Javnosti prepoznatljiva pjesma „Ko li mi te brani“, Jelene Jovetić, dobila je novu, snažnu emociju zahvaljujući interpretaciji Petre Radulović, jedne od značajnijih crnogorskih operskih umjetnica sa uspješnom međunarodnom karijerom.
Radulović je izvođenjem spojila opersku disciplinu i emotivnost bečkih scena sa crnogorskim vrijednostima, unoseći u pjesmu snagu ženskog glasa i osjećaj pripadnosti. Time su stihovi Jelene Jovetić dobili novu dubinu – kao savremena muzička poruka o identitetu, ravnopravnosti i potrebi zaštite onih koji dolaze poslije nas.
Autorka knjige “Ko li mi te brani”, kao autorka ovog projekta i teksta pjesme Jelena Jovetić, navodi da je ova pjesma naša napomena na vanvremenske vrijednosti i poruke da u svemu što radimo, gradimo novo dobro Crnoj Gori i nema veće svetosti od pripadnosti svojoj domovini.&nbsp;
Uz to, kako dodaje, ova pjesme ima i poruku više a to je važnost jednakih prava i borbe za prava naših djevojčica i žena i potreba da se češće svi zajedno zapitamo ko brani nas?
“Ljepotu i snagu ovoj priči dale su djevojčice, čija prisutnost nosi čistu emociju, nježnost i iskrenost, i podsjeća nas za koga i zašto stvaramo. Ovo nije samo jedna pjesma sa elementima rodoljublja, već priča o ravnopravnosti i zaštiti žena, posebnoj emociji i radosti rađanja djevojčica. Ovo je priča o borbi za opstanak i čuvanju vrijednosti, koje čine snagu naše zajednice”, istakla je Jovetić.
Muziku i aranžman potpisuje Bojan Jovović, dok je za video zadužen Miodrag Mika Marković. Na projektu su učestvovali i Marko Vuković (gafer), Ivana Miranović (styling) i Marija Ivanović (šminka).
U spotu se pojavljuju djevojčice: Ida Popović (violina), Vera Đurović (flauta), Lucija Jovetić (violina), Ana Lješković (violina i džudo), Marta Ćalasan (karate) i Matea Ćalasan (umjetnički ples).
Projekat je realizovan uz podršku Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja, direktora Luke Radovića, kao i kreatorke Ivane Miranović, a finansijski ga je podržalo Ministarstvo kulture i medija.
“Veselimo se dolazećoj 2026. godini tokom koje ćemo slaviti život, zajedništvo, ljubav i snagu, slaviti crnogorske hrabre djevojčice i žene, slaviti 20 godina obnove crnogorske nezavisnosti. Slavimo jedni druge”, poručila je Jovetić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4umMxqr2YzY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Petra Radulović udahnula snagu i emociju pjesmi "Ko li mi te brani"

Javno priznanje - nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” za 2025. godinu uručena je danas pjesnikinji Jeleni Jovetić za zbirku poezije „Ko li mi te brani”.
Na svečanosti organizovanoj u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje, nagradu je uručio gradonačelnik Nikola Đurašković. Obraćajući se prisutnima, Đurašković je kazao da se veličina jednog grada ne mjeri njegovom površinom i granicama, već snagom njegovog duha, značajem njegovog nasljeđa i onim što ostavlja svijetu kao trajnu vrijednost.
- Ako je suditi po onome što je Cetinje dalo državama, kulturama i epohama, onda je naš grad jedan od najznačajnijih na ovom prostoru, jer nije mnogo mjesta koja su dala više nego što su imala, niti mnogo onih u kojima je riječ imala veću težinu od zakona, a poezija više snage od politike. Iz tog nasljeđa, iz te tihe niti koja se provlači kroz crnogorsku knjigu, umjetnost i istoriju, oblikovao se jedan poseban crnogorski i cetinjski duh – nepokoran, hrabar i uvijek spreman da se oglasi riječju onda kada drugi posežu za oružjem. U takvom kulturnom i duhovnom pejzažu Cetinja, svoje mjesto našao je i Aleksandar Leso Ivanović, simbol jedne tihe, ali postojane snage koja je umjela da iz najjednostavnijih slika svakodnevice izvuče univerzalne istine - kazao je Đurašković.
Gradonačelnik je poručio da nam je u svijetu bogatom riječima, ali često siromašnom istinskim smislom, Leso ostavio putanju kojom decenijama nakon njega koračaju oni koji razumiju da se poezija ne piše da bi se dopala, već da bi se živjela.
Obraćajući se prisutnima na svečanoj dodjeli nagrade, Jovetić je istakla da je ova nagrada učinila neizmjerno ponosnom i vezala je za Cetinje.
- Teško je na Cetinju dobiti priznanje, a posebno ponijeti nagradu neprolaznosti Aleksandra Lesa Ivanovića. Nemjerljivo vam hvala, što ste mi dozvolili da moje ime stoji uz veličinu Lesovih stihova, sa prikazom i sjetom, kakvu je u crnogorskoj kniževnosti imao samo sebi svojstvenu. Imam istu dužnost da dam doprinos društvu i državi, kao Leso, i poezijom i službom. Možda je u tome naša dodatna povezanost. Imam istu dužnost da branim, veličam i obilježim čuvanjem crnogorsku tradiciju, vrijednosti i vječnost. Crna Gora je naša prošlost, sadašnjost i budućnost - kazala je Jovetić.
O izboru laureata ovogodišnje nagrade odlučio je tročlani žiri koji čine predsjednica Ksenija Janković i članice Anđela Ćipranić i Mirjana Marković. Obrazlažući nagradu, predsjednica žirija je istakla da je zbirka „Ko li mi te brani” satkana od 27 pjesama koje zrače lučom patriotizma i potpune predanosti svojoj domovini.
- Svih 27 pjesama Jelene Jovetić moraju se emotivno osjetiti, jer spajaju osjećajnost sa misaonom dubinom i obiluju mataforama i simbolima koji im daju umjetnički zrelu i zaokruženu cjelinu. Okosnicu svih njenih stihova i pokretačku misao osjetila sam u jednoj Jeleninoj rečenici – „Crna Gora je više od zemlje gdje živim, meni je to zemlja za koju živim”. U ovoj čistoj i iskrenoj emociji utkana je lucidna i snažna poruka koja nagovještava da svaki stih i svaka strofa neće čitaoca ostaviti ravnodušnim - kazala je Janković.
Na konkurs za dodjelu nagrade „Aleksandar Leso Ivanović” ove godine pristiglo je šest prijedloga. Nagrada dodjeljuje se za izvanredna dostignuća u književnom stvaralaštvu 21. novembra, na dan rođenja znamenitog cetinjskog i crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, koji je svojim radom dao značajan doprinos razvoju crnogorske književnosti.

