Bivši predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol proglašen je krivim za zloupotrebu položaja, ometanje pravde i falsifikovanje dokumenata u vezi sa neuspjelim pokušajem uvođenja vanrednog stanja 2024. godine.
Tužioci su tražili kaznu od 10 godina zatvora, a ona će biti izrečena naknadno.
Ovo je prva od presuda u četiri suđenja povezana s njegovim šokantnim dekretom o ratnom stanju. Iako kratkog vijeka, ovaj potez je gurnuo zemlju u previranja, izazvavši proteste dok su zastupnici požurili u nacionalnu skupštinu kako bi poništili Junovu odluku.
Presuda nudi naznake o tome kako bi se mogao odvijati ostatak Junovih suđenja. Optužbe se kreću od zloupotrebe položaja do kršenja zakona o kampanji.
Najozbiljnija optužba je pobuna, za koju su tužioci tražili smrtnu kaznu. Presuda u tom suđenju očekuje se u februaru, javlja BiBiSi (BBC).
Oko stotinu Junovih pristalica okupilo se ispred zgrade suda kako bi gledali prenos postupka uživo.
Neki od njih su držali crvene transparente na kojima je pisalo: "Jun, ponovo! Učinimo Koreju ponovo velikom".
Osuđen je za korišćenje predsjedničkih tjelohranitelja kako bi se spriječilo njegovo hapšenjem za propuste da se konsultuje sa cijelim svojim kabinetom prije proglašenja vanrednog stanja, kao i za izradu, a zatim uništavanje falsifikovanog dokumenta u kojem se tvrdi da su zahtjev za vanredno stanje podržali premijer i ministar odbrane.
Jun je negirao optužbe, tvrdeći da je sam nalog za hapšenje nevažeći i da slovo zakona ne zahtijeva od njega da se konsultuje sa svakim članom kabineta prije nego što izvrši vanredna ovlaštenja.
Tokom suđenja je tvrdio da istražitelji nisu imali zakonsku osnovu da ga uopšte istraže i uhapse. Većina optužbi protiv njega je nevažeća, jer nije bilo proceduralnog propusta kada je proglasio vanredno stanje.
Junova suđenja vraćaju pažnju na duboke podjele u Južnoj Koreji, gdje bivši predsjednik ima snažne pristalice koje ga smatraju mučenikom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bivši predsjednik Južne Koreje osuđen na pet godina zatvora zbog uvođenja vanrednog stanja

Prema usvojenom Zakonu o odobrenju za nacionalnu odbranu za 2026. godinu američki Kongres je izglasao da SAD ne mogu smanjiti svoje snage u Evropi ispod 76.000 vojnika bez podnošenja procjene i potvrđivanja Kongresu da takav potez ne bi naštetio sigurnosnim interesima SAD-a ili NATO-a.
Prijedlog zakona ograničava smanjenje broja vojnika u Južnoj Koreji ispod 28.500 pri čemu bi svako smanjenje broja vojnika zahtijevalo bi od Pentagona da uvjeri Kongres da odvraćanje od Sjeverne Koreje neće biti oslabljeno, potvrdi da su konsultovani saveznici i pruži opravdanje za nacionalnu sigurnost i procjenu regionalnog uticaja.
Zakon takođe zahtijeva od SAD-a da zadrže poziciju Vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu (SACEUR), najviše vojne funkcije NATO-a, dodatno utvrđujući ulogu koju je tradicionalno imao američki general.
Ova ograničenja uslijedila su nakon izvještaja da je Pentagon razmatrao smanjenje snaga u Evropi i Južnoj Koreji, pa čak i odustajanje od pozicije SACEUR-a.
Tokom sastanka prošle sedmice sa američkim zvaničnicima za nacionalnu sigurnost i evropskim liderima, američki zvaničnici su rekli svojim kolegama da Evropa mora biti spremna da snosi najveći teret odbrambenih odgovornosti NATO-a do 2027. godine, rekla su za Fox News Digital tri evropska zvaničnika upoznata sa sastankom.
SAD planira zadržati poziciju glavnog komandanta za evropska pitanja (SACEUR), ali će ponuditi neke druge visoke vojne pozicije u NATO-u evropskim zemljama. Takođe su napomenuli da Vašington nema kratkoročnih planova za velika smanjenja broja vojnika u Evropi.
- Bili smo vrlo jasni u potrebi da Evropljani predvode konvencionalnu odbranu Evrope. Posvećeni smo radu kroz mehanizme koordinacije NATO-a kako bismo ojačali savez i osigurali njegovu dugoročnu održivost dok evropski saveznici sve više preuzimaju odgovornost za konvencionalno odvraćanje i odbranu u Evropi - rekao je portparol Pentagona Kingsli Vilson u odgovoru.
Ranije ove godine, vojska je povukla rotirajuću brigadu stacioniranu uglavnom u Rumuniji nazad u Sjedinjene Države, što je navelo evropske saveznike da se zapitaju da li bi taj potez mogao signalizirati početak šireg povlačenja američkih snaga na istočnom krilu NATO-a.

