Jak javni servis je od krucijalne važnosti za svako demokratsko društvo koje brine o svojim građanima - ocijenila je u intervju za &nbsp;centralnu informativnu &nbsp;emisiju 24 sata, na Televiziji E, direktorica Radio Televizije Bosne i Hercegovine Nada Tadić.
Svjedoci smo, prema njenim riječima, medijskog pluralizma koji u suštini to i nije.
- Privatni mediji nameću neke formate i teme koje baš i nijesu u interesu građana. Mislim na sadržaje koje slobodno možemo podvesti pod frazu šund, koji ne čine ništa dobro ovom društvu, naprotiv degradiraju ga i umrtvljuju to kritičko razmišljanje i medijsku pismenost samih građana - ocijenila je Tadić.
Navodi da je pitanje dana do kada će Radio Televizija Bosne i Hercegovine moći obavljati svoju primarnu dužnost - proizvodnju programa - zato što prijeti zapljena imovine, gašenje električne energije, odlazak zaposlenih, a dolazi i do obustava programa zbog prokišnjavanja krova i pada elektro napona.
Javni servis BiH, kako objašnjava, nosi najveći teret višegodišnjeg kršenje Savjeta RTV Bosne i Hercegovine, jer je prije osam godina jedna od članica tog tijela iz Radio Televizije Republike Srpske samoinicijativno odlučila da će ući u kršenje zakona time što će, kako ističe, u potpunosti zadržavati novac od RTV taksi prikupljenih na teritoriji tog entiteta.
Ukazuje i na problem naplate takse na teritoriji Federacije BiH, odnosno ne naplaćuje se u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, što je, kako dodaje, bacilo Javni servis BiH doslovno na koljena.&nbsp;
- Određeni procenat se mora proslijediti RTBH, određeni procenat RTV BiH Televiziji, tako zakon nalaže. Taj dug prema BHRT-u se do danas akumulirao na neki iznos od 102 miliona konvertibilnih maraka, to je oko 51 milion eura. Uprkos činjenici da imamo čak 11 sudskih sporova BHRT-a protiv RTRS uglavnom vezanih za ta dugovanja, mi još nijesmo uspjeli naplatiti niti jednu konvertibilnu marku od te cifre, iako je čak i Ustavni sud Bosne i Hercegovine presudio u korist BHRT-a i jasno i glasno rekao da RTRS krši zakon i da je dužan ta sredstva proslijediti nama - rekla je Tadić.
Dodaje da su se zaposleni u toj medijskoj kući odlučili izaći pred institucije BiH, pa su tako u državnom parlamentu postavili improvizovani studio i realizovali specijalni program u trajanju od gotovo šest sati i poručili da neće tolerisati dalje kršenje zakona.
Javni servis Bosne i Hercegovine sastoji se od tri servisa, objašnjava Tadić, od kojih je jedan državni - RTBH i dva entitetska, Radio Televizija Republike Srpske i Radio Televiziju Federacije Bosne i Hercegovine.
Smatra da je meta svih napada servis na državnom nivou, odnosno BHRT, zato što je uprkos pokušajima političara taj servis ostao nezavisan, dok na entitetskim servisima imaju snažnu političku kontrolu.&nbsp;
- Konkretan primjer opstrukcija je tolerisanje nepoštovanja zakona, pozivanje na neplaćanje RTV takse od visokih funkcionera u parlamentu čelnika političkih stranaka, pa do toga da donedavni predsjednik Republike Srpske otvoreno pred pripadnicima medija pred desetak kamera izjavi da BHRT treba ugasiti, jer to nije medij koji odgovara njemu i koji radi onako kako on želi da radi. To su samo neki primjeri pritisaka koje trpimo, ali svi se oni u konačnom odražavaju na to finansijsko, kadrovsko i svako moguće iscrpljivanje Javnog medijskog servisa kako bismo možda mi sami odustali od vlastitog posla i rekli da se to više ne isplati - naglasila je Tadić.
Kao ogroman problem ističe i nesprovođenje sudskih presuda, pa je Javni servis uputio otvoreno pismo pismo državnim institucijama i predstavnicima međunarodne zajednice.&nbsp;
- Iznijeto je nekoliko vrlo konkretnih zahtjeva, među njima je vrlo ozbiljno preispitivanje i javno objavljivanje razloga odugovlačenja sudskih procesa BHRT-a protiv RTRS-a - istakla je Tadić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dpjka3Vr8hkI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tadić: Jak javni servis od krucijalne važnosti za svako demokratsko društvo koje brine o svojim građanima