1250x600

Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ uručena pjesnikinji Jeleni Jovetić

Jednoglasnom odlukom žirija, književna nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” za 2025. godinu dodijeljena je pjesnikinji Jeleni Jovetić za zbirku poezije „Ko li mi te brani“.
U obrazloženju žirija navodi se da je nagrađena zbirka snažno usmjerena na promovisanje multikulturalnosti i poštovanja nacionalnih različitosti u Crnoj Gori, dok autorka kroz stihove izražava duboku ljubav prema domovini i njenim ljudima.
- Njena poezija predstavlja most između prošlosti i sadašnjosti, tradicionalnog i modernog, čineći je relevantnom i za buduće generacije. Istovremeno ističe univerzalne vrijednosti koje prevazilaze lokalne okvire, doprinosi kulturnom dijalogu i razmjeni među zajednicama. Zbirka podstiče toleranciju i poštovanje, uspijevajući da prikaže složenost i ljepotu kulturnog mozaika Crne Gore - navodi se u odluci žirija.
Književna nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ dodjeljuje se svake godine 21. novembra, na rođendan istaknutog crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, kao priznanje za izuzetna dostignuća u književnom stvaralaštvu.
O ovogodišnjem laureatu odlučivao je tročlani žiri u sastavu: Ksenija Janković (predsjednica), Anđela Ćipranić i Mirjana Marković.
Na konkurs za nagradu pristiglo je ukupno šest prijedloga.

