Takmičite se hrabro, dostojanstveno i sa poštovanjem, jer bez obzira na rezultat, vi ste već ponos Crne Gore - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović članovima crnogorskog olimpijskog tima koji će narednog mjeseca nastupiti na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini.
U duhu dugogodišnje tradicije Milatović je crnogorskim olimpijcima Branislavu Pekoviću i Aleksandru Grboviću uručio državnu zastavu, simbol identiteta, ponosa i zajedništva, poželjevši im sreću, snagu i uspjeh na najvećoj svjetskoj sportskoj smotri.
Predsjednik je istakao da učešće crnogorskih sportista na Olimpijskim igrama prevazilazi sportske okvire, naglasivši da Crna Gora, iako mala po broju stanovnika, na olimpijsku scenu izlazi velikog srca, nepokolebljive hrabrosti i snažnog sportskog duha.
Posebno ga, kako je istakao, raduje činjenica da će našu državu predstavljati mladi sportisti, što budi vjeru i optimizam da crnogorski sport ima sigurnu i svijetlu budućnost.
Milatović je poručio da je plasman na Zimske olimpijske igre kruna dugogodišnjeg rada, odricanja, discipline i vjere u sopstveni san, ali i dokaz da nijedan uspjeh nije moguć bez podrške trenera, stručnih timova, porodice i prijatelja.
- Neka vam ova zastava, koju vam danas predajem, bude oslonac u trenucima izazova i snaga kada je najteže. Neka vas podsjeća ko ste i odakle dolazite - zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović ispratio crnogorske olimpijce u Milano i Kortinu: Pod crnogorskom zastavom ka olimpijskom snu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je na Cetinju akreditivna pisma novoimenovanih ambasadora Turske Ajde Unlu, Irske Kevina Kolgana, Brazila Marije Klare de Abreu Rade i Bangladeša Abu Tahera Muhameda Rokebula Hakua.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_10ced95bbf7d45b8149693c3f99b6d02d06028d50b89290f1250349f55a5f1a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012913018_10ced95bbf7d45b8149693c3f99b6d02d06028d50b89290f1250349f55a5f1a3" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Irske"><figcaption>Milatović i ambasador Irske(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  Tokom odvojenih razgovora, Milatović poručio je da Crna Gora ostaje pouzdan međunarodni partner i da aktivno radi na jačanju političkog dijaloga, ekonomskih odnosa i institucionalne saradnje sa državama prijateljima, u okviru jasnog evropskog kursa zemlje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_8476ab9bb4aa072f6e58fb33184b1dedbf395e4c8a62854536d4cd45b5368d99.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026012913018_8476ab9bb4aa072f6e58fb33184b1dedbf395e4c8a62854536d4cd45b5368d99" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasadorka Brazila"><figcaption>Milatović i ambasadorka Brazila(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  - Sagovornici su izrazili spremnost za unapređenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, sa fokusom na investicije, obrazovanje i nauku, kulturu, turizam, kao i multilateralnu saradnju - naveli su u Milatovićevom kabinetu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_4f1140d628d22122da53109d2d0c58518890923c1b3ad8b8e638e73e0cb5052a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026012913018_4f1140d628d22122da53109d2d0c58518890923c1b3ad8b8e638e73e0cb5052a" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasadorka Turske"><figcaption>Milatović i ambasadorka Turske(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  Svečanost na Cetinju ocijenjena je, dodaju oni, kao još jedan korak ka jačanju međunarodnih partnerstava Crne Gore i ostvarenju strateškog cilja - članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine.

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Turske, Irske, Brazila i Bangladeša: Ostajemo pouzdan međunarodni partner

Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Podgorici Andrija Klikovac pitao je predsjednika države Jakova Milatović hoće li podnijeti ostavku jer je za savjetnika za bezbjednost imenovao bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Vukšića protiv kojeg je doskorašnja direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda Mirjana Pajković podnijela krivične prijave zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja.
Klikovac je to poručio reagujući na poruku iz Kabineta Milatovića u kojoj su, osvrnuvši se na to što je Miloš Medenica pobjegao na dan kad je osuđen na 10 godina zatvora, ocijenili da je država izgubila autoritet, te pozvali premijera Milojka Spajića da smijeni odgovorne ili sam preuzme odgovornost.
- Tako je. I u tome ste dali puni doprinos, imenovanjem savjetnika za bezbjednost. Hoćete li dati ostavku? - naveo je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).