Javni servisi imaju ključnu ulogu u očuvanju i jačanju demokratskih standarda. Nezavisnost i profesionalizam medija, a posebno javnog servisa RTCG, predstavljaju osnovu za napredak Crne Gore na putu evropskih integracija, poručeno je tokom otvaranja konferencije „Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada?“, koju organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije. Prvi sekretar Ambasade Kraljevine Holandije, Korvin van Strin, podsjetio je da Holandija pridaje veliki značaj slobodi medija i slobodi izražavanja, naglasivši da je u demokratskim društvima nezavisna kontrola vlasti nezamjenljiva, te da javni servis ima centralnu ulogu u očuvanju profesionalnih standarda i interesa građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101256_6ca9720ed476259e28ac6cfac12a684dc7ae64ae35f743919ed99c5635ceb2ad.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202101256_6ca9720ed476259e28ac6cfac12a684dc7ae64ae35f743919ed99c5635ceb2ad" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  - Slobodni i kritički mediji su nezamjenljivi u svakom demokratskom društvu. U Holandiji, Vlada nema pravo da se miješa u ono što ljudi govore ili pišu… Sloboda medija omogućava novinarima da nadziru nosioce moći i građanima obezbijede nezavisne i tačne informacije. Omogućava im provjeru da li su postupci političara i privrednih aktera u suprotnosti ili ne sa nacionalnim ili evropskim zakonima. Zato nezavisni mediji imaju ključnu ulogu kao protivteža moćnim institucionalnim i političkim narativima i temelj su zdrave i funkcionalne demokratije - pojasnio je on. On je naglasio potrebu da se poštuju preporuke Evropske komisije, posebno u dijelu usklađivanja medijskog zakonodavstva sa Evropskim aktom o slobodi medija, hitnog imenovanja svih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, te zaštite uređivačke, institucionalne i finansijske nezavisnosti javnog emitera i same Agencije od neprimjerenog uticaja. - Naš cilj je da doprinesemo daljem jačanju slobode medija u Crnoj Gori, a u CGO-u smo našli odličnog i posvećenog partnera. Nadamo se da će rezultati ovog projekta i današnje diskusije doprinijeti još snažnijem i podsticajnijem medijskom okruženju i jačoj slobodi izražavanja - zaključio je van Strin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101256_7e5e47dfd1165cc84a42e09e1f16759506b83837d3d9e8f375fcf16ac627b304.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202101256_7e5e47dfd1165cc84a42e09e1f16759506b83837d3d9e8f375fcf16ac627b304" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, navela je „građani i građanke Crne Gore zaslužuju nezavisan i profesionalan javan servis kao jedno od svojih prava, a ne kao privilegiju“, te da je pitanje kontrole nad RTCG „pitanje karaktera društva koje živimo i oblikujemo“. Podsjetila je da Crna Gora nikada nije imala istinski javni servis, već određene iskorake u periodu kad su medijsku kuću vodili Andrijana Kadija i Vladan Mićunović, ocjenjujući da je „konstanta svake vlasti ambicija da javni servis drže pod kontrolom kroz kontrolu narativa, utišavanje ili marginalizaciju kritičkih glasova, kreiranje paralelnih realnosti i služenje partikularnim i partijskim interesima“. Posebno je upozorila na stanje oko izbora generalnog direktora RTCG, koje je „primjer otvorenog i beskrupuloznog kršenja sudskih odluka i sistematskog potkopavanja vladavine prava“. Uljarević je naglasila da, prema nalazima CGO-a koji će uskoro biti objavljeni, &nbsp;i u programskom radu RTCG postoje ozbiljni problemi. - Vidjećete kako se prikrivaju činjenice, kako se selektivno biraju sagovornici da bi se stvorio privid pluralizma i kako se pravi prostor za ideološki revizionizam opasan za građansko društvo - najavila je ona. Moć nad RTCG, poručila je, jedino može pripadati građanima, a ne političkim centrima ili partijama: „RTCG ne smije biti ni plijen, ni instrument, ni moneta za potkusurivanje, već stub informisanja i garant demokratskog prostora.“ Uljarević je zahvalila Ambasadi Kraljevine Holandije na podršci projektu CGO-a i istakla da je borba za nezavisne javne servise stalna, ali da se može dobiti, što pokazuju primjeri iz država EU. Konferencija je okupila oko 60 predstavnika/ca medijske zajednice, akademskog sektora, institucija i nevladinih organizacija.

1250x600

1084x550

Uljarević: Građani zaslužuju javni servis koji čuva pluralizam i demokratske standarde; Strin: Cilj da jačamo slobodu medija u CG

