Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Josip Broz Tito, odlikovan je posthumno Ordenom časti Republike Angole, saopštio je ministar vanjskih poslova Srbije, Ivica Dačić. Naime, Tita je predsjednik Angole, Žoao Manuel Lauerenso, odlikovao za zasluge u borbi naroda Angole protiv kolonijalizma i za oslobođenje, u čemu su Pokret nesvrstanih, i Tito kao jedan od njegovih vođa, dali veliki doprinos. Dačićje na društvenoj mreži Instagram podijelio i fotografiju ordena i pratećeg pisma predsjednika Angole.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112131120_275bb9ddb5b87e3aab1e682a1be8b4d6222cc41440b49bac4b9c351d2ad2ed81.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251112131120_275bb9ddb5b87e3aab1e682a1be8b4d6222cc41440b49bac4b9c351d2ad2ed81" data-rendition-name="original" width="1080" height="849" loading="lazy" alt="Orden časti Angole za Tita"> </figure>  Podsjećamo, Josip Broz Tito jedan je od utemeljitelja Pokreta nesvrstanih, koji je okupljao države iz Azije, Afrike i Južne Amrike, uz Jugoslaviju i Kipar iz Evrope, sa ciljem da pronađu treći put, ne priklanjajući se ni Istočnom ni Zapadnom bloku.&nbsp; Mnoge od zemalja članica Pokreta nesvrstanih bile su kolonije velikih evropskih sila i u nesvrstanima su vidjele mogućnost da se izbore za konačnu slobodu i nezavisnost. Tokom djelovanja Josipa Broza Tita u okviru Pokreta nesvrstanih, 1960-ih i 1970-ih godina, Jugoslavija je bila saveznik afričkih oslobodilačkih pokreta, pa tako i onih u Angoli, koje je predvodio Roberto Holden u okviru Nacionalog oslobodilačkog fronta Angole. Otuda i Orden časti za nekadašnjeg jugoslovenskog predsjednika koji je tokom svoje političke karijere dao veliki doprinos borbi afričkih naroda za slobodu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tito posthumno odlikovan Ordenom časti Republike Angole

