Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je rješenje kojim je Upravna zgrada Jugooceanije dobila status kulturnog dobra od nacionalnog značaja.
Jugooceanija je bila jedna od najvećih kompanija u bivšoj Jugoslaviji i svjedok je obnove bokeljskog pomorstva sredinom 20. vijeka. Preduzeće je 1988. godine raspolagalo sa čak 26 brodova.
Projekat za izgradnju zgrade izrađen je 1960. godine, a projektanti su bili poznati jugoslovenski arhitekti, Đorđe Petrović, Mateja Nenadović, Đorđe Zloković.
- Jedinstvenost ovog objekta ogleda se u značaju koji ona posjeduje kao jedno od prvih zdanja moderne arhitekture nastalih u Kotoru, odnosno u Crnoj Gori i Jugoslaviji, u periodu od 1960-1967. godine. U arhitekturi ove građevine ukrštaju se arhitektonsko - estetski, inženjersko - tehnički, kulturno - istorijski i društveni aspekti, koji su karakterisali najsavremenije tendencije u razvoju savremene arhitekture tog vremena - saopšteno je iz UZKD.
Treba pomenuti i učešće poznatih slikara Predraga - Peđe Miliosavljevića i Dušana Ljubojevića u rješavanju partera zgrade, kao i vajara Pavla Pejovića koji je izradio bistu Sava Starovića, osnivača preduzeća.
Naime, parterno uređenje zgrade „Jugooceanije“ sa skulptoralno riješenom „ružom vjetrova“ na dvorišnoj strani zgrade (prema moru), ukrasnim bazenom u atrijumu i bistom osnivača preduzeća, je umjetnički doprinos arhitektonskom rješenju zgrade u cjelini (osnova, volumen, fasade), ocjenio je, između ostalog, stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara u Elaboratu o utvrđivanju kulturne vrijednosti zgrade Jugooceanije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Upravna zgrada Jugooceanije dobila status kulturnog dobra

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte: 
 
- TEMA DANA: Antifašizam pod opsadom 
 
- Stega obilježila 19. decembar na Gorici, poručeno da fašizam nije nestao, samo promijenio oblik, te da se Crnoj Gori sprema nova okupacija 
 
- Uoči skupa na Gorici policija tražila lične podatke od Predraga Boljevića i Bata Radulovića, zbog transparenta „ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Kažu da im je saopšteno da tužilaštvo smatra da tekst može sadržati elemente govora mržnje 
 
- Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković poručio da je skandalozno što je za direktora Nacionalne biblioteke naimenovan osvjedočeni velikosrpski protagonista 
 
- HRA pozvala na povlačenje Prijedloga zakona o unutrašnjim poslovima, poručujući da je njegova svrha partijska čistka policije pod maskom "vetinga"
Gost emisije je Ivan Vujović, predsjednik SDP i jedan od lidera ES
Informativnu emisiju 24 sata vodi Amra Tahirović