Kongres pokušava spriječiti Pentagon da smanji broj američkih trupa u Evropi i Južnoj Koreji

Južnokorejski predsjednik Li Džae Mjung rekao je da razmatra izvinjenje Pjongjangu zbog prekograničnih provokacija koje je navodno naredio njegov prethodnik.
Li je u srijedu rekao da smatra da je izvinjenje potrebno nakon optužnice protiv bivšeg predsjednika Jun Suk-jeola prošlog mjeseca zbog navodnog naređenja dronovima s propagandnim letcima da lete iznad Sjeverne Koreje, u pokušaju, kažu tužitelji, da izazove napetosti i poveća svoju političku podršku.
Komentari su stigli dok je Seul obilježavao godišnjicu Junovog proglašenja vanrednog stanja, koje je podstaknuto sličnim namjerama, ali je umjesto toga dovelo do duboke krize u Južnoj Koreji.
Li je tražio dijalog s Pjongjangom nakon što je postao predsjednik, ali njegove ponude sjevernokorejski vođa Kim Džong Un do sada je ignorisao.
- Osjećam da bih se trebao izviniti, ali oklijevam to reći naglas. Bojim se da bi se, ako to učinim, to moglo iskoristiti kao materijal za ideološke bitke ili optužbe da sam pro-Sjever - rekao je Li na konferenciji za novinare u Seulu.
Sjeverna Koreja optužila je Junovu vladu da je u oktobru 2024. tri puta letjela dronovima iznad Pjongjanga kako bi bacala propagandne letke, prenosi Al Jazeera.

Južnokorejski predsjednik razmatra izvinjenje Sjevernoj Koreji

Južnokorejska vlada je finalizirala sporazum o izgradnji podmornica na nuklearni pogon u partnerstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Sporazum predstavlja značajan korak u odnosima Južne Koreje sa SAD-om i dolazi usred perioda rastućih tenzija sa Sjevernom Korejom, koja posjeduje nuklearno oružje, piše BiBiSi (BBC).
Sporazum između SAD-a i Južne Koreje dolazi nakon što su lideri obje zemlje ranije prošlog mjeseca postigli široki trgovinski sporazum kojim bi se recipročne tarife smanjile sa 25 posto na 15 posto.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije ove godine uveo je Seulu carinsku stopu od 25 posto, koju je njegov kolega Li Džej Mjung uspio ispregovarati i smanjiti na 15 posto, nakon što je Seul saopštio da će u SAD investirati 350 milijardi dolara, uključujući 200 milijardi dolara u gotovini i 150 milijardi dolara u brodogradnju.
Trenutno samo šest zemalja posjeduje strateške podmornice na nuklearni pogon: SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Indija.
Južna Koreja već posjeduje oko 20 podmornica, ali sve su na dizelski pogon i stoga moraju mnogo češće izranjati. Nuklearne podmornice su takođe sposobne za veće udaljenosti i brže djelovanje.
- Dao sam im odobrenje za izgradnju podmornice na nuklearni pogon, umjesto staromodnih i daleko manje okretnih podmornica na dizelski pogon koje sada imaju - napisao je Tramp na Truth Social.
Južna Koreja je vodeći proizvođač civilne nuklearne energije. Imala je program nuklearnog oružja 1970-ih, ali je odustala od njega pod pritiskom SAD-a.
I stoga je njena sposobnost obogaćivanja ili prerade urana ograničena, jer je u potpunosti ovisna o uvozu.
Najnoviji program plovila ima za cilj suprotstavljanje Sjevernoj Koreji, koja je nedavno otkrila da provodi vlastiti program nuklearnih podmornica.
SAD i Kina se dugo takmiče za strateški utjecaj u Južnoj Koreji, ostavljajući Seul da hoda po geopolitičkoj žici. U posljednje vrijeme, Kina povećava svoju pomorsku aktivnost u blizini pomorske granice Južne Koreje.

