Institucije sistema ne smiju ćutati na ponašanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori - poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković podvlačeći da ta partija smatra obavezom da obavijesti javnost da su tokom dužeg vremenskog perioda reagovali na ozbiljna institucionalna i pravna pitanja u vezi sa postavljanjem spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kao i na postupanje (ili nepostupanje) nadležnih organa povodom tog događaja.
- Crnogorski forum je više puta, kroz konkretne i obrazložene zahtjeve, upozoravao na propuste i urušavanje pravosudnih i policijskih institucija u vezi sa krivičnim djelima koja su u vezi sa ovim slučajem. Tim povodom smo se obraćali predsjednici Vrhovnog suda Crne Gore, gospođi Valentini Pavličić, Sudskom savjetu Crne Gore u više navrata, a sada i Vrhovnom državnom tužiocu i Tužilačkom savjetu Crne Gore - navela je ona.
Njihove reakcije, podvlači Marković, nijesu bile političke, niti motivisane dnevnim interesima - već isključivo zasnovane na potrebi da se zaštiti ustavni poredak, vladavina prava i osnovne vrijednosti antifašizma, kao i da se spriječi institucionalna normalizacija ratnih zločina i njihovih izvršilaca.
- Posebno smo ukazivali na ozbiljne propuste Policije, Tužilaštva i Sudova u postupanju po krivičnom predmetu K. br. 143/25, koji se vodi pred Osnovnim sudom u Beranama. U tom predmetu uočeni su brojni problemi: neizvršavanje zakonitih naloga državnog tužioca od strane policije, pogrešno procesno vođenje predmeta, njegovo višestruko vraćanje bez suštinskog rješenja, izostanak disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, kao i selektivno postupanje kojim su određena lica i institucije ostala van dometa istrage, uprkos javno dostupnim činjenicama i indicijama - navela je Marković.
Crnogorski forum je, dodaje ona, jasno ukazao da se ne radi o izolovanom slučaju, već o obrascu institucionalnog ponašanja u kojem se formalna nezavisnost pravosudnih organa koristi kao izgovor za nepostupanje, čime se direktno urušava povjerenje građana u institucije sistema.
- Takođe, želimo upozoriti da mnogi u vlasti formalno ističu da žele ubrzan pristup Crne Gore Evropskoj uniji, dok su njihove stvarne akcije usmjerene ka opstrukciji tog procesa. Ova strategija, djelimično usklađena s interesima stranih centara moći, posebno s Beogradom, jasno pokazuje da se djeluje u pravcu usporavanja integracija Crne Gore u EU - jasna je Marković.
Posebno, cijeni ona, zabrinjava kampanja oko promjene Ustava u dijelu državnih simbola, koja je pokrenuta prije dva mjeseca, dok opozicija nema dovoljno snage da artikuliše efektivan odgovor.
- Ovo se vidi i kroz projekat izgradnje kolektora u Botunu-dio prostora predviđen za izgradnju kolektora pripada Glavnom gradu, ali vlast pod pritiskom i proceduralnim manipulacijama pokušava da ignoriše taj faktički položaj. Očekujemo da trenutna Vlada pokaže hrabrost i dosljednost u rješavanju pitanja kolektora, s obzirom na kompleksnost i važnost pitanja koje je povezano s Poglavljem 27-životnom sredinom i regionalnim obavezama - navela je Marković.
Crnogorski forum će, poručuje ona, nastaviti da koristi sva zakonita i demokratska sredstva kako bi upozoravao domaću i međunarodnu javnost na ove pojave.
- Jer smatramo da se vladavina prava ne može graditi na ćutanju, relativizaciji odgovornosti i selektivnoj primjeni zakona. Od našeg obraćanja predsjednici Vrhovnog suda, Vrhovnom državnom tužiocu, Tužilačkom savjetu i Sudskom savjetu očekujemo brzu, profesionalnu i odgovornu reakciju, kojom bi se jasno pokazalo da su institucije Crne Gore spremne da suštinski, a ne deklarativno, ispune standarde potrebne za zatvaranje poglavlja 23 i 24- vladavine prava i ljudskih prava- i time pošalju jasnu poruku da građani mogu imati povjerenje u institucije sistema - naglasila je Marković.
Zato ponovo pozivaju kompletu opoziciju parlamentarnu i vanparlamentarnu kao i sve one kojima je Crna Gora u srcu i koji žele ubrzan ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, da se udruže i zajednički pristupe izradi plana koji su oni već predložili.
- Cilj je da se dogovori svaki detalj i da se osigura jedinstven i koordinisan nastup, jer sada nema mjesta pojedinačnim ambicijama ili sujetama. DPS i sve druge stranke moraju bez sujete prihvatiti ovu inicijativu, jer sami ne mogu sprovesti ono što je za Crnu Goru neophodno. Kada Crna Gora uđe u EU, svako će imati priliku da se politički odmjeri na narednim izborima. Međutim, sada je ključni prioritet jedinstvo i zajednički nastup, kako bi se otklonila opasnost koja prijeti suverenitetu i evropskoj budućnosti Crne Gore - pojasnila je Marković.
Njihova obaveza je, kaže, da govore onda kada institucije ćute.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković: Institucije sistema ne smiju ćutati na ponašanje SPC, opozicija da zajednički pristupi izradi našeg plana