Informativna emisija 24 sata: Gost Ivan Vujović

Glavni grad Podgorica organizovao je brojne aktivnosti i svečanosti povodom ovog svijetlog praznika – 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice. Svečanost polaganja vijenaca i cvijeća obavljena je u devet sati, na Spomeniku Partizanu borcu na Gorici. Vijence su položile delegacije SOBNOR-a Crne Gore i OBNOR-a 1941–1945 Glavni grad Podgorica, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Nakon toga, a kako se dodaje, vijence su položili gosti – delegacije Gradskog SUBNOR-a Prijepolja, Vojnih penzionera Crne Gore, Udruženja boraca 1990/1991. godine Crne Gore, kao i delegacije političkih partija. Ovom slobodarskom skupu cvijeće su položile i prisustvovale delegacije OBNOR-a 1941–1945 iz Herceg Novog, Kotora, Budve, Bara, Tivta, Pljevalja, Bijelog Polja, Berana, Plužina, Nikšića, Danilovgrada, Andrijevice, Kolašina, Tuzi i Zete.
- Nakon polaganja vijenaca i cvijeća, prisutnima se obratio predsjednik SOBNOR-a Crne Gore, Radojica Radojević. On je pozdravio okupljene i pozvao da minutom ćutanja odaju počast herojima – oslobodiocima Podgorice i Crne Gore, kao i preminulim članovima i poštovaocima organizacije - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Čestitajući veliki praznik, Radojević je istakao da je 19. decembar jedan od najznačajnijih datuma u bogatoj istoriji Podgorice. Na današnji dan 1944. godine grad je oslobođen od fašizma, a ovaj datum i danas zrači kao snažan simbol slobode i trijumfa slobodarske Podgorice. Prije 81 godine, jedinice Treće divizije slavnih brigada NOVJ-a – Devete crnogorske narodnooslobodilačke brigade, Prve bokeljske narodnooslobodilačke brigade i Zetskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda – u ranim jutarnjim časovima 19. decembra donijele su napaćenom narodu slobodu od krvoločnih fašista i njihovih saradnika.
- Na oltaru slobode grad i srez dali su ogroman doprinos. Oko 6.000 aktivnih učesnika učestvovalo je u Narodnooslobodilačkom pokretu, od čega oko polovina u redovima boraca Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Na bojištima, strelištima, u zatvorima i logorima živote je dalo oko 1.400 boraca, dok je nekoliko hiljada stradalo kao žrtve fašističkog terora. Grad je dao 476 nosilaca „Partizanske spomenice 1941“. Njihove žrtve nijesu bile uzaludne – iz njihove krvi nikla je sloboda u kojoj danas živimo - naglasili su.&nbsp;
Obilježavanje godišnjice oslobođenja Podgorice od fašizma prilika je i za izražavanje dubokog poštovanja svim borcima slavne NOB-e, kao i precima koji su iznjedrili hrabre sinove i kćeri, koji su širom nekadašnje domovine ugradili svoju mladost i živote za našu budućnost. Naša je trajna obaveza da nikada ne zaboravimo junake koji su svoje živote ugradili u slobodu Crne Gore, Podgorice i nekadašnje zajedničke države – od Triglava do Đevđelije. Njima dugujemo slobodu i zato im se i danas najdublje zahvaljujemo.
Radojević je uputio i poziv mladima da krenu njihovim časnim putem i nastave veličanstveno djelo svojih predaka. „Neka je vječna slava i hvala palim borcima za slobodu naše zemlje i našeg grada“, poručio je.
U 12.00 časova, delegacija OBNOR-a 1941–1945 Glavni grad Podgorica, po pozivu gradonačelnika i predsjednice Skupštine Glavnog grada, prisustvovala je svečanoj sjednici Skupštine Glavnog grada Podgorice. Takođe, SOBNOR Crne Gore je povodom 19. decembra – Dana oslobođenja Podgorice, održao svečanu sjednicu Skupštine, na kojoj su uručena priznanja zaslužnim pojedincima i organizacijama.
Nakon svečanosti na Gorici, u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici održana je svečana sjednica Skupštine SOBNOR-a Crne Gore. Predsjednik Radojević pozdravio je prisutne delegacije i goste, zahvalivši im na dolasku. U nastavku sjednice podnio je Izvještaj o radu za 2025. godinu, kao i pravce djelovanja za 2026. godinu, istakavši da je organizacija ostvarila zapažene i značajne rezultate u svom radu i djelovanju.
Potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore, Ljubenko Borović, zahvalio je gostima iz okruženja na prisustvu i izrazio želju za nastavkom uspješne saradnje. Nakon toga pristupilo se uručenju priznanja za 2025. godinu.
Medalja borca SOBNOR-a Crne Gore dodijeljena je sekretarki SOBNOR-a Radmili Čagorović i Petru Labudoviću, predsjedniku OBNOR-a 1941–1945 Berane, u znak priznanja za doprinos NOR-u, njegovanju slobodarskih i antifašističkih vrijednosti i širenju prijateljstva među narodima.
Priznanja za doprinos radu i djelovanju SOBNOR-a Crne Gore dodijeljena su OBNOR-u 1941–1945 Bijelo Polje, poznatom novinaru i književniku Budu Simonoviću, Jovanu Đuroviću, potpredsjedniku OBNOR-a 1941–1945 Tivat, kao i Božu Šeroviću, članu Upravnog odbora OBNOR-a Herceg Novi.
Priznanje OBNOR-a 1941–1945 Glavni grad Podgorica, za doprinos afirmaciji rada organizacije i očuvanju izvornih principa slavne NOB-e, dodijeljeno je Nikoli Vukčeviću, članu Upravnog odbora OBNOR-a 1941–1945 Glavni grad Podgorica.
- U ime nagrađenih obratio se Budo Simonović, zahvalivši na dodijeljenim priznanjima, uz čestitke građanima Podgorice povodom Dana oslobođenja i želje SOBNOR-u Crne Gore za dalji uspjeh u radu - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Na kraju svečanosti, prisutne delegacije i goste pozdravio je potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore Ljubenko Borović, čestitajući Dan oslobođenja Podgorice i poželjevši dobitnicima priznanja i svim prisutnima dobro zdravlje, sreću i uspjeh u budućem radu.
- Opšti je zaključak svih prisutnih da je ovaj 19. decembar bio dan antifašizma i slobode – dan za sjećanje i nezaborav - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Dan slobode i sjećanja: Podgorica obilježila 81 godinu od oslobođenja