Amerika će pomoći Južnoj Koreji da izgradi podmornice za nuklearni napad

Američki predsjednik Donald Tramp, u okviru azijske turneje, stigao je u zvaničnu posjetu Južnoj Koreji gdje je dočekan uz pjesmu.
Južnokorejski predsjednik Li Džae Mjung dodijelio je šefu Bijele kuće najviše odlikovanje zemlje, ali i repliku zlatne krune izložene u Nacionalnom muzeju. Tramp će se sjutra u Južnoj Koreji sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.
Šef Bijele kuće doletio je predsjedničkim avionom iz Japana u Južnu Koreju, u pratnji dva borbena aviona F-16, a zbog odloženog polijetanja iz Tokija stigao je sat vremena kasnije nego što je bilo predviđeno na posljednju stanicu svoje azijske turneje, prenosi "Jonhap".
Američkog predsjednika dočekao je ministar spoljnih poslova Čo Hjun, a nakon što je ispaljen počasni plotun, orkestar Južnokorejskog vazduhoplovstva izveo je numeru Y.M.C.A., hit pjesmu američke disko grupe "Village People" iz 1970-ih koja se često puštala na Trampovim predizbornim skupovima, navodi agencija.
- Republika Koreja je dragocjeni američki prijatelj i bliski saveznik. To je zaista jedna od najznačajnijih nacija na svijetu. Ovdje na ovom poluostrvu, narod Južne Koreje je stvorio čudo ekonomskog razvoja. Čitav svijet treba da bude inspirisan svim što ste postigli - poručio je Tramp na početku posjete.
Tramp je zatim američkim predsjedničkim helikopterom nastavio put u Gjongdžu, gdje se sastao sa južnokorejskim predsjednikom Li Džae Mjungom, ali i obratio na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC).
Tramp je izjavio da će trgovinski sporazum između SAD i Južne Koreje biti finalizovan "vrlo brzo" i naveo svoju ekonomsku politiku kao ključnu za povratak investicija u SAD, prenosi Rojters.
Južna Koreja je dodijelila Trampu najviše odlikovanje zemlje Veliki orden Mugunhva, u znak priznanja za njegove napore u stvaranju mira.
Tramp je time postao prvi američki predsjednik koji je primio to priznanje.
Pored toga, Li je poklonio predsjedniku Trampu repliku zlatne krune izložene u Nacionalnom muzeju Gjongdžu.
"Poklanjamo vam ovu zlatnu krunu povodom vaše državne posjete jer simbolizuje duh Sile, koja je prvi put donijela mir Korejskom poluostrvu i početak zlatnog doba korejsko-američkog saveza", rekao je Li Trampu.
Tramp je na početku sastanka rekao Liju da nema vremena da se sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom tokom ove posjete. Međutim, istakao je da će se potruditi da "izravna" odnose između dvije Koreje.
Kada je riječ o susretu sa kineskim predsjednikom, Tramp je rekao da Si Đinping dolazi u Južnu Koreju u četvrtak i da misli da će postići "dobar dogovor" za dvije zemlje.
I Ministarstvo spoljnih poslova Kine potvrdilo je da će se dvojica lidera sastati, kao i da će na sastanku razmijeniti mišljenja o bilateralnim odnosima i pitanjima obostranog interesa.