Proslavismo ove godine 13. jul kao nikad do sada.
Potegao Joanikije da nas ubijedi da preko njegovih četničkih izbranika nema većih antifašista. Sve što se desilo u toku četvorogodišnjeg “oslobodilačkog” rata, o čemu postoji na stotine hiljada dokumenata, ili se smatra nepostojećim ili je okrenuto naglavačke. Kakvih smo se sve javnih izjava naslušali. Slavljenje dokazanih najvećih zločinaca i pljuvanje po istoriji. A to je za današnju vlast samo lično mišljenje pojedinaca i kao bezazleno se ignoriše. Ne znam na osnovu kojeg zakona ili moralnog kodeksa.
No, tako je to kad po naređenju Joanikija iz Ostroga sve mora biti uređeno po uzoru na Srbiju. Tako dobismo na visoke državne položaje političke brabonjke i bašibozluk da nas vode u civilizovani svijet Evrope. Iz njihovih govora jasno se prepoznaje da istovremeno galopiraju na dva konja. Pričaju o Evropi, a misle na Srbiju. U toj njihovoj poruci nema ništa ljudsko ni za razmišljanje. Samo se prepoznaje neograničeni, gotovo perverzni apetit za vlašću i preko nje kontrola nad narodom. A kroz sve to zrači, kao dominantna crta karaktera – podlost, primitivizam i blesavluk. Gluparenje je za njih jedini prirodni način razmišljanja.
Kad sam prvi put poslije raspada Jugoslavije (raspada koji se pripisuje stranim silama, a ne Slobodanu Miloševiću sa njegovom kamarilom i popovima) došao iz Amerike u Crnu Goru pita me jedan umni starac iz mojeg sela: 
“Viđe li, Banjo, što učinjesmo?” 
Odgovorih mu: “A što, đede?” 
“Prevrnusmo pun vagan gu*icom”, odgovori mi. 
 Bolje od toga ne čuh niti pročitah do danas!
Mora da je Tito bio genije, kad je od nas, ovakvih kakvi smo, napravio onako lijepu zemlju. 
Ja sam se u Americi uvijek predstavljao kao Jugosloven, sem ako bi neko pokazao da ima malo više znanja o Balkanu. Uvijek sam za 29. novembar, Dan Republike, išao u jugoslovenski konzulat u San Francisku, ispred kojeg bi bila grupa američkih policajaca koji su nas štitili od nasrtaja četnika. U to vrijeme Srbi u Americi bili su podijeljeni i imali dvije srpske crkve. Jednom se u Njujork tajmsu pojavio naslov: "Srbi brane puškama crkvu jedni od drugih." Posvađali su se oko para. Kad nemaju koga drugog da provociraju i potkradaju, onda to rade među sobom.
Pitam se da li su to sad na vlasti u Crnoj Gori sinovi onih koji su odstupali do Zidanog mosta, pa pokušavaju da operu biografiju? Ono što dođe poslije raspada Jugoslavije bilo je gore, ali ovo što danas imamo u mnogo čemu je za sprdnju.
Srbija, za kojom čezne i značajan broj ljudi iz Crne Gore, dio je Balkana đe đavo pokušava da napravi imperiju. I ostaće takva i kad Vučić ode. Ona ne može da prihvati činjenicu da se svuda oko nje nalaze međunarodno priznate nove države, pa bi pod plaštom izmišljene ugroženosti srpskog naroda htjela to nasilno da promijeni, a istovremeno prikrivaju na sve moguće načine već napravljene užasne zločine.
A našim crnogorskim Srbima pogoduje što se sve to dešava u skladu sa učenjem kleronaciste Nikolaja Velimirovića. Ponižavajuće je gledati i slušati na što su sve spremni da urade i izjave.
Ali dolazi vrijeme kad će i oni kao onaj četnički guslar, koji je u toku rata slavio uz gusle Dražu Mihailovića, Dimitrija Ljotića i Pavla Đurišića, a 1945. zaguslao: 
"Molim Tita i Moša Jevreja, da oproste što sam dosad bleja!"

Tito je bio genije

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, po nalogu Višeg državnog tužilaštva (VDT) u Bijelom Polju je dao izjavu u Centru bezbjednosti u Nikšiću povodom krivične prijave koju je protiv njega podnijela NVO Centar za građanska prava i tom prilikom ocijenio da se radi o nastavku političkog progona Srpske pravoslavne crkve (SPC), tvrdio da nije veličao zločine, te poručio da Josipa Broza Tita smatra „monstruoznom pojavom“.
Ova NVO prijavu je podnijela zbog veličanja četničkog pokreta koje je Metodije iznio tokom liturgije u manastiru Podmaine, 7. juna – kada je poposlijeratni sistem na prostorima bivše Jugoslavije takođe nazvao „titoističko-ustaškom koalicijom“, optužujući ga za „genocid nad srpskim narodom“.
Kako je izvijestio Dan, u izjavi pred službenicima CB Nikšiću, Metodije je odbacio sve navode iz prijave, nazvavši ih „činjenično neosnovanim i pravno apsurdnim“.
- Kako mi je poznato iz sredstava javnog informisanja, podnosilac prijave je izvjesna NVO čiji osnivač u svakoj prilici i na svaki način vrlo bučno ispoljava vjersku i nacionalnu netrpeljivost prema vjernicima i kliricima SPC, što je vjerovatan motiv i u ovom konkretnom slučaju - rekao je on.
Smatra da ova, kao i brojne slične prijave, predstavljaju nastavak pokušaja da se kroz pravosuđe izvrši pritisak na Crkvu.
- Ove prijave držim za nastavak političkog progona SPC i pokušaja anticrkvenih krugova da se zloupotrebom pravnih sredstava kreira javno mnjenje i društveni ambijent u kome je samo za vjernike i sveštenstvo SPC uveden delikt mišljenja, a sloboda izražavanja ograničena po ideološkim mjerilima - tvrdi Metodije.
Kako piše Dan, on je podsjetio da su Evropski parlament, ali i brojne međunarodne institucije osudile zločine totalitarnih komunističkih režima, a da je u Crnoj Gori danas, paradoksalno, dovođenje u pitanje njihovog nasljeđa postalo predmet krivičnog progona.
- Josipa Broza smatram monstruoznom pojavom. Neshvatljivo je da se takva moja kvalifikacija uzima kao vrijeđanje zvaničnih simbola države Crne Gore, jer, koliko mi je poznato, Broz nije državni simbol, niti je zakonom zaštićen od kritike - naveo je Metodije.
Kazao je i da nema nijedne riječi u njegovoj besjedi koja bi predstavljala aboliranje bilo kog zločina ili zločinca. Naprotiv, smatra da je istakao da istorijsko sagledavanje ličnosti i pojava, uključujući i Dražu Mihailovića, mora ostati stvar slobodnog, Ustavom zaštićenog mišljenja.
- Iskaz o generalu Mihailoviću kao prvom gerilcu Evrope je ponavljanje tadašnjih stavova antihitlerovske javnosti. To nije krivično djelo. Ne postoji nijedna riječ u besjedi koja abolira zločince ili veliča zločine - kazao je on.
Ocijenio je da pokušaji da se istorijska analiza ograniči, predstavljaju ideološku kodifikaciju stvarnosti i da se pod plaštom borbe protiv revizionizma, zapravo uvodi „jednoumlje“.&nbsp;
Metodije je naveo i da je njegova pastirsku dužnost i pravo da vjerni narod poziva na privrženost Crkvi, što mu, kako navodi, niko ne može uskratiti bez narušavanja osnovnih sloboda.
- Ako je zalaganje za nacionalnu ravnopravnost, istinu i slobodu, krivično djelo u Crnoj Gori, neka tako bude. Ali ja u tome neću učestvovati ćutanje - zaključio je Metodije.