Jelena Jovetić dobitnica književne nagrade „Aleksandar Leso Ivanović“

Crna Gora do zatvaranja Poglavlja 5 nije samo ispunila formalne zahtjeve Evropske komisije (EK), već je promijenila koncept javnih nabavki, saopštila je šefica radne grupe za to poglavlje Jelena Jovetić i dodala da je važno da država ima sistem u koji se vjeruje.
Direktor Direkcije za javne nabavke u Vladi Slovenije, Sašo Matas, smatra da je poglavlje o javnim nabavkama jedno od najbitnijih u pregovorima sa EU i da će se njegovo zatvaranje odraziti na pregovore u drugim poglavljima.
Jovetić je, u podkastu agencije MINA, rekla da zatvaranje Poglavlja 5 nije podrazumijevalo samo pregovarački tok i usaglašavanje sa regulativom, već da su u tom procesu gradili crnogorske institucije.
Ona je kazala da su u Ministarstvu finansija javne nabavke kao mehanizam posmatrali kao fiskalnu kategoriju, odnosno trošenje javnog novca - novca građana.
- Imali smo uvijek obavezu više, a to je da obazrivo postupamo sa tim novcem i to smo prenosili na ostala javna tijela koja učestvuju u sistemu javnih nabavki - objasnila je Jovetić.
Sa druge strane, javne nabavke su, kako je dodala, ekonomska kategorija i postoji obaveza da se novac koji se troši kroz javne nabavke, a to je 700 do 800 miliona eura godišnje, troši transparentno i da se obezbijedi konkurencija.
Jovetić je navela da su sve to bili zahtjevi koje je ispostavila EK, a postojala su i tri završna mjerila koja su se odnosila na regulativu, elektronski sistem javnih nabavki i kreiranje ljudskih i institucionalnih kapaciteta za praćanje javnih nabavki.
Ona je saopštila da su ispunjena formalna očekivanja evropskih partnera, ali i da su istovremeno radili mnogo više.
- Mislim da je EK upravo zatvaranjem Poglavlja 5, koje je jedno od najkompleksnijih u pregovaračkom procesu i dio klastera 1, odnosno vladavine prava, poslala poruku da, ne samo da smo ispunili formalne zahtjeve, što je bila obaveza, nego smo radili dodatne aktivnosti i zapravo u cjelokupnom procesu promijenili koncept javne nabavke - kazala je Jovetić.
Matas je čestitao na zatvaranju Poglavlja 5 i dodao da je u pitanju jedno od najtežih u pregovorima. On je objasnio i da su javne nabavke u EU dio unutrašnjeg tržišta i da se 15 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) koristi u javnim nabavama.
- To znači da svaki šesti euro koji potrošimo u EU, potrošimo preko sistema javnih nabavki. Tako da je ovo poglavlje sigurno jedno od najbitnijih i najznačanijih. Poglavlje 5 značajno je i za samu zemlju i za EU - rekao je Matas.
On ja na pitanje kako će se zatvaranje tog poglavlja odraziti na dalje pregovore sa EU, odgovorio da je vrlo bitno da je ono jedno od prvih zatvorenih.
- I kako je to jedno od, inače, najtežih poglavlja, činjenica da je Crna Gora tako brzo zaključila ovaj proces, mislim da će se odraziti i na druga poglavlja - naveo je Matas.
Jovetić je, odgovarajući na isto pitanje, kazala da zatvaranje Poglavlja 5 predstavlja novi zalet, kao i da je važna poruka to što je EK podržala Crnu Goru u vrlo složenom poglavlju, koje ima implikacije na fiskalni sistem i ekonomski ambijent i dio je unutrašnjeg tržišta.
Kako je navela, najznačajnija poruka je to što je Poglavlje 5 dio klastera 1 i vladavine prava, a to je prvo poglavlje koje je zatvoreno iz tog klastera, što simbolizuje da se država odlučno bori i ima antikoruptivnu politiku za borbu protiv nepravilnosti i zloupotreba u sistemu.
Govoreći o benefitima koje će građani i privreda imati od zatvaranja Poglavlja 5, Jovetić je podsjetila da je donijet novi regulatorni okvir i da je važna poruka da država ima sistem u koji se vjeruje, što je najvažnije kada se gradi novi sistem javnih nabavki.
Ona je saopštila da su, uz podršku EK, uspjeli da naprave elektronski sistem javnih nabavki, pa se sada ponude i žalbe dostavljaju elektronskim putem i cjelokupan sistem je pokriven novim sistemom funkcionisanja, što je doprinijelo rastu konkurencije.
Jovetić smatra da je važno da se motivišu privredni subjekti da učestvuju u sistemu javnih nabavki, kao i da je Crna Gora dobila potvrdu da su javne nabavke na evropskim standardima.
- Onda će naši građani moći da dobiju sve one javne usluge na efikasan način i na nivou koji očekuju evropski građani - kazala je Jovetić.
Prema njenim riječima, to znači i da će moći da postoji poštovanje tih standarda kako na nivou tenderskih procesa, tako i u dijelu poštovanja ugovornih obaveza, odnosno ugovora o javnim nabavkama.