Tramp stigao u Južnu Koreju, dočekan uz pjesmu

Sjeverna Koreja danas je ispalila najmanje jednu balističku raketu, saopštila je južnokorejska vojska.
Taj "neidentifikovani" projektil ispaljen je u pravcu istoka prema genaralštabu južnokorejske vojske, navedeno je u saopštenju.
Ovo je, koliko je poznato, prvi put da Pjongjang ispaljuje balističku raketu od juna, kada je inaugurisan južnokorejski predsjednik Li Džae-mjung, koji je rekao da nastoji da poboljša odnose svoje zemlje sa Sjevernom Korejom.
Raketa je ispaljena uoči samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (Apek), koji treba da se održi u južnokorejskom gradu Gjeongdžuu 31. oktobra i 1. novembra, a tom skupu treba da prisustvuje i predsjednik SAD Donald Tramp.
Američki predsjednik je rekao ranije da se nada da će se sastati sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, možde i ove godine, poslije više razgovora sa njim tokom svog prvog mandata.
Sjevernokorejski lider je rekao da je spreman ponovo da stupi u kontakt sa SAD ako Vašington odustanu od ideje da njegovoj zemlji uskrate pravo na nuklearno oružje.
Ranije ovog mjeseca Sjeverna Koreja predstavila je svoju, kako je rečeno "najmoćniju" interkontinentalnu balsističku raketu, tokom vojne parade u Pjongjangu održane povodom 80. godišnjice vladajuće partije, a kojoj su prisustvovali visoki zvaničnici Rusije i Kine.

Južnokorejska vojska: Sjeverna Koreja ispalila balističku raketu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će, nakon što se danas telefonski čuo sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, sastati sa njim na regionalnom samitu krajem oktobra u Južnoj Koreji, ali je najavio i da će posjetiti Kinu početkom sljedeće godine. 
 
U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Tramp je napisao i da će kineski lider doći u SAD "u odgovarajuće vrijeme", i napomeno da su njih dvojica postigla napredak ka "odobravanju sporazuma o TikToku". 
 
- Razgovor je bio veoma dobar, ponovo ćemo razgovarati telefonom, cijenimo odobrenje za TikTok i oboje se radujemo sastanku u APEK-u!- napisao je Tramp, misleći na Azijsko-pacifičku ekonomsku saradnju, grupu od 21 ekonomije sa oboda Tihog okeana. 
 
Detalje razgovora nisu pružili ni Tramp ni državni kineski mediji, a TikTok za sada ne odgovara na zahtjev Asošijejted presa da komentariše razgovor i okvirni sporazum. 
 
Kineska agencija Sinhua javila je da je Si u razgovoru naglasio važnost bilateralnih veza i pozvao američku stranu da izbjegava bilo kakva jednostrana trgovinska ograničenja. 
 
Ovo je drugi Trampov razgovor sa Sijem otkako se vratio u Bijelu kuću i uveo vrtoglave carine Kini, što je pokrenulo trgovinski rat i zateglo odnose između dvije najveće ekonomije na svijetu. 
 
Međutim, Tramp, republikanac, izrazio je spremnost da pregovara o trgovinskim sporazumima sa Pekingom, posebno u vezi sa TikTokom, koji se suočava sa zabranom u SAD ukoliko njegova kineska matična kompanija ne proda svoj kontrolni udio.

Tramp najavio sastanak sa kineskim predsjednikom u Južnoj Koreji, a posjetu Kini sljedeće godine

