Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Josip Broz Tito, odlikovan je posthumno Ordenom časti Republike Angole, saopštio je ministar vanjskih poslova Srbije, Ivica Dačić. Naime, Tita je predsjednik Angole, Žoao Manuel Lauerenso, odlikovao za zasluge u borbi naroda Angole protiv kolonijalizma i za oslobođenje, u čemu su Pokret nesvrstanih, i Tito kao jedan od njegovih vođa, dali veliki doprinos. Dačićje na društvenoj mreži Instagram podijelio i fotografiju ordena i pratećeg pisma predsjednika Angole.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112131120_275bb9ddb5b87e3aab1e682a1be8b4d6222cc41440b49bac4b9c351d2ad2ed81.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251112131120_275bb9ddb5b87e3aab1e682a1be8b4d6222cc41440b49bac4b9c351d2ad2ed81" data-rendition-name="original" width="1080" height="849" loading="lazy" alt="Orden časti Angole za Tita"> </figure>  Podsjećamo, Josip Broz Tito jedan je od utemeljitelja Pokreta nesvrstanih, koji je okupljao države iz Azije, Afrike i Južne Amrike, uz Jugoslaviju i Kipar iz Evrope, sa ciljem da pronađu treći put, ne priklanjajući se ni Istočnom ni Zapadnom bloku.&nbsp; Mnoge od zemalja članica Pokreta nesvrstanih bile su kolonije velikih evropskih sila i u nesvrstanima su vidjele mogućnost da se izbore za konačnu slobodu i nezavisnost. Tokom djelovanja Josipa Broza Tita u okviru Pokreta nesvrstanih, 1960-ih i 1970-ih godina, Jugoslavija je bila saveznik afričkih oslobodilačkih pokreta, pa tako i onih u Angoli, koje je predvodio Roberto Holden u okviru Nacionalog oslobodilačkog fronta Angole. Otuda i Orden časti za nekadašnjeg jugoslovenskog predsjednika koji je tokom svoje političke karijere dao veliki doprinos borbi afričkih naroda za slobodu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tito posthumno odlikovan Ordenom časti Republike Angole