Predsjednica NVO Crnogorski forum Jelena Marković saopštila je da je uputila otvoreno pismo predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, Lindzi Hojlu zbog susreta sa predsjednikom crnogorskog Parlamenta Andrijom Mandićem.
Povod je, navela je Marković, poklon koji je Mandić uručio Hojlu, a u pitanju je slika Njegoševe zavjetne kapele na Lovćenu. Marković naglašava da je to slika “ kapelice Karađorđevića na Lovćenu“, te da ona ne predstavlja Crnu Goru.
- Kao neko ko poznaje istoriju anglo-crnogorskih odnosa, osjećam obavezu da ukažem na zabrinutost koju je u Crnoj Gori izazvao Vaš prijem poklona predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Željela bih da razumijete da taj poklon za većinu građana Crne Gore ne predstavlja neutralni kulturni predmet, već simbol razdoblja u kojem je crnogorska državnost ukinuta, a identitet našeg naroda potiskivan - navela je u pismu Marković.
U pismu je takođe navela i nekoliko izvještaja koji se, kako tvrdi, mogu pronaći u britanskim arhivima i enciklopediji Britanika, a koji, nagalsila je Marković, predstavljaju „jasan dokaz poštovanja i prijateljstva koje je Ujedinjeno Kraljevstvo gajilo prema Crnoj Gori i njenom narodu“.
- Zbog ovih istorijskih činjenica, u Crnoj Gori je sa ogorčenjem dočekano prihvatanje slike koja ne prikazuje Njegoševu originalnu kapelu na Lovćenu, već kapelu dinastije Karađorđević, podignutu 1925. nakon nasilnog ukidanja crnogorske države 1918. godine. Originalna kapela Njegoša bila je srušena, a njeni ostaci odbačeni niz strminu Lovćena. Na njenom mjestu podignut je objekat koji je u crnogorskoj javnosti postao simbol političkog podčinjavanja, represije nad pristalicama crnogorske državnosti i nametanja identitetske politike. Posebno je važno napomenuti da Andrija Mandić, koji je poslao ovaj poklon, decenijama javno zastupa stavove protiv nezavisnosti Crne Gore, protiv članstva naše države u NATO-u i Evropskoj uniji, te nije nikada krio svoje prijateljstvo prema Rusiji i političkim krugovima koji su suprotni zapadnim vrijednostima. Takvim pojedincima ne može se vjerovati da predstavljaju istinski interes Crne Gore.- navela je Marković.
Zato, kako ističe, mnogim građanima Crne Gore djeluje neobično i zabrinjavajuće da Ujedinjeno Kraljevstvo, naš saveznik i partner, prihvata poklon koji se koristi za reviziju istorije i političko potiranje i crnogorsko identiteta.&nbsp;
- Uvažavajući instituciju britanskog parlamenta, molim Vas da imate u vidu da ovaj poklon ne predstavlja Crnu Goru, njenu kulturu ni njenu tradiciju, već jednu političku interpretaciju koja je bolna i duboko podjeljujuća za naš narod. U duhu višedecenijskog prijateljstva Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva, koje britanska istorija dobro pamti, bilo bi dostojanstveno i pravedno da se distancirate od političke instrumentalizacije koja se ovim činom pokušava postići - zaključila je u pismu Marković.

Marković pisala predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Velike Britanije: Kapela Karađorđevića ne predstavlja Crnu Goru

U Pljevljima se već duže vrijeme odvija proces koji ozbiljno zabrinjava građane koji se osjećaju Crnogorcima, kao i pripadnike manjinskih naroda, poručili su iz Crnogorskog foruma.
- Predsjednik Opštine, Dario Vraneš, svojim javnim istupima, političkim porukama i institucionalnim potezima stvara atmosferu u kojoj se potiskuje crnogorski identitet, negira multietnički karakter grada i favorizuje narativ da su Pljevlja “srpski grad”. Ovakvo djelovanje nije novo, ali je u posljednje vrijeme postalo intenzivnije, otvorenije i agresivnije- kazali su iz Crngoorskog foruma.
Ističu da kroz javne govore, istorijske falsifikate i simboličke poruke predsjednik opštine nastupa kao da mu je cilj da izbriše sve što Pljevlja čini dijelom Crne Gore. Uporna retorika kojom se promoviše ideja da Crnogorci nijesu narod, da Crna Gora nema autentičnu istoriju i da je njen identitet “vještački”, dio je širih nastojanja da se stvori ambijent u kojem se Crnogorci i manjinske zajednice osjećaju marginalizovano i nesigurno. Sve to je praćeno pokušajima da se identitet grada preoblikuje kroz javni prostor, davanjem ulica, mostova i lokalnih objekata imenima srpskih vladara, simbolima koji nemaju veze sa lokalnom tradicijom, ali imaju jasnu političku poruku.
- Takvo simboličko preimenovanje prostora nije bezazlen čin; ono služi kao sredstvo za postepeno potiskivanje crnogorske istorije i kulturnog nasljeđa, kao i istorije manjina koje žive u Pljevljima. Time se mijenja memorija grada, brišu tragovi njegove raznolikosti i šalje poruka da u Pljevljima ima mjesta samo za jedan identitet i jedan narativ. Upravo u tome mnogi vide pokušaj da se Pljevlja, makar simbolički, izdvoje iz Crne Gore i prikažu kao dio nekog drugog političkog i nacionalnog koncepta- navode u saoopštenju.
Podsjećaju da nedavni slučajevi u kojima je predsjednik opštine bez poštovanja zakonskih procedura najavio imenovanje mostova po vladarima koji su istorijski povezani sa ukidanjem crnogorske državnosti samo su posljednji primjer tog opasnog procesa. Građani Pljevalja, umjesto da žive u gradu koji je svim svojim stanovnicima zajednički, multietnički i otvoren, sve češće svjedoče atmosferi podjela, pritiska i nametanja identiteta koji nema uporište u stvarnoj istoriji ovog kraja.
- Zbog svega navedenog, pokrenuta je krivična prijava protiv Darija Vraneša, jer u njegovom javnom djelovanju, institucionalnim postupcima i porukama koje šalje građanima postoje brojni elementi koji upućuju na krivičnu odgovornost. Ovaj korak je preduzet kako bi se zaštitio identitet Pljevalja, crnogorski i bošnjački narod, kao i multietnički sklad i cjelovitost države Crne Gore, koji se ovim ozbiljno narušavaju uslijed nametanja ideoloških velikosrpskih projekata koji nijesu u skladu sa ustavnim poretkom, vladavinom prava, ljudskim pravima i vrijednostima Crne Gore- ističu iz Crnogorskog foruma.
Pljevlja su, zaključuju iz CF, grad koji pripada svim svojim građanima. Njihova istorija, kultura i raznolikost ne mogu i ne smiju biti izbrisani političkim odlukama jednog čovjeka. Vrijeme je da se jasno i glasno kaže da Pljevlja nisu ničiji eksperiment i ničija kolonija, već dio Crne Gore sa svim svojim narodima, kulturama i slojevima identiteta koji se ne mogu nasilno preoblikovati.