- Sistem smo proširili zakonom, pa javne nabavke nijesu samo forma da imate objavu tendera i zaključivanje ugovora, već smo ih proširili od objave tendera do realizacije ugovora, što znači da se širi segment obuhvata kontrola koje radimo - objasnila je Jovetić.
Ona je dodala da vjeruje da će crnogorski građani ono što očekuju od javnih vlasti dobiti na vrijeme, na efikasan način.
- I ključna poruka je da će sredstva kojima država raspolaže, a to su javna sredstva građana, biti trošena na transparentan način i da svako zna koji je put utroška tih sredstava - saopštila je Jovetić.
Matas je, govoreći o benefitima, naglasio da je puno koristi od evropske integracije u javnim nabavkama.
- Najprije je to neki kvalitetan, moderan i efikasan sistem javnih nabavki, koji zapravo snižava korupciju, povećava vrijednost za novac, a sigurno tu su i neki drugi društveni benefiti - rekao je Matas.
On smatra da zatvaranje Poglavlja 5 i evropska integracija donosi veću stabilnost u toj oblasti.
Matas je objasnio da naručiocu treba stabilan i kvalitetan sistem koji pruža ono što on želi da kupuje na tržištu, sa što više konkurencije i tržišnog takmičenja, te da se snizi korupcija. Transparentnost preko digitalizacije je, prema njegovim riječima, jedna od najbitnijih stvari.
- Mislim da je Crna Gora kod digitalizacije već puno napravila. To je bio i dio tih pregovora sigurno, nije samo transpozicija zakonodavstva u domaći pravni poredak - rekao je Matas.
On je dodao da je digitalizacija jedan od tri ili četiri najbitnija stuba javnih nabavki.
- Preko digitalizacije ne povećava se samo transparentnost, nego se više dobije za novac i smanjuju se troškovi - rekao je Matas, navodeći da je, u dobu vještačke inteligencije, digitalizacija najvitnija stvar poslije stabilnog zakonodavstva, što je Crna Gora već uradila.
Upitana koje su najvažnije promjene koje su uspostavljene u sistemu javnih nabavki u Crnoj Gori, Jovetić je rekla da je promijenen zakon koji reguliše tu oblast, donijet potpuno novi okvir i podzakonska regulativa, ali i novi regulatorni okviru u dijeli javno-privatnih partnerstava i koncesija.
Jovetić je kazala da je u tom procesu napravljen i elektronski sistem javnih nabavki, dodajući da je najvažnije bilo da rasterete privredu određenih administrativnih radnji i ohrabre da budu dio sistema javnih nabavki.
Ona je naglasila da je posebno važno da se od države očekuje da u okviru sistema javnih nabavki ima institucije koje mogu da se nose sa izazovima.
- Očekuje se da smo ove standarde koje smo prihvatili, nove sisteme na kojima radimo, spremni da implementiramo i mi u Ministarstvu finansija ostajemo čvrsto pri primjeni standarda - poručila je Jovetić.
Ona je rekla da je u procesu bilo ključno to što su na raspolaganju imali iskustva kolega iz Hrvatske i Slovenije.
Upitana šta će raditi kako bi Crna Gora ostala na nivou evropskih standarda, Jovetić je odgovorila da je važno da se evropske direktive ne mijenjaju tako često, navodeći da to daje stabilnost.
Kako je kazala, Crnoj Gori je najvažnije da osigura antikorupcijsku politiku i to je ono što se od države očekuje.
- Moraćemo da u narednih godinu, uz partnerstvo sa ostalim institucijama, jačamo mehanizme djelovanja, posebno one koje implementiramo u Ministarstvu finansija i na tome posvećeno radimo - poručila je Jovetić.
Ona je navela da je druga važna stvar implementacija, što znači da se, ako su prihvaćeni određeni standardi, mora osigurati i njihova primjena.
Jovetić je kazala da je važno da one radnje, koje ne obavlja sam sistem u elektronskim sistemima, rade kvalifikovane osobe, u koje se ulaže.
Matas je, upitan koliko je važno da nakon zatvaranja Poglavlja 5 Crna Gora i dalje razvija i unapređuje sistem javnih nabavki, odgovorio da je puno napravljeno, ali da je to tek početak.
- Sve vrijeme treba ulagati u povjerenje građana, u profesionalizaciju onih javnih službenika i drugih koji rade u javnim nabavkaama, u sam sistem i u institucije - rekao je Matas.
Prema njegovim riječima, može se imati najbolji zakon, ali ako institucije ne rade kako bi trebalo, onda je sistem slab.
Matas je naveo da je EK sada počela konsultacije i da priprema nove direktive, tako da će u narednih par godina sve zemlje EU, i Crna Gora, vjerovatno trebati da promijene zakonodavstvo.
On je upozorio i da je zatvaranjem Poglavlja 5 jedan dug put zapravo tek dobro počeo.

