Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore raspisalo je javni oglas za nabavku osam službenih vozila, procijenjene ukupne vrijednosti 100.000 eura sa uračunatim PDV-om.&nbsp;
Vozila će služiti za aktivnosti preduzeća na terenu, a specifikacije pokazuju da se traže modeli različitih klasa.
Prema dokumentaciji, preduzeće namjerava da kupi kombi proizvedeno 2020. ili mlađe, sa minimalno osam sjedišta, dizel motorom od najmanje 100 kW i bogatom opremom, uključujući krovnu klimu i klizna vrata sa obje strane, te dva SUV modela (2020. i 2021. godište ili mlađi), oba sa dizel motorima jačine 70 kW i 80 kW, crne boje, sa naprednim bezbjednosnim sistemima poput prepoznavanja trake i saobraćajnih znakova, navigacijom, kamerama i virtualnim instrument tablama.
Takođe, planirana je nabavka tri votila karoserije limuzina različitih godišta (2019, 2018, 2017 i 2021. ili mlađe), bijele ili sive boje, sa dizel motorima jačine od 55 do 75 kW, opremljene standardnim bezbjednosnim sistemima kao što su ABS, ESP, airbagovi, kao i klima uređajem, senzorima i navigacijom i pick-up vozila (2018. godište ili mlađe), bijele boje, sa dizel motorom i pet sjedišta.
Svi modeli moraju biti dizel pogona, većinom sa manuelnim mjenjačem (izuzetak je jedno vozilo sa automatskim), uz strogo definisane granice starosti i kilometraže - od maksimalnih 160.000 do 220.000 pređenih kilometara, zavisno od kategorije.
Ponude se podnose elektronski najkasnije do 26. novembra, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kombi, SUV, pick-up: Morsko dobro kupuje osam vozila vrijednih 100.000 eura

JP Morsko dobro reagovalo je povodom navoda iz Opštine Budva o neregularnosti privremenih objekata u tom gradu.
- Upiranje prstom u Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u ovom kontekstu predstavlja pokušaj zamjene teza i prebacivanja odgovornosti“- poručili su iz Morskog dobra.
Kažu kako ne mogu prihvatiti „da se krivica za institucionalni nemar lokalne samouprave pokušava svaliti na Javno preduzeće“, naročito kada se problem tiče prostora van njihovog upravljanja.
- Objekat koji navodite kao “dokaz” neregularnosti u poslovanju morskog dobra se nalazi u opštinskoj zoni i “neregularan” je, jer kasnite sa usvajanjem Plana privremenih objekata već pune dvije godine- poručili su iz Morskog dobra Opštini Budva..&nbsp;
Napominju da su izuzev zone morskog dobra, svaki privremeni objekat, tarasa, kiosk i sl. u Budvi neregularni.&nbsp;
- Ovakva praksa direktno ugrožava uređenost prostora i otvara mogućnost za selektivno postupanje po zakonu- zaključuje se u reagovanju. 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.2192%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodzic-dok-kosmonaut-radunovic-iz-satelita-snima-nelegalne-objekte-njegove-partijske-kolege-na-setalistu-drze-iste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

Morsko dobro: Izuzev zone morskog dobra, privremeni objekti u Budvi su neregularni i u nadležnosti Opštine

