Smanjenjem socijalne distance i isključenosti grupa koje su izložene riziku od marginalizacije, moguće je doprinijeti ne samo poboljšanju njihovog individualnog zdravlja, već i opštem javnom zdravlju, jer jednak pristup zdravstvenim uslugama i socijalnoj zaštiti za sve građane stvara ravnotežu i jača temelje zdravijeg društva - poručili su u nevladinoj organizaciji Juventas povodom 7. aprila - Međunarodnog dana zdravlja.
Oni su podsjetili na istraživanje koje su realizovali uz podršku CAZAS-a, Globalnog fonda za malariju, tuberkolozu i HIV-AIDS, Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, a koje je imalo za cilj da ispita percepcije i stavove opšte populacije u Crnoj Gori prema ljudskim pravima, sa posebnim fokusom na grupe koje se suočavaju sa izraženom stigmom i diskriminacijom.
- U fokusu istraživanja našla su se pitanja poštovanja prava osoba koje se bave seksualnim radom, LGBTIQ+ osoba, osoba koje koriste droge, bivših zatvorenika i osoba koje žive sa HIV-om. Iako je stigmatizacija pojedinaca i grupa prisutna u svim društvima, specifični oblici i posljedice razlikuju se u zavisnosti od konteksta, što zahtijeva detaljniji uvid u specifičnosti crnogorskog društva - istakli su u Juventasu.&nbsp;
Podvukli su da negativne percepcije, stereotipi i diskriminacija direktno utiču na pristup pravima, uslugama i resursima, stvarajući začarani krug marginalizacije.
- Istraživanja koja su prethodila ovom pružaju detaljan uvid u specifične oblike stigmatizacije u kontekstu korišćenja psihoaktivnih supstanci, seksualnog rada, HIV statusa, pripadnosti LGBTIQ+ populaciji, izdržavanja zatvorske kazne, kao i pripadnosti etničkim manjinama u Crnoj Gori i širem regionu. Rezultati ukazuju na povezanost stigme sa narušavanjem ljudskih prava i pristupu zdravstvenim i socijalnim službama, te potrebu za sveobuhvatnim društvenim promjenama koje će omogućiti jednak tretman i zaštitu dostojanstva svih građana - naveli su oni.
Pojasnili su da je istraživanjem izmjerena izrazita socijalna distanca prema LGBT osobama, osobama koje zive sa HIV-om, osobama koje koriste droge i osobama koje se bave seksualnim radom, kao i visoka distanca u odnosu na osobe koje su odsluzile kaznu zatvora i RE populaciji.
Ipak, stavovi građana u odnosu na neka specifična pitanja koja se odnose na zdravstvenu i socijalnu zaštitu grupa u riziku od socijalne zaštite, ukazuju, dodaju iz Juventasa, na to da opšta populacija ima razumijevanje i očekuje veću podršku države u nekim konkretnim oblastima ili situacijama.
- Rezultati između ostalog kažu da sa stavom da "država treba da omogući besplatno liječenje/tretman zavisnosti za osobe koje koriste droge“ u potpunosti do djelimično slaže 73,1 odsto ispitanika - istakli su u Juventasu.
Ukazali su da je sa stavom da „imamo dovoljno psihologa u zdravstvenom sistemu“ tek 5,7 odsto ispitanika u potpunosti saglasno, dok je 22,6 djelimično saglasno, 20,9 ima neutralan stav, dok 46,8 odsto ispitanika smatra da nema dovoljno psihologa. Kako su dodali, 22,5 uglavnom nije saglasno, 24,3 uopšte nije saglasno, a četiri odsto nema stav.
- Sa stavom „Podrška koju država pruža našem mentalnom zdravlju je zadovoljavajuća“ u potpunosti je saglasno samo 3,9 odsto ispitanika/ca u potpunosti, dok njih 24,1 djelimično podržava stav. Neutralan stav ima 19,8 ispitanih, dok 49,3 ispitanika/ca smatra da podrška nije zadovoljavajuća. Ujedno, tri odsto nema stav - pokazuju podaci Juventasa.
Da nije sramota koristiti usluge psihologa ili psihijatra smatra 81.8 odsto ispitanika.
