Jedan od vodećih evropskih rabina Binjomin Džejkobs posjetio Vjersku zajednicu Jevreja Crne Gore, saopštili su iz ove Zajednice.
Džejkobs je posjetio je sinagogu u Podgorici i izrazio podršku za brojne aktivnosti koje sprovodi Vjerska zajednica Jevreja Crne Gore.
Džejkobs se interesovao za za život Jevreja u Crnoj Gori i kao i aktivnostima koje Zajednica sprovodi u kulturnim centrima i sinagogama u Podgorici i Budvi”, navodi se u saopštenju.
Uvaženog gosta dočekali su, navode, vrhovni rabin Crne Gore Ari Edelkopf, kao i budvanski rabin Eliezer Erenfeld. Osim sa njima Džejkobs je razgovarao sa brojnim članovima Zajednice.
- Vrhovni je rabin Holandije, predsjednik rabinske škole Holandije i jedan od osnivača i član je rabinskog prezidijuma Rabinskog centra Evrope (RCE) - zaključuju iz Vjerske zajednice Jevreja Crne Gore. 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vodeći evropski rabin posjetio Jevrejsku zajednicu u Podgorici

Vijest da je Nina Ofner Bokan odabrana za savjetnicu Andrije Mandića jeste odjeknula, ali nije iznenadila na skandale sviklu crnogorsku javnost. Iako bi, u svakoj normalnoj zemlji, informacija da je predsjednica Jevrejske zajednice postala dio najužeg tima jednog četničkog vojvode, izazvala nevjericu i indignaciju. Ali, u Crnoj Gori, evo pola decenije, paranormalnost je postala realnost, a (ne)očekivani obrti svakodnevica.&nbsp;
Nina Ofner Bokan zvanično se uhvatila u kolo četničkog vojvode Andrije Mandića na samom početku drugog mandata na čelu Jevrejske zajednice u Crnoj Gori. Za predsjednicu ove asocijacije prvi put je izabrana u septembru 2020. godine, 13 dana nakon promjene vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Svoje aktivnosti i interesovanja u budućnosti Ofner Bokan će usmjeriti na jačanje Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, na očuvanje jevrejskog kulturnog i nacionalnog identiteta, na sprečavanje asimilacije - saopšteno je na dan njenog izbora i istaknuto da “u znak duboke privrženosti svojim jevrejskim korijenima Ofner Bokan nosi prezime svoje bake Edite, koja je pukom srećom uspjela da preživi holokaust”.
Ubrzo nakon izbora, predsjednica Jevrejske zajednice pokazala je da ima sentimente i prema drugoj strani istorije. U prvom saopštenju, kojim se oglasila povodom smrti Amfilohija Radovića krajem oktobra 2020. godine, navela je da “odlazak blagopočivšeg Mitropolita na drugi svijet predstavlja veliki gubitak za Mitropoliju crnogorsko-primorsku, SPC i sve njene vjernike, kao i za pravoslavni i hrišćanski svijet”.&nbsp;
Njena ožalošćenost i veličanje mitropolita Srpske crkve u Crnoj Gori zbunila je dio javnosti, koji nije zaboravio da je Amfilohije bio najodaniji sljedbenik zastupnika fašističke ideologije i antisemitizma Nikolaja Velimirovića, kojeg je Srpska crkva kanonizovala iako je ispisao najotrovnije stranice protiv Jevreja, tvrdeći da je njihov otac đavo.
Nina Ofner Bokan požurila je i da odmah nakon polaganja zakletve srdačno čestita izbor 42. Vlade u decembru 2020. i da Zdravku Krivokapiću i Dritanu Abazoviću poželi uspješno obavljanje premijerske i potpredsjedničke funkcije. Nepunu godinu kasnije svoj stav prema premijeru Krivokapiću iskazala je uručivanjem medalje “Operation Brothers” u znak „zahvalnosti za podršku, pomoć i odličnu saradnju“.
Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori brzo je uspostavla odličnu saradnju i sa ministarkom zdravlja Jelenom Borovinić Bojović kojoj je tokom susreta u Podgorici, u vrijeme ekspanzije korona epidemije, čestitala na, kako je rekla, izvanrednom uspjehu u radu koji je postigla od trenutka kada je stupila na tu dužnost.
Tokom poludecenijskog mandata Nina Ofner Bokan razgovarala je i sa tadašnjim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, ali se nije nijednom pohvalila susretom sa predstavnicima boračkih i antifašističkih organizacija i udruženja, niti su mediji zabilježili sastanak sa nekom opozicionom strankom ili nevladinom organizacijom.
Na višegodišnjem putu do mjesta savjetnice Andrije Mandića, predsjednica Jevrejske zajednice posebno se istakla odbranom bivšeg ministra Vladimira Leposavića, kojeg je doživljavala kao “čovjeka sa krajnje istančanim senzibilitetom za potrebe nacionalnih i vjerskih manjina i ubijeđenog humanistu...”.&nbsp;
Na dan parlamentarne rasprave o smjeni Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici, Nina Ofner Bokan objavila je saopštenje u kojem navodi da su reakcije na spornu izjavu ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava zapravo „pokušaj političkog ubistva jednog čovjeka koji je sve, samo ne negator ili relativizator zločina“.
Od stava predsjednice tada se ogradio dio predstavnika Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, izražavajući zabrinutost i uznemirenost zbog njenih „bezosjećajnih“ izjava i pokušaja da Jevreje „uvuče u neke političke igre“. Braniteljka ministra Leposavića najviše je povrijedila Majke iz Srebrenice i Žepe koje su takođe reagovale navodeći da je “izjava predsjednice Jevrejske zajednice neozbiljna i neutemeljena“. Za razliku od Srebrenice, ostalo je zabilježeno da je javno podržala donošenje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj Skupštini, koja je nanijela veliku štetu Crnoj Gori.
Nina Ofner Bokan pripada skupini rijetkih pojedinaca koji su i u djelu gradonačelnika Nikšića Marka Kovačevića prepoznali napore za očuvanje antifašističkih vrijednosti, bez primjesa nacionalizma ili govora mržnje.&nbsp;
- Kao predsjednica Jevrejske zajednice, smatram da je neprihvatljivo da se ovakva pitanja instrumentalizuju u političkim obračunima, i to na štetu pojedinaca koji su do sada pokazali istinski pijetet prema jevrejskim žrtvama i uložili napor u očuvanje antifašističkih vrijednosti - navela je Nina Ofner Bokan u jednom saopštenju.
Posebno poglavlje u njenoj biografiji, kojim zaokružuje kontinuitet svog višegodišnjeg djelovanja, predstavlja pakt sa aktulenim predsjednikom Skupštine Crne Gore.&nbsp;
Tokom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Andrija Mandić joj se predstavio ovim riječima: “Dolazim iz redova srpskog naroda, koji je tih mračnih godina sa jevrejskim narodom dijelio tu tužnu sudbinu, ali i herojsku borbu protiv nacizma i fašizma”.&nbsp;
Valjda je zato četnik-antifašista ove godine bio gost predsjednika Izraela, posjetio Jerusalim i u Memorijalnom centru Jad Vašem ostavio poruku kojom izjednačava stradanje jevrejskog i srpskog naroda, slijedeći narativ SPC. U pratnji predsjednika Skupštine, pored njegove ćerke, bili su i ministar Slaven Radunović, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, jedan srpski episkop i predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore.
Tako je korak po korak, na mala vrata, mireći nepomirljive ideologije i etičke vrijednosti, predsjednica Jevrejske zajednice stigla do velikosrpskog vladajućeg ešalona u Crnoj Gori i našla utočište u štabu četničkog vojvode.
Nema više njene bake Edite, koja je pukom srećom preživjela holokaust, da opomene svoju unuku i Mandićevu savjetnicu da jednoj pripadnici jevrejskog naroda ne priliči kolaboracija sa snagama koje sistematski zatiru antifašističko nasljeđe. Da je podsjeti da između nacističke i četničke antisemitske paradigme nema suštinske razlike i da je prezime koje je naslijedila obavezivalo da bude gospođa, a ne sestra Nina Ofner Bokan.