Crnogorski forum: Dario Vraneš pokušava da uništi sve crnogorsko i multietničko u Pljevljima

Svim poštovaocima tekovina 29. novembra - Dana Republike Jugoslavije čestitam ovaj veliki dan koji potvrđuje da je Crna Gora temelj federalne Jugoslavije i jednakosti svih naroda i narodnosti - poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Crna Gora, mala po prostoru, ali ogromna po duhu, stoljećima je, ističe ona, čuvala svoj crnogorski identitet.
- Taj identitet nije bio samo skup običaja, jezika i tradicije, već duboko usađen osjećaj slobode, samostalnosti i odgovornosti prema zajednici. Planine, rijeke i stara crnogorska sela oblikovali su crnogorski narod koji je znao da njegov glas vrijedi i da ne može biti potčinjen. Taj slobodarski duh, koji se prenosio s koljena na koljeno, čuvao je Crnu Goru kroz istorijske oluje i činio je nezaobilaznim stubom federalne ideje koja će se roditi decenijama kasnije - navela je Marković.
Jedan od najdramatičnijih trenutaka u modernoj istoriji bio je, ukazuje ona, 1918. godina i Podgorička skupština, kada je bez volje crnogorskog naroda ukinuta državnost Crne Gore i odlučeno da se ona anektira Kraljevini Srbiji.
- Glas &nbsp;crnogorskog naroda nije bio tražen ni uvažen, a pokušaji monarhista i četnika da Crnu Goru vrate u ralje jednog obličja đe njen identitet nije bio prisutan dodatno su ugrožavali njen duh. Ipak hiljadugodišnji osjećaj slobode nije nestao, crnogorski narod je sačuvao svoje vrijednosti, tradiciju i moral, znajući da će se jednog dana ponovo roditi - naglasila je Marković.
Već 13. jula 1941.Crna Gora je, dodaje, podigla prvi masovni narodnooslobodilački ustanak u okupiranoj Evropi.
- Taj ustanak bio je luča slobode ne samo za Crnu Goru, već i za cijeli region. Tada je crnogorski narod pokazao je da narod koji čuva svoj identitet i da iako brojem mali može da se suprotstavi svim pritiscima, da se izdiže iz pepela poniženja i postane pokretač nove, pravednije ideje države. Borci sa Durmitora, Lovćena, Bjelasice i Komova postali su simboli nepokolebljive odlučnosti, a njihova hrabrost pokazala je da Crna Gora nije samo učesnik već ključni tvorac nove ideje federalne Jugoslavije - navela je Marković.
Drugo zasjedanje AVNOJ-a 29. novembra 1943, kaže, potvrđuje ovu ulogu: Crna Gora i njeni predstavnici bili su aktivni arhitekti federalne ideje.
- Njena posebnost, borba za &nbsp;crnogorsku slobodu i iskustvo otpora protiv okupatora i monarhističkih snaga, postali su moralni i politički temelj na kojem je počivala nova država. Bez doprinosa Crne Gore, federalna Jugoslavija ne bi imala ni svoju legitimnost ni svoj etički kompas. Planine, rijeke, sela i gradovi Crne Gore bili su kolijevka nove ideje, a narodni duh nesalomiv i slobodarski &nbsp;su temelj federalne zajednice naroda - rekla je Marković.
Zvanično priznanje, kako je istakla, dolazi 29. novembra 1945. kada je proglašena Federativna Narodna Republika Jugoslavija.
- Crna Gora se tada vraća na mapu država, potvrđujući svoj crnogorski identitet, svoju posebnost i ulogu u federaciji. Njeno ponovno rođenje simbolizovalo je pobjedu slobodarskog duha nad poniženjem i političkim pritiscima prethodnih decenija. Crna Gora nije samo opstala, već je postala srce i stub federalne ideje, osiguravajući da glas malih naroda bude ravnopravan i da jednakost svih republika postane suština nove države - navela je Marković.
Duh slobode i ideja bratstva i jedinstva preneseni su, kako je rekla, na najmlađe generacije kroz pionirsku organizaciju.
- Đeca širom Jugoslavije, a posebno u Crnoj Gori, 29. novembra polagala su pionirsku zakletvu:
„Dajem časnu pionirsku riječ
da ću marljivo učiti i raditi,
poštovati roditelje i starije,
i biti vjeran i iskren drug;
da ću voljeti svoju domovinu
i sve njene narode i narodnosti,
i da ću čuvati bratstvo i jedinstvo.”
Uz zakletvu, odjekivala je pjesma koja simbolizuje borbu i identitet Crne Gore:
„Po šumama i gorama
naše zemlje ponosne,
idu čete partizana,
slavu noseći naroda” - navela je Marković.
Ovi stihovi, prema njenim riječima, nijesu samo pjesma - nego istorijski i moralni dokaz da je crnogorski narod sačuvao svoj identitet, borio se za slobodu i postao temelj federalne Jugoslavije.
- Dva istorijska 29. novembra 1943. i 1945. spojila su se u jedinstvenu priču: Crna Gora, nakon poniženja i aneksije tj. Podgoričke skupštine i pritisaka monarhista i četnika, kroz ustanak 13. jula i aktivnu ulogu u AVNOJ-u, postaje &nbsp;čuvar hiljadugodišnjeg &nbsp;crnogorskog identiteta i nezaobilazni tvorac federalne ideje Jugoslavije. Pionirska zakletva i pjesma prenose ovu ideju na nove generacije, a 29. novembar simbolizuje obnovu slobode, opstanka posebnog crnogorskog identiteta i moralnu snagu Crne Gore, bez koje federalna Jugoslavija ne bi bila moguća - istakla je Marković.
Ovaj dan je poseban, kaže, jer predstavlja datum kad je na sramnoj podgoričkoj skupštini ukinuto njeno ime, njena državnost, njen crnogorski narod, njena klultura, tradicija i crnogorska istorija i autokefalna Crnogorska prravoslavna crkva.
- I to sve od saveznice što je neoravda i zločin kakav svijet ne pamti - naglasila je Marković.
Zato, kaže, svima koji i žilama nose jednakost svih naroda i narodnosti čestita 29. novembar - dan zasijedanja Avnoj-a odakle je poslata poruka cijelom Balkanu.
- Poruka koja je značila jednakost svim narodima, a jedino jednakost znači građansko ustrojstvo i uvažavanje ljudskih prava svakog čovjeka. Ispred Crnogorskog foruma svim građanima i narodima čestitam 29. novembar i šaljemo poruku da crnogorski narod opstaje i opstaje noseći u žilama tekovine ovog dana, a to znači jedakost i odlučnost da u svakom vremenu kažemo ne okupaciji i da znamo pružiti otpor. Smrt fašizmu, slava crnogorskom narodu sve tri vjere i svim drugim građanima koji antifašizam percipiraju kao civilizacijsku vrijednost - što on i predstavlja. Vječna je Crna Gora - zaključila je Marković.
Delegacija CF ovaj dan je obilježila postavljanjem cvijeća na spomeniku Josipu Brozu Titu.