- 63,9 odsto sa ovim stavom se u potpunosti slaže, dok njih 17,9 odsto djelimično podržava stav - dodali su u Juventasu.
Neutralnog stava je, kažu, 10,4 ispitanih, a samo sedam odsto nije saglasno.&nbsp;
- Dodatno, 0,8 odsto nema stav. Ovaj podatak može ukazati na trend smanjenja stigme vezane za mentalno zdravlje. Da „Centri za socijalni rad pružaju dobru podršku svima kojima je podrška potrebna“ smatra tek 6,1 ispitanika, dok je djelimično saglasno 30,7. Neutralan stav ima 29,7 odsto ispitanih, a 31,3 smatra da podrška nije zadovoljavajuća, dok 2,2 odsto nema stav. Dakle, više od trećine ispitanika smatra da centri za socijalni rad ne pružaju dovoljnu podršku, što ukazuje na potrebu za unapređenjem socijalnih usluga kako bi bolje odgovorili na potrebe građana - pokazuju podaci Juventasa.
U ovoj NVO kažu da stav da „žene koje se bave seksualnim radom treba policija da štiti u slučaju nasilja“ dijeli 51,8 odsto ispitanika.
- Neutralan stav ima 16,5 ispitanih, a 25,9 odsto se ne slaže sa ovim stavom, dok 5,7 odsto nema stav. Može se zaključiti da više od polovine ispitanika smatra da policija treba da štiti seksualne radnice u slučaju nasilja. Međutim, veoma zabrinjava značajan procenat ispitanika koji se i dalje ne slaže s tim - rekli su iz Juventasa.
Istraživanje je, kako dodaju, pokazalo da je sa stavom da „država pruža dobru podršku za zapošljavanje osobama koje su izdržavale zatvorske kazne„ u potpunosti saglasno 3,1 odsto, dok njih 20,8 djelimično podržava stav.
- Neutralan stav ima gotovo svaki treći/a ispitani/ca - 31,3 odsto, dok se trećina, 34,3 se ne slaže. Stav nema 10,5 odsto ispitanih. Iako su stavovi podijeljeni, ističe se veoma malo broj ispitanika koji imaju apsolutan stav da država pruža dovoljno podrške za zapošljavanje bivših zatvorenika, što ukazuje na potrebu za boljim reintegracionim programima i socijalnom podrškom za ovu grupu - navode u Juventasu.
Sa stavom da "država pruža dobru podršku za zapošljavanje osobama koje koriste droge": 2,2 odsto ispitanika u potpunosti se slaže, 17,2 djelimično podržava stav, dok 29,2 ima neutralan stav. Četrdeset odsto nije saglasno, a 11.4 odsto nema stav.
&nbsp;- Podaci pokazuju podršku za bolje programe i zakonske mjere koje bi pomogle grupama u riziku od socijalne isključenosti poput osoba koje koriste droge, LGBTIQ+ zajednice i seksualnih radnica. Međutim, stavovi su često podijeljeni, što ukazuje na potrebu za daljim obrazovanjem, javnim kampanjama i jačanjem sistema socijalne i zdravstvene podrške kako bi se smanjile predrasude i unaprijedila društvena inkluzivnost - ocijenili su u Juventasu.
Poručuju su da je ovo posebno važno u kontekstu zdravlja, pristupa zdravstvenim uslugama i uslugama mentalnog zdravlja, jer se prepliću nejednak tretman pripadnika pomenutih grupa u zdrvatsvenom i sistemu socijalne zaštite i njihova autostigmatizacija, odnosno strah od kontakta sa pružaocima usluga uslijed straha da će im dostojanstvo biti ugrođeno, što sve ukupno ima veoma loše posljedice ne mentalno i fizičko zdravlje.
- Kako zdravlje ne podrazumijeva samo odsustvo bolesti, nego i mentalnu i socijalnu dobrobit pojednica, naša poruka za dan zdravlja je da smanjenjem socijalne distance, te smanjenjem socijalne isključenosti grupa koja su od riziku od istih poboljšavamo kako individualno, tako i javno zdravlje - naveli su u ovoj NVO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Juventas: Stigma onemogućava jednak pristup zdravstvenim uslugama