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, Godišnjica Javnog servisa nije mala stvar. Dapače! Zato, uvaženi Docentu, moram ponovo da se osvrnem na taj iznimno važan događaj I obilježavanje istog u Vašoj I Bobijevoj izvedbi. Dakle, osmislili ste, kako reče Nezakoniti, jedan vrlo bogat I nadasve zanimljiv program. A, ako kome, njemu svakako treba vjerovati na riječ. Elem, bilo je tu raznih izmišljaja od događaja, ali meni su mnogo zanimljivije poruke čelnih ljudi RTCG, izrečene tokom ovih svečarskih dana. Inače, svečanosti su zanimljiv sociološki fenomen, izazovu dosta emocija, a često I navalu inspiracije da se nešto prigodno kaže. Mislim, dešava se, ako kome basta, da održi neku mudru besjedu. Ako je, pak, situacija kao u Bobijevom slučaju – deficit maloprije navedenog, a izražen suficit ambicije, funkcije I volje, onda dobijemo umotvorine koje su smućkali ChatGpt I neki kum. Po uputama, naravno, našeg Bobija. Pa da citiramo tu misaonu eklektiku: “Nastavljamo da radimo da RTCG bude glas svih građana, a ne eho”. “Odradili smo fantastične stvari po pitanju organizacione strukture, kulture rada unutar kuće, što je možda bio jedan od većih izazova u posljednjih nekoliko godina, da radnu etiku i radnu kulturu popravimo, da probudimo i kreativnost kod naših kolega, koja je možda bila malo zapostavljena.” E, pa sad, da ne bih trošila mnogo riječi I analizirala šta nam o radnoj etici, radnoj kulturi I buđenju kreativnosti, kaže naš Bobi, samo ću, umjesto komentara, da podastrem nekoliko fotografija na kojima su zabilježeni djelovi teksta objavljenog juče na portalu rtcg.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128061156_28c41cb0a877dd0277c5dc95fb0877d3d1f92694f5a0a1145024cbc058070ad3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251128061156_28c41cb0a877dd0277c5dc95fb0877d3d1f92694f5a0a1145024cbc058070ad3" data-rendition-name="original" width="623" height="628" loading="lazy" alt="rtcg"> </figure>  Ne bih išla dalje od naslova I jednog podnaslova. I, evo, sve Vam se samo reklo. Ako me razumijete šta sam htjela da kažem?! Inače, u posljednje vrijeme, našeg Bobija jako često srijećem. Za moj ukus susret češći nego jednom u deset godina je previše. Svejedno, što bi rekao gospodin Dragomir Despić zvani Desingerica, naš Bobi, voli da “baulja I čarlija” po hodnicima RTCG. Ali, zanimljivo, ne vidi ono što vidimo mi, djelatnici. Da ne objašnjavam, samo ću da podastrem svježe fotografije. Ne znam samo jesu li ovo ti “fantastični projekti” koje je opjevao doktor I profesor Dragan Koprivica?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128061156_815282817701c2dd5341fcd9e85ce1f7023154ca6cc3cb70dee916fad7764908.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251128061156_815282817701c2dd5341fcd9e85ce1f7023154ca6cc3cb70dee916fad7764908" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="hodnik rtcg"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128061156_6dc0530a71d10222ff0f0d6aa4141c84ac925ffdfd694fa7d67ce7bbd6deba38.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251128061156_6dc0530a71d10222ff0f0d6aa4141c84ac925ffdfd694fa7d67ce7bbd6deba38" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="POZOR RTCG"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112807110_50ceba9011a9c5745b169d313789ef0fbe28f024042529e18d8537ef3c095d3e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112807110_50ceba9011a9c5745b169d313789ef0fbe28f024042529e18d8537ef3c095d3e" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="HODNIK RTCG"> </figure>  „Ako misliš da ćeš dobiti bitku, razmisli još jednom. Ako si razmislio još jednom — razmisli ponovo.” (Grunf, Alan Ford) Neka Vam bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim! Tanja Šuković, generalni direktor RTCG I mis Jugoslavije 1989. godine

Primjeri “popravljene” radne etike i kulture po mjeri Nezakonitog

Savjet RTCG-a nije poštovao određene zakonske norme i to nije dobra praksa. Mislim da će u jednom trenutku to sve doći na naplatu u pravosudnom smislu, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u emisiji "Argumenti" osvrnuvši se na dešavanja u Javnom servisu.
Predsjednik države je dodao da upravo Savjet treba da u ime građana sprovodi najbolje moguće standarde.
- To izgleda nije slučaj, kao što znate imamo i presude Osnovnih sudova - poručio je Milatović.
Podsjetimo, Osnovni sud donio je presudu da je generalni direktor RTCG Boris Raonić nezakonito naimenovan na tu poziciju i u septembru prošle godine.

Milatović: Savjet RTCG nije poštovao zakon, a treba da sprovodi najbolje standarde - to će doći na naplatu