Sjevernokorejski mediji nazvali su predsjednika Južne Koreje Li Džae-mjunga "licemjerom" nakon izjava o denuklearizaciji Korejskog poluostrva tokom posjete Vašingtonu.
Li je u ponedjeljak rekao da će savez Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da ojača kada se omogući "put ka denuklearizaciji, miru i koegzistenciji na Korejskom poluostrvu".
On je u više navrata od stupanja na dužnost u junu ove godine rekao da želi da poboljša odnose sa Sjevernom Korejom, koja posjeduje nuklearno oružje.
Li je, svojim nedavnim izjavama, ipak, otkrio "svoju pravu prirodu konfrontacioniste i licemjera", navela je zvanična novinska agencija Pjongjanga.
- Lijevo pominjanje denuklearizacije nije ništa više od naivnog sna, kao pokušaj da se uhvati oblak koji lebdi na nebu - dodala je ta agencija.
Sjeverna Koreja od 2019. godine insistira da nikada neće odustati od svog nuklearnog oružja, a sebe definisala kao "nepovratnu nuklearnu silu".
Li je tokom posjete Vašingtonu zamolio predsjednika SAD Donalda Trampa da pomogne u uspostavljanju mira dvije Koreje, na šta je Tramp rekao da se nada da će se ponovo sresti sa predsjednikom Sjeverne Koreje Kim Džong Unom.

Sjevernokorejski mediji nazvali južnokorejskog predsjednika licemjerom zbog izjava o denuklearizaciji

Južna Koreja je saopštila da je ove sedmice ispalila upozoravajuće hice na sjevernokorejske vojnike koji su prešli granicu, saopštio je Seul 23. avgusta, nakon što ih je Pjongjang optužio da rizikuju eskalaciju tenzija.
Novi predsjednik Južne Koreje, Li Džej Mjung, zalaže se za bolje odnose sa Sjevernom Korejom – državom koja posjeduje nuklearno oružje – i obećao je izgradnju "vojnog povjerenja", ali je Pjongjang poručio da nema interesa za poboljšanje odnosa sa Seulom.
Vojska Južne Koreje saopštila je da su neki sjevernokorejski vojnici prešli granicu u utorak, dok su radili u demilitariziranoj zoni (DMZ), koja je puna mina i razdvaja dvije Koreje.
Ovaj upad je, prema saopštenju Generalštaba Seula, izazvao ispaljivanje hitaca upozorenja, nakon čega su se sjevernokorejski vojnici povukli nazad preko de facto granice.
Državni mediji Sjeverne Koreje ranije su u subotu izvijestili da se incident dogodio dok su njihovi vojnici radili na "osiguravanju granice" koja dijeli Korejsko poluostrvo, pozivajući se na izjavu generala Ko Džong Čola.
Nazvavši incident "namjernom i planiranom provokacijom", Ko je rekao da je vojska Seula koristila mitraljez i ispalila 10 metaka prema sjevernokorejskim trupama, prema izvještaju državne novinske agencije KCNA.
Posljednji sličan incident na granici između dugogodišnjih rivala dogodio se početkom aprila, kada je južnokorejska vojska takođe ispalila hice upozorenja nakon što je oko deset sjevernokorejskih vojnika prešlo granicu.
Sjevernokorejska vojska je u oktobru prošle godine najavila potpuno zatvaranje južne granice, navodeći da je poslala poruku američkim snagama kako bi se "spriječilo svako nesporazumijevanje i slučajni sukob".
Nedugo zatim, detonirane su dijelovi puteva i željezničkih pruga koje se više ne koriste, a koje povezuju Sjever s Jugom.
General Ko je upozorio da će vojska Sjeverne Koreje uzvratiti na svaku intervenciju u njihovim naporima da trajno zatvore granicu.
- Ako se nastavi bilo kakvo ograničavanje ili ometanje projekta koji nema vojni karakter, naša vojska će to smatrati namjernom vojnom provokacijom i poduzet će odgovarajuće mjere odmazde - rekao je on.

Seul otvorio vatru upozorenja nakon što su vojnici Sjeverne Koreje prešli granicu

Južnokorejski sud izdao je nalog za hapšenje bivšeg predsjednika Jun Suk Jeola zbog njegovog neuspjelog pokušaja uvođenja vanrednog stanja u decembru 2024. godine, prenijela je novinska agencija Jonhap.
Sud Centralnog okružnog suda u Seulu izdao je nalog, naveo je kao razlog zabrinutost da bi bivši predsjednik mogao da uništi dokaze, dodala je agencija i podsjetila &nbsp;da će to biti drugi pritvor Junu.
Jun je prvi aktivni južnokorejski šef države protiv kojeg je izdat nalog za hapšenje u januaru. On je potom pušten na slobodu jer je tada sud poništio nalog.
Zatim je formalno opozvan u aprilu zbog uvođenja vanrednog stanja 3. decembra i raspoređivanja vojske u parlament.
Bivši predsjednik i njegovi advokati prisustvovali su tokom dana saslušanju i negirali sve optužbe pijre nego što su odvedeni u pritvorski centar u Seulu da čekaju odluku suda.