U novoj epizodi emisije Građanski ugao razgovaramo o kulturnom bogatstvu, umjetnosti kao alatu za interkulturalni dijalog, očuvanju identiteta kroz umjetnost i drugim srodnim temama iz oblasti kulture. 
 
Gosti koordinatora projekta Juventasa Miloša Milačića su glumac Pavle Prelević i rediteljka Sara Stijović. 
 
Emisija/podkast IdentArt pruža platformu mladim ljudima, pripadnicima manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, da podijele svoja iskustva, izazove i vizije za budućnost.&nbsp;
Svaka epizoda obrađuje ključne teme vezane za interkulturu, ljudska prava, kulturno nasljeđe i umjetničko stvaralaštvo.&nbsp;
Cilj je podstaći dijalog, povećati svijest o značaju inkluzije i smanjiti etničku distancu kroz edukativan i inspirativan sadržaj.
Emisiju "Građanski ugao" možete pogledati večeras u 22h.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVn_fvrwcyGY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": O kulturnom bogatstvu i umjetnosti sa Prelevićem i Stijović

U novoj epizodi emisije "Građanski ugao" odgovaramo na pitanja šta znači pripadati manjinskoj zajednici u Crnoj Gori, kako uskladiti etničku pripadnost i nacionalni identitet, kako očuvati svoj jezik, tradiciju i kulturu u savremenom društvu.&nbsp;
Gosti Miloša Milačića, koordinatora projekta Juventasa, su Elvis Beriša, direktor NVO Phiren Amenca i Andrea Popović, izvršna direktorica MASTER-a. 
 
Emisija/podkast IdentArt pruža platformu mladim ljudima, pripadnicima manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori da podijele svoja iskustva, izazove i vizije za budućnost. Svaka epizoda obrađuje ključne teme vezane za interkulturu, ljudska prava, kulturno nasljeđe i umjetničko stvaralaštvo. Cilj je podstaći dijalog, povećati svijest o značaju inkluzije i smanjiti etničku distancu kroz edukativan i inspirativan sadržaj.
Emisiju "Građanski ugao” možete pogledati večeras u 22 sati na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DE8-jjsKiu-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" o pripadnosti manjinskoj zajednici, usklađivanju etničke pripadnosti i nacionalnog identiteta...

U novoj epizodi emisije Građanski ugao razgovaramo o multikulturalizmu u Crnoj Gori, o tome koliko se zapravo poznajemo, da li mladi zaista razumiju jedni druge i koliko su otvoreni za dijalog. 
Podaci pokazuju da među mladima i dalje postoji etnička distanca, a obrazovni sistem ne nudi dovoljno prostora za učenje o drugim kulturama. 
O stvarnom stanju na terenu, načinima za poboljšanje međusobnog razumijevanja i koracima ka zajedništvu projektni koordinator iz Juventasa Miloš Milačić razgovara sa vršnjačkom edukatorkom Katarinom Radović i građanskom aktivistkinjom Almedinom Dodić. 

Gledamo i dvije reportaže iz Cetinja i Plava, snimljene kroz projekat Libela II, koji doprinosi očuvanju multietničkog sklada među mladima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5XYlBy3Ivuo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": O multikulturalizmu, tome koliko se poznajemo i razumijevanju među mladima