Proslavismo ove godine 13. jul kao nikad do sada.
Potegao Joanikije da nas ubijedi da preko njegovih četničkih izbranika nema većih antifašista. Sve što se desilo u toku četvorogodišnjeg “oslobodilačkog” rata, o čemu postoji na stotine hiljada dokumenata, ili se smatra nepostojećim ili je okrenuto naglavačke. Kakvih smo se sve javnih izjava naslušali. Slavljenje dokazanih najvećih zločinaca i pljuvanje po istoriji. A to je za današnju vlast samo lično mišljenje pojedinaca i kao bezazleno se ignoriše. Ne znam na osnovu kojeg zakona ili moralnog kodeksa.
No, tako je to kad po naređenju Joanikija iz Ostroga sve mora biti uređeno po uzoru na Srbiju. Tako dobismo na visoke državne položaje političke brabonjke i bašibozluk da nas vode u civilizovani svijet Evrope. Iz njihovih govora jasno se prepoznaje da istovremeno galopiraju na dva konja. Pričaju o Evropi, a misle na Srbiju. U toj njihovoj poruci nema ništa ljudsko ni za razmišljanje. Samo se prepoznaje neograničeni, gotovo perverzni apetit za vlašću i preko nje kontrola nad narodom. A kroz sve to zrači, kao dominantna crta karaktera – podlost, primitivizam i blesavluk. Gluparenje je za njih jedini prirodni način razmišljanja.
Kad sam prvi put poslije raspada Jugoslavije (raspada koji se pripisuje stranim silama, a ne Slobodanu Miloševiću sa njegovom kamarilom i popovima) došao iz Amerike u Crnu Goru pita me jedan umni starac iz mojeg sela: 
“Viđe li, Banjo, što učinjesmo?” 
Odgovorih mu: “A što, đede?” 
“Prevrnusmo pun vagan gu*icom”, odgovori mi. 
 Bolje od toga ne čuh niti pročitah do danas!
Mora da je Tito bio genije, kad je od nas, ovakvih kakvi smo, napravio onako lijepu zemlju. 
Ja sam se u Americi uvijek predstavljao kao Jugosloven, sem ako bi neko pokazao da ima malo više znanja o Balkanu. Uvijek sam za 29. novembar, Dan Republike, išao u jugoslovenski konzulat u San Francisku, ispred kojeg bi bila grupa američkih policajaca koji su nas štitili od nasrtaja četnika. U to vrijeme Srbi u Americi bili su podijeljeni i imali dvije srpske crkve. Jednom se u Njujork tajmsu pojavio naslov: "Srbi brane puškama crkvu jedni od drugih." Posvađali su se oko para. Kad nemaju koga drugog da provociraju i potkradaju, onda to rade među sobom.
Pitam se da li su to sad na vlasti u Crnoj Gori sinovi onih koji su odstupali do Zidanog mosta, pa pokušavaju da operu biografiju? Ono što dođe poslije raspada Jugoslavije bilo je gore, ali ovo što danas imamo u mnogo čemu je za sprdnju.
Srbija, za kojom čezne i značajan broj ljudi iz Crne Gore, dio je Balkana đe đavo pokušava da napravi imperiju. I ostaće takva i kad Vučić ode. Ona ne može da prihvati činjenicu da se svuda oko nje nalaze međunarodno priznate nove države, pa bi pod plaštom izmišljene ugroženosti srpskog naroda htjela to nasilno da promijeni, a istovremeno prikrivaju na sve moguće načine već napravljene užasne zločine.
A našim crnogorskim Srbima pogoduje što se sve to dešava u skladu sa učenjem kleronaciste Nikolaja Velimirovića. Ponižavajuće je gledati i slušati na što su sve spremni da urade i izjave.
Ali dolazi vrijeme kad će i oni kao onaj četnički guslar, koji je u toku rata slavio uz gusle Dražu Mihailovića, Dimitrija Ljotića i Pavla Đurišića, a 1945. zaguslao: 
"Molim Tita i Moša Jevreja, da oproste što sam dosad bleja!"