Klikovac Milatoviću: Hoćete li dati ostavku?

Vijest da policija traga za Milošem Medenicom, iako mu je juče izrečena višegodišnja zatvorska kazna i iako je bio u kućnom pritvoru, predstavlja neviđeni skandal i krah neozbiljnog sistema, pred očima javnosti, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Pobjegla je, ističe Milatović, osoba koja je osuđena u jednom od najtežih predmeta za organizovani kriminal i korupciju u Crnoj Gori.&nbsp;
- U ovom slučaju nema slučajnosti, jer su odgovorni naivni i zato nema izgovora - smatra Milatović.
Zato ovdje ne postavlja pitanje odgovornosti. Ona, kako je rekao, već postoji i počinje na vrhu izvršne vlasti.&nbsp;
- Premijer (Milojko Spajić) je taj koji je dužan da obezbijedi da sistem funkcioniše, a ne da se raspada kad je najvažnije. Ako je država na dan presude izgubila osuđenog za organizovani kriminal onda premijer nema kontrolu nad sopstvenom Vladom - naglasio je Milatović.
Prema njegovim riječima, nije dovoljno da sada gledamo kako se jedni pravdaju, a drugi prebacuju krivicu.&nbsp;
- Nije dovoljno ni da neko “ponudi ostavku” kada mu to politički odgovara. Građani ne traže predstavu. Građani traže rezultat - istakao je predsjednik države.
Zato je, poručuje zahtjev jasan: "premijer mora odmah da smijeni sve odgovorne za ovaj propust u lancu odgovornosti, od rukovođenja do operativnog nivoa".&nbsp;
- Bez odlaganja. Bez izgovora. Bez taktiziranja. Ako premijer to ne uradi, znaćemo da je za njega i njegovu Vladu normalno da ne zna gdje mu je osuđeni za organizovani kriminal na dan izricanja presude. To znači samo jedno: neozbiljnost, naivnost i nedoraslost obavezama koje je preuzeo - istakao je Milatović.
Dok građani poštuju pravila, rade i plaćaju račune, država ne smije, napominje Milatović, da bude nemoćna pred sopstvenim obavezama.&nbsp;
- Ako na dan presude ne znate gdje vam je osuđeni za organizovani kriminal, onda se ne borite protiv organizovanog kriminala, nego organizovani kriminal kontroliše sistem - kazao je on.
Ovo je, dodaje, slika slabosti institucija koja se godinama hranila partijskim kadriranjem, šemama i vezama, "baš onim nasljeđem koje je DPS ostavio u temeljima države".&nbsp;
- Ova vlada nije imala znanja, volje, ni hrabrosti da to promijeni. Zato danas gledamo ono što smo mislili da smo pobijedili: naivnost, nezainteresovanost i neodgovornost - naveo je on.
Ipak, kako napominje, sada neće moći da prođe bez posljedica. Zahtijeva da se odmah objavi ko je bio zadužen za mjere nadzora, ko je potpisivao, ko je kontrolisao i da li su mjere bile stvarne ili je sve bila gluma. Sve mora biti dostupno javnosti.
- Pravda bez odgovornosti nije pravda. Država bez odgovornosti nije država. Red u državi se ne uvodi pričom, ni čarobnim štapićem, već odgovornošću i radom svakoga dana. Premijer to danas mora da pokaže. Ili da smijeni odgovorne ili da sam preuzme odgovornost - zaključio je Milatović.

Milatović: Bjekstvo Medenice neviđeni skandal i krah neozbiljnog sistema, Spajić odmah da smijeni odgovorne