1250x600

1084x550

Savjetnica u kolu četničkog vojvode

Nina Ofner Bokan ponovo je izabrana za predsjednicu Jevrejske zajednice Crne Gore, na mandat od pet godina, jednoglasna je odluka Generalne Skupštine ove vjerske zajednice.
Ofner Bokan je, kako je istaknuto u saopštenju, i prethodnih godina predano vodila zajednicu, doprinoseći njenom jačanju, razvoju i prepoznatljivosti u društvu.&nbsp;
- Njeno vođstvo je obilježila posvećenost očuvanju jevrejskog identiteta, njegovanju tradicije i stvaranju uslova za dalji napredak zajednice. Novi mandat donosi nastavak kontinuiteta i zajedničkog rada na ostvarivanju ambicioznih ciljeva - kazali su iz Jevrejske zajednice Crne Gore.
Ofner Bokan je poručila da je zahvalna na ukazanom povjerenju i prilici da i u narednom periodu vodim Jevrejsku zajednicu Crne Gore.&nbsp;
- Reizbor doživljavam ne samo kao priznanje dosadašnjem radu, već i kao obavezu da nastavimo hrabro i odgovorno. U vremenu kada svjedočimo porastu antisemitizma širom svijeta, ponosno ističem da se u Crnoj Gori osjećamo sigurno i prihvaćeno, što smatram najvećom vrijednošću koju zajednički moramo čuvati - navela je Ofner Bokan.
Njihov strateški cilj, kako dodaje, ostaje isti, a to je "baštinjenje multikulturalizma i društvenog sklada, kako bi Jevrejska zajednica Crne Gore bila primjer vitalne, otvorene i povezane zajednice koja doprinosi društvu u kojem živimo".