Tito je bio genije

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, po nalogu Višeg državnog tužilaštva (VDT) u Bijelom Polju je dao izjavu u Centru bezbjednosti u Nikšiću povodom krivične prijave koju je protiv njega podnijela NVO Centar za građanska prava i tom prilikom ocijenio da se radi o nastavku političkog progona Srpske pravoslavne crkve (SPC), tvrdio da nije veličao zločine, te poručio da Josipa Broza Tita smatra „monstruoznom pojavom“.
Ova NVO prijavu je podnijela zbog veličanja četničkog pokreta koje je Metodije iznio tokom liturgije u manastiru Podmaine, 7. juna – kada je poposlijeratni sistem na prostorima bivše Jugoslavije takođe nazvao „titoističko-ustaškom koalicijom“, optužujući ga za „genocid nad srpskim narodom“.
Kako je izvijestio Dan, u izjavi pred službenicima CB Nikšiću, Metodije je odbacio sve navode iz prijave, nazvavši ih „činjenično neosnovanim i pravno apsurdnim“.
- Kako mi je poznato iz sredstava javnog informisanja, podnosilac prijave je izvjesna NVO čiji osnivač u svakoj prilici i na svaki način vrlo bučno ispoljava vjersku i nacionalnu netrpeljivost prema vjernicima i kliricima SPC, što je vjerovatan motiv i u ovom konkretnom slučaju - rekao je on.
Smatra da ova, kao i brojne slične prijave, predstavljaju nastavak pokušaja da se kroz pravosuđe izvrši pritisak na Crkvu.
- Ove prijave držim za nastavak političkog progona SPC i pokušaja anticrkvenih krugova da se zloupotrebom pravnih sredstava kreira javno mnjenje i društveni ambijent u kome je samo za vjernike i sveštenstvo SPC uveden delikt mišljenja, a sloboda izražavanja ograničena po ideološkim mjerilima - tvrdi Metodije.
Kako piše Dan, on je podsjetio da su Evropski parlament, ali i brojne međunarodne institucije osudile zločine totalitarnih komunističkih režima, a da je u Crnoj Gori danas, paradoksalno, dovođenje u pitanje njihovog nasljeđa postalo predmet krivičnog progona.
- Josipa Broza smatram monstruoznom pojavom. Neshvatljivo je da se takva moja kvalifikacija uzima kao vrijeđanje zvaničnih simbola države Crne Gore, jer, koliko mi je poznato, Broz nije državni simbol, niti je zakonom zaštićen od kritike - naveo je Metodije.
Kazao je i da nema nijedne riječi u njegovoj besjedi koja bi predstavljala aboliranje bilo kog zločina ili zločinca. Naprotiv, smatra da je istakao da istorijsko sagledavanje ličnosti i pojava, uključujući i Dražu Mihailovića, mora ostati stvar slobodnog, Ustavom zaštićenog mišljenja.
- Iskaz o generalu Mihailoviću kao prvom gerilcu Evrope je ponavljanje tadašnjih stavova antihitlerovske javnosti. To nije krivično djelo. Ne postoji nijedna riječ u besjedi koja abolira zločince ili veliča zločine - kazao je on.
Ocijenio je da pokušaji da se istorijska analiza ograniči, predstavljaju ideološku kodifikaciju stvarnosti i da se pod plaštom borbe protiv revizionizma, zapravo uvodi „jednoumlje“.&nbsp;
Metodije je naveo i da je njegova pastirsku dužnost i pravo da vjerni narod poziva na privrženost Crkvi, što mu, kako navodi, niko ne može uskratiti bez narušavanja osnovnih sloboda.
- Ako je zalaganje za nacionalnu ravnopravnost, istinu i slobodu, krivično djelo u Crnoj Gori, neka tako bude. Ali ja u tome neću učestvovati ćutanje - zaključio je Metodije.

Metodije dao izjavu u CB Nikšić: „Ovo je nastavak političkog progona SPC, Broza smatram monstruoznom pojavom“

Stotine ljudi iz država bivše Jugoslavije danas su Kući cvijeća mimohodom odali počast nekadašnjem doživotnom predsjedniku Socijalističke Federativne Repubike Jugoslavije (SFRJ) Josipu Brozu Titu povodom 25. maja, koji se u tadašnjoj državi slavio kao zajednički državni praznik - Dan mladosti.
&nbsp;Brojni Titovi poštovaoci, delegacije Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), udruženja i organizacija koji baštine sjećanje na NOB i Tita, od jutros su se okupljali na platou ispred Muzeja istorije Jugoslavije, čiji je dio i Kuća cvijeća, poslednje Titovo počivalište. 
 
Nosili su zastave bivše SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, kape "titovke", bedževe s Titovim likom ili potpisom, ordenja i odlikovanja nekadašnje Jugoslavije. 
 
Hiljade ljudi iz bivše SFRJ pohodi Memorijalni centar Josip Broz Tito i Kuću cvijeća svake godine na dan njegove smrti 4. maja i 25. maja kad se u bivšoj Jugoslaviji slavio njegov rođendan, odnosno Dan mladosti. 
 
Titovo se ime, osim uz partizanski pokret i antifašističku borbu koja je tokom Drugog svjetskog rata presudno utjcala na formiranje i postojanje bivše SFRJ, vezuje i uz osnivanje Pokreta nesvrstanih, koji je okupljao zemlje trećeg svijeta i bio svojevrstan balans između Istoka i Zapada. 
 
