<p>Svi mi imamo pravo na ličnu kartu i pasoš koji su u skladu sa našim opisom i identitetom, to je naše osnovno pravo - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, <b>Jovan Ulićević</b> iz NVO Spektra komentarišući neusvajanja zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.</p>
<p>Evropska komisija u ovogodišnjem izvještaju navela je da neusvajanje ovog akta ozbiljan propust u oblasti temeljnih prava.</p>
<p>Ulićević navodi da je istraživanje Centra za građansko obrazovanje pokazalo da više od 50 odsto građana smatra da ljudi ne treba da prolaze sterilizaciju da bi imali oznaku pola promijenjenu u ličnim dokumentima.</p>
<p>- Po istraživanju nevladine organizacije Spektra svega je 10 do 15 odsto građana izričito protiv ljudskog prava transrodnih osoba, pa se problem zbog neusvajanja zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja može pripisati isključivo najbrojnijoj Vladi koja  je dala saglasnost, ali neće da izglasa taj zakon - ocijenio je Ulićević.</p>
<p>Ističe da osobe čiji rodni identitet nije pravno prepoznat moraju da biraju između prinudne sterilizacije, jer država primorava na sterilizaciju ako osoba želi dokumenta koja odgovaraju ličnom opisu, ili svakodnevnog nasilja zbog svakodnevnog nošenja dokumenata koja ne odgovaraju ličnom opisu.</p>
<p>- Zbog toga što mi nemamo ovaj zakon trans osobe nemaju to pravo i veoma praktično hoćete da pređete granicu imate problem, hoćete da podignete nešto u pošti imate problem, hoćete da pođete do Kliničkog da izvadite nalaze, da odete na pregled imate problem, zato što u svakoj od tih situacija vi morate da objašnjavate zašto je  vaša lična karta potpuno suprotna od onoga kako vi izgledate i koji je vaš identitet - rekao je Ulićević.</p>
<p>Podsjeća da se o tom zakonu govori više od osam godina, zbog čega je prvo privremljena analiza pravnog sistema, zatim i sam prijedlog zakona još 2016. godine.</p>
<p>- Mi smo polako pristupali temi u saradnji sa institucijama, oformili radnu grupu, radili na njoj, postigli jedan visok stepen kompromisa, toliko da mislim da se ti kompromisi ulaze u kršenje ljudskih prava, da bi zakon prilagodio našem pravnom sistemu i što je jos bitnije - da bi naši poslanici, naša Vlada bila spremna da ga izglasa. Mi smo u tom procesu došli do toga da je zakon spreman, što je Evropska komisija i konstatovala, čak je konstatovala da je prošao i konsultacije sa Evropskom komisijom. Ko zna diplomatski rječnik zna da ne može konkretnije od toga, jer ona nikad neće napisati u izvještaju ,,ako ovo ne usvojite nećete ući u Evropsku uniju”, ali će konstatovati stanje, što su oni i uradili, da je zakon bio spreman, da je prošao sve konsultacije, da je prošao konsultacije sa Evropskom komisijom i da uprkos tome nije usvojen - zaključio je Ulićević.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ulićević: Svi mi imamo pravo na ličnu kartu i pasoš koji su u skladu sa našim opisom i identitetom