Metodije dao izjavu u CB Nikšić: „Ovo je nastavak političkog progona SPC, Broza smatram monstruoznom pojavom“

Stotine ljudi iz država bivše Jugoslavije danas su Kući cvijeća mimohodom odali počast nekadašnjem doživotnom predsjedniku Socijalističke Federativne Repubike Jugoslavije (SFRJ) Josipu Brozu Titu povodom 25. maja, koji se u tadašnjoj državi slavio kao zajednički državni praznik - Dan mladosti.
&nbsp;Brojni Titovi poštovaoci, delegacije Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), udruženja i organizacija koji baštine sjećanje na NOB i Tita, od jutros su se okupljali na platou ispred Muzeja istorije Jugoslavije, čiji je dio i Kuća cvijeća, poslednje Titovo počivalište. 
 
Nosili su zastave bivše SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, kape "titovke", bedževe s Titovim likom ili potpisom, ordenja i odlikovanja nekadašnje Jugoslavije. 
 
Hiljade ljudi iz bivše SFRJ pohodi Memorijalni centar Josip Broz Tito i Kuću cvijeća svake godine na dan njegove smrti 4. maja i 25. maja kad se u bivšoj Jugoslaviji slavio njegov rođendan, odnosno Dan mladosti. 
 
Titovo se ime, osim uz partizanski pokret i antifašističku borbu koja je tokom Drugog svjetskog rata presudno utjcala na formiranje i postojanje bivše SFRJ, vezuje i uz osnivanje Pokreta nesvrstanih, koji je okupljao zemlje trećeg svijeta i bio svojevrstan balans između Istoka i Zapada. 
 
Titovoj sahrani u Beogradu 8. maja 1980. godine prisustvovalo je više od 200 šefova država ili vlada i visokih delegacija iz čak 127 zemalja svijeta. 
 
Od 1980. godine Kuću cvijeća je, po dostupnim zvaničnim podacima, posjetilo više od 17 miliona ljudi, među kojima je mnoštvo turista iz Zapadne Evrope, Amerike, a sve više je i posjetilaca iz azijskih zemalja - Kine, Japana, Južne Koreje i Vijetnama.