To što su određena vijeća fakulteta i preko 160 profesora sa različitih univerziteta dali podršku neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ nije ništa drugo do potvrda da su to suštinski zahtjevi koji bi trebalo da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas - kolektivne bezbjednosti i odgovornosti - ocijenio je Jovan Bojović iz Juventasa u emisiji E uživo na Televiziji E.
Pružiti podršku mladim ljudima za potpuno legitimne zahtjeve je, kaže Bojović, nešto što je obaveza svakog društveno odgovornog lica u Crnoj Gori kao i društveno odgovorne organizacije.
- Obaveza nevladinih organizacija koje rade sa mladima je veća, iz razloga što mi zagovaramo i veći stepen demokratskog učeća građana, učešća mladih, pa je bilo za očekivati da preko 200 građanskih aktivista, nevladinih organizacija, pruži podršku ovoj neformalnoj grupi studenata Kamo śuta. Ta podrška, čini mi se, raste iz dana u dan, i to je nešto što sve nas ohrabruje, koji dajemo podršku studentima, da zapravo možda treba i malo više prostora i vremena i drugima da shvate šta su sve zapravo zahtjevi studenata, da su to zahtjevi koji idu u interesu svih nas. Potpuno jedna očekivana reakcije nevladinog sektora kao podrška ovoj neformalnoj grupi - rekao je Bojović.
Osim nevladinog sektora, podršku studentima su pružile i obrazovne institucije, Pravni fakultet, Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, i još mnogi drugi.
Kad se desi situacija da akademska zajednica reaguje koja se vrlo rijetko inače oglašava - to znači, kaže Bojović, da je dešavanje koje ih je iziritiralo od opšteg interesa.
- To što su određena vijeća fakulteta dala podršku, i što je preko 160 profesora sa različitih univerziteta dalo podršku ovim studentima, nije ništa drugo do potvrda da su zahtjevi studenata &nbsp;suštinski zahtjevi koji treba da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas, pitanje kolektivne bezbjednosti, pitanje kolektivne odgovornosti. Zapravo akademska zajednica nije &nbsp;poručila ništa drugo do &nbsp;da ovo nijesu zahtjevi koji su upućeni u interesu različitih političkih partija. Ovo su zahtjevi koji će dati interes svima nama, odnosno dati bolje rezultate, trebalo bi da daju ukoliko ih vlast ispuni - naveo je on.
Raduje ga, kaže, to što imamo značajan broj članova akademske zajednice, univerzitetskih profesora, koji daju podršku ovoj neformalnoj grupi studenata.
- Raduje me što je to uradilo vijeće Pravnog fakulteta, jer na Pravnom fakultetu se izučava legitimitet i legalitet, govorimo o pravu, govorimo o odgovornosti, i bilo je za očekivano da će oni dati podršku, a kada oni daju podršku to je potvrda da je nešto što se čini ispravno - poručio je Bojović.
<h2>FPN bi trebalo prvi da ima jasan stav</h2>
Izostanak konačnog odgovora Fakulteta političkih nauka, cijeni Bojović, je nešto što obeshrabruje. On smatra da bi FPN trebalo da bude prvi koji će dati stav o ovim pitanjima - bio pozvan ili nepozvan.
- Ovo je zaista oblast koju uređuje ono što je polje izučavanja Fakulteta političkih nauka. Zaista mi je žao što je takva situacija, ali moram reći da na ovom fakultetu imamo značajan broj profesora koji daju podršku studentskoj grupi Kamo śutra, međutim, ono što treba ozbiljno da nas zabrine jeste što uprava fakulteta nije dala svoj jasan stav, ali i studenti koji su u samom vijeću Fakulteta političkih nauka - zaključio je Bojović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

1250x600

1084x550

Bojović: Podrška Pravnog fakulteta „Kamo śutra“ očekivana, to je potvrda da se čini nešto ispravno