The President of Montenegro Jakov Milatović has sent a letter to the European Union Commissioner for Enlargement Marta Kos, highlighting the problems faced by professional freight transport operators due to the implementation of the ETIAS Regulation and the Schengen Entry/Exit System (EES), and emphasizing the need to find pragmatic solutions within the existing Schengen framework, particularly in light of blockades at border crossings and the Port of Bar in Montenegro.
As stated in the announcement, Milatović informed Commissioner Kos that professional freight transporters have expressed serious concerns regarding the practical application of the EES system, especially in relation to the 90-day stay limitation within a 180-day period.
He also pointed out that blockades of border crossings and the Port of Bar have been ongoing in Montenegro for several days, organized by freight transporters with the aim of achieving an adequate and sustainable solution to this issue.
- Milatović emphasized that Montenegro, as a frontrunner in the EU enlargement process and a country strongly committed to European Union membership, fully supports Schengen standards, as well as the importance of secure and efficient management of the EU’s external borders. At the same time, he drew attention to the concrete challenges faced by professional freight transporters from Montenegro, given the nature of their work, which involves frequent cross-border movements and may result in serious practical limitations - the statement explained.
Milatović stressed that it is the responsibility of institutions to ensure that the specific, day-to-day operational needs of Montenegrin freight transporters are adequately taken into account when applying the existing rules.
- In this context, Milatović expressed readiness to continue constructive dialogue with the European Commission and EU Member States, with the aim of defining practical arrangements that would be in line with the Schengen acquis while being fair to all interested parties. As he noted, this issue is closely linked to broader efforts to strengthen the economic integration of Montenegro and the Western Balkans with the European Union, which is a shared interest - the statement said.
As noted, Milatović expressed confidence that there is room to find a balanced approach that would preserve the European Union’s high standards while at the same time reducing unnecessary burdens on legitimate transport activities.
- In this regard, open and constructive dialogue with the European Commission and Member States was assessed as key to preserving the integrity of the Schengen system and ensuring the unhindered functioning of professional transport - the statement added.
Milatović emphasized that Montenegro remains fully committed to its European path and ready to actively contribute to finding sustainable and mutually acceptable solutions, both on this issue and on all other matters important to the country’s European integration process.

Milatović writes to Commissioner Kos over freight transporters’ issues: Pragmatic solutions are needed

Kabinet predsjednika Jakova Milatovića odbacio je tvrdnje Tužilačkog savjeta da je predsjednik vršio pritisak na tužilaštvo, poručujući da javna kritika rada institucija ne može biti sporna i da tužilaštvo mora jednako efikasno postupati u svim predmetima.
Iz Kabineta je saopšteno da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas od Tužilačkog savjeta dobio mišljenje prema kojem je medijskom objavom u vezi s prijetnjama koje su mu bile upućene od strane potpredsjednika Vlade Crne Gore Nika Đeljošaja izvršio neprimjeren pritisak na tužilaštvo.
- U odnosu na navedeno mišljenje Tužilačkog savjeta, ističemo da predsjednik Milatović u cjelosti poštuje nezavisnost tužilačke organizacije, kao i doprinos koji profesionalni i odgovorni pojedinci unutar te institucije, a posebno Specijalno državno tužilaštvo, daju borbi protiv svih vidova kriminala - navode u saopštenju.
Ističu da pozdravljaju iskazanu ažurnost Tužilačkog savjeta u ovom slučaju u odnosu na pritužbu osnovnog državnog tužioca Marka Ivanovića, koji se, kako kažu, nije ni udostojio da lično sasluša Predsjednika države u predmetnom slučaju, ali zato jeste da se obrati Savjetu u vezi sa navodima iz pritužbe predsjednika Milatovića na njegov rad koji su mediji prenijeli.
- Istovremeno, sigurno postoje i brojni drugi predmeti od znatno većeg društvenog značaja u kojima javnost godinama očekuje jasne i konačne odgovore tužilaštva i pravosuđa. Ovdje, prije svega, mislimo na sumnjivo sticanje imovine brojnih pojedinaca u Crnoj Gori, uključujući i bivšeg predsjednika države i njegovo blisko okruženje - navodi se u saopštenju Milatovićevog kabineta.
Kako dodaju, Kabinet predsjednika očekuje da se ista efikasnost takođe pokaže i u postupcima koji decenijama opterećuju crnogorsko društvo, kako se više nikada ne bi ponovili slučajevi zastarjelosti poput Telekoma i Limenke.&nbsp;
- U tom kontekstu, pozivamo Tužilački savjet da u skladu sa svojim nadležnostima dâ svoj doprinos kako bi javnost dobila odgovor da li je do takvih ishoda došlo usljed tužilačkih propusta i da li će i ko će odgovarati za iste - kazali su.
Kako naglašavaju, predsjednik Crne Gore je javno saopštio razloge za podnošenje pritužbe na odluku ODT-a.&nbsp;
- Javna komunikacija razloga iz pritužbe ne može se tumačiti kao pritisak na institucije, jer bi u suprotnom svaka pritužba, ali i javna izjava zvaničnika i političara o radu institucija mogla biti dovedena u pitanje. Tom logikom bi se i skoro svako skupštinsko zasijedanje moglo tumačiti kao neprimjeren uticaj na rad tužilaštva, uključujući i nedavno izlaganje predsjednika Skupštine i oštre kritike brojnih poslanika koje su na kraju rezultirale neusvajanjem izvještaja o radu Tužilaštva - rekli su.
Kako dodaju, nadaju se da ni ostali akteri (nezavisni intelektualci, NVO, stručna javnost, i sl), koji takođe svakodnevno, javno upućuju opaske i kritike na račun tužilaštva, u odnosu na konkretne postupke koje sprovodi taj organ, ne vrše neprimjeren uticaj na njegov rad.&nbsp;
- U krajnjem, građani Crne Gore očekuju odlučne i vidljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Vladavina prava se gradi ispravljanjem višedecenijske nepravde. To je obaveza prema građanima i temelj povjerenja u pravni poredak. U ostvarivanju navedenih ciljeva svaka institucija u Crnoj Gori će, kao i do sada, imati čvrstog i pouzdanog saveznika u Predsjedniku države -zaključuje seusaopštenju Milatovićevog kabineta.