Budvanski budžet za ovu godinu trenutno je stabilan, a opština bilježi oko 51 odsto realizacije planiranih prihoda, uz potrošnju od svega 30 odsto, saopštio je sekretar za finansije Opštine Budva, Slavko Đukanović. Iako su finansijski pokazatelji pozitivni, Đukanović je otvoreno kritikovao odnos države prema Budvi, posebno kroz problem centralizacije prihoda koje ostvaruje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.
Prema njegovim riječima, u opštini Budva je finansijska situacija trenutno dobra i stabilna. Prihodi se ubiraju planiranom dinamikom, potrošnja je u granicama očekivanog, a značajan broj investicija započetih prošle godine sada se privodi kraju“, rekao je Đukanović, istakavši da su u toku i tenderske procedure za projekte koji će biti realizovani do kraja godine, prenosi RTV Budva.
Najveći prihod dolazi od poreza na nepokretnosti, čija je naplata u porastu u odnosu na prethodnu godinu. Đukanović očekuje da će ljetnji špic sezone dodatno poboljšati bilans, što bi potencijalno moglo dovesti do pozitivnog rebalansa budžeta u septembru ili oktobru.
Ipak, iza ovih brojki stoji i oštra poruka lokalne uprave prema državnim institucijama. Đukanović je posebno ukazao na problem centralizacije prihoda, pri čemu je najglasnije kritike uputio na račun Javnog preduzeća Morsko dobro, koje, kako tvrdi, svake godine prihoduje milione iz Budve – bez ikakvog ulaganja nazad u grad.
- Morsko dobro se hvali da će ove godine prihodovati rekordnih 35 miliona eura. Ja se samo pitam – gdje taj novac ide? Jer euro nije uloženo u Budvu. Godinama se ovdje ubiraju milioni, a mi ne dobijamo ništa zauzvrat - &nbsp;rekao je Đukanović.
Podsjetio je da je nekada važeći zakon predviđao da 50% zakupa plaža ostaje lokalnim samoupravama, ali je ta norma ukinuta, čime su opštine ostale uskraćene za sredstva koja se generišu na njihovoj teritoriji.
- Budva je godinama donosila i po 2,5 miliona eura samo od zakupa plaža. Danas, taj novac ide državi, a grad se sam bori da finansira vrtiće, škole, parkinge, dom za stare, čak i bolnicu. Ako bi se nama vratilo samo 1 odsto PDV-a koji se ovdje ostvari – to bi bilo dovoljno da riješimo ključne infrastrukturne probleme - stiče Đukanović.
On je u tom kontekstu pozvao na decentralizaciju i pravedniju raspodjelu prihoda, navodeći evropske primjere poput Njemačke i Francuske, gdje se PDV dijeli između centralne, regionalne i lokalne vlasti.
- Turizam učestvuje sa oko 30 odsto u BDP-u Crne Gore, a gotovo polovina tog prihoda dolazi iz Budve. Ako država želi da razvija turizam, mora ulagati tamo gdje se taj novac i stvara - poručio je.
Govoreći o problemima koje nosi sezonalnost prihoda, Đukanović je izrazio nadu da će se u saradnji sa Turističkom organizacijom raditi na produženju sezone, što bi stabilizovalo prihode tokom godine. Takođe, najavio je da je u toku revizija završnog računa za 2024. godinu, te da će taj izvještaj biti dostavljen Skupštini do kraja juna.

Sekretar za finansije Opštine Budva: Grad nema koristi od milionskih prihoda Morskog dobra