Crna Gora je u posljednjih pet godina postala primjer onoga što se u istraživanjima političke nauke svrstava u populističke režime. Vlasti od 2020. godine populizam ne vide kao svoj cilj, nego kao instrument putem kojeg će se odreći svake vrste odgovornosti i to rade koristeći modele koji su autoritarni, a unutrašnju i vanjsku politiku vode neliberalnim i nedemokratskim uzusima.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, politikolog Marko Savić.
- Tako da danas govorimo o polarizovanom društvu i političkoj sceni, o manjku prostora za strateški dijalog &nbsp;i o dodatnom urušavanju institucija koje bi trebalo da čuvaju građanski karakter ove države - dodao je on.
Crna Gora se, navodi, nalazi na rubu afektivnog polarizma, što znači da je društvena atmosfera takva da je nemoguće da dođe do dijaloga koji bi uključio različite društvene aktere.
- Afektivni polarizam proizvodi nešto što može biti vrlo pogubno za građanski kapacitet ove države, a može dovesti do sukoba. Takođe, vidimo da je Crna Gora u posljednjih pet godina postala klasični primjer polarizovanog društva. Više ne govorimo o podjelama kao o nekakvoj inherentnoj karakteristici svakog demokratskog društva, već govorimo o polarizovanosti i ti polovi se sve više udaljavaju i na taj način nastaje zapravo ova atmosfera koju sam pomenuo - rekao je on.
Komentarišući najave o rekonstrukciji Vlade, koja bi dovela do smjene nekih ministara, uglavnom iz redova Demokrata, Savić kaže da vjeruje da će ona donijeti samo zamjene.
- Dobićemo zamjene, dobićemo najduže polugodišnje “zamazivanje” očiju međunarodnih partnera i Evropske unije da do određenih promjena dolazi, a u suštini, preusmjeravaćemo energiju na neke stvari koje nijesu ključne i bitne - istakao je Savić.y
Vjeruje da je uloga opozicije nemušta i da su propustili dosta vremena da stanu na branik ključnih vrijednosti građanskog identiteta.
- Čini mi se da oni nijesu kadri da u ovim vodama plivaju na način na koji to njihovi glasači očekuju. Napisao sam na twitteru da su trebali da budu oko postamenta Pavlu Đurišiću, da svaki dan budu na protestu sa Cetinjanima na Kruševom ždrijelu, da i ranije pokrenu vaninstitucionalnu borbu - dodao je on.
Savić kao jednu vrstu suptilnog fašizma komentariše nastup profesora Aleksandra Stamatovića u emisiji “Naglas” na Radio Televiziji Crne Gore (RTCG), u kojoj je gostovao sa akademikom Šerbom Rastoderom. Postavlja se pitanje, kaže, koja je u toj emisiji bila &nbsp;uloga Javnog servisa.
- Ne moramo da trošimo riječi na to kakva je uloga u ovome društvu, kakav je cilj nastupa i diskursa Stamatovića, ali možemo da govorimo o tome zašto je takvom diskursu dato vrijeme i prostor koji građani i građanke ove države plaćaju. Pokušaj je to da se gledaocima proda da se pod krinkom izbalansiranog izvještavanja dovode dva suprotstavljena gledišta na nešto što su utvrđene istorijske činjenice. Ovdje moram podvući da je profesor Rastoder vrlo elokventno i argumentovano branio poziciju prije svega nauke, što je iz moje perspektive kao politikologa jako važno da podvučem - istakao je Savić.
Podsjeća da je moderiranje emsije prepušteno, kako kaže, nesnađenom mladom novinaru koji je ostavio prostor za suptilnu verziju fašizma.
- U takvim diskusijama, kada dođe do pravljenja razlike po rezovima koje je Stamatović plasirao, a tiču se porodične istorije, porijekla, vjere to onda govori o jasnom fašizmu. Javni servis je imao ulogu promotera ovakvog diskursa. Ovo ne dolazi ad hoc, postoje određeni urednici koji su ovakvu formu uokvirili i koji su je nakon toga plasirali i na društvene mreže, obraćajući se upravo onim gledaocima kojima će taj segment emisije biti privlačan da ga u potpunosti pogledaju - naglasio je Savić.
Ako se govori iz perspektive analize medija Javni servis je, kaže, napravio ono što se naziva clickbait-om.
- A to je bio čitav koncept emisije, da se tema koja jeste istinski važna, predstavi kao još jedna u nizu nacionalističkih borbi dva nacionalna tabora. Tako su sebe vrlo svjesno svrstali u promotera ovog suptilnog fašizma - dodao je on.&nbsp;
Savić podsjeća i na drudge priče i emisije RTCG-a koji, kaže, promovišu suptilni fašizam, poput serijala “Vraneš - ljudi i događaji”, kao i “Sanjajte sa nama Crnu Goru” sa Slavišom Čurovićem gdje se plasiraju, kako tvrdi, apsolutno neistinite i neutvrđene istorijske činjenice o Crnoj Gori.
On je u doktorskoj disertaciji obrađivao spomeničku kulturu kao dio meke moći Rusije u Crnoj Gori. Došao je do zaključka da u Crnoj Gori &nbsp;postoje spomenici koji imaju takvo značenje.
- SPC se u prethodnih deset godina pojavljuje kao ključni uzurpator onoga što su zakonske norme i propisi kada je u pitanju spomenička kultura, kroz njima svojstvenu reviziju istorije. Institucije ove države su odgovorne. Zašto ne reaguju? &nbsp;Zato što je uloga u SPC u Crnoj Gori apsolutno politička. Postoji direktni uticaj koji se umnogome analizira, postoji i drugi koji govori o jednoj vrsti simbioze koja u tom obliku do 2020.godine nije postojala, na način da SPC postaje politički akter - rekao je Savić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9i-v3WXTZJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Savić: Javni servis je vrlo svjesno sebe svrstao u promotera suptilnog fašizma

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravlja odluku Skupštine Crne Gore kojom su, na jučerašnjoj sjednici, izabrani novi članovi Savjeta Radio Televizije Crne Gore Marijana Camović Veličković, Janko Ljumović i Nikola Tatar.
 - Posebno ističemo imenovanje Marijane Camović Veličković, kandidatkinje koju su CGO, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP), uz podršku još 26 NVO, predložili kao zajednički izraz potrebe za jačanjem integriteta i profesionalizma unutar javnog servisa - naveli su iz ove nevladine organizacije.
Svjesni su, kako navode, da vladajuća većina ovim izborom ne mijenja postojeći odnos snaga u Savjetu RTCG, što je vjerovatno uticalo na različit odnos prema kandidatima za ovaj Savjet u poređenju sa onima za Savjet Agencije za audio-vizuelne medijske usluge.
 - Ipak, očekujemo da će novi članovi doprinijeti većoj transparentnosti, zakonitosti i odgovornosti u radu RTCG, što je ključno u trenutku kada se javni servis nalazi pod pritiskom sve izraženije instrumentalizacije za uskostranačke interese. Umjesto stabilnog evropskog kursa, svjedočimo obrascu gdje Crna Gora napravi korak naprijed - kao što je ovaj izbor - pa odmah zatim dva unazad, poput opstrukcija oko medijskog regulatora. To podriva povjerenje javnosti u iskrenost namjera vlasti i kompromituje kredibilitet EU integracionog procesa - zaključili su iz CGO.