Povodom nedavnog incidenta u naselju Blok 5, u kojem je povrijeđeno ukupno 13 osoba, uključujući četiri maloljetnika, izražavamo duboku zabrinutost zbog porasta nasilja među mladima i ukazujemo na hitnu potrebu za unapređenjem preventivnih i tretmanskih programa u Crnoj Gori. Posebno je zabrinjavajuće (ali, na žalost, ne i iznenađujuće) da je ovo ponavljajuće ponašanje i da je svega par dana prije ovog događaja ista ili druga grupa maloljentih lica vršila esktremno nasilje u Podgorici. U pitanju je očigledno pojava koja mora da se suzbije što prije i na adekvatan način – dok nismo došli do još težih posljedica, saopštenje je Nevladine organizacije (NVO) "Juventas".&nbsp;
Na godišnjem nivou, kako su naveli, broj maloljetnika u sukobu sa zakonom raste – prema izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova za 2023. godinu, 351 maloljetnik je počinio 413 krivičnih djela, što predstavlja povećanje od 14,7% u odnosu na prethodnu godinu. Većina ovih djela odnosi se na nasilje, narušavanje javnog reda i mira, upotrebu droga i krađe.
- Ključni izazovi u radu sa maloljetnicima u sukobu sa zakonom uključuju nedostatak kapaciteta u institucijama, Centri za socijalni rad i druge institucije su preopterećeni, sa značajnim manjkom stručnjaka u oblasti socijalne zaštite, psihologije i pedagogije. Skoro da i ne postoje usluge socijalne i dječje zaštite na koje se mogu upućivati počinioci krivičnih djela ili prekršaja. Postoji samo jedan Dnevni centar za djecu sa problemima u ponašanju na nivou čitave države, izuzetno mali broj dječjih i adolescentnih psihijatara takođe na nivou države, te i dalje prisutan nedostatak mogućnosti hospitalnog liječenja za djecu i adolescente koji imaju probleme u oblasti mentalnog zdravlja - kazali su u saopštenju.
Dodaju da su rijetki su i sporadični programi za jačanje roditeljskih vještina i kapaciteta, koji su neophodni u slučajevima kada dijete ima problem u ponašanju.&nbsp;
- Tu je slaba međuinstitucionalna saradnja, odnosno nedostatak koordinacije između obrazovnog sistema, policije, sudstva i socijalnih službi dovodi do neefikasnog rješavanja problema maloljetničke delinkvencije. Kako postupci u sudu i tužilaštvu dugo traju, iako je prema zakonskim rješenjima svaki postupak koji uključuje maloljetna lica hitan, izostaje efekat vaspitnih mjera koje se često donose i godinama nakon počinjenog djela. Posebna problem je i nepostojanje specijalizovanih programa podrške - ističu iz Juventasa.
Maloljetnicima u sukobu sa zakonom često, kako su kazali, nedostaju prilagođeni programi rehabilitacije i resocijalizacije koji bi im pomogli u reintegraciji u društvo, a koji bi upravo obavezali sve relevantne institucije na kontinuiranu saradnju i koordinaciju.
- Ključno je djelovati preventivno kroz ranu intervenciju, multisektorski pristup i jačanje kapaciteta institucija koje rade sa mladima u riziku od sukoba sa zakonom, a sa djecom koja jesu u sukobi sa zakonom raditi mnogo posvećenije, i uz uključivanje i zajedničko djelovanje više službi kao i dodatnu senzibilisanost - naglašavaju oni.&nbsp;
Kako bismo spriječili slične incidente u budućnosti, dodaju da je neophodno uspostaviti sistem ranog prepoznavanja mladih koji su u riziku od ulaska u kriminalne aktivnosti i omogućiti im stručnu podršku kroz saradnju policije, socijalnih službi i nevladinih organizacija.&nbsp;
- Trenutna situacija nam govori da sistem zatvara oči nad ogromnim problemom ekstremnog nasilja među maloljetnicima, koji su sada počeli i da se organizuju u grupe, te da postupa reaktivno, nakon većih incidenata, a bez uzimanja u obzir svih faktora koji dovode do sukoba sa zakonom kod djece i mladih. Nasuprot ovome, potrebno je da svi preuzmemo odgovornost, pristupimo analizi problema i njegovom rješavanju i da to činimo kontinuirano, a ne samo onda kada incidenti nasilja dospiju u javnost - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Očigledna je i potreba za efikasnom koordinacijom svih relevantnih aktera – škola, policije, centara za socijalni rad i omladinskih organizacija – kako bi se mladima obezbijedila adekvatna pomoć i podrška.
Oni smatraju da umjesto represivnih mjera, mladima treba ponuditi programe edukacije, psihološke podrške i socijalne reintegracije, kako za djecu, tako i za njihovo porodično i vršnjačko okruženje, čime bi se povećale njihove šanse za pozitivan razvoj.
Naglašavaju da je aktivno uključivanje roditelja i staratelja u procese podrške od ključnog značaja za prevenciju daljih rizičnih ponašanja kod mladih.&nbsp;
Dodaju da je za roditelje i staratelje potrebno ponuditi programe koji omogućavaju učenje vještina, jačanje roditeljskih kapaciteta, kao i poboljšanje komunikacionih obrazaca u porodici.&nbsp;
- Iskustva iz drugih zemalja pokazala su da preventivni programi zasnovani na principima rane intervencije, personalizovanog pristupa i multisektorske saradnje mogu značajno smanjiti incidencu sukoba sa zakonom i ekstremnog nasilja među mladima. Našem društvu, koje je višestruko traumatizovano, potrebna je nada u bolju budućnost. Ulaganjem u ovakve programe sada i ovdje, postići ćemo to da na duže &nbsp;djeca i mladi ljudi budu u značajno manjem riziku od toga da postanu bilo počinioci bilo žrtve nasilja i krivičnih djela, te da sa što manje trauma uđu u odraslo doba i budu korisni članovi društva - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