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom izdvojiće do 800.000 eura za remont tri trajekta "Grbalj", "Teodo" i "Perast" kojima u aprilu ističu sertifikati o sposobnosti za plovidbu. To se navodi u tenderskoj dokumentaciji objavljenoj juče na sajtu Javnih nabavki. Uslovi za raspisivanje tendera stekli su se nakon što je nedavno imenovan novi-stari direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj kojem je 8. marta istekao ugovor. Iz kompanije su napominjali da bez potpisa direktora kompanije nije moguće krenuti u postupak za remont plovila za koji je, u najboljem slučaju, potrebno minimum 60 dana. <h2>Servis pogona i motora "težak" 360.000</h2> Nakon što je Vlada na telefonskoj sjednici 21. marta ponovo imenovala Mikijelja, krenulo se u akciju pripreme sezone i nakon sedmicu raspisani su tenderi vrijedni 661.157 eura, uz PDV koji iznosi 138.842 eura. Najviše novca predviđeno je za remont "Grblja" - 360.000 eura bez PDV-a čija opravka, kako je nedavno rekao rukovodilac trajektne linije Morskog dobra, kapetan Aleksandar Crvenko, može biti izvedena jedino u dva brodogradilišta - Bijela i Mali Lošinj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900030_9b16b3b8d50081244536736ead774c19e4b7f3297f313650c3024144f72118c1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032900030_9b16b3b8d50081244536736ead774c19e4b7f3297f313650c3024144f72118c1" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='Trajekt "Grbalj"'><figcaption>Trajekt "Grbalj"(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Za "Grbalj" predstoji servisiranje pogona i motora, koje se radi svakih sedam godina. Generalni servis oba motora Cummins KTA19 M3 biće obavljeno po propisanim standardima ovlašćenog servisera/distributera. Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, "Grbalj" će, pored ostalog, proći servis hidrauličnih pumpi, zamjenu cijevi, kontrolu ležajeva, mjerenje otpora izolacije, kontrolu manica za podizanje i spuštanje rampi i otklanjanje nedostataka... Vršiće se provjera elektronike upravljačke jedinice, zamjena filtera/odvlaživača vazduha na tanku podmazivanja, provjera stanja propelera, zamjena zglobova, provjere kanala za podmazivanje, balansiranje i montaža... Ponude se podnose do 28. aprila, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje. Svake dvije godine brodovi moraju da idu na suvi dok, da bi se provjerio donji dio, odnosno, trup broda. To su osnovne stvari koje će biti obavljene za trajekte "Teodo" i "Perast". Za servisiranje trajekta "Teodo" biće izdvojeno 149.000 eura bez PDV-a. Pored ostalog, planirani su bojenje imena broda, gaznih marki, luke upisa i opstalih oznaka, montaža i kontrola propelera, kontrola pada i loma spoja propelerne osovine i kopče, kontrola i mjerenje ležajeva osovinskog voda, čišćenje ležajeva i rashladnih kanala, montaža kompletnog sklopa kormila, ispumpavanje zauljanih voda, intervencije na glavnom motoru, servis protivpožarnih pumpi u mašinskom prostoru, otvaranje pumpe, zamjena ležajeva, zamjena čaura...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900030_172b35352686628d8126c065e3c3984cb130876340265120829e9472d2fb5d32.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032900030_172b35352686628d8126c065e3c3984cb130876340265120829e9472d2fb5d32" data-rendition-name="original" width="1024" height="678" loading="lazy" alt="Teodo"><figcaption>Trajekt "Teodo"(Photo: ferry-site.dk)</figcaption></figure>  Najmanje novca biće potrebno za remont "Perasta" - 95.000 eura bez PDV-a. U servis se, pored ostalog, ubraja uklanjanje korozije, demontaža i montaža guma na bokovima broda, montaža i kontrola propelera, čišćenje i poliranje osovina, montaža kompletnog sklopa kormila, nabavka i ugradnja rasprskača glavnog motora, zamjena oštećenih ležajeva ukoliko bude potrebna... Ponude za remont oba broda dostavljaju se do 11. aprila, kada će biti i otvorene. <h2>Flota kompletirana do špica sezone</h2> Kako je rekao kapetan Aleksandar Crvenka, ova dva plovila biće van pogona dva mjeseca, dok će za trajekt "Grbalj" biti potrebno više vremena zbog generalnog remonta. Očekuje se da bude u funkciji do špica turističke sezone, prije 10. jula. - Kada dođe termin za servisiranje, mi moramo da ispoštujemo sve procedure, kako bi dobili garanciju za "Teodo" i "Perast", a "Grbalj" će nakon remonta, da završi kompletnu klasu. Najbrža procedura za "Teodo" i "Perast" je nekih 60 dana, dok za "Grbalj" to duži period - naveo je za RTHN Crvenko, izrazivši nadu da će sve biti spremno za predstojeću turističku sezonu, kada je u pitanju prevoz s jedne na drugu stranu obale Bokokotorskog zaliva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900034_ad888122798e34b90ebc027cc8ec53e2ce51632837d6a65e219c3a88c32ba9ee.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025032900034_ad888122798e34b90ebc027cc8ec53e2ce51632837d6a65e219c3a88c32ba9ee" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Aleksandar Crvenko"><figcaption>Aleksandar Crvenko(Photo: RTHN)</figcaption></figure>  JP Morsko dobro preuzelo je trajektnu liniju od kompanije Pomorski saobraćaj u februaru 2023. godine, a prvih dana saobraćao je samo trajekt "Vasilije" iznajmljen od kompanije Briv. Kasnije su kupljeni "30. avgust“ i "Ruka pravde", nakon čega su floti priključena i plovila koja su pripadala Pomorskom saobraćaju. Crvenko je siguran da će flota kojom raspolažu odgovoriti dinamici i efikasnosti prevoza vozila na liniji Kamenari - Lepetane. On je rekao da su trajekti "Ruka pravde" i "30. avgust“ bili na remontu prošle godine, a da će ove biti obavljena standardna procedura - pregled sa roniocima. - Trajekt "Igalo" se skoro vratio sa remonta i on je spreman, kao i dvije manje catare, Kamenari i Lepetane, tako da raspolažemo sa dovoljnom flotom. Očekujem da neće biti nikakvih problema što se tiče početka sezone - rekao je za RTHN Crvenko. Morsko dobro raspisalo je tender i za nabavku farbe i cinka protektora za trajekte, vrijednosti 80.000 eura sa PDV-om.