CGO: Oči javnosti uprte u nove članove Savjeta RTCG-a

Raste naglo broj presuda protiv RTCG ovih dana. Međutim Boris Raonić ne haje. Podržan od Savjeta kuće neprekidno uglednim profesionalcima bez razloga i konsultacije ukida radna mjesta. Ili emisije. Kontra Pravilniku o specifikaciji degradira kad mu god na nekog „padne pik“. Ili išćeruje.
Sve više zapošljenih suočeno je s onim što su mislili da ih neće snaći. Džaba su žmurili. Stižu ih neželjene izmjene radnog ugovora po principu „uzmi ili ostavi“. Beskrupozno se ignorišu vrijednosti i sudbine. Širi se revolt spolja i unutra, među do juče neutralnim, domaćim ili stranim.
<h2>Popovi može, đeca ne</h2>
Preko trideset godina RTCG je pratila dječiji festival u Kotoru. Manifestacija od nacionalnog interesa. Za ovo ljeto bila je u planovima, programsko produkcionom i finansijskom, usvojenim i obavljenim čak na Portalu. Trebalo je da gledamo sedam polusatnih "Hronika dječjeg festivala". Uzalud. Decenijska tradicija ne znači ništa generalnom. I obavezujući dokumenti. Kad se može posprdavati sa presudama može i s njima. Odlučuje samostalno, bezrazložno, kako mu se ćefne. Jer vlast ne reaguje.
Upravo su stradala đeca, ako se može reći, pošto eliminiše emisiju koja im je godinama posvećivana. Sa festivala obilježja Dječje redakcije RTCG i zaslužnih ljudi iz prošlosti kuće. Osnovali su ga između ostalih Dragan Radulović i Bato Dukaj. Neće biti praćen.
„Kad se male ruke slože“ naziv je ovogodišnjeg izdanja manifestacije. Te ručice ne interesuju mogula poznatog kao Raonikije. Sa budžetom da isprati festival pa da je u Americi. Osmijeh tih mališana, pjesma, radost, igra, neće više biti na Javnom Servisu. Nelegalni predvodnik, kako reče koleginica iz Kotora, „TV škatule“ riješio je da to ne treba Crnoj Gori.
Isto kao što je mimo pravila, ugovora, planova uveo da treba afirmacija nekih drugih, ne ručica, nego ruku. Ručerdi reće neko. Što vodeći nam političari ljube. „Svetosavska akademija“ da, dječji festival ne. Nije ovo sukob vrijednosti nego apsurd. Dešava i jedno i drugo. Ignorisati oboje je medijski pomašaj. Za sve treba naći mjesto. Propratiti primjereno je vještina koju ne zna odlučivač u RTCG. On ima svoje interese. Kontra društvenih.
Nadam se da će crkveni oci ovo razumjeti. Isto zatražiti da se slike iz Kotora prikazuju. Makar poput đece sa metanija iz Bara.
„Javni servis napreduje“ Evropska Unija je platila analizu medija u Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Turskoj a rezultat je 181. strana „komparativnih perspektiva“ i „longitudinalnih analiza“, grafikona, stručnih izraza i insinuacija nejasnih običnom čovjeku. Piše da su isključivo mišljenje autora i ne odražavaju nužno stavove EU ili EK. Malo će ko prečešljati osim kome treba.
Takav radi na Portalu Javnog servisa. Ne da rastumači. Tražio je nešto fino o sebi i nadređenima. Kako nije našao precizno, RTCG je samo dva put nabrojana, jedan načelan sud je prilagodio. Da istakne sebe i ekipu. Da „pojača utisak“, na početku su mu Centar za medijski pluralizam i Rober Šuman Institut, oglašivači pomenute analize, „vodeća medijska organizacija Evrope“. Na internetu fali u čemu to. Đe su ti sadržaji, dnevnici, podkasti, sportski prenosi, ili … crtani filmovi od ogromnog značaja. Bave se medijima, tačno, ali baš da vode - u kojoj trci? Ili je možda Raonićev kolumnista mislio da su te osobe obdarene izvanosjetilnim zapažanjem vizija iz sfere onostranog?
Tražio je nešto da ublaži izvještaje iz Evrope da je RTCG podložna političkom pritisku uprkos sprovedenim reformama. I naišao je na pasus „Što se tiče Crne Gore, neuravnoteženo izvještavanje bilo je vidljivije u glavnim komercijalnim medijima nego u nacionalnim javnim medijskim servisima, koji su pokazali napredak“. Pominje se množina, al je objavio na Portalu RTCG u jednini. Kamo sreće da je tako.
Zaobišao je važnije za državu, ka i vazda, kako je politička kontrola medija u Srbiji značajna i da se preliva na medije u Crnoj Gori koji su u srpskom (stranom) vlasništvu, te da pokušavaju uticati na distribuciju informacija u toj zemlji. Ili da je inkluzivni pristup medijima Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji visokorizičan, a pristupačnost programa za osobe s invaliditetom ograničena. Pomenuo je, što jes - jes, da u Crnoj Gori nije implementirana Mreža za borbu protiv govora mržnje, online uznemiravanja i dezinformacija. Ima li dezinformacija u RTCG zaboga, čekamo analizu. To znači i sakrivanje. Ako ovaj tekst izbace na Portalu biće iznenađenje. Uredno dostavljam.