<p>Trinaesti Montenegro Prajd održan je danas u Podgorici pod sloganom "Otpor gradi slobodu". Sa Prajda je poručeno da se sloboda osvaja kroz otpor i hrabrost da se kaže "dosta je", te da dolazi vrijeme ulice i direktne akcije.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_625cc4a8456f5cfa92b71b702a4a2c611ed5fe7a7c59bd2c0696f7d3c6c33c4d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251004141048_625cc4a8456f5cfa92b71b702a4a2c611ed5fe7a7c59bd2c0696f7d3c6c33c4d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  <p>Učesnici Parade ponosa su se u 14 sati okupili ispred Skupštine Crne Gore, a sadt kasnije krenuli su u povorku kroz centar grada.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DY5O-2v3jchg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Prajdu su prisustvali ministar ljudskih i manjinskih prava <b>Fatmir Đeka</b> i ombudsman<b> Siniša Bjeković</b>.</p> <p>Aktivista Asocijacije Spektra <b>Jovan Ulićević</b> poručio je danas sa bine da današnji Prajd nije jedini protesti u Crnoj Gori i najavio da će uslijediti „vrijeme ulice i direktne akcije“, uz uvjerenje da predstoji bolje vrijeme za državu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_ca3c16f3dd198960a5969ab578d6fe9acea42b52e5efb06991aebbcada4fb1df.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251004141048_ca3c16f3dd198960a5969ab578d6fe9acea42b52e5efb06991aebbcada4fb1df" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  <p>- Obraćali smo se političarima, imali smo nadu da će ti zahtjevi biti ispoštovani... Na ovoj bini sam pričao svoju ličnu priču i nadao sam se da donosioci odluka samo ne razumiju, ali sam shvatio da su oni sposobni da gledaju genocid i da ga opravdavaju, da su sposobni da prođu pored Cetinja pored ljudi koji su izgubili svoje porodice - rekao je Ulićević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_2e3c11fff6f1a79542da379d21eb88cf25b0a7fee85569164f43214e6d01450b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251004141048_2e3c11fff6f1a79542da379d21eb88cf25b0a7fee85569164f43214e6d01450b" data-rendition-name="original" width="994" height="1600" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  <p>On je poručio da su ljudi ti u koje vjeruje.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnzCpIVBqoH8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Crnogorski narod zaslužuje bolje nego što je dobio, Crna Gora zaslužuje da bude slobodna kao i Palestina - poručio je Ulićević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_bed483b4ce62d4e0740a9a9a8fb835da09080b601c7732ef9c208de20114c069.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251004141048_bed483b4ce62d4e0740a9a9a8fb835da09080b601c7732ef9c208de20114c069" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  <p>Govoreći o očekivanjima prema političarima, Ulićević je ponovio razočaranje zbog, kako je kazao, neispunjenih obećanja i naglasio spremnost na jači društveni odgovor ukoliko zahtjevi ne budu prihvaćeni.</p> <h2><b>Baštrica: Sloboda se osvaja – otpor je naš imperativ</b></h2> <p><b>Staša Baštrica</b> iz organizacije Kvir Montenegro poručuje da sloboda nije nešto što se samo dobija, već se osvaja kroz otpor i hrabrost da se kaže „dosta je“ kada se pokušava utišati glas istine.</p> <p>- Kada govorimo o slobodi, mislimo na mnogo više od pukih zakona. To je san o životu i razvoju bez straha i srama. Otpor nije izbor, to je imperativ. Zahtijevamo hitno procesuiranje svih oblika nasilja i nasilnika - ističe Batrica.</p> <p>Dodaje da otpor znači biti podrška svima koji žive u strahu, posebno mladima koji se svakodnevno bore sa odbacivanjem i diskriminacijom.</p> <p>- Otpor je naš ponos i naš bijes, ali i najveći potencijal za zajedništvo i promjenu. Danas, dok širom svijeta vladaju desničarske strukture i produbljuje se klasni jaz, borba za ljudsku slobodu nikako nije lokalni fenomen – ona je univerzalni izazov i naša zajednička odgovornost - poručuje Batrica.</p> <p>Iz asocijacije Kvir Montenegro kazali su da je Prajd je odgovor na ćutanje i nepravdu.</p> <p>- To je dan kada pokazujemo da nijesmo nevidljivi, da ne pristajemo na marginalizaciju i da zajedno tražimo promjene. To je prostor solidarnosti, otpora i zajedničkog zahtjeva da država i društvo počnu da štite sve nas, bez izuzetka - naveli su ranije iz asocijacije Kvir Montenegro u objavi na Fejsbuku.</p> <p>Organizaciju Montenegro Prajda finansijski je podržala Britanska ambasada, Irska ambasada, Savjet Evrope, Globalni fond za žene, Kancelarija za LGBTIQ lica Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada i fondacija Hajnrih Bel.</p>

1250x600

1084x550

(FOTO i VIDEO) Ulićević: Crnogorski narod zaslužuje bolje, dolazi vrijeme ulice i direktne akcije; Baštrica: Otpor je naš imperativ