Južna Koreja: Izdat nalog za hapšenje bivšeg predsjednika

Ustavni sud Crne Gore ukinuo je presudu Vrhovnog suda iz februara 2023. godine u predmetu bivše viceguvernerke Irene Radović utvrdivši da joj u postupcima pred redovnim sudovima za mobing nije pružena djelotvorna sudska zaštita, u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. Predmet je vraćen Vrhovnom sudu na ponovno odlučivanje.
Osnovni i Viši sud u Podgorici, a potom i Vrhovni sud, presudili su da Radović nije učinila vjerovatnim da je od oktobra 2017. do jula 2018. godine, bila zlostavljana na radu, odnosno da je prema njoj diskriminatorski postupano jer je žena. Ustavni sud je ocijenio da sudovi, prilikom utvrđenja postojanja mobinga i diskriminacije nijesu na adekvatan način cijenili nalaz i mišljenje neuropsihijatra, koji je utvrdio da je Radović usljed konfliktnih odnosa na radnom mjestu, bila liječena i ispoljavala simptome posttraumatskog stresnog poremećaja.
- Takav nalaz je obavezivao sudove da ispitaju da li su konkretne radnje posmatrane pojedinačno i u zbiru mogle predstavljati zadiranje u psihički integritet Radović bez obzira na to da li bi svaka od tih radnji, sagledana izolovano, formalno bila dopuštena - navodi se u odluci Ustavnog suda.
U odluci Ustavnog suda se dalje navodi da je izostala suštinska analiza činjenica da su diskreciona ovlašćenja tadašnjeg guvernera primjenjivana selektivno, jer su nadležnosti kontinuirano smanjivane samo Radović dok prema drugoj dvojici viceguvernera takve mjere nijesu preduzimane.
Za Ustavni sud je sporno i to što redovni sudovi nijesu adekvatno cijenili činjenicu da je Centralna banka protiv Radović podnijela krivičnu prijavu nakon što se ona žalila na mobing. Iako je prijava kasnije odbačena, sudovi nijesu razmotrili da li je takvo postupanje poslodavca moglo imati negativan efekat na njen profesionalni ugled.
Takođe, u postupku utvrđenja mobinga sudovi nijesu cijenili ni činjenicu da je Radović smijenjena prije isteka mandata i u toku sudskog postupka za zaštitu od mobinga.
Vijeće Ustavnog suda je ukazalo da je suprotno praksi Evropskog suda i to što sudovi nijesu adekvatno cijenili dokument kojim je Radović optužena za nemoralno ponašanje, odnosno sveli su ovo na pitanje da li je formalno distribuiran među zaposlenima, bez razmatranja sadržine informacije kojom se zadire u privatni život.
- Sudovi su bili dužni da razmotre cjelokupni činjenični i pravni kontekst predmeta i da sagledaju kumulativni efekat svih prethodno navedenih okolnosti, uključujući i pokretanje krivičnog postupka, koje su u konkretnom slučaju rezultirale razrješenjem podnositeljke sa javne funkcije. Propuštanjem takve sveobuhvatne analize, sudovi nijesu ocijenili posljedice koje su navedene okolnosti imale na profesionalni ugled, lično dostojanstvo i psihički integritet podnositeljke - naveli su u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je naglasio i da ovom odlukom ne prejudicira ishod ponovnog postupka o tome da li su događaji na radnom mjestu zaista predstavljali mobing, ali da način na koji su sudovi sagledali te događaje ne ispunjava standarde djelotvorne zaštita u smislu prakse i standarda Evropskog suda za ljudska prava, zbog čega je bilo nužno ukinuti osporenu presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje Vrhovnom sudu.&nbsp;