Titovoj sahrani u Beogradu 8. maja 1980. godine prisustvovalo je više od 200 šefova država ili vlada i visokih delegacija iz čak 127 zemalja svijeta. 
 
Od 1980. godine Kuću cvijeća je, po dostupnim zvaničnim podacima, posjetilo više od 17 miliona ljudi, među kojima je mnoštvo turista iz Zapadne Evrope, Amerike, a sve više je i posjetilaca iz azijskih zemalja - Kine, Japana, Južne Koreje i Vijetnama.

Stotine ljudi iz bivše SFRJ u Kući cvijeća odali počast Titu

Tačno je 45 godina od kada je na današnji dan, 4. maja 1980. godine, u 15:05 časova, u ljubljanskom Kliničkom centru, preminuo Josip Broz Tito - doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, vrhovni komandant Narodnooslobodilačke borbe i jedan od najznačajnijih političkih lidera 20. vijeka. Njegova smrt označila je kraj jedne epohe i početak političke nestabilnosti koja će deceniju kasnije dovesti do krvavog raspada države koju je gradio. Godinama nakon njegove smrti, svakog 4. maja, sirena u 15:05 sati zaustavljala je živote Jugoslovena na jedan minut. Fabrike su zaustavljale proizvodnju, saobraćaj bi stao, u školama bi nastala apsolutna tišina.&nbsp; Posljednji put sirene su se oglasile 4. maja 1990. godine. Jugoslovenska industrijska proizvodnja je te godine zabilježila pad od 18,2 odsto. Sljedeće godine je počeo rat u Jugoslaviji. Tito je bio simbol jedinstva i stabilnosti u višenacionalnoj i viševjerskoj zajednici jugoslovenskih naroda. Njegova uloga u osnivanju Pokreta nesvrstanih i vješto balansiranje između Istoka i Zapada učinili su ga globalno prepoznatljivom političkom figurom, cijenjenom čak i među ideološkim protivnicima. Dan njegove smrti pamtio se decenijama u kolektivnoj svijesti naroda bivše Jugoslavije. Vijest je prekinula direktan televizijski prenos fudbalske utakmice između Hajduka i Crvene zvezde, a glas legendarnog spikera Miodraga Zdravkovića objavio je: „Umro je drug Tito“.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgyG7CzJbFHI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Milioni ljudi spontano su izašli na ulice, a plakanje odraslih postalo je simbol šoka koji je zahvatio naciju. Slike nepreglednih kolona ljudi koji su danima dolazili u Beograd da mu odaju posljednju počast i danas su svjedočanstvo o dubokoj emocionalnoj vezi naroda sa svojim vođom. Iako su kasniji istorijski procesi i propaganda bacali drugačije svjetlo na njegove političke metode i ličnu ulogu u jednopartijskom sistemu, Tito ostaje kompleksna figura koju je nemoguće svesti na jednostavne ocjene. Za jedne, on je bio diktator koji je gušio političke slobode, za druge - oslobodilac, državnik i ujedinitelj. Danas, 45 godina kasnije, Titov grob u Kući cvijeća u Beogradu i dalje posjećuju oni koji ga pamte, ali i mladi koji u njegovom nasljeđu traže odgovore na pitanja o pravdi, ravnopravnosti i suverenitetu. I dok se nekadašnja država čiji je tvorac bio više ne nalazi na mapama svijeta, sjećanje na Tita - sa svim kontradiktornostima koje nosi - ostaje duboko urezano u kolektivno pamćenje naroda Balkana. Sahrana Josipa Broza Tita, održana 8. maja 1980. godine u Beogradu, ostala je upamćena kao jedna od najvećih pogrebnih ceremonija u 20. vijeku. Na njoj se okupilo 218 delegacija iz 126 zemalja, od čega 33 predsjednika država, 21 premijer, četiri kralja i pet prinčeva, čime je postala jedna od najšire posjećenih sahrana jednog državnika u modernoj istoriji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_68ecde0ffb70dca2b711d8c2da76828eb09fc20fdf7cfd5ac4eb5101e6d86cce.