Marković: Crna Gora nije samo opstala - nego postala srce i stub federalne ideje

Crnogorski forum je u prethodnom periodu sproveo niz konkretnih i institucionalnih aktivnosti usmjerenih na odbranu ustavnog poretka Crne Gore, zaštitu vladavine prava i očuvanje crnogorskog jezika kao jedinog službenog jezika definisanog Ustavom Crne Gore, saopštila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
 
- Skupština Crne Gore je ponovnim usvajanjem odredbe člana 11 Opšteg zakona o obrazovanju ponovo omogućila Ministarstvu prosvjete da samostalno određuje pitanje nastavnog jezika, iako je ta norma već bila ukinuta odlukom Ustavnog suda (Už-III br. 197/13). Time je narušen ustavni poredak i doveden u pitanje autoritet najviše sudske instance u državi, i time je Skuostina izvršen udar na Ustavni sud ne postujuci odluke Ustavnog suda- navela je Marković.
Kako ističe, Crnogorski forum je Vladi i Skupštini dostavio inicijative kojima se zahtijeva hitno usklađivanje zakonodavstva sa Ustavom i obavezujućim odlukama Ustavnog suda. Pokrenut je i postupak pred Upravnim sudom radi poništavanja akta Ministarstva kojim se uvodi tzv. „četvorimeni jezik“, što je u suprotnosti sa činjenicom da je crnogorski jedini službeni jezik prema članu 13 Ustava.
Upućen je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu za pokretanje postupka protiv svih subjekata koji su učestvovali u pokušaju zaobilaženja odluka Ustavnog suda i preuzimanju njegovih ustavnih nadležnosti, čime je narušena pravna sigurnost i temeljni ustavni poredak države.
- Crnogorski forum je pripremio i dostavio nadležnim organima dva zakonodavna predloga: Zakon o zabrani fašizma i izmjene Krivičnog zakonika kojima se predviđa da je svako kršenje Ustava Crne Gore posebno krivično djelo. Ovi predlozi predstavljaju odgovor na rast ekstremizma, pokušaje potiranja ustavnih vrijednosti i slabljenje antifašističkih, sekularnih i građanskih temelja države- navodi se u saopštenju.
Posebna pažnja, ističu iz Crnogorskog foruma, posvećena je procesu izbora sudija Ustavnog suda. U otvorenom pismu Delegaciji Evropske unije predstavljen je model koji obezbjeđuje stručan, neutralan i profesionalan izbor sudija putem formiranja nezavisne stručne komisije sa jednim članom iz EU, koja bi vršila rangiranje najkvalitetnijih kandidata prije parlamentarne procedure.
<h3> 
Neadekvatno postupanje Sudskog savjeta – simptom dublje krize pravosuđa</h3>
 
- Crnogorski forum se obraćao i Sudskom savjetu, zahtijevajući preispitivanje postupanja sutkinje Dubravke Popović u predmetu uklanjanja spomen-obilježja Pavlu Đurišiću, u kojem su njene odluke ukidane ukupno pet puta zbog neusklađenosti sa zakonom i procesnim pravilima. Umjesto da ispuni svoju zakonsku ulogu i ocijeni profesionalno postupanje sudije, Sudski savjet je odgovorio stavom da za to nije nadležan, iako je upravo to njegova osnovna funkcija u sistemu- istakla je Marković.
 
Ovakvo izbjegavanje nadležnosti, navodi Marković, koje smo osporili u detaljnoj reakciji upućenoj svim članovima Savjeta, pokazuje da je dio pravosudnih institucija i dalje ozbiljna prepreka reformama i izgradnji vladavine prava. To dodatno potvrđuje dubinu krize u kojoj se nalazi pravosudni sistem i potrebu za njegovom hitnom, suštinskom transformacijom.
<h3> 
Crna Gora bez napretka u poglavljima 23 i 24</h3>
 
Uprkos svim naporima, Crna Gora danas nema vidljivog napretka u vladavini prava, niti u poglavljima 23 i 24, koja predstavljaju srce evropske agende reformi. Izostanak dosljedne primjene Ustava i nepoštovanje odluka Ustavnog suda direktno koče evropski put države.
 
 Zbog toga Crnogorski forum ponovo apeluje na Evropsku uniju da striktno poštuje Ustav Crne Gore u svim svojim zahtjevima i preporukama, te da jasno upozori institucije Crne Gore da su obavezne da svoje zakone usklade sa Ustavom i pravnim tekovinama EU. Samo dosljedna primjena evropskih standarda i vladavine prava može obezbijediti istinski napredak i obnoviti povjerenje građana.
<h3>Nastavljamo borbu</h3>
 
- Borba za Crnu Goru je borba za Ustav, vladavinu prava, crnogorski identitet, sekularnost, antifašizam i evropsku budućnost države. Crnogorski forum će nastaviti da djeluje odlučno, odgovorno i u skladu sa najvišim demokratskim principima, sa jasnim ciljem da zaštiti ustavnu, građansku i evropsku Crnu Goru- poručila je Marković ispred Crnogorskog foruma.