Kabinet predsjednika: Smije li se kritikovati (ne)rad tužilaštva?

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se sa predstavnicima Unije slobodnih sindikata Crne Gore, generalnim sekretarom Srđom Kekovićem i zamjenikom generalnog sekretara Radomirom Božovićem, sa kojima je razgovarao o položaju zaposlenih i jačanju socijalnog dijaloga.
Kako je navedeno u saopštenju, predstavnici USSCG upoznali su predsjednika sa činjenicom da je Opšti kolektivni ugovor istekao krajem 2025. godine, te da je produžen do 31. marta 2026. godine kako bi se stvorio dodatni prostor za dogovor socijalnih partnera. 
U tom kontekstu istaknut je zahtjev za povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura, što bi doprinijelo rastu plata za veliki broj zaposlenih.
Milatović je podržao ovu inicijativu, naglašavajući da je zaštita kupovne moći zaposlenih pitanje ekonomske stabilnosti i društvene pravednosti. 
Kako se navodi u saopštenju, on je istakao da plate moraju pratiti realne troškove života, a ne zaostajati za inflacijom, jer je dostojanstven rad temelj zdravog društva i održive ekonomije.
Milatović je, dodaje se, poručio da socijalni dijalog mora biti trajni mehanizam usklađivanja interesa zaposlenih, poslodavaca i države, te da se standard građana ne štiti jednokratnim potezima, već sistemskim rješenjima i odgovornom ekonomskom politikom.
- Sagovornici su razgovarali i o Rezoluciji USSCG o potrebi reforme izbornog sistema. Konstatovano je da inicijativa predsjednika Milatovića za uvođenje otvorenih lista u potpunosti korespondira sa ciljevima sindikata, jer jača odgovornost izabranih predstavnika prema građanima i doprinosi transparentnijem političkom procesu - navodi se u saopštenju. 
Kako se pojašnjava, tokom sastanka ocijenjeno je da dostojanstvo rada i dostojanstvo glasa građana predstavljaju dvije strane iste borbe za pravednije društvo. 
Milatović je istakao da su jačanje standarda zaposlenih i unapređenje demokratskih pravila dio iste politike, politike u kojoj država radi u interesu građana, a ne parcijalnih interesa.

USSCG: Podrška sindikata inicijativi predsjednika za otvorene liste i veću odgovornost izabranih predstavnika

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima, zatražio je sazivanje vanredne sjednice Skupštine Crne Gore za 10. februar sa jednom tačkom dnevnog reda - drugo glasanje o izboru sudije Ustavnog suda.
U saopštenju iz Kabineta predsjednika podsjećaju da je još u decembru 2025. Milatović predložio kandidata Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda.
- Ukazujemo da je, u međuvremenu, sutkinji Desanki Lopičić istekao dvanaestogodišnji ustavni mandat na koji je izabrana te da joj je Skupština Crne Gore 28. decembra 2025. godine konstatovala prestanak funkcije. Istog dana, primjenom odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Skupština Crne Gore je utvrdila da gospođa Lopičić nastavlja da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, a najduže godinu dana. Ustavnost ove odredbe je u najmanju ruku, upitna, posebno imajući u vidu da je sutkinja Lopičić 23. januara 2026. godine navršila 65 godina starosti i da ima preko 40 godina staža osiguranja, čime je ispunila uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju - navodi se u saopštenju.
Kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda je, kako je istaknuto, od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore.
- Predsjednik Crne Gore izražava uvjerenje da će Skupština Crne Gore prepoznati važnost ovog pitanja i postupiti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima - navodi se u saopštenju.