Na RTCG đeci nije mjesto

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore (RTCG) pisala je tamošnjem Savjetu tražeći da se poništi odluka o otkazu dugogodišnjoj novinarki Nevenki Macan, koja joj je uručena poštom, tokom bolovanja i pred neposredni odlazak u penziju.
Ovaj čin otpuštanja smatraju nedobronamjernim i neprofesionalnim činom aktuelnog menadžmenta RTCG.
- Naglašavamo da je Nevenka Macan svoj radni, a samim tim i životni vijek provela u RTCG. Višestruko nagrađivana za svoj rad i profesionalan odnos prema svom pozivu rezultirao je otkazom na dohvat penzije. Tim povodom obratili smo se i Savjetu Javnog servisa, tražeći da se ova odluka poništi i da koleginica Macan bude kad za to dođe vrijeme ispraćena u penziju kako zaslužuje i dolikuje - istakli su u Sindikalnoj organizaciji.
Stavljanjem ove odluke ad acta menadžment RTCG će, smatraju oni, pokazati da poštuje Nevenu Macan i poziv novinara.
- U suprotnom naša Sindikalna organizacija preduzeće sve kako bi zaštitila interes koleginice i naše članice Nevenke Macan, a samim tim i naše ugnjetavane profesije - zaključili su u saopštenju.
<h2>Nastavak zabrinjavajuće prakse</h2>
I grupa novinara uputila je protestno pismo ovim povodom ukazujući da otkaz Nevenki Macan nije izolovan slučaj, već nastavak zabrinjavajuće prakse sistematskog uklanjanja iskusnih i profesionalnih novinara iz Javnog servisa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3477%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fslucaj-nevenke-macan-zloupotreba-javnog-servisa-za-obracun-sa-nepodobnim-novinarima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovakva praksa nije samo štetna za zaposlene – ona predstavlja direktan udar na profesionalne standarde, institucionalnu memoriju i samu misiju RTCG kao servisa koji bi trebalo da radi u službi i na korist građana - naveli su, između ostalog, oni.
<h2>Protivljenje apsurdu i neproduktivnoj odluci</h2>
Javnost je, inače, još u aprilu saznala da se gasi dopisništvo RTCG u Herceg Novom, a otvara u Tivtu od 1. marta. &nbsp;Macan je juče za Portal ETV izjavila da je razlog otkaza upravo to što se usprotivila apsurdnoj, nelogičnoj, neproduktivnoj odluci menadžmenta, nepotpisivanjem aneksa ugovora da iz dopisništva u Herceg Novom pređe u Tivat.
Ona je za Portal ETV, nakon što joj je uručen otkaz, koji je obrazložen time da je odbila da potpiše aneks, ponovila stav da je odluka menadžmenta apsurdna, nelogična i neproduktivna, smatrajući to razlogom prekida saradnje uoči dobijanja penzije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdugogodisnja-novinarka-rtcg-nevenka-macan-dobila-otkaz-tokom-bolovanja-usprotivila-sam-se-apsurdnoj-nelogicnoj-i-neproduktivnoj-odluci-menadzmenta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe i da psihički i fizički nije mogla da podnese i prihvati odluku da svaki dan putuje preko trajekta u Tivat na mjesto rada.
Macan je 8. aprila poslala dopis svim članovima Savjeta i generalnom &nbsp;direktoru RTCG.
Ukazala je na neopravdanost preseljenja dopisništva u &nbsp;Tivat, tražeći preispitivanje takve odluke. Odgovor, osim uručenog otkaza preporučenom poštom, nije dobila.

Sindikalna organizacija RTCG: Tražili smo Savjetu da poništi odluku o otkazu Nevenki Macan i da u penziju bude ispraćena kako zaslužuje