Stotine ljudi iz bivše SFRJ u Kući cvijeća odali počast Titu

Tačno je 45 godina od kada je na današnji dan, 4. maja 1980. godine, u 15:05 časova, u ljubljanskom Kliničkom centru, preminuo Josip Broz Tito - doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, vrhovni komandant Narodnooslobodilačke borbe i jedan od najznačajnijih političkih lidera 20. vijeka. Njegova smrt označila je kraj jedne epohe i početak političke nestabilnosti koja će deceniju kasnije dovesti do krvavog raspada države koju je gradio. Godinama nakon njegove smrti, svakog 4. maja, sirena u 15:05 sati zaustavljala je živote Jugoslovena na jedan minut. Fabrike su zaustavljale proizvodnju, saobraćaj bi stao, u školama bi nastala apsolutna tišina.&nbsp; Posljednji put sirene su se oglasile 4. maja 1990. godine. Jugoslovenska industrijska proizvodnja je te godine zabilježila pad od 18,2 odsto. Sljedeće godine je počeo rat u Jugoslaviji. Tito je bio simbol jedinstva i stabilnosti u višenacionalnoj i viševjerskoj zajednici jugoslovenskih naroda. Njegova uloga u osnivanju Pokreta nesvrstanih i vješto balansiranje između Istoka i Zapada učinili su ga globalno prepoznatljivom političkom figurom, cijenjenom čak i među ideološkim protivnicima. Dan njegove smrti pamtio se decenijama u kolektivnoj svijesti naroda bivše Jugoslavije. Vijest je prekinula direktan televizijski prenos fudbalske utakmice između Hajduka i Crvene zvezde, a glas legendarnog spikera Miodraga Zdravkovića objavio je: „Umro je drug Tito“.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgyG7CzJbFHI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Milioni ljudi spontano su izašli na ulice, a plakanje odraslih postalo je simbol šoka koji je zahvatio naciju. Slike nepreglednih kolona ljudi koji su danima dolazili u Beograd da mu odaju posljednju počast i danas su svjedočanstvo o dubokoj emocionalnoj vezi naroda sa svojim vođom. Iako su kasniji istorijski procesi i propaganda bacali drugačije svjetlo na njegove političke metode i ličnu ulogu u jednopartijskom sistemu, Tito ostaje kompleksna figura koju je nemoguće svesti na jednostavne ocjene. Za jedne, on je bio diktator koji je gušio političke slobode, za druge - oslobodilac, državnik i ujedinitelj. Danas, 45 godina kasnije, Titov grob u Kući cvijeća u Beogradu i dalje posjećuju oni koji ga pamte, ali i mladi koji u njegovom nasljeđu traže odgovore na pitanja o pravdi, ravnopravnosti i suverenitetu. I dok se nekadašnja država čiji je tvorac bio više ne nalazi na mapama svijeta, sjećanje na Tita - sa svim kontradiktornostima koje nosi - ostaje duboko urezano u kolektivno pamćenje naroda Balkana. Sahrana Josipa Broza Tita, održana 8. maja 1980. godine u Beogradu, ostala je upamćena kao jedna od najvećih pogrebnih ceremonija u 20. vijeku. Na njoj se okupilo 218 delegacija iz 126 zemalja, od čega 33 predsjednika država, 21 premijer, četiri kralja i pet prinčeva, čime je postala jedna od najšire posjećenih sahrana jednog državnika u modernoj istoriji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_68ecde0ffb70dca2b711d8c2da76828eb09fc20fdf7cfd5ac4eb5101e6d86cce.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250504070552_68ecde0ffb70dca2b711d8c2da76828eb09fc20fdf7cfd5ac4eb5101e6d86cce" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Leonid Brežnjev"> <figcaption>Mnogi državnici sa Zapada pokušali su da izbjegnu susret sa sekretarom Komunističke partije Sovjetskog saveza Leonidom Brežnjevim na shrani(Photo: Getty Images)</figcaption> </figure>  Među onima koji su došli da odaju počast bili su i lideri iz dijametralno suprotstavljenih političkih blokova. Od Tita su se, između ostalih, oprostili i generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza Leonid Brežnjev, britanska kraljica Elizabeta Druga i premijerka Margaret Tačer, indijska premijerka Indira Gandi, predsjednik Rumunije Nikolae Čaušesku, prvi predsjednik Sjeverne Koreje Kim Il Sung, predsjednik Iraka Sadam Husein, Jaser Arafat iz nekadašnje Palestinske narodne samouprave... Pored lidera nesvrstanih zemalja, došli su i predstavnici naroda i država koje su s Titom često bile u ideološkom, pa i diplomatskom sukobu. Čak i u smrti, Tito je uspio okupiti svijet u simboličnom trenutku globalnog primirja - barem na jedan dan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_17d05d6221ecb91d44795e387d38bba89d7c972cb9319c58e7f2b5172e0dc925.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250504070552_17d05d6221ecb91d44795e387d38bba89d7c972cb9319c58e7f2b5172e0dc925" data-rendition-name="original" width="800" height="543" loading="lazy" alt="Margaret Tačer"> <figcaption>Sahrani je prisustvovala i britanska premijerka Margaret Tačer, prva žena na čelu Velike Britanije(Photo: Getty Images)</figcaption> </figure>  Takva posthumna demonstracija poštovanja pokazala je koliki je međunarodni autoritet Tito uživao, ne samo kao vođa Jugoslavije, već i kao ličnost koja je znala da uspostavi dijalog između Istoka i Zapada, Sjevera i Juga, u najturbulentnijim godinama Hladnog rata. I riječi kojima je voditelj CBS-a obavijestio američku javnost o smrti Josipa Broza svjedočile su o tome: „Ruzvelt, Staljin, Čerčil, Čiang Kai Šek, De Gol, Tito... velikih saveznika iz Drugog svjetskog rata više nema. Posljednji među njima, jugoslovenski predsjednik Tito, umro je danas“. Tog dana, barem simbolično, Beograd je bio privremena prijestonica svijeta, a sahrana jugoslovenskog vođe – pozornica na kojoj su najdublje globalne podjele ustuknule pred smrću čovjeka koji ih je decenijama znao držati u ravnoteži.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_ec24d987699e2300dfd8e174a62f8ea553ad9dd941154c3d5e1d8129b5ca0ea6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250504070552_ec24d987699e2300dfd8e174a62f8ea553ad9dd941154c3d5e1d8129b5ca0ea6" data-rendition-name="original" width="1024" height="818" loading="lazy" alt="Svjetska štampa"> <figcaption>Svjetska štampa </figcaption> </figure>