Odbor direktora Instituta "Dr Simo Milošević" izabrao je novog predsjednika, Pavla Obradovića, koji je član upravljačkog tijela ustanove već dvije godine u ime Vlade Crne Gore.
On je izabran na tu funkciju umjesto u Srbiji uhapšenog Predraga Dragojlovića. Odbor direktora je tek prekjuče primio ostavku Dragojlovića, potvrdio je Novskom portalu, Obradović.
- Biću predsjednik Odbora direktora Instituita Igalo do sljedeće Skupštine akcionara za dva do tri mjeseca. Skupština će birati sve članove Odbora. To je bila jedina tačka dnevnog reda Odbora - kazao je Obradović.
Obradović je u Odbor direktora došao u vrijeme najveće krize za Institut, koji je bio pred stečajem. Danas se pred kompanijom otvara nova perspektiva.
- Uspjeli smo da uz veliku pomoć Vlade i manjinskog akcionara spasimo Institut. Uspješno poslovanje ove godine najviše je zahvaljujući realnim cijenama usluga za osiguranije Fonda zdravstva, koje više od decenije nijesu mijanjene. U idućoj godini planiramo da sprovedemo dokapitalizaciju i nastavimo Planom restrukturiranja. Uslijediće raspisivanje tendera za izradu projekata rekonstrukciju oronulih zgrada i medicinskog dijela na 4 zvjezdice ,što je dio Plana - kaže Obradović.
Inače, Pavle Obradović je menadžer turizma, bio je direkltor Turističke organizacije Herceg Novi u mandatu od 2017. do 2021. godine. Član je Novske liste.

Umjesto uhapšenog Dragojlovića: Pavle Obardović novi predsjednik Odbora direktora Instituta Igalo

Službenici Uprave policije su u proteklih sedam dana, u okviru akcije “Stranac”, realizovali 292 represivne mjere prema stranim državljanima, u okviru kojih je protjerano 10, a prinudno udaljeno 12 stranih državljana.
Otkazan je boravak za 31 i iniciran prestanak privremenog boravka za 24 strana državljanina.
Donijeto je 41 rješenje o povratku lica i izdata 174 prekršajna naloga, odnosno podnijeto prijava.&nbsp;
Od početka 2025. godine, u okviru akcije "Stranac" donijeto je 18.107 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 11.051 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.932 rješenja o povratku lica.
- Prinudno su udaljena 235 lica, dok su 202 strana državljanina protjerana iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 2.063 lica, dok je za 2.624 lica iniciran prestanak privremenog boravka - navedeno je u saopštenju policije.

Prethodnih sedam dana protjerano 10, prinudno udaljeno 12 stranaca

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Tag: jugooceanija

Upravna zgrada Jugooceanije dobila status kulturnog dobra

Informativna emisija 24 sata: Gost Ivan Vujović

Dan slobode i sjećanja: Podgorica obilježila 81 godinu od oslobođenja

Umjesto uhapšenog Dragojlovića: Pavle Obardović novi predsjednik Odbora direktora Instituta Igalo

Prethodnih sedam dana protjerano 10, prinudno udaljeno 12 stranaca

PRATITE TVe UŽIVO