Jovetić: Crna Gora promijenila koncept javnih nabavki; Matas: Zatvaranje Pogavlja 5 odraziće se na pregovore u drugim

Crnogorska pjesnikinja i ekonomistkinja Jelena Jovetić gošća je ovoneđeljnog talk show programa Znak Podznak.&nbsp;
Kroz astropsihološko profilisanje, Jelena otkriva &nbsp;u kom stepenu je ekonomija oblik društvene poezije i da li postoje parametri za ispunjenje bezuslovne sreće. 
 
Emisiju možete pogledati u neđelju u 12 sati na našoj televiziji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzCs6qSHcP38&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gošća emisije "Znak Podznak" pjesnikinja i ekonomistkinja Jelena Jovetić

Kad pravimo naslove, članke, analize i javne nastupe - nemojte da govorimo državi fali ovo ili ono - državi ne fali ništa ako imate tekući suficit - poručio je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije na kojoj Vlada predstavlja budžet za 2025. godinu.
Rekao je da se sjeća slične interakcije sa predstavnicima medija 2021. godine kada smo, kaže, bili u drugačijoj situaciji.&nbsp;
- Imali smo 105 odsto dug po BDP - oko 4 i po milijarde. Koliko i danas. Nominalni dug je isti kao prije tri i po godine. Tada smo imali prosječne zarade od 500 i nešto eura. Jednom sam spomenuo da će prosječna zarada do 2025. godine biti 1000 eura. Niko to ni u tekstu nije spomenuo jer niko nije vjerovao u to. Do te mjere nije vjerovato da nije smatrao za shodno da pomene u tekstu. Ne krivim predstavnike medija zbog toga. Vjerovatno niko nije vjerovao da ćemo 2025. imati prosječnu zaradu 1.000 eura. Nikoga ne krivim uopšte što u to nije vjerovao. U međuvremenu kako smo postigli tu prosječnu zaradu? Jesmo li povećali deficit i zlatno pravilo - tekući deficit? Možemo li malo da se fokusiramo svi na tekući deficit? To je jedan koncept koji bih volio da svi obrate pažnju - naveo je on.
To je, ističe, onaj deficit kada od svih prihoda oduzmete tekuće rashode - plate, penzije... koji, kako je istakao, ne uključuju kapitalne investiicije.
- I taj tekući balans je to štp svi treba da prate u finansijama jedne države. Mi smo samo dva puta imali tekući suficit iznad nule. To se dešavalo kada smo podigli opštu stou PDV-a. Imali smo suficit tekućeg budžeta samo dva puta. Zamislite razliku filozofije javnih finansija kada posljednje četiri godine imamo tekući suficit. Nijedna reforma za vrijeme 43. Vlade nije napravljena. To znači da njihov suštinski rezultat od decembra 2020. godine kada se napravio rez sa nepravilnim radom u finansijama - više nema onoga što se dešavalo od 2011. do 2020. godine. Tada smo zatekli sprženu zemlju. Plate duplo manje od Hrvatske, a sad su manje 25 odsto. To je veliki napredak za tri godine. Mislim da je to sve jednostavno rečeno činjenicom da je tekući deficit potpuno pod kontrolom - poručio je Spajić.
Kazao je da će odgovoriti analitičarima lično.
- Ko god bude kao analitičar pomenuo da državi nešto fali, lično ću da se javim i da pitam što fali i gdje je bio kad je tekući deficit bio dubok kao Kanjon Tare. Sa 105 odsto duga po BDP-u stigli smo do današnjih 62 odsto bruto duga po BDP. Mi sada ispunjavamo kriterijume. U teoriji Crna Gora može da postane članica eurozone prvog dana po ulasku u Evropsku uniju zbog nove filozofije razmišljanja i revolucije u razmišljanjima u javnim finansijama koja se desila 2020. godine - naveo je Spajić.
Dug po BDP-u je, poručuje, ispod 60 odsto.
- Deficit je ispod tri odsto, od prvog januara imaćemo SEP-u. Mi čekamo političku odluku da budemo članica eurozone, da neko iz Centralne banke kaže da Crna Gora treba da bude članica eurozone. Suštinske uslove ispunjavamo - istakao je Spajić.
Tekući suficit je, kaže, najbitnija stvar za jednu državu.
- Naročito koja nema monternu politiku. Kada nemate svoju valutu, fiskalna politika postaje sve. Šta smo mi uradili sa tom fiskalnom politikom? BDP je porastao sa četiri i nešto milijardi eura, koliko smo zatekli u januaru 2021. On će se skoro pa duplirati sljedeće godine. Tada možemo da očekujemo skoro osam milijardi BDP-a za malu Crnu Goru. Broj stanovnika nije porastao. Kako se duplirao BDP? Realnim rastom. Ako isključimo inflaciju, prosječan realni rast je bio preko šest i po odsto - rekao je premijer.
<h2>Deficit 2020.</h2>
Deficit smo 2020. godine imali, navodi, 10.2 odsto.
- Masnih, užasnih 10.2 odsto.. Zamislite dvocifreni deficit. Pritisak mi skoči. To je nešto što nijedna država ne smije da ima. To je isto kao da vas neko sačeka iza ugla i isprebija. Tako treba da se osjećate kad imate dvocifreni deficit - ocijenio je Spajić.
Nema, kaže, izvođača koji tada nije pretplaćen.
- Ništa nije pomoglo da se zaustavi pad od 15.2 odsto. To je ono što nas je sačekalo. Jesmo li se žalili tada i lamentirali nad sudbinom? Svi su očekivali da ćemo smanjiti plate i penzije a nijesmo. To su svi čekali. Imali su svi durbin i čekali da nam se smanje plate i penzije. Uključujući i MMF čuveni koji je oštrio sablju i dao nam sjajnu ideju kako linearno da pokidamo penzije i plate. To moja baba može da sprovede jednu fiskalnu politiku. Petlja i znanje se pokazuje kada ne smanjite plate i penzije, a smanjite neproduktivnu potrošnju za preko 200 miliona eura. Ostvarili smo rast plata i penzija koji se nije desio u istoriji Crne Gore - naveo je Spajić.
To je, kaže, samo početak.
- Mora da se promijeni svijest svih nas da bi brže napredovali. Ovo je brzina kojom je realno napredovati - poručio je premijer.
<h2>Povećanje od preko 100 miliona eura</h2>
Ove godine će, ističe, budžet da ima povećanje od preko 100 miliona eura.
- Uprkos tome što smo smanjili doprinose, povećanje prihoda za preko 100 miliona eura - iako smo smanjili doprinose. Imaćemo tekući suficit. Čitav deficit koji će Crna Gora da plaća će biti isključivo za kapitalni budžet. Čak će i jedan dio kapitalnog budžeta da se plaća iz tekućih prihoda. Najbolja stvar koja se desila ove godine je što je od skoro 500 miliona vraćenih starih dugova od prije 2020. godine - čak 250 miliona je vraćeno iz tekućih prihoda. To se nikada nije desilo. Ne iz novog zaduživanja - naveo je on.
Saldo, podvlači on, nije nula - prvi put.
- Saldo je plus 250 miliona eura jer smo iz tekućih prihoda vratili 250 miliona eura kredita. Nema više saldo je nula. Ne dozvoljavamo saldo nulu. Nama ne treba saldo nula, nama treba agresivan, veliki rast, veće plate, penzije, kapitalne investicije, autoputeve - kazao je Spajić.