Duško Mihailović

Dan kada je stalo srce Jugoslavije

Nekadašnji predsjednik SFR Jugoslavije, Josip Broz Tito, dobiće spomen-bistu na Cetinju, odlikom odbornika Skupštine Prijestonice, a na inicijativu Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Cetinja.
- Podizanjem spomen-biste Josipu Brozu Titu trajno se čuvaju uspomene na istaknutu ličnost, revolucionara, borca protiv fašizma, jednog od najvećih svjetskih državnika XX vijeka, čije je djelo od međunarodnog značaja i predstavlja doprinos u borbi za mir, razumijevanje i saradnju naroda u svijetu- navodi se u obrazloženju odluke.
U prijedlogu odluke, između ostalog, navodi se da će sredstva za postavljanje spomen-obilježja obezbijediti Prijestonica, dok će o konačnom umjetničkom rješenju odluku donijeti stručna komisija koju će imenovati gradonačelnik Nikola Đurašković. O lokaciji će odlučiti organi lokalne uprave nadležni za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.
Takođe, odbornici su dali saglasnost da se jedna ulica na Cetinju zove po oficiru JNA Krstu Đuroviću.

Josip Broz Tito dobija spomen-bistu na Cetinju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je za Politiko da grobnica nekadašnjeg predsjednika SFRЈ Јosipa Broza Tita neće biti izmještena iz Muzeja Јugoslavije i da će Tito ostati dio srpske i jugoslovenske istorije.
- To se neće dogoditi. Nikada nisam bio veliki fan komunista i komunističkog režima, ali Јosip Broz je dio naše istorije, on je ovdje živio i ovdje je sahranjen, i on će ostati dio srpske i jugoslovenske istorije - rekao je Vučić.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je na prošloj sjednici Skupštine grada da će pokrenuti inicijativu da se izmjesti grobnica Јosipa Broza Tita, kao i da se podigne spomenik vođi Ravnogorskog pokreta Draži Mihailoviću na Terazijskoj terasi.
- Ne mogu da utičem na tu odluku, niti grad Beograd može pravno-formalno na to da utiče, ali mislim da je izmještanje Јosipa Broza iz Muzeja Јugoslavije izuzetno važna stvar za srpski narod i za budućnost ove zemlje - rekao je Šapić.
Politiko dodaje da ulice u Sarajevu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Sloveniji i dalje nose Titovo ime, pa čak i ulice u zemljama poput Alžira, Brazila i Egipta ili zemljama EU kao što su Francuska i Italija.
Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk u aprilu je reagovao na izjave Aleksandra Šapića koji je najavio inicijativu da se kosti Josipa Broza Tita izmjeste iz Kuće Cveća u Beogradu, te premjeste u njegov rodni Kumrovec. Uk je rekao da Tito neće ostati bez doma jer je Sarajevo grad koji se ponosi nasljedstvom partizana.

Vučić: Nijesam fan komunista, ali Titova grobnica neće biti izmještena iz Srbije

Evropska komisija izrekla je danas kaznu od 120 miliona eura kompaniji X zbog kršenja obaveza transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), saopštila je Komisija. Ovo je prva odluka Komisije o neusklađenosti sa ovim zakonom.
Prekršaji kompanije X uključuju obmanjujući dizajn njenog „plavog bedža“ (plave oznake za verifikaciju naloga), nedostatak transparentnosti u njenoj arhivi oglasa i neuspjeh da obezbijedi pristup javnim podacima za istraživače, navodi se u saopštenju.
<h2>Obmanjujući dizajn „plavog bedža“</h2>
- Upotreba "plavog bedža" za "verifikovane naloge" obmanjuje korisnike. Ovo krši obavezu iz DSA prema kojoj platforme moraju da zabrane obmanjujuće dizajnerske prakse u svojim uslugama - navodi Evropska komisija.