Sindikat zaposlenih RTCG optužio je menadžment Javnog servisa za brutalne pritiske, pokušaje razbijanja sindikalnog organizovanja i prijedlog Kolektivnog ugovora kojim se, kako tvrde, produbljuju nepravde među zaposlenima.&nbsp; Na današnjoj konferenciji za medije poručeno je da se rukovodiocima povećavaju plate i dodjeljuju varijabile koje prelaze osnovne zarade, dok većina zaposlenih ostaje na državnom minimalcu. Posebnu zabrinutost izaziva klauzula kojom se omogućava otkaz bez disciplinskog postupka, a sindikat upozorava da se preko prijetnji, ucjena i sistemskog zastrašivanja pokušava spriječiti njegovo djelovanje. Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak precizirala je da je prijedlog Kolektivnog ugovora nepravedan i da ne donosi realno povećanje plata većini zaposlenih, naročito srednjoškolcima koji praktično ostaju bez bilo kakvog povećanja. Većina visokoškolaca, kako je rekla, dobijaju od 60 do 80 eura povećanja, dok rukovodioci sa već četvorocifrenim primanjima dobijaju čak 200 i više eura. - Većina zaposlenih, uključujući i one koji svakodnevno stvaraju programski sadržaj, i dalje je na minimalnim državnim primanjima - kazala je Drobnjak, ističući da rukovodioci sebi dodjeljuju varijabilne plate veće od osnovne zarade, što je nedavno i Ministarstvo finansija kritikovalo kao praksu koja narušava transparentnost i obesmišljava sistem zarada - rekla je Drobnjak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610100656_e8be8dfe0ae29037cdbe34ca9412559c2e1eaa616197a33421ac4f59feb957dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610100656_e8be8dfe0ae29037cdbe34ca9412559c2e1eaa616197a33421ac4f59feb957dd" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Jadranka Drobnjak"> <figcaption>Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak(Photo: Portal ETV/J.B.)</figcaption> </figure>  Predsjednica sindikata posebno je istakla da menadžment uvodi u Kolektivni ugovor klauzulu o mogućnosti otkaza bez vođenja disciplinskog postupka, što smatra opasnim zastrašivanjem zaposlenih i načinom da se disciplinuju „neposlušni“. - Borimo se za društvo u kojem postoji sistem odgovornosti i zalažemo za to da svako ko prekrši zakon odgovara. Međutim, ovakav način uvođenja principa "kadija te tuži, kadija ti sudi" u Kolektivni ugovor vidimo kao veoma opasnu intervenciju koja služi zastrašivanju zaposlenih, disciplinovanju "neposlušnih", što je već duže vrijeme ključna upravljačka strategija - kazala je Drobnjak. Ona je kritikovala menadžment RTCG i da nije spreman za pravi socijalni dijalog, te da Kolektivni ugovor mora biti odraz pažljivih pregovora, a ne jednostrane odluke menadžemnta i to je jedno od osnovnih načela koje rukovodstvo Javnog servisa, prema riječima Drobnjak, očigledno još nije naučilo. - Od osnivanja našeg sindikata 2017. godine nijedan menadžment RTCG nije blagonaklono gledao na našu aktivnost, najčešće nas optužujući za političku obojenost. A ovoga puta je usred pregovaračkog procesa menadžemnt formirao novi sindikat. Istovremeno, generalni direktor je zarpijetio rukovodstvu našeg sindikata da će nam ispisati trećinu članstva - ističe Drobnjak. Dodaje da njihovi članovi svakodnevno trpe pritisak, ucjene i prijetnje od menadžmenta kako bi izašli iz sindikata i ugrozili im reprezentativnost. - Za veoma kratko vrijeme pod pritiskom se isčlanilo 50 sindikalaca, a onima koji se odupiru uskraćuju se zadaci odobreni produkcijskim i finansijskim planom, ukidaju se radna mjesta, a neposlušni TV novinari se prebacuju sa televizije na radio i portal - naglasila je Drobnjak. Podsjetila je da je Sindikat zaposlenih RTCG 2023. godine organizovao prvi štrajk upozorenja u istoriji te kuće, tražeći povećanje plata, ali da 80 odsto zaposlenih i dalje prima minimalne državne zarade. - Nakon višegodišnjeg ulaganja u zgradu RTCG vrijeme je da se konačno obezbijedi minimum profesionalnog dostojanstva za zaposlene, čijim se radom menadžment rado i često hvali - navela je Drobnjak. Pozvala je na poštovanje Ustava Crne Gore i Zakona o radu, podsjećajući da su garantovane sloboda sindikalnog organizovanja i zabrana diskriminacije, te upozorila da Krivični zakonik predviđa zatvorske kazne za sprječavanje sindikalnog djelovanja. - Nismo besompoćni - rekla je Drobnjak. Na pitanje novinara kakvi su im idući koraci odgovorila je da obično slijedi štrajk. - Ovo je konferencija za medije, poslije ovoga obično ide štrajk. Tako je bilo i prošli put. Vidjećemo da li je menadžment nešto naučio - poručila je Drobnjak. Jedna od zaposlenih Snežana Radusinović poručila je da traže da se izađe iz zone minimalca te da znanje i vještine ljudi sa Televizije moraju biti adekvatno plaćeni. - Kad smo 2017. osnovali ovaj sindikat - i tada i danas smo imali poruku koja se nerado čuje: Da je televizija ovi ljudi koji rade, njihovo znanje i vještine i sve što tražimo je da se to plati - navela je Radusinović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061011068_ba81a9cc7cdad5d7ea54f36ebaa80af099bb23b18b55c06e36cc82bd4a966977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025061011068_ba81a9cc7cdad5d7ea54f36ebaa80af099bb23b18b55c06e36cc82bd4a966977" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Snežana Radusinović"> <figcaption>Snežana Radusinović(Photo: Portal ETV/J.B.)</figcaption> </figure>  &nbsp;Vrlo često im je govoreno da su politički obojeni, ističući da su zaposleni profesionalci koji se bave svojim poslom, te da bilo koja priča o političkoj instrumentalizaciji ne stoji.&nbsp; - Po našoj procjeni je oko 80 odsto zaposlenih, među kojima ogromna većina koji proizvode program, u zoni je minimalca. Ako odrade nedjelju ili imaju staž možda dobiju 50ak eura više - rekla je Radusinović. Ponovila je da im se u kratko vrijeme iščlanilo oko 50 članova iz sindikata, ali ono što vide kao razlog su konstantni pritiscci koje ljudi svakodnevno trpe, pozivi od rukovodilaca sektora, a posebno nestabilnost u sistemu radnih mjesta. - Gotovo na svakoj sjednici Savjeta RTCG imamo neku izmjenu u sistematizaciji, tako da više ne možemo da pohvatamo u kom pravcu idu te izmjene i može vam se desiti da u bilo kom trenutku dobijete poziv da idete na neko drugo radno mjesto, a za televizijske novinare kaznena jedinica je radio - kazala je Radusinović. U Ministarstvu finansija se našao jedan prijedlog za koji menadžment tvrdi da je usaglašen, ali članstvo ovog sindikata ne podržava taj prijedlog. - Niti imamo informaciju od sindikalnih vođa da je u bilo kom trenutku bio formalizovan proces pregovora. Mislim da priča koja ide u tom pravcu ima veze sa jednim od transparenata danas - "Zavadi pa vladaj" – poručila je Radusinović. Sindikalci su nosili transparente sa porukama; „Zavadi pa vladaj“, „Prvo etika pa estetika“, „U svoju pet plata zbije! A na našu muku krije!“, „24 miliona“ i „Ko je gladan a kome rastu epiteti“.

