Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da je Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore najsličniji slici Dorijana Greja jer ono što ima u tom dokumentu, ne postoji u realnosti.
- &nbsp;Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je targetiralo pet novinara, samo zato što smo kontaktirali SDT, što bi trebalo da bude naš prioritetni zadatak kao novinara. Od osam medija šest urednika je pisalo pismo ambasadama. Osim što nas je Johan Satler pozvao na razgovor, ostali nijesu dali odgovor. Ako novinarima ugrozite integritet, ugrožavate mu egzistenciju - ocijenio je Đuranović na panelu "Značaj slobode medija u savremenome svijetu" u okviru Cetinjskog foruma.
Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković kazao je da je na sceni proces čiji je konačni cilj namjera da se umjesto ogoljene represije ide na pokušaj osporavanja, negiranja ljudskog i profesionalnog integriteta.
- Prvi put se taj cilj pokušava postići angažovanjem institucija. Desiće se već u ponedjeljak da u Skupštini budu izabrani dvoje sudija Ustavnog suda i kad se to desi Crna Gora će dobiti aplauze iz Brisela. Takođe će jedan politički subjekt imati većinu u Ustavnom sudu Crne Gore. Troje sudija Osnovnog suda postaće sudije Ustavnog suda, dakle nije potreban niko ko ima integritet, a koji će kontrolisati rad vlasti. DF će imati zaokruženu kontrolu Ustavnog suda - kazao je Šuković.
Glavna i odgovorna urednica portala Standard Jasmina Muminović navodi da je, nakon svih pokušaja destrukcije, napravljena konstrukcija kriminalne hobotnice.
- Iako još uvijek ne znamo u kom smislu smo mi učestvovali u tome. Ovaj slučaj je imao tri jasna cilja. Da nam nanese reputacionu šetetu, da nas finansijski unište - istakla je ona.
Glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić kaže da se govori o predmetu koji je amaterski napisan, te da on služi za kompromitaciju medija.
- Na početku smo vrlo teško i bolnog procesa - kazala je Nikolić.
Izvršni direktor NVO „35mm“ Darko Ivanović navodi da se on u pomenutom predmetu pominje zato što je "nagazio" na aktuelnu političku garnituru.
- Živimo u vremenu kad političari misle da medije mogu staviti pod svoje "šape", i to rade strukture koje su došle na talasima promjena - kazao je Ivanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đuranović: Izvještaj EK najsličniji slici Dorijana Greja, ono što ima u njemu ne postoji u realnosti; Šuković: DF će zaokružiti kontrolu nad Ustavnim sudom

Glavni i odgovorni urednici šest medija - portala Standard, Televizije E, Portala ETV, Antene M, Portala Analitika i M portala - sjutra će i formalno podnijeti zahtjev premijeru Milojku Spajiću za razrješenje ministarke kulture i medija Tamare Vujović.
To je u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E saopštila izvršna direktorica i glavna i odgovorna urednica portala Standard Jasmina Muminović.
Ona je najavila i da će glavni i odgovorni urednici zatražiti i zvanični sastanak sa Spajićem, dodajući da očekuju da nađe razumijevanje za njihov zahtjev.
- Takođe, obavještavam javnost da će glavni i odgovorni urednici svih šest medija, koji su inicirali smjenu ministarke Vujović, preduzeti sva profesionalna i pravna sredstva da zaustave ovu političku hajku i javno targetiranje od Specijalnog državnog tužilaštva, dijela medija i dijela partija vladajuće većine - naglasila je Muminović.
Da je riječ o političkom progonu kritičkih medija, u kojem se, kako je navela, Sprecijalno državno tužilaštvo koristi kao sredstvo obračuna Demokratske Crne Gore, najbolje govori činjenica da je i ministarka iz redova te partije, Tamara Vujović, otišla i korak dalje u pokušaju diskreditacije, kriminalizacije i, ne zanemarimo, pokušaju crtanja meta svim urednicima i novinarima pomenutih medija - optuživši ih da raspiruju vjersku mržnju.