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250504070552_68ecde0ffb70dca2b711d8c2da76828eb09fc20fdf7cfd5ac4eb5101e6d86cce" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Leonid Brežnjev"> <figcaption>Mnogi državnici sa Zapada pokušali su da izbjegnu susret sa sekretarom Komunističke partije Sovjetskog saveza Leonidom Brežnjevim na shrani(Photo: Getty Images)</figcaption> </figure>  Među onima koji su došli da odaju počast bili su i lideri iz dijametralno suprotstavljenih političkih blokova. Od Tita su se, između ostalih, oprostili i generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza Leonid Brežnjev, britanska kraljica Elizabeta Druga i premijerka Margaret Tačer, indijska premijerka Indira Gandi, predsjednik Rumunije Nikolae Čaušesku, prvi predsjednik Sjeverne Koreje Kim Il Sung, predsjednik Iraka Sadam Husein, Jaser Arafat iz nekadašnje Palestinske narodne samouprave... Pored lidera nesvrstanih zemalja, došli su i predstavnici naroda i država koje su s Titom često bile u ideološkom, pa i diplomatskom sukobu. Čak i u smrti, Tito je uspio okupiti svijet u simboličnom trenutku globalnog primirja - barem na jedan dan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_17d05d6221ecb91d44795e387d38bba89d7c972cb9319c58e7f2b5172e0dc925.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250504070552_17d05d6221ecb91d44795e387d38bba89d7c972cb9319c58e7f2b5172e0dc925" data-rendition-name="original" width="800" height="543" loading="lazy" alt="Margaret Tačer"> <figcaption>Sahrani je prisustvovala i britanska premijerka Margaret Tačer, prva žena na čelu Velike Britanije(Photo: Getty Images)</figcaption> </figure>  Takva posthumna demonstracija poštovanja pokazala je koliki je međunarodni autoritet Tito uživao, ne samo kao vođa Jugoslavije, već i kao ličnost koja je znala da uspostavi dijalog između Istoka i Zapada, Sjevera i Juga, u najturbulentnijim godinama Hladnog rata. I riječi kojima je voditelj CBS-a obavijestio američku javnost o smrti Josipa Broza svjedočile su o tome: „Ruzvelt, Staljin, Čerčil, Čiang Kai Šek, De Gol, Tito... velikih saveznika iz Drugog svjetskog rata više nema. Posljednji među njima, jugoslovenski predsjednik Tito, umro je danas“. Tog dana, barem simbolično, Beograd je bio privremena prijestonica svijeta, a sahrana jugoslovenskog vođe – pozornica na kojoj su najdublje globalne podjele ustuknule pred smrću čovjeka koji ih je decenijama znao držati u ravnoteži.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_ec24d987699e2300dfd8e174a62f8ea553ad9dd941154c3d5e1d8129b5ca0ea6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250504070552_ec24d987699e2300dfd8e174a62f8ea553ad9dd941154c3d5e1d8129b5ca0ea6" data-rendition-name="original" width="1024" height="818" loading="lazy" alt="Svjetska štampa"> <figcaption>Svjetska štampa </figcaption> </figure>