<p>Pod sloganom „Otpor gradi slobodu“, u Podgorici će 4. oktobra biti održan 13. Montenegro Prajd. Okupljanje učesnika i učesnica planirano je ispred Skupštine Crne Gore od 13 do 14 sati, dok će povorka krenuti u 15h.&nbsp;</p>
<p>Ovogodišnja povorka, kako u razgovoru za Portal Analitika ističe izvršni direktor NVO Asocijacija Spektra <b>Jovan Ulićević</b>, prevazilazi samu šetnju – cilj je da se ukaže na povezanost različitih oblika represije i diskriminacije, te da se pošalje poruka da sloboda može postojati samo ako je zajednička.</p>
<p>- Sloboda je ili za sve nas, ili za nikoga. U našem društvu, nažalost, sloboda je samo za odabrane, bogate i političare. Dok to ne budemo razumjeli, nemamo čemu da se nadamo. Sloboda se može osvojiti samo zajedničkim snagama, a jedina stvar koju možemo da izgubimo su lanci - poručuje Ulićević.</p>
<p>On poručuje da je to istovremeno filozofija koja stoji iza svake borbe.</p>
<p>- Dok god se držimo isključivo identitetskih kutija i pristajemo na narativ da se nasilje nad jednom grupom tiče isključivo te grupe, pristajemo na politiku vladajućih masa koja je jednostavna - “zavadi pa vladaj”. Mislim da ne moraju ljudi da razumiju drugačije od sebe da bi zajedno učestvovali u borbama za oslobođenje. Zapravo, držim da je suprotno - da se kroz zajedničke direktne akcije gradi solidarnost i razumijevanje koje dovodi do oslobođenja svih nas - naglašava Ulićević.</p>
<h2>Javni prostori kao mjesta solidarnosti i dijaloga&nbsp;</h2>
<p>Prajd je, prema njegovim riječima, od početka imao cilj da javni prostori postanu mjesta solidarnosti i dijaloga, a ne isključivosti i podjela.</p>
<p>- Program je raznovrstan, za svakoga ponešto, i dobar dio se dešava na otvorenim prostorima – jer su to prostori koje moramo da vratimo sebi i zajednici. Aktivizam ne smije biti sveden na konferencije i saopštenja. Primjer toga je Solidum Fest u Njegoševom parku, u okviru kojeg imamo i muziku i zabavu i upoznavanje sa radom nevladinih organizacija, ali i prvu u nizu diskusija koje smo nazvali “U krugu revolucije”, na kojoj ćemo u jednom otvorenom, nehijerarhijskom formatu da zamišljamo neku bolju budućnost, kao alternativu stalnoj odbrani institucija i poretka koji ni ovako nije funkcionisao da valja, ili recimo diskusiju koju Trans Mreža Balkan organizuje pod nazivom “Antifašizam budućnosti”, tokom koje ćemo pokušati da dođemo do odgovora na pitanje što je antifašizam osim nostalgičnog śećanja na slavne pretke - navodi Ulićević.</p>
<p>Pored toga, tu su i tradicionalni događaji poput „Prajd Kafea“, vouging časova, bubnjarskih radionica i večernjih žurki.&nbsp;</p>
<p>- Na Prajd treba da dođe svako kome je stalo do zaustavljanja nasilja, do radničkih prava, do pravednijeg društva i do toga da njihova djeca odrastaju u dobroj Crnoj Gori. Ako nekome nije komforno – baš zbog toga treba da dođe, jer solidarnost sigurno ne cvjeta u komforu - dodaje on.</p>
<h2>Društvo sve više nasilno prema svima&nbsp;</h2>
<p>I dok Crna Gora i dalje bilježi visoke stope homofobije i transfobije, Prajd, smatra Ulićević, ima važnu ulogu u građenju mostova.</p>
<p>- Ovo društvo je sve više nasilno prema svima, pa samim tim i prema onima koji su različiti. Prajd je jedan od rijetkih kontinuiranih protesta, osim Osmomartovskog marša, koji uporno poziva na solidarnost svih građana i građanki i podiže svijest o povezanosti opresija. Dakle, Prajd nije identitetski protest, niti je ikad bio. Na medijima je da urade svoj dio posla, kao i da zauzmu aktivniju ulogu u odbrani demokratije od dezinformacija, koje su danas propagandni alat za širenje desničarskih poruka - naglašava Ulićević.</p>
<h2>Desničari šire dezinformacije koje podižu nivo nasilja u društvu&nbsp;</h2>
<p>Kada je riječ o konkretnim oblicima diskriminacije, Ulićević je jasan - Crna Gora i dalje spada u evropske zemlje u kojima se krše osnovna ljudska prava LGBTIQ osoba.</p>
<p>- Ajmo prvo da se dogovorimo i usaglasimo da institucije ne rade svoj posao. Posao rade pojedinci u institucijama, koji nailaze na blokade i sabotaže. Na primjer, Crna Gora je i dalje jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj dio građana prolazi prinudnu sterilizaciju samo da bi imao dokumenta u skladu sa identitetom. Zakon o životnom partnerstvu već pet godina znači samo papir, ali ne i prava. Preko naših leđa fašisti skupljaju političke poene, dok desničari šire dezinformacije koje podižu nivo nasilja u društvu - kaže on.</p>