Marković: Borba za Crnu Goru se nastavlja, što nije zakonom zabranjeno to je dozvoljeno

Specijalno državno tužilaštvo formiralo je spise predmeta povodom krivične prijave predsjednice nevladine organizacije Crnogorski forum Jelene Marković protiv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja i drugih krivičnih djela, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
U obraćanju medijima, sa spisom Specijalnog državnog tužilaštva koji potpisuje tužiteljka Sanja Jovićević upućen Milatoviću, kažu da pozdravljaju ažurnost SDT-a u formiranju ovog predmeta i podržavaju brz završetak postupka.
U dokumentu se navodi da su u Specijalnom državnom tužilaštvu formirani spisi predmeta povodom krivične prijave Marković protiv Milatovića, te da se u njenoj prijavi u bitnom navodi da je predsjednik Crne Gore u izjavi povodom odluke o posthumnoj dodjeli državnog ordena Amfilohiju Radoviću naveo da se radi o "ličnost koja je doprinijela demokratizaciji Crne Gore", "duhovnim vođom koji je zadužio pravoslavne vjernike" i "čovjekom koji je Crnoj Gori donio mir i pomirenje", te da je ovom "pohvalom i priznanjem, kao i naknadno datim izjavama favorizovana jedna vjerska zajednica u odnosu na druge vjerske zajednice i njihove vjernike, čime ie izvršeno krivčno djelo rasna i druga diskriminacija iz Krivičnog zakonika Crne Gore i druga krivična djela".
- Potrebno je da ovom tužilaštvu dostavite ovu odluku sa spisima predmeta formiranim tim povodom, sa pisanim izjašnjenjem u odnosu na navode iz podnijete krivične prijave - navodi se u dopisu Milatoviću.

Kabinet Milatovića: SDT formiralo predmet po prijavi Marković zbog dodjele ordena Amfilohiju, podržavamo brz završetak postupka

Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković dopunila je krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića zbog njegovih javno izrečenih priznanja i političkih postupaka koji, prema njenoj ocjeni, ukazuju na svjesnu namjeru urušavanja ustavnog i pravnog sistema Crne Gore i njenog istorijsko-civilizacijskog identiteta, ali i direktni napad na ustavni poredak, antifašističke vrijednosti, međunarodni ugled Crne Gore i njen evropski put.
Mandić je, kako je ustvrdila Marković, javno priznao da je odlučio da podrži izbor Milorada Markovića za vrhovnog državnog tužioca na osnovu privatnog odnosa sa njegovim ocem, te očekivanja da će on pokrenuti postupak protiv bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. 
Ona je decidna da je Mandić tim priznanjem otvoreno potvrdio političko uslovljavanje i pritisak na pravosuđe, narušavanje nezavisnosti državnog tužilaštva i pokušaj političke instrumentalizacije tužilačke funkcije radi ličnih i partijskih interesa.
Pored toga, ona ukazuje da je Mandić 11. oktobra prisustvovao događaju na Krnovu i položio vijenac pripadnicima četničkih formacija koje su u Drugom svjetskom ratu bile kolaboranti nacističke Njemačke i fašističke Italije. Tom prilikom, ističe Marković, nije bila istaknuta državna zastava Crne Gore, već zastava Republike Srbije, čime je narušen dignitet države i ponižena njena antifašistička tradicija. 
- Prisustvo mitropolita Metodija, koji javno veliča Pavla Đurišića i čuva njegov spomenik u manastiru, potvrđuje da je riječ o organizovanom pokušaju istorijske revizije i nametanja četničke ideologije u Crnoj Gori - naglasila je predsjednica Crnogorskog foruma.
Ona je stava i da je Mandić prekršio Ustav i prilikom dočeka Milorada Dodika pod zastavom entiteta Republike Srpske, bez zastave Bosne i Hercegovine, kao i čestitajući neustavni Dan RS, čime je podržao secesionističke politike i narušio odnose Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom.
- On je takođe u Skupštini pokrenuo inicijativu da Crna Gora donese odluku o genocidu u Jasenovcu, kao političku kontramjeru na odluku o genocidu u Srebrenici. Time je pokušao sprovesti istorijski revizionizam, negirati presude međunarodnih sudova i narušiti međunarodni ugled Crne Gore, što je dovelo i do protestne note Republike Hrvatske - navela je Marković.
Sve je to, podvlači ona, rađeno u skladu sa političkim interesima Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, sa ciljem usporavanja evropskog puta Crne Gore i njenog vraćanja pod politički uticaj „srpskog sveta“. 
- Politički saradnik Andrije Mandića, Milan Knežević, iznio je javno netačnu tvrdnju da u Crnoj Gori ima 100 hiljada Turaka, iako ih je oko 12 hiljada, što je imalo za cilj podsticanje neprijateljskog raspoloženja prema jednoj etničkoj grupi. Ta izjava uslijedila je neposredno nakon upozorenja predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Aleksandru Vučiću, čime je očigledno da Knežević i Mandić djeluju u koordinaciji sa interesima Srbije, želeći destabilizaciju Crne Gore i zaustavljanje njenog članstva u Evropskoj uniji - navela je Marković.
Predsjednica Crnogorskog foruma je decidna da je njihovo djelovanje direktno doprinijelo atmosferi netrpeljivosti i incidentima u Podgorici, pokazujući da ekstremističke i nacionalističke izjave nijesu slučajne, već dio šireg političkog projekta kojim se želi mijenjati crnogorski identitet , poništiti istorijska antifašistička tradicija i podrediti država interesima tuđih centara moći. 
- Zbog svega navedenog, Crnogorski forum je podnio dopunu krivične prijave protiv Andrije Mandića i istovremeno inicirao donošenje Zakona o sprečavanju govora mržnje i politički motivisanog nasilja, kako bi se spriječilo veličanje ratnih zločinaca, negiranje sudski utvrđenih genocida, promocija ekstremizma i istorijskog revizionizma, kao i svaka forma fašističke i totalitarne propagande - zaključila je Marković.

