontinuitetu netransparentno donose zakone, nastavljaju loše prakse iz prošlosti i urušavaju odnose Crne Gore sa susjedima, što već proizvodi brojne negativne posljedice - podvukli su u Kabinetu Milatovića.
Poziv Milatovića na dijalog je, kažu, izraz političke odgovornosti i iskren pokušaj da se zarad napretka države na evropskom putu - ukoliko, kako su dodali, to nije samo deklarativna namjera Vlade, svi politički akteri u zemlji nađu na istom kursu.
- Važno je naglasiti da predsjednik države ne koristi ustavno pravo vraćanja zakona Skupštini da bi otežao rad Parlamentu ili Vladi, već da bi ukazao na ozbiljne propuste i nedemokratske prakse, koje su jasno identifikovane i u najnovijem Izvještaju Evropske komisije. Namjera nije da se stvara dodatno opterećenje Vladi, već da se ukaže na potrebu unaprjeđenja zakonskih rješenja u skladu s EU standardima - naveli su u Kabinetu Milatovića.
Oni pozivaju premijera Milojka Spajića na odgovoran, institucionalan i dostojanstven pristup ovom važnom pitanju - umjesto, kako su naveli, populističkih i nepromišljenih izjava.
- Sudbina evropske budućnosti Crne Gore suviše je značajna da bi bila talac ličnih sujeta i političkih kalkulacija. Predsjednik države ostaje posvećen promociji interesa Crne Gore na međunarodnom planu i uvijek spreman na saradnju sa svim granama vlasti, sve dok je to u interesu građana i države - zaključili su u reagovanju.

Kabinet Milatovića: Spajićeva izjava pokazuje političko neznanje i nedostatak zrelosti i odgovornosti koje zahtijeva funkcija premijera

Zabrinjavajući trendovi dovode u pitanje demokratski napredak, vlast da promijeni političko i institucionalno ponašanje

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: kabinet-predsjednika-crne-gore