Kako se pojašnjava, na platformi X svako može da plati da dobije "verifikovani" status bez da kompanija suštinski proveri ko stoji iza naloga, što korisnicima otežava procjenu autentičnosti naloga i sadržaja sa kojima stupaju u interakciju.
- Ova obmana izlaže korisnike prevarama, uključujući krađu identiteta, kao i drugim oblicima manipulacije od strane zlonamjernih aktera. Iako DSA ne zahteva verifikaciju korisnika, on izričito zabranjuje platformama da lažno tvrde da su korisnici verifikovani kada takva provjera nije izvršena - upozorila je Komisija.
<h2>Nedostatak transparentnosti u arhivi oglasa na X</h2>
Arhiva oglasa kompanije X ne ispunjava zahteve DSA u pogledu transparentnosti i pristupačnosti, navodi Evropska komisija.
- Pristupačne i pretražive arhive oglasa od ključnog su značaja za istraživače i civilno društvo u otkrivanju prevara, hibridnih prijetnji, koordinisanih operacija informisanja i lažnih reklama - navodi se u saopštenju.
X uvodi dizajnerske elemente i barijere za pristup, kao što su prekomjerna kašnjenja u obradi, što, kako se ocjenjuje - podriva svrhu arhiva oglasa.
Arhiva takođe ne sadrži ključne informacije, poput sadržaja i teme oglasa, kao ni pravnog subjekta koji ga je platio. Ovo, prema navodima iz saopštenja - otežava istraživačima i javnosti da nezavisno ispitaju potencijalne rizike u onlajn oglašavanju.
<h2>Neuspjeh u obezbejđivanju pristupa javnim podacima za istraživače</h2>
X ne ispunjava svoje obaveze prema DSA u vezi s pružanjem pristupa javnim podacima platforme istraživačima, utvrdila je Komisija.
Na primjer, uslovi korišćenja kompanije X zabranjuju kvalifikovanim istraživačima da samostalno pristupaju javnim podacima, uključujući scraping (scraping je tehnika automatskog prikupljanja podataka sa veb stranica pomoću specijalnih programa).
Pored toga, kako se navodi, procesi za pristup javnim podacima nameću nepotrebne prepreke, čime se efektivno podriva istraživanje sistemskih rizika u Evropskoj uniji.
- Kazna izrečena danas izračunata je uzimajući u obzir prirodu ovih prekršaja, njihovu težinu u pogledu broja pogođenih korisnika u EU, kao i njihovo trajanje. Ovo je prva odluka o neusklađenosti prema DSA - zaključuje se u saopštenju.
<h2>Šta su sljedeći koraci</h2>
X sada ima 60 radnih dana da obavijesti Komisiju o konkretnim mjerama koje namjerava da preduzme kako bi okončala kršenje člana 25(1) DSA, koje se odnosi na obmanjujuću upotrebu plavih bedževa.
Dalje, X ima 90 radnih dana da Komisiji dostavi akcioni plan u kojem će navesti neophodne mjere za rješavanje kršenja članova 39 i 40(12) DSA, koji se odnose na arhivu oglasa i pristup javnim podacima za istraživače. Odbor za digitalne usluge imaće mjesec od prijema akcionog plana kompanije X da iznese svoje mišljenje.
Komisija će zatim imati još mjesec da donese konačnu odluku i odredi razuman rok za sprovođenje.
Neispunjavanje obaveza iz odluke o neusklađenosti može dovesti do periodičnih kazni, ukazuje se u saopštenju i dodaje da Komisija nastavlja da sarađuje sa X "kako bi obezbijedila poštovanje ove odluke i DSA uopšte".
Podsjetimo, 18. decembra 2023. Evropska komisija pokrenula je formalni postupak radi procjene da li je X možda prekršio DSA u oblastima povezanim sa širenjem nezakonitog sadržaja i delotvornošću mjera za borbu protiv manipulacije informacijama, za koje se istraga nastavlja.
Ovi postupci takođe su obuhvatali upotrebu obmanjujućeg dizajna, nedostatak transparentnosti oglašavanja i nedovoljnu dostupnost podataka za istraživače, za šta je Komisija 12. jula 2024. usvojila preliminarne nalaze i danas donijela odluku o neusklađenosti.