Za remont tri trajekta 800.000 eura: "Teodo" i Perast" van pogona dva mjeseca, "Grbalj" do špica sezone

Iako je od preuzimanja trajektne linije Kamenari-Lepetane JP Morsko dobro inkasiralo više miliona eura prihoda, u kompaniji trenutno ne mogu početi sa remontima plovila i pripremom za ljetnju sezonu jer nije imenovan novi direktor, nakon što je Mladenu Mikijelju 8. marta istekao ugovor.
Kako za RTHN priča rukovodilac trajektne linije Morskog dobra, kapetan Aleksandar Crvenko, bez potpisa direktora kompanije nije moguće raspisati tendere niti namiriti prispjele obaveze.
– Jednostavno zbog neažurnosti ili nezainteresovanosti Vlade Crne Gore za situaciju u kojoj se trenutno nalazimo. Pričali smo i objavljuvali u pisanim medijima, druge stranice su se interesovale, svugdje smo saopštili, ali i dan danas nemamo rješenje što se tiče direktora – navodi on.
Uprkos problemima sa finansijama, kako informiše Crvenko, privremeno je riješen problem nedostatak goriva zahvaljujući dobroj saradnji sa Jugopetrolom.
– Jugopetrol nam je izašao u susret sa isporukom goriva, koje nam je itekako potrebno, tako da smo barem to riješili. Nadam se da će se i ova situacija sa direktorom riješiti uskoro, da možemo i te račune koje dugujemo, da izmirimo. Pored toga, imamo problem sa tenderima za remont brodova. U parilu im ističu papiri, znači sposobnosti brodova za plovidbu. Jedostavno, došao je period kada moraju da idu na dokovanje – navodi on.
Remont plovila mora biti organizovan putem javnog poziva, ali bez direktora, čitavu proceduru nije moguće izvesti, pri tome za jedan postupak, u najboljem slučaju potrebno je minimum 60 dana, što je, kako ističe Crvenko, gubljenje vremena.
Naredne sedmice trebalo bi da počne obračun zarada za 126 radnika Morskog dobra koji rade na trajektnoj liniji, ali ako do tada ne bude izabran direktor, isplata će kasniti.
– Ne znamo šta da radimo. Ne bi voljeli da štrajkujemo, jer ne bi voljeli da primoravamo korisnike da putuju dužim putem. Ljudi uvijek negdje žure, a svuda su radovi po Crnoj Gori, dugo se putuje, još da ih mi ovdje sputavamo. Da nam nije Jugopetrol isporučio gorivo, morali bi vezivati plovila. Jedno je već bilo bez goriva, danas bi bila još dva, tako da štrajk ne bi ni morao da dođe – kazao je Crvenko.
JP Morsko dobro preuzelo je trajektnu liniju od kompanije Pomorski saobraćaj u februaru 2023. godine, a prvih dana saobraćao je samo trajekt „Vasilije“ iznajmljen od kompanije Briv, kasnije su kupljeni „30. avgust“ i „Ruka pravde“, nakon čega su floti priključena i plovila koja su pripadala Pomorskom saobraćaju.

Trajektna linija Kamenari-Lepetane u problemu: Bez potpisa direktora nemoguće raspisati tendere i namiriti prispjele obaveze

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: jp-morsko-dobro