Duško Mihailović

Dan kada je stalo srce Jugoslavije

Nekadašnji predsjednik SFR Jugoslavije, Josip Broz Tito, dobiće spomen-bistu na Cetinju, odlikom odbornika Skupštine Prijestonice, a na inicijativu Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Cetinja.
- Podizanjem spomen-biste Josipu Brozu Titu trajno se čuvaju uspomene na istaknutu ličnost, revolucionara, borca protiv fašizma, jednog od najvećih svjetskih državnika XX vijeka, čije je djelo od međunarodnog značaja i predstavlja doprinos u borbi za mir, razumijevanje i saradnju naroda u svijetu- navodi se u obrazloženju odluke.
U prijedlogu odluke, između ostalog, navodi se da će sredstva za postavljanje spomen-obilježja obezbijediti Prijestonica, dok će o konačnom umjetničkom rješenju odluku donijeti stručna komisija koju će imenovati gradonačelnik Nikola Đurašković. O lokaciji će odlučiti organi lokalne uprave nadležni za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.
Takođe, odbornici su dali saglasnost da se jedna ulica na Cetinju zove po oficiru JNA Krstu Đuroviću.

Josip Broz Tito dobija spomen-bistu na Cetinju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je za Politiko da grobnica nekadašnjeg predsjednika SFRЈ Јosipa Broza Tita neće biti izmještena iz Muzeja Јugoslavije i da će Tito ostati dio srpske i jugoslovenske istorije.
- To se neće dogoditi. Nikada nisam bio veliki fan komunista i komunističkog režima, ali Јosip Broz je dio naše istorije, on je ovdje živio i ovdje je sahranjen, i on će ostati dio srpske i jugoslovenske istorije - rekao je Vučić.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je na prošloj sjednici Skupštine grada da će pokrenuti inicijativu da se izmjesti grobnica Јosipa Broza Tita, kao i da se podigne spomenik vođi Ravnogorskog pokreta Draži Mihailoviću na Terazijskoj terasi.
- Ne mogu da utičem na tu odluku, niti grad Beograd može pravno-formalno na to da utiče, ali mislim da je izmještanje Јosipa Broza iz Muzeja Јugoslavije izuzetno važna stvar za srpski narod i za budućnost ove zemlje - rekao je Šapić.
Politiko dodaje da ulice u Sarajevu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Sloveniji i dalje nose Titovo ime, pa čak i ulice u zemljama poput Alžira, Brazila i Egipta ili zemljama EU kao što su Francuska i Italija.
Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk u aprilu je reagovao na izjave Aleksandra Šapića koji je najavio inicijativu da se kosti Josipa Broza Tita izmjeste iz Kuće Cveća u Beogradu, te premjeste u njegov rodni Kumrovec. Uk je rekao da Tito neće ostati bez doma jer je Sarajevo grad koji se ponosi nasljedstvom partizana.

Vučić: Nijesam fan komunista, ali Titova grobnica neće biti izmještena iz Srbije

Slovenački premijer Robert Golob izjavio je u srijedu da njegova zemlja neće prihvatiti poziv američkog predsjednika Donalda Trampa da se pridruži Odboru za mir.
Tramp je pozvao desetine svjetskih lidera da se pridruže inicijativi predvođenoj Sjedinjenim Američkim Državama, kojom bi on predsjedavao, a čiji bi prvobitni cilj bio okončanje sukoba u Gazi, ali bi se potom proširila i na rješavanje ratova na drugim mjestima.
- Glavna zabrinutost je da je mandat odbora preširok i da bi mogao opasno potkopati međunarodni poredak zasnovan na Povelji Ujedinjenih nacija. Iako smatramo da je svaka inicijativa koja može smiriti situaciju na Bliskom istoku pohvalna, ovaj poziv opasno zadire u širi međunarodni poredak, a ne samo u smirivanje situacije u Gazi - izjavio je Golob.
Golob je rekao da neće prisustvovati potpisivanju osnivačke povelje inicijative na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švajcarskoj u četvrtak, već će umjesto toga prisustvovati sastanku čelnika Evropskog vijeća u Briselu.