NVO "Juventas": Hitna potreba za jačanjem preventivnih programa za mlade

Petnaest zatvorenika u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija završilo je tromjesečnu obuku za zanimanja pomoćnik u kuhinji i pomoćnik molera - saopšteno je iz nevladine organizacije Juventas.
Program stručnog osposobljavanja u Zatvoru za duge kazne u Podgorici je, kako je precizirano u saopštenju, realizovan u saradnji sa Upravom za izvršenje krivičnih sankcija.
- Ovi programi su osmišljeni na osnovu preferencija učesnika, koje su prethodno identifikovane kroz direktne razgovore i anketiranje - kazali su iz Juventasa.
Programski direktor u ovoj nevladinoj organizaciji Jovan Bojović rekao je da su smatrali da je ključno da zatvorenici imaju mogućnost da biraju programe obuke, jer njihova motivacija i interesovanja igraju presudnu ulogu u uspješnosti ovakvih aktivnosti.
- Na osnovu njihovih prijedloga omogućili smo im edukaciju za zanimanja koja su tražena i koja će im pružiti realne šanse za zapošljavanje nakon izlaska iz sistema - istakao je Bojović.
Naglasio je da takvi programi imaju dugoročne ciljeve.
- Osposobljavanje za praktična i tržišno relevantna zanimanja direktno doprinosi njihovoj pripremi za izlazak. Na ovaj način zatvorenici stiču ne samo profesionalne kvalifikacije, već i osjećaj sigurnosti da mogu ravnopravno učestvovati na tržištu rada. Time se povećavaju njihove šanse za uspješnu reintegraciju, što je od koristi ne samo za njih lično, već i za društvo u cjelini - rekao je Bojović.
Dodaje da kroz ovakve programe nastoje da ih osnaže i kao aktivne i odgovorne članove zajednice, kao i da kada imaju konkretne vještine i znanja, ali i povjerenje u svoje sposobnosti, proces reintegracije postaje znatno uspješniji.
- Posebnu važnost ovakve aktivnosti imaju u kontekstu smanjenja rizika od recidivizma. Kada osoba nakon izlaska ima kvalifikacije koje joj omogućavaju zapošljavanje i ekonomsku stabilnost, mnogo su veće šanse da će se uspješno reintegrisati u društvo - istakao je Bojović.

U UIKS-u realizovani programi obuke za pomoćnika u kuhinji i pomoćnika molera

Najava koalicije “Za budućnost Crne Gore”; o zakonu koji bi nevladine organizacije označio kao “strane agenture”, nije samo neutemeljena, već predstavlja i opasno etiketiranje organizacija koje godinama rade u interesu građana, a ne stranih interesa, ocijenili su u nevladinoj organizaciji Juventas.
U Toj NVO kažu da ovakve tvrdnje dolaze od političkih subjekata koji su svoju dugogodišnju privrženost i koketiranje sa državnicima regiona jasno demonstrirali kroz dugogodišnje političke odnose i zajedničke inicijative.&nbsp;
Inicijativa je, ističu, još jedan jasan pokazatelj ultra desnog djelovanja, te stranog uticaja koje je usmjereno protiv ljudskih prava, i to onih kategorija društva koje su najugroženije.
- Dosadašnje djelovanje povezanih grupa je dokazano povezano sa stranim uticajima, radikalnim miješanjem ruske i srpske pravoslavne crkve u državna pitanja, te političkih, ekonomskih i društvenih subjekata koje su povezani u neformalni pokret protiv ljudskih prava. Veoma je znakovito da su njihove mete osim manjina najčešće žene, slobodnomisleći građani, i naravno, nevladine organizacije - saopšteno je iz Juventasa.
Poručuju da njih ne može kontrolisati niti im dirigovati iko ni unutar, a ni van granica Crne Gore.
- Naš rad se temelji isključivo na interesima građana i univerzalnim vrijednostima demokratskog društva. Upravo zato odbacujemo svaki pokušaj diskreditovanja NVO sektora, smanjenja prostora za naš rad, jer je naš jedini cilj unapređenje društva u kojem svi akteri moraju biti odgovorni, uključujući i političare koji se povode za stranim direktivama, dok u isto vrijeme vrše vlast u Crnoj Gori i uživaju u benefitima svpg veoma povlašćenog položaja. Ovu inicijativu ocjenjujemo kao strah od kontrole i kritike građana i građanki, koju bi u potpunosti ukinuli i stvorili autoritarni režim podređen ličnim i partijskim interesima - poručuju u Juventasu.

Juventas o prijedlogu ZBCG: Realizatori stranog uticaja u Crnoj Gori žele da zastraže slobodnomisleće građane

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: juventas