Ustavni sud ukinuo presudu Vrhovnog: Radović nije pružena djelotvorna sudska zaštita

Ruska naftna kompanija Lukoil pristala je da proda većinu svoje strane imovine, ukupne vrijednosti oko 22 milijarde dolara, američkoj privatnoj investicionoj kompaniji Carlyle Group, uz odobrenje američke vlade.
Lukoil je saopštio da je sa Carlyle-om postigao dogovor o prodaji svoje jedinice Lukoil International GmbH, koja upravlja imovinom kompanije u inostranstvu, prenosi Capital.ba.
- Potpisani sporazum nije ekskluzivan za kompaniju i podliježe određenim prethodnim uslovima kao što je pribavljanje neophodnih regulatornih odobrenja, uključujući dozvolu Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za transakciju sa Carlyle-om - saopštio je Lukoil.
Sporazum ne uključuje imovinu u Kazahstanu, koja će ostati vlasništvo ruske naftne kompanije. Analitičari procjenjuju ukupnu stranu imovinu Lukoila na oko 22 milijarde dolara.
Nakon uvođenja sankcija SAD i Velike Britanije 15. oktobra, Lukoil je objavio namjeru da proda svoju stranu imovinu.
Lukoil je uključen u projekte u Azerbejdžanu, Kazahstanu, Uzbekistanu, Iraku, Egiptu, Kamerunu, Nigeriji, Gani, Meksiku, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Republici Kongo. Kompanija posjeduje rafinerije u Bugarskoj, Rumuniji i Holandiji, kao i mrežu od približno 2,5 hiljada benzinskih stanica u 19 zemalja.&nbsp;

Lukoil prodao glavninu imovine američkoj kompaniji

Urbanističko-građevinski inspektor, koji je zapečatio gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, konstatovao je manji broj jednostavno i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti - kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.&nbsp;
Iz tog Vladinog resora su Vijestima rekli da vjeruju da će gradilište veoma brzo biti u punoj funkciji, imajući u vidu obim i prirodu tih nedostataka.
Vijesti su jutros pitale koji je to "najkraći mogući rok" koji je postupajući inspektor Novak Lakušić u zapisniku ostavio podgoričkom Vodovodu i kanalizaciji za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatutuju u zapisniku o vršenju inspekcijskog pregleda na gradilištu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Redakcija je to pitala u vezi sa članom 36 Zakona o inspekcijskom nadzoru, koji u stavu 2 predviđa da inspektor ostavlja "rok za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatuju u zapisniku o vršenju inspekcijskog pregleda".
Odgovarajući na pitanje da li je Lakušić učinio sve u skladu sa zakonom i, ako nije, šta će Ministarstvo u vezi sa tim preduzeti, iz resora Slavena Radunovića su kazali da građevinska inspekcija dosljedno i jednako prema svima sprovodi svoje nadležnosti u cilju obezbjeđivanja potpune zakonitosti u procesu građenja svih objekata, u skladu sa odredbama Zakona o izgradnji, čime se obezbjeđuje zaštita javnog interesa i jednak tretman svih subjekata.
- Tako je i u slučaju postrojenja u Botunu građevinska inspekcija Ministarstva bez odlaganja postupila po prijemu zahtjeva za nadzor, izašla na teren i konstatovala manji broj jednostavno i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti. Imajući u vidu obim i prirodu utvrđenih nedostataka, vjerujemo da će gradilište veoma brzo ponovo biti u punoj funkciji - poručili su iz tog resora.
Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su tačne medijske spekulacije da je taj inspektor bio "posebno oštar" u ovom slučaju zbog svoje i navodne povezanosti vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor Dalibora Đerića sa Demokratskom narodnom partijom.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović sinoć je pozvao tužilaštvo da procesuira gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića i direktora podgoričkog Vodovoda i kanalizacije Aleksandra Nišavića, tvrdeći da je Glavni grad počeo da gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu "protivustavno, protivtakonito i mimo svih dozvola".
Mještani Zete i rukovodstvo Opštine Zeta danima su protestovali zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Oni su prethodnih dana blokirali saobraćajnice u Zeti i Podgorici, a protestovali su i ispred Glavnog grada.