Slovenija odbila Trampov poziv da se pridruži Odboru za mir

Košarkaši Budućnost Volija poraženi su večeras u Istanbulu od Bešiktaša 96:74, u utakmici 15. kola B grupe Eurokupa.
Domaćin se revanširao rivalu za poraz u Podgorici i zabilježio 11. pobjedu u dosadašnjem dijelu takmičenja.
Pred svojim navijačima nadigrao je Budućnost, agresivnom odbranom potpuno je zaustavio rivala i kontrama na nepostavljenu odbranu stekao ubjedljivu &nbsp;prednost.
Domaćin je dominirao i u skoku, posebno u ofanzivnom, koji mu je omogućio priličan broj napada iz druge šanse.
Bešiktaš je već u prvoj četvrtini stekao 19 poena prednosti i ostatak meča lišio rezultatske neizvjesnosti.
Prednost je u finišu treće četvrtine bila 27 (71:44, 74:47), dok je u 35. minutu razlika iznosila 28 poena (85:57).
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Vito Braun sa 14 poena, dok su po 12 dodali Met Tomas, Entoni Braun i Ismail Kamgejt.
U ekipi Budućnosti, koja je doživjela šesti poraz, 
bolji od ostalih bio je Jogi Ferel sa 18, Oleksander Kovlijar je ubacio 13, a poen manje Nikola Tanasković.
Budućnost će u narednom kolu, 27. januara, ugostiti njemački Kemnic.

Ubjedljiv poraz Budućnost Volija u Istanbulu

Na svečanosti povodom dodjele Državne nagrade Oktoih za 2025. godinu, ministarska prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović uručila je nagradu za izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja i vaspitanja, nastavnici fizike u JU OŠ ,,Vuk Karadžić“ u Podgorici, Biljani Rovčanin.
Kako je saopšteno iz MPNI, dodjela nagrade održana je u Vili Gorica u Podgorici.
- Ovom svečanošću ne obilježavamo samo jedan jubilej i ne slavimo samo jedan događaj, već se prisjećamo temelja na kojima je nastajala naša pismenost, naš identitet i naša kultura. Prisjećamo se ljudi koji su, u vremenu velikih društvenih lomova, pod pritiscima moćnih sila, u uslovima siromaštva, gladi i krvne osvete, imali hrabrosti i vizije da zapale prvu iskru znanja na ovim prostorima - navela je ministarka.
Jakšić-Stojanović je naglasila da s posebnim poštovanjem odaje priznanje onima koji su, svega četrdeset godina nakon Gutenbergove štamparske revolucije u Evropi i tek nešto više od godinu dana nakon otkrića Amerike, na Obodu kod Rijeke Crnojevića, na Cetinju, 1494. godine, štampali Oktoih prvoglasnik - prvu ćiriličnu knjigu Južnih Slovena, djelo koje je nadživjelo vjekove.
Ona je dodala da danas, više od pet stotina godina kasnije, ovo monumentalno nasljeđe i dalje obavezuje.&nbsp;
- Ono nam je ostavljeno u amanet, da luču znanja ne čuvamo samo kao uspomenu, već da je pretvorimo u snagu savremenog obrazovanja, otvorenog, kvalitetnog i dostupnog svakom djetetu u Crnoj Gori. Zato ovaj jubilej nije samo prilika da se s ponosom osvrnemo na prošlost, već i da ukažemo poštovanje onima koji danas tu luču znanja nose i prenose - naglasila je ministarka.
Jakšić-Stojanović je uputila srdačne čestitke dobitnici Državne nagrade ,,Oktoih“, nastavnici Biljani Rovčanin na značajnom priznanju.
- Sigurna sam da ono za Vas nije samo potvrda dosadašnjeg rada, već i snažan podsticaj za nove uspjehe, kao i inspiracija mladim ljudima da krenu Vašim stopama. Sa željom da zajedno oblikujemo nove generacije sjajnih prosvjetnih radnika, koji će biti temelj obrazovnog sistema Crne Gore, od srca Vam čestitam. Jer društvo koje poštuje svoje učitelje gradi budućnost sa sigurnim temeljima - a Crna Gora ima na koga da se osloni - zaključila je ministarka.
Prof. dr Miljan Bigović, predsjednik Žirija, je rekao da je rad nastavnice Biljane Rovčanin od kompetentnih institucija ocijenjen najvišom ocjenom.
- Ova ocjena predstavlja potvrdu dugogodišnjeg, posvećenog i odgovornog rada, ali i dosljednog njegovanja visokih profesionalnih standarda. Misija nastavnika fizike nije samo prenošenje znanja, već buđenje radoznalosti i hrabrosti da se postavljaju pitanja o svijetu. Kao nastavnik, Biljana Rovčanin se izdvaja po izuzetnoj posvećenosti učenicima. Prepoznaje njihove talente, kontinuirano ih ohrabruje i usmjerava ka ostvarivanju izuzetnih rezultata - istakao je predsjednik Žirija.
Biljana Rovčanin, ovogodišnja dobitnica Državne nagrade ,,Oktoih", kaže da joj je velika čast i odgovornost što je dobitnica najvećeg državnog priznanja u oblasti obrazovanja – nagrade „Oktoih“.
- Ovo priznanje doživljavam kao izuzetno važno, tim prije što se dodjeljuje u godini snažnih reformskih procesa i značajnih investicija u obrazovni sistem Crne Gore, koje potvrđuju opredijeljenost države da obrazovanje bude jedan od njenih ključnih prioriteta. Nagradu „Oktoih“ ne doživljavam isključivo kao lično priznanje, već i kao potvrdu značaja i društvene odgovornosti nastavničkog poziva. Biti nastavnik znači trajno vjerovati u obrazovanje kao temelj razvoja, ali i u dijete kao nosioca tog razvoja – u njegove sposobnosti, potencijale i pravo na priliku - naglasila je Rovčanin.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su podsjetili da je državna nagrada „Oktoih“ ustanovljena 1970. godine i dodjeljuje se građaninu Crne Gore ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja i vaspitanja, kao i učeničkog i studentskog standarda. Do sada je ovu nagradu dobilo 147 pojedinaca i 65 ustanova.
- Stručni žiri je nakon detaljnog razmatranja i vrednovanja pristiglih prijedloga, u skladu sa Pravilnikom o bližem načinu, postupku i vrednovanju kriterijuma za dodjelu Državne nagrade ,,Oktoih“, odlučio da se Državna nagrada „Oktoih“ u 2025. godinu dodijeli Biljani Rovčanin, nastavnici fizike, JU OŠ „Vuk Karadžić“, Podgorica - zaključuje se u saopštenju MPNI.&nbsp;