Marković dopunila krivičnu prijavu protiv Mandića zbog pritiska na pravosuđe izborom Markovića, istorijskog revizionizma, narušavanja antifašističkih vrijednosti i međunarodnog ugleda

Aktuelno izlaganje i napad predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića nije bio slučajan ispad ili bahaćenje, već dugoročno planiran i strateški potez usmjeren na privođenje Crne Gore „srpskom svetu“ - ocijenili su iz Crnogorskog foruma.
Potrebno je, kako se navodi u saopštenju, podsjetiti se na kontinuitet njegovih izjava i političkih poteza, jer tek tada postaje jasno da je riječ o obrascu, a ne o slučajnim ispadima.
- Prije nekoliko mjeseci Milan Knežević je otvoreno izjavio da su upravo on i Mandić, kao koalicioni partneri u Vladi, izabrali Markovića za vrhovnog državnog tužioca. Sada je i sam Mandić to potvrdio, još otvorenije, izjavom da bez njegove podrške Marković ne bi bio izabran, te da su njegova očekivanja bila drugačija. Drugim riječima, Mandić je priznao da je izbor vrhovnog tužioca bio rezultat političke trgovine, čime je praktično potvrdio postojanje političke korupcije - navode iz Crnogorskog foruma.
Još je, kako dodaju, ozbiljnije to što je Mandić javno rekao da je očekivao od tužioca da hapsi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
- Takva izjava predstavlja direktan pritisak na nezavisnost pravosuđa i jasan dokaz da se od institucija očekuje da budu oruđe u rukama politike, a ne stub vladavine prava. Da bi se razumjela dubina ovog problema, treba se podsjetiti i perioda kada je Mandić, kao opozicioni poslanik, pozivao svoje “drugove” da otkopaju oružje, potez koji je u to vrijeme predstavljao ozbiljnu prijetnju miru i bezbjednosti države. Zbog čega tadašnji vrhovni tužilac nije reagovao na takve izjave, ostaje veliko pitanje - istakli su iz Crnogorskog foruma.
Kasnije, u novom sazivu Skupštine, Mandić je izabran za njenog predsjednika, iako je, podsjećaju, protiv njega tada bio vođen krivični postupak za najteža krivična djela.&nbsp;
- Po Zakonu o crnogorskom državljanstvu nije moguće imati dvojno državljanstvo, što dodatno diskvalifikuje Mandića za ovu funkciju. Ipak, on je izabran ne snagom prava, već snagom parlamentarne većine, što jasno pokazuje da je njegov izbor bio politički motivisan, a ne u skladu sa zakonskim normama. Pored toga, Mandić je sam sebe javno identificirao kao četničkog vojvodu. Četnici su, podsjetimo, bili saradnici fašista, dok Ustav Crne Gore jasno definiše da je država antifašistička, što dodatno kompromituje njegov legitimitet i potvrđuje da zakonski nije mogao biti biran za predsjednika Skupštine - kazali su iz Crnogorskog foruma.
Dodaju da posebno zabrinjava mlaka reakcije opozicije.&nbsp;
- Dok se sada jasno vidi da je u pitanju politička trgovina i korupcija, iz redova opozicije dopire samo tišina prema Mandiću a jako reagovsnje prema VDT. Zašto Andrija Nikolić i DPS sada usmjeravaju oštricu prema VDT-u, a ne prema Mandiću koji je otvoreno priznao da je upravo on odlučio o njegovom izboru? Kada mu Marković nije želio ispunjavati političke zahtjeve, Mandić je odmah zatražio njegovu ostavku. Ako to nije pokušaj uspostavljanja kontrole nad tužilaštvom, teško je zamisliti šta jeste - ocijenili su iz Crnogorskog foruma.
Nikolić je, umjesto što proziva tužilaštvo, trebalo javno da zatraži Mandićevu ostavku, jer su, kako se navodi, svi elementi političke korupcije očigledni.&nbsp;
- Ako to ne učini ni sada, otvara se prostor za sumnju da postoji prećutni dogovor između dijelova vlasti i opozicije, dogovor koji ne ide u korist građana nizi vladavini prava. Ovim najnovijim istupom Mandića, koji je jasno pokazao da ima direktan uticaj na Tužilaštvo, otvara se i pitanje da li je u prethodnom periodu bilo političkog revanšizma prema bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i njegovim saradnicima. Ako je sada očigledno da Mandić ima takvu moć i pristup u odnosu na aktuelnog vrhovnog državnog tužioca, logično je postaviti pitanje da li je sličan pritisak postojao i ranije, samo prikriveno - navodi se u saopštenju.
Njegovo javno priznanje o političkom uticaju na izbor i rad VDT-a, kako se dodaje, ne samo da kompromituje sadašnje Tužilaštvo, već baca ozbiljnu sumnju i na rad Specijalnog državnog tužilaštva.&nbsp;
- Sve više djeluje da je čitav sistem stavljen u funkciju političkih obračuna i revanšizma, umjesto vladavine prava. A sve to ide na štetu Crne Gore. Krajnji cilj ovakvog djelovanja nije reforma, već postepeno uguravanje države u ideološki i politički okvir takozvanog “srpskog sveta”, čemu se sam Mandić javno obavezao na Svesrpskom saboru u Beogradu. Ovo nije rezultat slučajnih ispada ili bahaćenja, već jasno pokazuje dugoročno planirane i strateški vođene poteze. Time je i posljednja sumnja otklonjena, ne radi se o borbi za pravdu, već o pokušaju da se Crna Gora trajno podredi tuđim interesima i potčini jednom političkom konceptu koji joj nikada nije bio svojstven - zaključili su iz Crnogorskog foruma.