Ministarstvo urbanizma: Vjerujemo da će gradilište postrojenja u Botunu brzo biti u funkciji

Događaji koji su planirani za dan parlamentarnih izbora 2016. nijesu tada doživjeli punu realizaciju u formi klasičnog prevrata i terorizma. Ta faza, odnosno militantna komponenta te faze, spriječena je, ali je proces nastavio da teče i završen je pobjedom litijaške kontrarevolucije 2020.
Podsjećanja radi, za one koji su zaboravili ili žele da zaborave, plan je uključivao nasilnu promjenu vlasti, likvidaciju tadašnjeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića i uspostavljanje marionetske, prorusko-velikosrpske vlade koja bi zaustavila integraciju Crne Gore u NATO.
Imajući rezervnu varijantu, po onoj staroj da se u ozbiljnim operacijama koriste vagabundi i avanturisti, poput galerije likova poznatih crnogorskoj javnosti, računalo se da će, ako uspiju – dobro je, a ako ne uspiju – jednostavno biti odbačeni.
Međutim, njihova noseća podloga bila je dugotrajna i sistemska kampanja relativizacije i negiranja. Tu su kampanju bespogovorno nosili tada slavljeni nezavisni mediji i prvaci civilnog sektora. Riječju, zapadnim novcem finansirana je antizapadna ujdurma. Uz institucionalnu i logističku podršku crkve Srbije i uz političko pokroviteljstvo Demokratskog fronta, proces destabilizacije nastavljen je obrascima koji se označavaju hibridnima, iako suptilnost nije jača strana ruskim prijateljima.
U političkom smislu, očigledno, nije došlo do rasvjetljavanja tog procesa, u pravosudnom traljavo. Konsekventno, vinovnici, arhitekte, duhovni pokrovitelji i sponzori projekta koji lako može nositi radni naziv „Ukinuti Crnu Goru“ nijesu procesuirani. Naprotiv, danas su na ključnim državnim pozicijama, dok oni koji su nosili kampanju relativizacije izigravaju moralne vertikale i pripremaju se za nove, slične poduhvate.
Jedino za crnogorske pravosudne organe i partije na vlasti dva agenta GRU-a, kodnih imena Šišmakov i Popov, nijesu teroristi. Svuda drugo, uključujući Češku i Poljsku, oni su kao takvi jasno označeni.
Dodatni razlog za sumnju predstavlja ostavka predsjednice vijeća Apelacionog suda, koja ozbiljno narušava kredibilitet postupka. Pravo da sumnja ima onaj dio javnosti koji je i dalje dovoljno zreo i znaven da shvati da ovo nije običan krivično-pravni proces, već postupak čije političke posljedice mogu trajno obilježiti društvo.
Taj događaj, ta sudbina onih koji su ga planirali i sprovodili, paradigma je svega što se u Crnoj Gori dešavalo i onoga što će se dešavati.Istovremeno, taj događaj razobličava civilizacijski okvir, onako kako je to objašnjavao Samuel Huntington, sukob koji se odvija u Crnoj Gori. Zbog toga niko nema pravo da taj događaj ostavi nerazjašnjenim. Čak i u slučaju da presuda bude onakva kakvu su priželjkivali Aleksandar Vučić i njegovi politički saveznici Andrija Mandić i Milan Knežević, istina će, prije ili kasnije, ostati.
Iz takve pozicije, prije svega opozicija ima obavezu da ovu temu pokuša aktuelizovati, da traži odgovore, problematizuje i uporno postavlja pitanja – ne samo o ulozi Ruske Federacije, već i o aspektu koji je u cijeloj priči sistematski zapostavljen, a to je uloga zvaničnog Beograda i bezbjednosnih službi pod njegovom kontrolom.

Tag: juzna-koreja