Evropska komisija kaznila X sa 120 miliona eura

Grupa građanskih i NVO aktivistkinja najoštrije je reagovala na, kako navode, seksističke i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućene direktorici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Milki Tadić Mijović.
Vraneš je, iskrivljujući Njegoševe stihove, uputio javne uvrede na njen račun, nazvavši je „babom“ i „vješticom“, što aktivistkinje ocjenjuju kao „nedostojno javne funkcije i demokratske komunikacije“.
One poručuju da takva retorika predstavlja „još jedan u nizu pokušaja da se putem mizoginih i populističkih istupa uruši javni dijalog i degradira uloga žene u društvu“.
U saopštenju se ističe i očekivanje da se koalicioni partneri iz Pokreta Evropa sad, na čelu s premijerom Milojkom Spajićem, jasno odrede prema ponašanju predsjednika Pljevalja.
– Očekujemo da se obezbijedi njegova smjena sa funkcije koju zloupotrebljava na sramotu građana Pljevalja i države – navodi se u reakciji.
Aktivistkinje upozoravaju da je etiketiranje žena kao „vještica“ dio šireg obrasca diskriminacije.
– To nije samo uvreda, već poruka čiji je cilj da se ženama ospori dostojanstvo i glas u javnom prostoru – ističe se u saopštenju.
Reakcija je zaključena simboličnom porukom:
– Sve smo mi vještice.
Saopštenje su potpisale:&nbsp;
Tea Gorjanc, Dina Bajramspahic, Maja Raicevic, Ervina Dabizinovic, Milena Popovic Samardzic , Paula petricevic, Ivana Vojvodic , Ana Jaredic , Anita Stjepcevic, Olivera Nikolic, Marina Vujacic, Maja Boricic, Andrea, Tijana, Ðurdja Radulovic, Jelena Nelevic , Teodora Ciriviri, Martina Markolovic, Elizabeta Mrnjavcevic ,Bojana i Amra iz HRA