Crnogorski forum: Mandić između političke trgovine i postepenog uguravanja Crne Gore u "srpski svet"

Crnogorski forum u kratkoj analizi upozorava na koordinisane političke aktivnosti koje imaju za cilj destabilizaciju Crne Gore i zaustavljanje njenog evropskog puta, uz podršku Beograda, Moskve i Srpske pravoslavne crkve.
U saopštenju se navodi da se u tu svrhu koriste manipulacije, prijetnje i demografski inženjering, te da se u posljednje vrijeme posebno ističe djelovanje Milana Kneževića, predsjednika Demokratske narodne partije (DNP).
Kako se navodi, Knežević je projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu pretvorio u političko oružje za mobilisanje građana Zete i vršenje pritiska na vlast Glavnog grada.
- Knežević otvoreno huška stanovništvo da se suprotstavi gradnji kolektora, iako je riječ o projektu od ključnog značaja za zaštitu životne sredine i ispunjavanje evropskih obaveza Crne Gore - ističu iz Foruma.
Posebno problematičnim ocijenili su Kneževićevu prijetnju aktivisti NVO sektora Aleksandru Dragićeviću, kojem je poručio da će “doći ispred njegove kuće sa fekalijama”. Kako navode, riječ je o “otvorenom obliku političkog zastrašivanja”, a izostanak reakcije tužilaštva dodatno ohrabruje takvo ponašanje i “šalje opasnu poruku o nekažnjivosti političkog nasilja”.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović donio je odluku da se kolektor gradi u Botunu, u skladu s projektima dogovorenim s međunarodnim partnerima, ali – kako ističe Forum – još uvijek nema otvorenu podršku premijera Milojka Spajića, iako je riječ o projektu od javnog interesa za cijelu Crnu Goru.
- U narednom periodu biće jasno da li premijer ima dovoljno političke hrabrosti da stane iza gradonačelnika i podrži odluku od vitalnog značaja za ekološku i evropsku budućnost zemlje - navodi se u saopštenju.
Crnogorski forum upozorava da Kneževićeva “odbrana Zete” zapravo predstavlja dio šire političke i ideološke kampanje usmjerene na destabilizaciju Crne Gore.
U saopštenju se ističe i problem demografskih manipulacija i političkog uticaja na popis stanovništva, uz tvrdnju da je omogućeno da u Crnu Goru privremeno uđe veliki broj građana iz Srbije i Bosne i Hercegovine, s ciljem povećanja broja onih koji se izjašnjavaju kao Srbi.
- Kada se posmatra domicilno stanovništvo, jasno je da Crnogorci čine više od polovine populacije, dok Srbi imaju ispod 24 odsto, a crnogorski jezik govori 39,7 odsto građana, naspram 37,2 odsto onih koji govore srpski. Manipulacijom popisom pokušava se stvoriti lažna slika o nacionalnoj ravnoteži - navodi se.
Forum upozorava da je cilj takvog pristupa promjena Ustava, uvođenje srpskog jezika kao službenog, postavljanje srpske trobojke kao državne zastave i izmjena zakona o državljanstvu radi masovnog dobijanja crnogorskih pasoša za građane iz Srbije i Republike Srpske.
Organizacija smatra da je “ovo dio šire strategije pažljivo osmišljene u Beogradu, uz podršku Moskve i aktivnu ulogu Srpske pravoslavne crkve”, te da je povezanost Milana Kneževića i Andrije Mandića s tim centrima moći očigledna.
- Cilj je da se Crna Gora prikaže kao nestabilna i nesposobna da napreduje ka Evropskoj uniji, te da se održi u stanju političke i institucionalne krize - poručuje Crnogorski forum.
Na kraju se navodi da Crna Gora ne smije biti talac tuđih interesa, te da je evropski put jedini garant njenog suvereniteta i stabilnosti.
- Vrijeme je da svi politički subjekti koji iskreno podržavaju evropsku budućnost Crne Gore jasno odbace destruktivne politike koje dolaze iz Beograda i njihovih satelita u zemlji - zaključuje se u saopštenju Crnogorskog foruma.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjmarkovic_%2Fstatus%2F1976558800099319922%3Ft%3D-0fCKi4G_2unmpvl29ioGQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Crnogorski forum: Političke manipulacije i pritisci – plan za blokadu Crne Gore na putu ka EU

Crnogorski forum izražava duboku zabrinutost zbog načina na koji je Siniša Bjeković obavljao funkciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković
- Njegov mandat obilježen je izostankom institucionalne hrabrosti, selektivnim pristupom ljudskim pravima i vidljivom bliskošću sa političkim i interesnim krugovima. Smatramo da Bjeković ne zaslužuje da bude ponovo izabran na tu funkciju, niti da bude kandidovan za sudiju Ustavnog suda- kazala je Marković ispred Crnogorskog foruma.
Marković podsjeća da Ombudsman i njegov tim nijesu reagovali na niz događaja koji su duboko potresli javnost. Tokom obilježavanja Dana državnosti, 13. jula 2023. godine u Nikšiću, kada su grupe okupljene oko Srpske pravoslavne crkve pjevale pjesmu „Leleču Turci, kukaju bule“, institucija Zaštitnika nije bila prisutna, niti se oglasila. Izostala je i reakcija tokom događaja na Belvederu 2022. godine, kada su građani bili izloženi prekomjernoj upotrebi sile.
- Napadi na Bošnjake i Muslimane, kao i brojni incidenti u Baru, Podgorici i drugim gradovima, gdje su djeca bila meta nasilja motivisanog vjerskom i nacionalnom mržnjom, prošli su bez nezavisne istrage, javnog apela ili osude. Takvo ćutanje ozbiljno je urušilo povjerenje u instituciju koja bi trebalo da bude glas onih koji ne mogu sami da se odbrane- ističe Marković.
Dodaje i da se Bjeković nijednom nije jasno odredio ni prema postavljanju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Beranama, niti prema ponašanju mitropolita Srpske pravoslavne crkve Metodija, koji je podržao taj čin. Time je, izbjegavajući svaku konfrontaciju sa moćnim strukturama, poslao poruku da je moguće tolerisati fašizam i istorijski revizionizam ako dolaze iz politički uticajnih krugova.
- Pored izostanka reakcija, zabrinjava i način na koji je Bjeković personalno oblikovao instituciju. Njegove zamjenice, Mirjana Radović i Tamara Radović, dolaze iz istih interesnih i kadrovskih krugova. Mirjana Radović je, prije dolaska u instituciju, radila u Akciji za ljudska prava pod rukovodstvom Tee Gorjanc Prelević, odakle je prešla direktno na poziciju zamjenice Ombudsmana, što upućuje na kontinuitet uticaja između nevladinog sektora i institucije koja bi morala biti nezavisna- navodi Marković.
Inače, podsjeća ona, ni Mirjana Radović ni Siniša Bjeković nemaju položen pravosudni ispit, niti su radili u pravosuđu, a pokrivaju značajne pozicije u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Uprkos tome, sada teže da postanu sudije Ustavnog suda. Treba podsjetiti da je Mirjana Radović bila jedna od tri žene koje su trebale biti u timu Ombudsmana na Cetinju 4. i 5. septembra 2022. godine, ali nijesu bile prisutne, dok su 5. septembra viđene pred Hramom u Podgorici, gdje su dočekivale patrijarha Porfirija. To dovoljno govori samo za sebe.
Sam Ombudsman se nedavno, gostujući na Televiziji Nikšić, pozvao na mišljenje nevladinog sektora, naglasivši da cijeni njihovu podršku. To dodatno otvara pitanje da li je institucija Zaštitnika ljudskih prava postala dio interesne mreže između pojedinaca iz civilnog sektora i državnih struktura. Bilo bi poželjno, kaže Marković, da same nevladine organizacije, poput Građanske alijanse i Akcije za ljudska prava, javno objasne svoj odnos prema Ombudsmanu Bjekoviću i eventualne veze koje bi mogle uticati na njegovu nezavisnost.
- Crnogorski forum smatra da je Siniša Bjeković svojim radom urušio povjerenje u instituciju koja bi trebalo da bude moralni korektiv društva. Umjesto zaštite građana, institucija je pretvorena u birokratski servis političkih i interesnih veza. Zbog toga, Bjeković ne smije biti ponovo izabran ni za Ombudsmana ni za sudiju Ustavnog suda- kazala je Marković.
Iz Crnogorskog foruma zaključuju da Crna Gora zaslužuje Zaštitnika ljudskih prava koji će biti nezavisan, hrabar i posvećen građanima, sa ličnim i profesionalnim kredibilitetom.