Muminović: Sjutra podnosimo zahtjev Spajiću za razrješenje ministarke Vujović, neutemeljenu tvrdnju će dokazivati pred sudom

Prijetnja redakciji i urednici portala Standard Jasmini Muminović je očekivan slijed događaja nakon što je skaj tužilac Vladimir Novović nacrtao metu medijima koji su kritički nastrojeni ka ovoj nakaradnoj vlasti, saopštila je na mreži X Sonja Popović, portparolka DPS-a i poslanica u Skupštini Crne Gore.
- Pozivam Upravu policije da procesuira odgovorne za prijetnju, te da obezbijedi sigurnost urednici i redakciji navedenog portala- navela je Popović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilatovicsonja%2Fstatus%2F1977420502256738460%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Popović: Pozivam Upravu policije da procesuira odgovorne za prijetnju Muminović

Izvršna direktorica i Glavna i odgovorna urednica portala Standard Jasmina Muminović, podnijela je danas krivičnu prijavu policiji zbog prijetnje koja je putem društvene mreže Facebook upućena redakciji medija. Danas u 17 časova dala je i izjavu i pred Osnovim državnim tužiocem u Podgorici Džemilom Kalačem.
Prijetnja je ispisana danas, kada je na zvaničnoj Facebook stanici portala Standard, ispod linka teksta pod naslovom „Selektivnost SDT-a: Progon urednika važniji od 100 ‘kalaša’ sprema­nih za Crkvu Srbije“, ispisan komentar korisnika pod imenom Radetić Dušan (ćiriličnim pismom) u kojem je pisalo: „Standard, a da ti malo dođem kući?“
- Ovaj komentar doživljavam kao prijetnju meni lično, uredništvu i novinarima portala Standard, posebno u kontekstu nedavnih događaja u kojima je Specijalno državno tužilaštvo targetiralo naš portal i još nekoliko medija u Naredbi za sprovođenje istrage za kriminalno udruživanje u predmetu protiv Aleksandra Mijajlovića i još nekoliko osoba- navela je Muminović u prijavi.
Glavna i odgovorna urednica Muminović je istakla da se zbog prijeteće poruke osjeća ugroženo, kao i da strahuje za bezbjednost članova redakcije portala, te je zatražila da Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) izvrše procjenu bezbjednosnog rizika i preduzmu mjere zaštite.
Muminović je istakla da je targetiranjem od strane SDT-a kreiran ambijent u kojem su institucije od urednika i novinara napravile “glinene golubove”, dodajući da je tekst zbog kojeg je stigla prijetnja na adresu Standarda je činjenica da je SDT imalo prioritentnije predmete za istraživanje Ustavnog uređenja i javne bezbjednosti.
- Upozorila sam prije nekoliko dana da se kreira atmosfera linča slobodnih medija novinara istraživača i kritičara. Stavljanje urednika medija u kontekst kriminalnog udruživanja u kojem je napravljena konstrukcija podređenog položaja u odnosu na osumnjičene je klasično targetiranje i pritisak, kao i pokušaj ugrožavanja ličnog i profesionalnog integriteta uredništva i kredibilnosti medija- navela je Muminović.

MUMINOVIĆ PRIJAVILA PRIJETNJU: Instuticije od urednika i novinara napravile ”glinene golubove”, upozorila sam na atmosferu linča