<h2>Minimum standarda jeste pravo na samoodređenje&nbsp;</h2>
<p>Iako se usvajanjem Zakona o životnom partnerstvu 2020. godine činilo da se otvara put ka ravnopravnosti, praksa je pokazala drugačije.</p>
<p>- Nejednakost istopolnih partnera je institucionalizovana i legitimisana tim Zakonom. Dobili smo mrtvo slovo na papiru. Kvir ljudi imaju iste obaveze kao i svi građani, ali ne i ista prava. Iako su vlasti dobile konkretne smjernice kako da izmijene zakon, ništa nije urađeno. Promijenjeni su samo poreski zakoni i dio iz socijalne zaštite - naglašava Ulićević.</p>
<p>Posebno ga zabrinjava izostanak Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta, iako je Crna Gora na to obavezana kroz EU pregovore, UN i preporuke evropskih tijela.</p>
<p>- Odlaganje usvajanja zakona znači da trans osobe svakodnevno biraju između nasilja prinudne sterilizacije i nasilja koje proizilazi iz nesklada između dokumenata i identiteta. Minimum standarda jeste pravo na samoodređenje. Prilikom kreiranja zakona smo pristali na razne kompromise koji se nalaze čak u domenu kršenja ljudskih prava, a koji podrazumijevaju da je zakon ograničen samo na punoljetne državljane Crne Gore, ne odnosi se na migrante i azilante, ne važi za osobe u braku ili protiv kojih se vodi postupak. To je direktno kršenje ljudskih prava - upozorava on.</p>
<h2>Država pokaže da postoji&nbsp;</h2>
<p>Institucionalna podrška LGBTIQ zajednici, smatra Ulićević, uglavnom je deklarativna.</p>
<p>- Naši predstavnici nikako da shvate da osvjetljavanje zgrade ili šetnja na Prajdu nijesu suštinska podrška. Ovakvi performansi nijesu tu radi nas, već radi njih. Ovo je nesigurno i sve nasilnije društvo, koje je takvo zbog nemara institucija i intenzivnog trovanja građana i građanki jednih protiv drugih, dok uslovi za život postaju sve gori. Dakle, za suštinski sigurno društvo, prvo mora da postoji bar neka relativna jednakost, a ne društvo bogatih i moćnih i nas svih ostalih - jasan je Ulićević.</p>
<p>Posebno je važno, kako je kazao, da država pokaže da postoji i da stane na kraj vrlo živom fašizmu.</p>
<p>- Batalite sa privatizacijom Crne Gore i građenjem elita i snobova, organizujte progresivno obrazovanje koje uči đecu prije svega drugarstvu i da prepoznaju opresije, omogućite kvalitetnu zdravstvenu zaštitu dostupnu svima, krov nad glavom neka prestane da bude privilegija koju omogućavaju banke i eto sigurnog društva. Nijesam pristalica mjera koje podrazumijevaju isključivo represiju nasilnih društvenih pojava. Ja nemam satisfakciju od punih zatvora, već od toga da mogu mirno da živim sa svojim komšijama i porodicom - ističe Ulićević.</p>
<p>Od prvih pokušaja Prajda do danas situacija se, kaže, promijenila, iako ne onoliko koliko bi trebalo.</p>
<p>- Od izjave tadašnjeg ministra za ljudska prava da „toga nema u Crnoj Gori“ došli smo do svijesti da kvir osobe postoje i da su neodvojivi dio društva. Zakoni su usvojeni, ali se ne sprovode u praksi. Političke partije i dalje kalkulišu s našim pravima kada postoji interes za to. Najveći pomak jeste mnogo veće razumijevanje među našim sugrađanima/kama, među različitim generacijama i u različitim sredinama. Situacija na društvenim mrežama je drugačija zato što je taj kontakt depersonalizovan i dehumanizovan, tamo ima mnogo mržnje, ali treba uzet u obzir da algoritmi to omogućavaju, zajedno sa institucijama - navodi Ulićević.</p>
<h2>Potrebno nam je više progresivne misli i solidarnosti a manje sujete&nbsp;</h2>
<p>Na pitanje kakvu budućnost predviđa za LGBTIQ pokret, sagovornik Analitike kaže da nas čeka budućnost puna promjena, jer sadašnjost toliko dinamična i mnogo se intenzivnih društvenih procesa dešava na kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou.</p>
<p>- Prije svega, ako društveni pokreti, ali i oni koji su na pozicijama moći, budu imali dovoljno mudrosti da sačuvaju mir, mislim da nas svakako čeka dosta turbulentna decenija. Aktivizam mora da prestane da održava status quo i da bude zaključan u branjenju institucija koje ne rade, već da se osmjeli da zamišlja, a onda i da se bori za neku mnogo bolju i pravedniju budućnost. Potrebno nam je više radikalno progresivne misli, više solidarnosti i manje sujete. Slijede godine otpora koji gradi slobodu – to nijesu laki procesi, ali jesu procesi koji zahtijevaju zajedništvo i hrabrost - zaključuje Ulićević.</p>