Biljani Rovčanin dodijeljena državna nagrada ,,Oktoih“

U polufinalu Evropskog prvenstva u vaterpolu igraće Grčka – Mađarska i Srbija –Italija.
To je sada i konačno, nakon što je u direktnoj borbi za drugo mjesto u grupi „F“, Italija savladala Hrvatsku rezultatom 13:10 (3:3, 2:0, 2:4, 7:3).
Uz golove Ferera, Del Basa i Di Some, 'azuri' su od prve do treće četvrtine uspjeli da se odlijepe – sa 3:3 na 6:3. No, uslijedio je sjajan odgovor 'barakuda' – u finišu trećeg kvartala, nakon pogotka Burića, bilo je 7:7. Ipak, bilo je to sve od Hrvatske - Italijani su golom Balzarinija minut i po prije kraja poveli 12:10 i pitanje pobjednika bilo je riješeno.
Filipo Ferero predvodio je pobjednike sa četiri gola, a u Hrvatskoj su Burić i Fatović postigli po tri.
U toj grupi ostao je još duel Grčke i Rumunije, ali njegov ishod ni u jednom pogledu neće uticati na konačan plasman.
Podsjetimo, naša reprezentacija će se sjutra veče (18:00) boriti protiv Rumunije za sedmo mjesto na šampionatu.

Tag: josip-broz-tito