Marković: „Leleču Turci, kukaju bule“, ćutanje Ombudsmana pred govorom mržnje i urušavanjem ljudskih prava

Bivši generalni sekretar NATO i nekadašnji danski premijer Anders Fog Rasmusen je izjavio da Evropa treba snažno da odgovori ekonomskim mjerama ukoliko Vašington uvede carine članicama alijanse koje su uputile vojnike na Grenland.
Rasmusen je ocijenio da insistiranje američkog predsjednika Donalda Trampa da Grenland postane dio SAD predstavlja najveći izazov za NATO od formiranja alijanse 1949. godine, javlja Rojters.
- Ulog je budućnost NATO. Vrijeme laskanja Trampu je prošlo. To ne funkcioniše. Činjenica je da Tramp poštuje samo snagu i silu. I jedinstvo. To je ono što bi Evropa sada trebalo da demonstrira - rekao je Rasmusen u Davosu, tokom Svjetskog ekonomskog foruma.
Rasmusen je naveo da bi trebalo da bude unaprijeđen sporazum između Vašingtona i Kopenhagena iz 1951. godine, kojim bi se dozvolilo da u bazama SAD na Grenlandu bude ojačano prisustvo NATO.
Prema riječima Rasmusena, trebalo bi napraviti sporazum o investicijama, kako bi se američkim i evropskim firmama olakšalo da iskopavaju minerale na Grenlandu i spriječile kineska i ruska ulaganja u kritične sektore na ostrvu.

Rasmusen: Vrijeme laskanja Trampu je prošlo, Evropa treba snažno da odgovori

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

U Budilniku o Nacrtu programa pristupanja Crne Gore EU, Agenciji za temeljna prava, zastoju kompanijskih i poreskih registara...

Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Ako se u prvom dijelu dana uzme dovoljno ugljenih hidrata nema potrebe kasnije posezati za njima, jer ih organizam ne traži - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, magistrica farmacije i master ishrane i suplementacije Dajana Švraka-Milutinović.
Da bi imali dobar metabolizam i dobru energiju, kaže Švraka-Milutinović, tokom dana potrebna je početna energija koju donosi dobar start koji uključuje sve makronutrijente - ugljene hidrate, proteine i masti.
- Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan, a kafa na prazan želudac može ženama da napravi hormonski problem podižući kortizol, hormon stresa, a tokom noći dolazi do dehidratacije i unošenje kafe je dodatan diuretik, tako da je obavezno prvo obična voda, a onda nešto ubacite prije početka dana - rekla je Švraka-Milutinović.
Kaže da gladovanje i preskakanje obroka nijesu dobar način, jer ogromne pauze između obroka dovode do problema sa inzulinskom rezistencijom i dijabetesom koji je postao globalni problem.
- Ne moramo da jedemo tačno na sat, da se držimo nekih strogih pravila, ali gledamo da na neka tri četiri sata nešto unesemo, što znači ako ne možemo baš da ručamo neka to bude neka užina - istakla je Švraka-Milutinović.
Ako se tokom jutarnjih sati ne unese dovoljna količina ugljenih hidrata dešava se, kaže ona, da se tokom večernjih sati uzima velika količina hrane, kad bi trebalo da budu laganiji proteinski obroci sa nešto vlakana.&nbsp;
- Ono što je moja preporuka jeste da ako možemo da izbjegavamo gluten, iz prostog razloga što će nam on povećati zapaljenske procese u organizmu, a sa druge strane i to je pomoć našoj štitnoj žlijezdi i zbog toga bi dobro bilo ako već unosimo žitarice i hljeb da to bude bezglutensko, a kada je u pitanju voće problem je što mi uzimamo dosta voća da pravimo mikseve različite, a treba da gledamo da je voće nižeg glikemijskog indeksa, u smislu da su to jabuke, kivi, možda pomorandža, bobičasto voće koje je isto zdravo i ako ga uzimamo u kombinaciji sa orašastim sporije će da diže glikemiju, samo bih to uvijek preporučila u prvom dijelu dana kao neku užinu ili uz doručak, prije ručka, a u drugom dijelu dana opet da ostavimo više za proteine i nešto manje ugljenih hidrata - zaključila je Švraka-Milutinović.

Tag: jelena-markovic