Jasmina Beharovic

Sindikat zaposlenih RTCG: Neprihvatljiv Kolektivni ugovor, pritisci i diskriminacija zaposlenih

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Kao što Vam je vjerovatno dobro poznato, prije dva dana obilježena je godišnjica smrti Rajka Cerovića. Fakultet za crnogorski jezik i književnost upriličio je omaž tom velikom televizijskom stvaraocu, književniku i publicisti.
Mojoj generaciji Rajko je bio uzor, nepogrješivi orjentir kad smo se dvoumili i brižan stariji kolega čije smo savjete upijali. Njegove televizijske priče odavno su zavrijedile status antologijskih, a on sam, uvijek je bio paradigma intelektualne i građanske hrabrosti.
Rajko i njegovi savremenici stvarali su ovu kuću, u nju ugradili svoje živote i ostavili televizijska djela koja će teško nadmašiti buduće generacije. I pored toga RTCG nije se sjetila da upriliči omaž sličan onom koji je organizovao FCJK.
Jesam li iznenađena? Naravno da ne. Iznenadilo bi me, uvaženi Docentu, da je bilo drugačije.
I, na ovu temu, stavljam tačku.
Posvetiću nastavak pisma jednoj zanimljivoj uredbi. Slutim ko je autor, a sigurno znam ko je potpisao - naravno generalni Boris! Da pojasnim o čemu se radi. Na ulaznim vratima naše kuće osvanuo je, sa sve štambiljom, ukaz o garderobnim pravilima uposlenika RTCG. Elem, ukazom se propisuje da „lica koja borave u zgradi RTCG moraju biti prikladno odjevena, na način kojim se čuva dostojanstvo i ugled RTCG“!
E, sad, ako nekom nije jasno kako se garderobno čuva ugled i dostojanstvo Javnog servisa, naš generalni Boris je i to pojasnio. Pod jedan - na posao se ne dolazi u kupaćem kostimu!
Valjda je menadžment zapazio da djelatnici Javnog servisa, naročito tokom januara, listom navuku kupajuće gaće i dolaze na mjesto rada i službenog djelovanja. Ah, kakva slika. Zamišljam sa strahom članove menadžmenta, a bogami i Vas i Vaše kolege iz Savjeta - desetine obnaženih na prijavnici! Iskreno, to se ne gleda bez upozorenja + 18!
Valjda menadžment zna šta radi. Nijesu to, sigurno, bez neke isturili kao ključni problem koji utiče na ugled i dostojanstvo RTCG.
Dakle, kako uredba nalaže - protjerujemo iz kuće i patike i ostalu sportsku garderobu!
Pa, kako ste Vi shvatili ovo u vezi s patikama? Da sam na Vašem mjestu, ja bih doživjela vrlo lično. Mislim, toliko ste radova posvetili toj garderobnoj jedinici i sad odjednom one se pojavljuju kao remetilac ugleda i dostojanstva Javnog servisa. Baš nije fer. Ni prema Vama, a ni prema patikama.
Tačno slutim gdje je korijen problema. Svi mi, koji smo u ovoj kući počeli da radimo decenijama prije „oslobođenja“ garderobno sabotiramo ugled i dostojanstvo Javnog servisa. Evo, recimo ja.
Nema mi šta milije nego kad duva sjeverac da obučem kupaći, obujem patike i pravac posao. Samo da bih sabotirala ugled i dostojanstvo RTCG! Inače, opšte je poznato da kao i svaki „režimski OKG uposlenik“, koji nije bio biven i mučen tokom prošle diktature, imam sigurno nekoliko bundi i roleks satova! I šta bi falilo da popijem praškove, navučem bundu, turim roleks i dođem na posao?! Ali, neću. Eto, zbog čiste zlobe. Samo zato jer sam „plaćenik prošlog režima“ i namjerno oću da urušim ugled i dostojanstvo RTCG. I, što je još gore, nijesam jedina.
Ali, evo, imam ideju i konkretan prijedlog. Da se u rješavanje ove problematike ubaci i neki eksterni autoritet. Kako svjedočimo nema auoriteta koji se može mjeriti sa crkvenim. Vi ste, svima nam je dobro poznato, jako dobri sa njihovim djelatnicima. Toliko, da i Vas skoro možemo smatrati duhovnikom, pa ću Vas u nastavku pisma, sukladno tome i oslovljavati.
Dakle, Oče Veseline, da li bi mogli da uturite jednu urgenciju crkvenim ocima da nas stilizuju? Ili makar da se oformi komisija u kojoj bi u značajnom broju bili prisutni predstavnici crkvenog života i “Prijatelji Vraneša”, NVO koju ste osnovali . Pod uslovom da ova Vaša NVO ima kad, budući da se zanima televizijskim projektima i agitovanjem za Zakon o dvojnom državljanstvu. Ako nađete slobodnog vremena, prisustvo “Vranešana” bilo bi dragocjeno.
Elem, komisija bi se zvala - Odbor za garderobno upodobljavanje djelatnika RTCG. Vrlo jednostavno. Zadatak tog tijela bio bi utvrđivanje čvrstih garderobnih pravila, a sprovođenje bi pratio pododbor. Članovi pododbora bivstvovali bi i činodejstvovali na ulazu zgrade RTCG i procjenjivali garderobnu podobnost djelatnika.
U međuvremenu, dok to ne profunkcioniše, htjela bih da Vas pohvalim I istovremeno skrenem pažnju na jedno saznanje (ako nije tačno, laž čula laž prenijela). Pohvaljujem Vas zato što ste aktivirali razglas pa svi koji vole mogu, ispred zgrade RTCG, da slušaju Betovena, Mocarta I ostale klasike. Pomenuto saznanje odnosi se na sljedeće - Čula sam da se u popodnevnim satima, u prostorijama RTCG širi miris tamjana. Kade se kancelarije, a navodno i bife.Valjda da se poradi na ugledu I dostojanstvu!?
E, sad, ja brinem zbog shizofrenosti čitavog projekta. Betoven I tamjan, pa ne znam? Ako me razumijete šta hoću da kažem.
I na kraju moram da primijetim - vratili ste državnu zastavu na mjesto koje joj pripada. Eto, vidite, kako sve može, đe ima volje ima i načina.
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, novinarka RTCG

Garderobno čuvanje ugleda

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: javni-servis