Aktivistkinje osudile seksističke izjave predsjednika Opštine Pljevlja: Sve smo mi vještice

Ekonomska redakcija STEGA, u saradnji sa stručnjacima za ekologiju, upozorila je da će Termoelektrana Pljevlja u narednim godinama, najkasnije do kraja 2030, morati da prestane sa radom zbog novih evropskih klimatskih propisa i ekonomskih ograničenja.
Kako navode, od 1. januara 2026. godine EU uvodi mehanizam CBAM, što znači da emisije ugljen-dioksida iz termoelektrana više neće biti besplatne.
– TE Pljevlja godišnje ispusti više od milion tona CO₂. Ako cijena po toni bude 70–80 eura, Crna Gora će morati da plati oko 100 miliona eura godišnje samo zbog zagađenja iz termoelektrane – ističu iz STEGE.
Zbog toga bi, kažu, proizvodnja struje iz uglja postala najskuplja opcija u energetskom sistemu Crne Gore.
Propali efekti ekološke rekonstrukcije
Organizacija podsjeća da je u ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja uloženo oko 70–80 miliona eura, uz obećanje da će elektrana biti modernizovana i bez štetnih emisija.
– Taj projekat nije smanjio emisije CO₂, a postoje i ozbiljne sumnje da rekonstrukcija nije urađena kvalitetno. Javnost i dalje svjedoči istim problemima – navode u saopštenju, uz očekivanje hitne reakcije ekološke inspekcije zbog nedavnih snimaka prašine i otpada na prostoru termoelektrane.
Takođe upozoravaju da Direktiva o industrijskim emisijama, čije poštovanje je garantovano, i dalje nije ispunjena.
Iz STEGE ističu da bi gašenje termoelektrane imalo najteže posljedice upravo u Pljevljima – gradu čiji su radnici, privreda i javne finansije direktno zavisni od energetskog i rudarskog sektora.
– Čitave porodice decenijama su vezane za taj sistem: neko radi u elektrani, neko u rudniku, neko u firmama za održavanje, neko u transportu, neko u opštini koja se puni prihodima od uglja – poručuju.
U saopštenju se navodi da, uprkos jasnim rokovima i troškovima, Vlada još nema plan za pravednu tranziciju i dekarbonizaciju energetskog sektora, niti program podrške Pljevljima.
– Iako Reformskom agendom EU obezbjeđuje više od 20 miliona eura, nema plana za zapošljavanje i prekvalifikaciju radnika, niti pripreme novih investicija u obnovljive izvore energije. Nema ni razgovora sa lokalnom zajednicom o onome što slijedi – navodi STEGA.
Upozoravaju da se i dalje insistira na roku 2041. godine za zatvaranje TE Pljevlja, „uprkos činjenici da je ekonomski i regulatorno nemoguće održati rad do tada“.
Zahtjevi STEGE
Iz ove organizacije traže:
- Transparentno obavještavanje građana o stvarnom stanju i rokovima
- Istraživanje odgovornosti za propuste u rekonstrukciji
- Zaštitu građana od pokrivanja troškova lošeg nadzora i upravljanja
- Plansku i pravednu tranziciju za Pljevlja
Poručuju da je neophodno je spriječiti da Pljevlja sama plate cijenu tranzicije koju država nije pripremila.

STEGA: Termoelektrana Pljevlja pred zatvaranjem, potreban hitan plan za pravednu tranziciju

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv službenika Uprave policije S.P, zbog sumnje da je počinio krivično djelo zlostavljanje.
S.P. se stavlja na teret da je u noćnim satima, 13. jula ove godine, u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, prilikom izvršavanja službenih radnji, fizički napao uhapšenog V.C. postupajući na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo. 
- Oštećeni je tom prilikom zadobio laku tjelesnu povredu - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

Optužni prijedlog protiv policajca: U OB Podgorica nasrnuo na uhapšenog

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: josip-broz-tito