Nominalni dug, smatra on, ne treba da se smanjuje.
- Sve države u Evropi imaju značajno veće dugove nego u vremenu prije korone. Vrlo je malo onih koji su održali dug po BDP-u na stabilnom nivou. A niko nije smanjio dug po BDP-u tako značajno kao mi. Bruto je sa 105 odsto na 62 smanjen, a neto sa 80 i nešto na 50 i nešto - dodao je Spajić.
On je poručio da je htio da svi obrate pažnju na koncept tekućeg suficita.
- Na koji Crna Gora treba da se navikne, kao i na koncept da saldo nije nula - zaključio je Spajić.
<h2>Velje brdo minimalno opterećenje budžeta</h2>
Državni budžet, kaže, žele da minimalno opterete budžet projektom Velje brdo.
Velje brdo je, kaže, već u kapitalnom budžetu.
- Za oko 10 miliona eura koji predviđa pristupne puteve, infrastrukturu koja je potrebna sa državnog niova za prvu fazu radova i stanova iz projekta Velje brdo - dodao je Spajić.
Cifre koje se tiču puta Mataševo - Andrijevica se tiču, kaže Spajić, ERBD.
- Oni su raspisali tender, razgovaraju sa ponuđačima i daće procjene - dodao je Spajić.
<h1>Vuković: Građani će moći da uzmu učešće u retail obveznicama</h1>
Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da će građani moći da uzmu učešće u retail obveznicama.
Krenuće, kaže, sa limitom do 50 miliona.
- To su dodatni izvori kako će se praviti rezerva za narednu godinu. Mi smo vrlo konzervativno postavili prag da u narednu godinu uđemo sa depozitima od 250 miliona. Zato izraz nedostajuća sredstva su postavljena u odnosu na formiranje samog budžeta - da dospijeva 820 miliona obveznica i da imamo kapitalni budžet za 280 miliona. To treba obezbijediti kroz finansiranje i to ne ulazi u tekuću potrošnju. Od milijardu i 140, kada oduzmete konzervativni pristup depozita koji će biti, do 900 smo stavili kao mogućnost - naveo je Vuković.
Odluka o zaduženju, kaže, nije za finansiranje dugova iz prethodnog perioda.&nbsp;
- Nego su to projekti koji su definisani za razvoj naše države: kao što je bolnica, autoput... - dodao je on.
Ove godine su definisali ugovorom na nivou od 80 miliona.
- Ali oni nijesu ušli u dug jer nije počelo povlačenje sredstava. Kad bude prva tranša on se definiše u sami dug. To je ostavljeno, ne kao zaduživanje, da ne bude negdje akcenat da je to zaduživanje za potrebe finansiranja budžeta. To je kroz odluku definisano tačno za koji projekat se što odnosi - naveo je on.
Osnovne poruke samog budžeta jesu, rekao je, kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog ekonomskog rasta od 4.8 u 2025. godini, ograničavanje inflantornih pritisaka kroz smanjenje stope inflacije sa projektovanih prosječno 2.9 procenata u periodu 2025-2026 godine...
<h2>Pokretači ekonomskog rasta</h2>
On je naveo koji su glavni pokretači ekonomskog rasta.
- Lična potrošnja domaćinstva, započinjanje novog investicionog ciklusa koji će biti stimulisan unaprjeđenjem biznis ambijenta kroz regulatorne reforme i smanjenjem sive ekonomije, nastavak povoljnih trendova u turizmu, sprovođenje strukturnih reformi, inveziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova i sprovđenje plana rasta Zapadnog Balkana - rekao je Vuković.
Započinjanjem novog investicionog ciklusa podržaće se, kaže, prospekti ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija.
- Posebno u sektoru turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture, sektora komunikacije i IT uz nastavak izgradnje autoputa Bar - Boljare, zadržavanje deficita budžeta na 3.3 procenta BDP-a prosječno u naredne tri godine, nivo javnog duga na nivou od 61 procenat u periodu potrebe vraćanja starih dugova u iznosu od 2.1 milijarde u narednom trogodišnjem periodu, ostvarenje suficita tekuće potrošnje u periodu 2025-2027, nivo zaduživanja 2025-2027 isključivo za finansiranje kapitalnih projekata i kroz kapitalno izdvajanje u naredne tri godine biće uloženo milijardu i 42 miliona eura - što će značajan dio reformi i investicija biti podržan kroz plan rasta za Zapadni Balkan i ostale inicijative koje Crnoj Gori stoje na raspolaganju kao kandidatu za članicu EU - naveo je Vuković.
On je pomenuo i nastavak druge dionice Bar - Boljare, nastavak ulaganja u javno zdravstvo, kao i stvaranje fiskalnog prostora.
- Kada govorimo o makroekonomskim trendovima, osnovni scenario ukazuje na prosječan godišnji realni rast crnogorske ekonomije u srednjem roku u 3.7 - tj 3.8 2024, 4.8 2025 i 3.2 i 3.1 u 2026. i 2027. godini - dodao je Vuković.
Izvorni prihodi budžeta u 2025. godini planirani su, kaže, u iznosu od dvije milijarde 886.1 milion - ili 36.2 procenta prosječnog BDP-a.
<h1>Milović: Možemo biti zadovoljni kretanjem inflacije</h1>
Savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović kazala je da Crna Gora može biti zadovoljna kretanjem inflacije.
- Imamo dva mjeseca za redom pad cijena hrane, pri čemu je mjesečna inflacija iznosila nula odsto. Mi smo projektovali inflaciju na 3.8 odsto što je gotovo na nivou koju je projektovala Evropska komisija. U prethodnim godinama smo imali situacije da smo nadmašili njihova očekivanja - navela je ona na konferenciji Vlade na kojoj se predstavlja budžet za 2025. godinu.
Inflantorni pritisci su, ističe ona, posustali.
- Tome svjedoči godišnja inflacija od 1.2 odsto. Crna Gora ima godišnju inflaciju u oktobru ima nižu nego u eurozoni. Srbija je imala 4.3 posto, Rumunija 4.8 odsto, Poljska 4.2 odsto, Belgija 4.3 podsto.. Kada je u pitanju inflacija možemo biti zadovoljni sa tim kretanjem - poručila je Milović.
Podsjećamo, Vlada je na sjednici u petak usvojila Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu i odluku o zaduživanju, uz predviđeni suficit tekuće budžetske potrošnje.&nbsp;
To znači, kako su ranije pojasnili u Ministarstvu finansija, da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje kapitalnih projekat.
Iz tog Vladinog resora su kazali da se tim ispunjava „zlatno pravilo“ budžeta da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda.
Kako su ranije rekli iz Ministarstva finansija, izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,88 mililijardi eura i u odnosu na planirane za ovu godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade.
Iz Ministarstva su naveli da su rashodi budžeta planirani u iznosu od 3,16 milijardi eura.