Vlasnica i glavna i odgovorna urednica portala Standard, Jasmina Muminović, gostovala je u emisiji “24 sata” na TV E, gdje je govorila o sve snažnijem pritisku koji političke strukture iz vlasti sprovode preko Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) protiv slobodnih i kritički nastrojenih medija. Muminović je upozorila da se stvara atmosfera linča prema slobodnim i kritičkim medijima, te da su danas meta novinari, a da to sjutra mogu biti svi građani koji misle svojom glavom.
Muminović je istakla da je ona jedina urednica portala Standard, ali i vlasnica portala, i isključivo je ona odgovorna za uređivačku politiku.
- Tokom dana dobijamo mnoštvo informacija koje provjeravamo, analiziramo, šaljemo upite institucijama, jer je to naš posao. Znamo šta je profesionalni kodeks i kako novinari treba da postupaju. Redakcija portala Standard apsolutno postupa u skladu sa svim pravilima struke - &nbsp;naglasila je Muminović.
Prema njenim riječima, posljednjih dana svjedočimo stvaranju “atmosfere linča” prema slobodnim i kritički orijentisanim medijima.
- Mi nismo protivnici vlasti. Mi smo kritičari, jer je to naša profesionalna obaveza. Analiziramo rad javnih funkcionera i dolazimo do podataka koji ukazuju na brojna nepočinstva. Istraživačko novinarstvo je jedan od stubova svakog demokratskog društva. Zato nije jasno kako se neko usuđuje da napada čitavu mrežu slobodnih medija bez ikakve argumentacije - poručila je Muminović.
KAKO POVJERLJIVE INFORMACIJE CURE U POJEDINE MEDIJE?
Glavna i odgovorna urednica portal Standard je podsjetila da je u jednom dnevnom listu objavljen tekst u kojem su određeni mediji targetirani, i postavila pitanje — kako tajne informacije dospijevaju u javnost.
- Postupak o kojem se ovih dana govori nosio je oznaku tajnosti, a nas niko nije pozvao ni na informativni razgovor. Ako smo targetirani, a nismo obaviješteni ni o čemu, kako je moguće da jedan medij objavljuje podatke iz tajnih postupaka? Taj medij je postao bilten specijalnog policijskog odjeljenja i SDT-a. Kako te informacije cure, a da niko za to ne odgovara? - upitala je ona.
Muminović je podsjetila i na document koji se tiče nacionalne bezbjednosti &nbsp;SOKTA, koji je &nbsp;objavljen u istom tom mediju, a da niko nije pozvan na odgovornost.”
- Poznato je da je svega deset osoba, visokih funkcionera iz sektora bezbjednosti, imalo pristup tom dokumentu. Takođe, u istom mediju su objavljivane privatne prepiske bivše vrhovne državne tužiteljke Vesne Medenice i drugih javnih funkcionera, a niko iz sistema nije odgovarao. Zato se pitam – kako to da su baš slobodni mediji danas meta? - kazala je Muminović.
OTVORENE PRIJETNJE NOVINARIMA
Govoreći o pritiscima na redakciju portala Standard, Muminović je navela da je “u posljednje vrijeme bilo otvorenih prijetnji i targetiranja” od strane pojedinih članova Vlade.
- Ministar Krapović je novinarki portala Standard javno prijetio na pres-konferenciji, rekavši da će se ‘obračunati’ s nama. Novinarka je samo postavila profesionalno pitanje i ispunila svoj radni zadatak. Ako ministar tako reaguje na jedno novinarsko pitanje, možete zamisliti na šta su sve spremni da odgovore na istraživanja koja vodimo posljednjih dana - saopštila je Muminović.
Prema njenim riječima, Standardtrenutno &nbsp;istražuje jednu veliku aferu “koju upravo ministri iz redova Demokrata pokušavaju da zataškaju”.
- To istraživanje će uskoro biti objavljeno i javnost će biti upoznata sa svim detaljima - najavila je urednica Muminović.
ATMOSFERA LINČA PREMA SLOBODNIM GRAĐANIMA
Muminović je upozorila da se ovakvim napadima vlasti ne targetiraju samo novinari, već i svi građani koji kritički razmišljaju.
- Kreira se atmosfera linča prema slobodnim medijima, novinarima i građanima. Građani treba da znaju da smo danas mi meta – sjutra mogu biti oni. Svi koji imaju kritičku svijest i misao postaju meta &nbsp;-kazala je Mumnoović.
Poručila je i onima koji, kako je rekla, “učestvuju u kreiranju afere i pokušavaju da novinare predstave kao dio tzv. mafijaško-medijske hobotnice”, da su funkcije prolazne.
- Mi smo već ispratili mnoge od onih koji su pokušavali da nas ućutkaju. Vjerujte mi, doći će vrijeme kad će i za ovo što danas rade morati da odgovaraju. Vrijeme je najbolji pokazatelj - poručila je Muminović.
SEKTOR BEZBJEDNOSTI U KATASTROFALNOM STANJU
Govoreći o motivima napada na pojedine medije, Glavni i odgovorna urednica portala Standard je podsjetila da su upravo oni koji su sada meta, posljednjih mjeseci izvještavali o brojnim nezakonitostima u sektoru bezbjednosti.
- Već 23 godine se bavim istraživačkim novinarstvom i vrlo dobro poznajem bezbjednosni sektor. Stanje je katastrofalno. Dok se oni bave izmišljanjem ‘hobotnica’ i pokušajem da kriminalizuju novinare, na ulicama se dešavaju ubistva i masakri za koja niko nije preuzeo odgovornost - &nbsp;kazala je Muminović.
Podsjetila je na “nedavne mafijaške likvidacije i dva masakra”, navodeći da “nijedna ostavka nije podnijeta zbog loše bezbjednosne situacije”.
- Vidjeli smo slučajeve gdje je policija imala saznanja da se likvidacija sprema, ali nije preduzela ništa da je spriječi. Onda se hvale procentom rasvijetljenosti slučajeva, umjesto da spriječe zločine. To pokazuje da sistem ne funkcioniše &nbsp;- &nbsp;kazala je glavna i odgovorna urednica Standarda.
NE MOGU ME ZASTRAŠITI
Na pitanje da li se zbog hajke koja se vodi protiv medija i portala Standard, osjeća ugroženo, Muminović je poručila je da se osjeća kao politička meta, ali da se ne plaši i da neće odustati.
- Apsolutno se osjećam kao meta ovog režima, i to ne bez razloga. Godinama pokušavaju da me zastraše – i mene i članove moje porodice. O tome su obaviješteni i vrhovni državni tužilac i drugi javni funkcioneri. Ali, poručujem im: ne mogu me uplašiti. Neće me zaustaviti, kao ni moje kolege iz drugih redakcija - poručila je urednica Standarda.