Ulićević: Sloboda je ili za sve ili za nikoga, preko naših leđa fašisti skupljaju političke poene

<p>U Park-šumi Zagorič danas je napušteni pitbul napao tri vlasnička psa.</p>
<p>- U Park šumi Zagorič napao nas je pušteni pitbul s leđa, zaklao mi je štene, odraslu ženku od mojih i jedno štene momka koji je šetao isto tuda. Svi su pukom srećom pretekli, našom brzom reakcijom jer smo se borili s njim i čupali mu ih iz usta - objavio je na svom nalogu na društvenoj mreži Iks (X) aktivista za ljudska prava i izvršni direktor asocijacije Spektra <b>Jovan Ulićević.</b></p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJovanUlicevic%2Fstatus%2F1863211007247622602%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1863211007247622602%7Ctwgr%5E673861383090b068b5d586b9ba6cbd12743e5589%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Pit je držan za klanje i sav je izranjavan, iako sam ga čvrsto držao nije pokušavao mene da zakolje, al moju majku jeste i ona je srećom dobro prošla. Satima smo ga tražili kad smo izvukli naše pse da ga makar s ulice maknemo, al ni traga od njega. Naišli smo na jednu lutalicu isto krvavu, al je nijesmo uspjeli uhvatiti da joj pomognemo, odmah je utekla -naveo je Ulićević.</p>
<p>Kako je dodao, komunalna policija kaže da nije nadležna.</p>
<p>Korisnik društvene mreže Iks (X) <b>Milan Jovanović</b> napisao je da je "drugi pas koji je žrtva pita za klanje" njegov.&nbsp;</p>
<p>- Ne znam jesam li u životu prošao kroz stresniju situaciju od ove danas, dok slušam svoje stene kako bespomoćno cvili i jauče i gledam pita koji zaključava vilicu i krvoločno napada - napisao je on.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fimilanjovanovic%2Fstatus%2F1863222794009391389%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1863222794009391389%7Ctwgr%5E673861383090b068b5d586b9ba6cbd12743e5589%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pitbul napao tri vlasnička psa u Park šumi Zagorič