Ofner Bokan ponovo na čelu Jevrejske zajednice: U vremenu kada svjedočimo porastu antisemitizma širom svijeta, u Crnoj Gori se osjećamo sigurno i prihvaćeno

Sinagogu će, pored vjerskih, obavljati i kulturne aktivnosti i tako dublje povezivati naša dva prijateljska naroda - kazala je nerezidentna ambasadorka Izraela u Crnoj Gori Avivit Bar-Ilan tokom posjete lokacije ovog vjerskog objekta koji je u izgradnju u Podgorici.
Bar-Ilan je, kako se navodi u saopštenju Jevrejske zajednice Crne Gore, uputila zahvalnost Vladi i čelnicima Glavnog grada koji su pomogli da Jevreji u bliskoj budućnosti dobiju sinagogu.
- Imala sam prilike da vidim izuzetno arhitektonsko rješenje buduće građevine, koja će biti kuća, ne samo lokalnog jevrejskog stanovništva, već i brojnih izraelskih turista koji u velikom broju dolaze ovdje da otkriju ljepote Crne Gore. Očekuje se da do kraja ove godine, izuzetno teške za Državu Izrael, njihov broj dostigne čak 200.000 - navela je Bar-Ilan.&nbsp;
Prva sinagoga u Crnoj Gori, simboličnog imena “Gora Gospodnja”, kako ističe, biće od velikog značaja za sve članove Jevrejske zajednice Crne Gore za Podgoričane koji žele da se upoznaju sa jevrejskom kulturom i tradicijom, kao i za kulturnu raznolikost Glavnog grada.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović rekla je, tokom obiliska gradilišta, da ono predstavlja simbol suživota i međusobnog poštovanja.&nbsp;
- Živjeti u sredini koja je nacionalno i vjerski raznolika zaista je prava privilegija, a na svima nama je da njegujemo te različitosti i iz njih crpimo ono najbolje za dobrobit svih građana i građanki. Podrška koju je Glavni grad pružio izgradnji prve sinagoge potvrđuje važnost zajedništva i harmonije u multinacionalnim i multivjerskim sredinama. Vjerujem da će ova inicijativa poslati snažnu poruku mira i tolerancije, koje su temelj za jačanje našeg društva - istakla je ona.
Predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore Nina Ofner Bokan kazala je da obilježavaju još jedan korak ka ostvarenju njihovog zajedničkog sna.&nbsp;
- Ovaj projekat je mnogo više od izgradnje sinagoge i Jevrejskog kulturnog centra; on simbolizuje zajedništvo, toleranciju i razumijevanje koje Crna Gora njeguje. Postavljanje kamena temeljca prije sedam godina bio je prvi korak, a značaj ovog mjesta dodatno je osnažen u martu, kada smo, zajedno sa predstavnicima drugih vjerskih zajednica, na inicijativu predsjednice Skupštine GG dr. Jelene Borovinić Bojović, zasadili maslinu – simbol mira i zajedništva. Maslina je donijela rod upravo u vrijeme kada smo konačno započeli gradnju - istakla je ona.

Bar-Ilan: Sinagoga će dublje povezivati naša dva prijateljska naroda

U Podgorici je danas u 12 sati počela gradnja prve sinagoge u Crnoj Gori - Ar Ašem - na adresi Radosava Burića bb - saopšteno je iz Jevrejske zajednice Crne Gora.
Vrhovni rabin Crne Gore Luciano Moše Prelević je, kako se navodi u saopštenju, izgovorio blagoslov za uspješan početak radova, a simboličnom obilježavanju početka gradnje prisustvovali su članovi Jevrejske zajednice Crne Gore.
- Kamen temeljac za izgradnju ove sinagoge postavljen 2017. godine, čime je počeo ovaj važni projekat - podsjetili su iz Jevrejske zajednice Crne Gore.
Vladi Crne Gore, Glavnom gradu, kao i kompanijama Bemax i Mtel izrazili su duboku zahvalnost na podršci.
- Projekat sinagoge izradila je kompanija ENforma iz Kotora na čelu sa dipl. ing. Nikolom Novakovićem. Izvođač radova je kompanija Bemax, dok su za reviziju i nadzor zadužene kompanije All ING iz Kotora i KOV Atelje iz Nikšića - precizirano je u saopštenju. 
 
Izgradnja sinagoge Ar Ašem, kako ističu, simbolizuje doprinos Jevrejske zajednice razvoju kulturne i vjerske raznolikosti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj objekat, pored vjerskog značaja, ima i duboko simboličko značenje kao mjesto okupljanja, očuvanja tradicije i jačanja međureligijskog dijaloga - navode iz Jevrejske zajednice.

Počela izgradnja prve sinagoge Ar Ašem u Podgorici

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: jevrejska-zajednica-crne-gore