Muminović: Kreira se atmosfera linča prema slobodnim medijima, ali se ne plašimo i neće nas ućutkati

Moram priznati da sam bio euroskeptik dobar dio svog života. Mislio sam da je stari kontinent samo to. Jedan osijeđeli starac sa dušom u nosu i pitanjem vremena kada će umrijeti, a sa njime i tri hiljade godina dominacije zapadne kulture. Nekontrolisana imigracija, zapuštene vojske, neposjedovanje rješenja za svjetska pitanja i dugi niz problema stvorili su ovo mišljenje kod mene, a i kod mnogih drugih.&nbsp;
Zbog toga je desnica svuđe i rasla. Evropljani su željeli da se Evropa ponovo stavi na prvo mjesto, sa fokusom na njeno domicilno stanovništvo i konačno nađe plan njene rekonstrukcije i vraćanja na originalnu dominaciju kakvu je imala vjekovima.&nbsp;
<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/kakva-nam-evropa-treba">Portal Analitika</a>
<blockquote>Nadam da će toga dana kada Crna Gora postane članica EU, ta Evropa već biti uređena kako treba i kako joj priliči</blockquote>
Međutim, dešavanja u posljednjih dvije godine, a pogotovo zadnjih mjeseci, naćerala su me da promijenim stav po ovom pitanju. Evropa je živa i ima potencijal. I može da se vrati. Pitanje je samo kako će njena elita reagovati u situacijama na koje nisu baš navikli. Od završetka Drugog svjetskog rata Evropa nije morala da brine o mnogim stvarima o kojima je brinula vjekovima. Učaurila se poput doma penzionera i uživala u blagodatima i inovacijama drugih. Sada su se stvari promijenile i vrijeme je za akciju. Vrijeme je za snažnu ekonomiju, snažnu vojsku, snažan razvoj!&nbsp;
Nisam ljubitelj prećerane centralizacije, ali sasvim je nužno rekonstruisanje Evropske unije, kako bi ona funkcionisala kao prava unija, i kao prava vlada ujedinjenih evropskih država, kako bi se mogla oduprijeti svim izazovima. Vrijeme neupotrebljive briselske birokratije mora da završi, i neophodno je raditi na kreiranju odnosa unutar Unije koji će istu pretvoriti u svjetsku silu, što ona i jeste. Ali da bi sila bila sila, ona mora da djeluje cjelovito.
Evropi je potrebna vlastita vojska, modernizovana i sposobna da odbrani kontinent, bez pomoći drugoga. Ne smijemo zaboraviti. Evropa je i nuklearna sila, sa mogućnošću da sebe brani i na ovaj način ako je to potrebno. Ovo je Evropa kakvu ja želim i kakva nam je potrebna. Jaka, sposobna i bogata.
Posljednja dešavanja su očigledno otvorila oči i evropskoj desnici i evropskoj ljevici i vjerujem da svjedočimo formiranju politike koja će Evropu staviti na prvo mjesto. U toj Evropi je mjesto i Crnoj Gori, kao nesumnjivom izdanku evropske civilizacije, kolijevke Rimskog carstva (današnja Crna Gora je bila duže dio Rimskog carstva nego li dobar dio ostatka Evrope), kojoj svom dušom, tijelom, kulturom i običajima i pripada.&nbsp;
Ono što bih volio da vidim kod Crnogoraca je i obnova tog našeg evropskog identiteta. U ostalim državama Evrope, pogotovo onim zapadnim, ljudi sa ponosom ističu da su primarno Evropljani. Kod nas to nije toliko bio slučaj, mada se podrazumijevalo.
Međutim, upitna je ta identifikacija sa ostalim evropskim narodima. To je potrebno promijeniti.
<blockquote>Evropa je živa i ima potencijal. I može da se vrati</blockquote>
Ja sam Crnogorac, Evropljanin, i ponosan sam na to. Biću još ponosniji kada naša država i zvanično postane članica Evropske unije i jednom za vazda prekine sa retrogradnim, zaostalim i mračnim politikama i identitetima, kojima nikada nije pripadala, nego su joj silom nametani.&nbsp;
Samo se nadam da će toga dana kada Crna Gora postane članica EU, ta Evropa već biti uređena kako treba i kako joj priliči.