<p>Svaki napad na iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha<b> Alija Hameneija</b>, doveo bi do proglašenja džihada, odnosno svetog rata, prenijela je u utorak<i> Iranska studentska novinska agencija</i> (ISNA), pozivajući se na parlamentarnu komisiju za nacionalnu bezbjednost Irana.</p>
<p>Napetosti između Irana i Sjedinjenih Američkih Država porasle su nakon oštrog gušenja protesta širom Irana, za koje je predsjednik SAD <b>Donald Tramp</b> upozorio da bi mogli dovesti do odgovora iz Vašingtona.</p>
<p>- Svaki napad na Vrhovnog vođu znači objavu rata cijelom islamskom svijetu i mora biti praćen donošenjem dekreta o džihadu od strane islamskih učenjaka i odgovorom vojnika islama u svim djelovima svijeta - saopštila je parlamentarna komisija.</p>

Iranski parlament upozorava na džihad ako vrhovni vođa bude napadnut

<p>Neosvijetljeno šetalište Vita Nikolića i Trebješka ulica nijesu tehnički kvar, već ogledalo katastrofalnog upravljanja gradom. Dok se građani u večernjim satima kreću kroz mrak i osjećaju nebezbjedno, gradska vlast se usuđuje da govori o „razvoju“ i „modernizaciji“, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić.&nbsp;</p>
<p>Posebno je, prema njihovim rijčima, skandalozna činjenica da je javna rasvjeta plaćena čak 9.5 miliona eura iz kredita, i to bez saglasnosti Skupštine opštine i bez saglasnosti Vlade Crne Gore, na šta već duže vrijeme upozoravamo i zbog čega smo podnijeli i krivičnu prijavu.&nbsp;</p>
<p>- To nije greška – to je svjesno kršenje zakona, ignorisanje institucija i nesavjesno raspolaganje novcem građana - ističu iz nikpićkog DPS-a.&nbsp;</p>
<p>Pitanje je, ističu, jasno i ne može se izbjeći.</p>
<p>- Gdje je završio novac i ko je dozvolio da grad, nakon milionskog zaduženja, ostane u mraku? Ovakvo stanje nije izuzetak, već pravilo uprave koja funkcioniše bez plana, bez odgovornosti i bez kontrole. Milioni se uzimaju na kredit, a osnovna komunalna infrastruktura ne funkcioniše. Građani plaćaju, vlast se hvali, rezultati ne postoje, a SDT ćuti pred ovom finansijskom i institucionalnom bahatošću i nikako da iz fioke izvuče pomenuti predmet - dodaju iz DPS-a Nikšić.&nbsp;</p>
<p>Traže, kako kažu, hitno dovođenje javne rasvjete u potpuno funkcionalno stanje, kao i utvrđivanje političke i krivične odgovornosti svih koji su u ovom slučaju donosili odluke mimo zakona.&nbsp;</p>
<p>- Nikšić danas ne tone zbog nedostatka novca, već zbog nesposobne, bahate i netransparentne vlasti. Građani zaslužuju svjetlo – i u ulicama i u upravljanju gradom - zaključili su iz nikšićkog DPS-a.&nbsp;</p>

DPS Nikšić: Tužilaštvo i dalje ćuti povodom nezakonitog zaduženja u iznosu od 9.5 miliona eura za rasvjetu koja ne radi, građani Nikšića ostavljeni u mraku

<p>Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) <b>Nikola Mugoša</b> podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.</p>
<p>On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).</p>
<p>Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.</p>
<p>- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.</p>
<p>On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.</p>

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

<p>Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade <b>Milojko Spajić</b>.</p>
<p>Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa <b>Kristofom Kotoarom</b>, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.</p>
<p>Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.</p>
<p>Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.</p>
<p>- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.</p>
<p>Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.</p>
<p>Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.</p>
<p>Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.</p>
<p>Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.</p>

Tag: jovan-ulicevic