Anja Ivanović

Spajić: Saldo nije nula nego plus 250 miliona, ispunjavamo suštinske uslove da budemo članica eurozone

Inicijativa Top Business Montenegro (TBM) u svom četvrtom izdanju širi koncept uvođenjem regionalnih nagrada i detaljnije analize poslovnih rezultata po regionima Crne Gore. Pored obrade 15 ključnih industrija i svih kategorija preduzeća, fokus će prvi put biti i na regionalnoj poslovnoj mapi države. Glavni analitičar TBM-a i osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić kazao je na konferenciji za novinare da inicijativa nastavlja da se razvija sa ambicijom da bude još inkluzivnija i reprezentativnija. – Ulazimo u četvrtu godinu inicijative sa jasnom ambicijom da je dodatno unaprijedimo. Pored već ustaljenih analiza mikro, malih, srednjih i velikih preduzeća, kao i 15 najznačajnijih industrija, od ove godine detaljnije analiziramo i regione Crne Gore. Kroz događaje na sjeveru i jugu predstavićemo poslovne lidere iz svih regija. Uvođenjem regionalnih nagrada potvrđujemo da se poslovni uspjeh stvara širom zemlje i da zaslužuje jednaku pažnju i priznanje – kazao je Nikolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260217160244_f15964ded98e2aceb2f9f687662eda25228c7727be667acae1a67b42e95a9dc2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260217160244_f15964ded98e2aceb2f9f687662eda25228c7727be667acae1a67b42e95a9dc2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="tbm"> </figure>  On je naglasio da TBM nije priznanje zasnovano na percepciji ili popularnosti, već platforma koja vrednuje isključivo konkretne, mjerljive rezultate i zvanične finansijske pokazatelje. – Upravo ta objektivnost daje kredibilitet inicijativi i čini je relevantnom za cijelu poslovnu zajednicu – istakao je Nikolić. Predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić ocijenila je da svako priznanje uspješnim privrednicima predstavlja dodatni podstrek za dalji razvoj. – Za uspješno poslovanje u uslovima globalne neizvjesnosti potrebna je hrabrost svakodnevnog prilagođavanja i odgovornost u donošenju strateških odluka. Crnogorska privreda je u 2026. godinu ušla sa umjerenim optimizmom, uz očekivanja stabilizacije ili blagog unapređenja poslovnog ambijenta. Važno je da zajednički gradimo sistem koji prepoznaje i podržava one koji svojim primjerom pokazuju da se trud i vizija isplate, koji su pokretači promjena i predvodnici poslovne izvrsnosti – kazala je Drakić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260217160248_3fcb2fc2747d055053383923089b20bf0185343dae499864d4d57457c329fca1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260217160248_3fcb2fc2747d055053383923089b20bf0185343dae499864d4d57457c329fca1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1061" loading="lazy" alt="tbm"> </figure>  Direktor Sektora poslovanja sa pravnim licima u NLB Banci Ivan Bauk istakao je da ta banka prepoznaje značaj inicijativa koje doprinose jačanju konkurentnosti crnogorske privrede. – Za NLB Banku posebnu vrijednost ima svaki projekat koji doprinosi razvoju privrede i stvara ambijent u kojem se klijenti mogu oslanjati na stabilnog i odgovornog partnera. Zadovoljstvo nam je da budemo dio inicijative koja okuplja kompanije koje svojim radom postavljaju standarde u poslovnom okruženju. Ove godine uvodimo i regionalne događaje, što će dodatno osnažiti i učesnike i širu poslovnu zajednicu – poručio je Bauk. Direktor sektora za strategiju i digital u MTEL-u Dušan Radusinović naglasio je da pouzdana digitalna infrastruktura predstavlja temelj savremenog poslovanja. – MTEL kontinuirano ulaže u razvoj mrežne infrastrukture, naprednih tehnologija i sajber bezbjednosti, jer vjerujemo da pouzdano digitalno okruženje predstavlja osnov konkurentnosti. Partnerstva koja afirmišu poslovnu izvrsnost i odgovornost prirodan su nastavak naše strateške orijentacije – kazao je Radusinović. Novo izdanje TBM-a biće realizovano kroz regionalne događaje na sjeveru i jugu Crne Gore, dok će završna svečanost biti posvećena dodjeli priznanja kompanijama koje su, prema zvaničnim finansijskim pokazateljima, ostvarile najbolje rezultate u svojim kategorijama.