Kakva nam Evropa treba?

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano uz malu do umjerenu visoku oblačnost tokom dana, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće 15 stepeni.
Kako navode iz ZHMSCG, na sjeveru će biti pretežno sunčano. Ujutru u nižim predjelima mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab, promjenljiv. Temperatura do 8 stepeni.
U južnim i centralnim oblastima pretežno sunčano uz malu do umjerenu visoku oblačnost, uglavnom poslijepodne. Vjetar slab, promjenljiv, duž obale sjeveroistočni i istočni, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan. Temperatura do 15 stepeni.
More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar slab do umjeren, povremeno pojačan, istočni i sjeveroistočni. Temperatura mora oko 15 stepeni.

Pretežno sunčano, popodne naoblačenje

Crna Gora još čeka da dobije status posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava (FRA). Očekivanja su bila da se to dogodi do kraja prošle godine, ali se to ipak nije desilo. Status posmatrača od zemalja regiona trenutno imaju Albanija i Sjeverna Makedonija.
Kako je za Portal ETV istakao ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, Crna Gora je krajem 2024. godine pokrenula institucionalnu inicijativu za dobijanje statusa posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava (FRA) sa sjedištem u Beču. Ova inicijativa dobila je snažnu političku i institucionalnu podršku unutar Evropske unije, posebno u kontekstu pregovora u poglavljima 23 i 24.
<h2>Ključni politički signal iz Brisela</h2>
Na sjednici Zajedničkog konsultativnog odbora EU – Crna Gora (ZKO), održanoj u Briselu u novembru 2024. godine, predsjednik Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESC) Olivier Röpke otvoreno je pozvao Crnu Goru da se pridruži FRA-u u statusu posmatrača.
- Crna Gora, kao predvodnica u pregovorima sa Evropskom unijom, treba da postane posmatrač u Agenciji za temeljna prava - kazao je Röpke, naglašavajući značaj vladavine prava, dobrosusjedskih odnosa i zaštite prava manjina.
<h2>Institucionalni koraci Crne Gore</h2>
• 29. novembar 2024. godine – Misija Crne Gore pri EU u Briselu upućuje prijedlog za članstvo u statusu posmatrača pri FRA.
• 3. decembar 2024. godine – Ministarstvo vanjskih poslova, putem Generalnog direktorata za Evropsku uniju, formalno prosljeđuje dopis o inicijativi.
• 23. decembar 2024. godine – Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava potvrđuje podršku inicijativi i najavljuje konkretne korake.
- Preduzećemo sve potrebne mjere i aktivnosti za ostvarivanje ovog cilja - poručio je ministar Đeka u izjavi za Portal ETV.
<h2>Šta bi status posmatrača konkretno značio za Crnu Goru?</h2>
Status posmatrača u FRA omogućio bi Crnoj Gori:
• rano uključivanje u mehanizme praćenja stanja ljudskih prava u Evropskoj uniji,
• pristup stručnim analizama i preporukama u oblastima borbe protiv diskriminacije, prava manjina, rodne ravnopravnosti i pristupa pravdi,
• dodatni impuls reformskim procesima u poglavljima 23 i 24,
• jačanje kredibiliteta Crne Gore kao lidera Zapadnog Balkana u procesu evropskog proširenja.
- Status posmatrača potvrdio bi našu jasnu posvećenost evropskim vrijednostima i pružio dodatnu institucionalnu podršku reformama - rekao je ministar Đeka za Portal &nbsp;ETV.&nbsp;
<h2>Dobrosusjedski odnosi i regionalni značaj</h2>
Jedan od važnih aspekata ove inicijative jeste i unapređenje dobrosusjedskih odnosa, posebno sa Hrvatskom, u dijelu koji se odnosi na položaj hrvatske manjine i pitanja pravde.
- Ovo je platforma koja omogućava otvoren dijalog i adresiranje osjetljivih pitanja u skladu sa evropskim standardima - podvukao &nbsp;je ministar.
Status posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava već imaju Albanija, Sjeverna Makedonija, Island, Lihtenštajn i Norveška, pored svih država članica EU.

Đeka: Brisel podržao inicijativu Crne Gore za status posmatrača u Agenciji za temeljna prava – odnos sa Hrvatskom važan korak do cilja

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Tag: jasmina-muminovic