Top Business Montenegro uvodi regionalne nagrade i širi analizu na sve regione

Pratite informativnu emisiju ''24 sata'' večeras od 19 sati na Televiziji E.
Gošća večerašnje emisije je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić.
Tema dana je - Od Novovićeve zaštite do Novovićevog progona.
U ostalim temama:
- Nastavlja se saslušanje Vesne Bratić u Specijalnom državnom tužilaštvu;
- Treća presuda o nezakonitom izboru generalnog direktora RTCG-a Borisa Raonića;
- Unija poslodavaca saopštila da poslanici nijesu uzeli u obzir preporuke socijalnog savjeta o neradnom neđelji;
- Ni danas nije održana sjednica Skupštine opštine Bijelo Polje. Odbornici BS-a bojkotuju rad parlamenta.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna "24 sata": Gošća Danica Nikolić, tema dana - Od Novovićeve zaštite do Novovićevog progona

Klub poslanika Pokreta Evropa sad poručio je da je jednoglasno usvajanje prijedloga Zakona o unutrašnjoj trgovini velika pobjeda radničkih prava u Crnoj Gori, a najavili su na konferenciji za medije danas da će Ministarstvu ekonomskog razvoja u narednom periodu uputiti inicijativu kako bi se uredilo poslovanje biznisa koji i dalje rade nedjeljom.
&nbsp;- Skupština je juče izglasala neradnu nedjelju, što je veliki uspjeh. Nama ostaje veliki zadatak, a to je da se uradi dodatna zaštita zaposlenih koji rade nedjeljom, da se unaprijede njihova prava i sutuacija kada je tržište rada u pitanju - poručio je poslanik PES-a Miloš Pižurica, prenosi Portal RTCG.
Pižurica je pozvao sve socijalne partnere da se ne zadržavaju na onome što je minimum radničkih prava, već da obezbjede optimum i dva slobodna dana tokom sedmice.&nbsp;
- Čestitam radnicima u trgovini i nadam se da će se nastaviti sa unapređenjem njihovih radničkih prava - istakao je Pižurica.&nbsp;
Vasilije Čarapić je rekao da Unija poslodavaca, koja je najavila obaranje ovog zakona, ni unutar Unije nema podršku za to.&nbsp;
- Ne znam u čije ime nastupa Unija poslodavaca i zbog čega su protiv neradne nedjelje - istakao je Čarapić.
Na pitanje da li su razmatrali model rada nedjeljom koji je preporučio Socijalni savjet, Čarapić je naveo da nije postojao dogovor jer Vlada nije podržala, već su se dogovorili sindikati i poslodavci - dok je Vlada podržala njihov prijedlog.

PES će tražiti dodatno uređivanje poslovanja biznisa koji rade nedjeljom

Zbog intenzivnih sniježnih padavina obustavljen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na magistralnom putu Berane – Rožaje, saopšteno je Portalu ETV iz policije.
Kako navode, mjera je uvedena radi bezbjednosti učesnika u saobraćaju, usljed otežanih uslova na kolovozu.
Snijeg je tokom dana izazvao poteškoće na više putnih pravaca širom Crne Gore.
Nadležni apeluju na vozače da vožnju prilagode uslovima na putu i poštuju privremene zabrane i uputstva saobraćajne policije.

Tag: jelena-jovetic