Milatović uputio zahtjev Skupštini za održavanje vanredne sjednice o izboru sudije Ustavnog suda 10. februara

Positive news is coming today from Brussels. Montenegro is closing a new negotiating chapter and taking another important step toward full membership in the European Union – the President of Montenegro Jakov Milatović said.
This result, he said, signals an intensification of the momentum in the accession negotiation process.
- One that the President of Montenegro has consistently advocated, aware that accelerating the negotiations is necessary in order to achieve the set European goal. Recent experience best confirms that the political level of negotiations is of crucial importance, and that the voice of each member state can be decisive in shaping the process - he stated.
In this context, he added, Montenegro is continuing an intensive diplomatic campaign.
- As early as next month, a visit to the Republic of Cyprus is planned, followed by a visit to Ireland, the country that will hold the Presidency of the European Union in the second half of the year. At the beginning of June, Montenegro will for the first time host the European Union - Western Balkans Summit, at which the President of Montenegro will welcome the leaders of the EU member states and the Western Balkans - Milatović emphasized.
The vision of the presidential mandate „28 by 2028“, he said, is becoming increasingly realistic, while Montenegro’s European future is becoming ever more tangible.
- Therefore, there is no room for complacency - every month in the historic year 2026 is precious - Milatović concluded.

Milatović: The „28 by 2028“ vision is becoming increasingly realistic, with a more tangible European future

Novinarstvo nije lako zanimanje i zahtijeva znanje, istrajnost i spremnost na rad u okolnostima koje nijesu uvijek ni stabilne ni bezbjedne - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na prijemu koji je upriličio za predstavnike medija povodom Dana novinara - 23. januara.
To se, kako je naglasio, posebno odnosi na napade i pritiske koji se ne dešavaju samo u redakcijama i na terenu, već sve češće i u digitalnom prostoru.
- U tom smislu, prijetnje, uvrede i zastrašivanja na društvenim mrežama ne smiju se samo osuđivati, već moraju biti adekvatno prijavljene i procesuirane - decidan je on.
Obraćajući se prisutnima, predsjednik Milatović istakao je da je ovo prilika da se zahvali novinarima na profesionalnom, odgovornom i često izuzetno zahtjevnom poslu, kojim svakodnevno doprinose informisanju javnosti i jačanju demokratskog društva.
Predsjednik je naglasio da je, prema podacima Sindikata medija Crne Gore, tokom 2025. godine u bazi SafeJournalists zabilježeno 28 napada na novinarke i novinare u Crnoj Gori, te da posebno zabrinjava činjenica da je najveći broj napada bio usmjeren na novinarke.
- Ova statistika je crveni alarm za institucije i njihove rukovoditelje - upozorenje na koje se mora odgovoriti konkretnim protokolima zaštite, a ne samo saopštenjima - rekao je Milatović.
O Danu novinara, poručuje Milatović, ne možemo govoriti, a da se ne prisjetimo Duška Jovanovića, osnivača i glavnog urednika dnevnih novina Dan.
- Koji je ubijen zbog svog profesionalnog rada i borbe za slobodno novinarstvo. Slučaj Duška Jovanovića je pokazatelj naše pravde. Bez epiloga, nema povjerenja. Država mora pokazati da zločini nad novinarima neće biti zaboravljeni, ali, još važnije - da neće ostati bez odgovora - rekao je Milatović.
Predsjednik je uputio i izraze posebne zahvalnosti svim novinarima koji su tokom požara i poplava bili na terenu i pravovremeno informisali građane, ističući da se u takvim trenucima najbolje vidi koliko je novinarski posao važan i koliko javnost zavisi od tačnih i provjerenih informacija.
Kako je istakao, 2026. godina biće godina zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja, uključujući i ona koja se odnose na vladavinu prava i slobodu medija. U tom smislu, ukazao je da su pregovaračka poglavlja pitanje birokratije, dok je stvarna promjena na terenu realnost kojoj moramo da težimo kao društvo.
Na kraju, predsjednik Milatović poručio je da novinarstvo nije samo profesija, već poziv. Istakao je da su nepristrasnost, odgovornost i blagovremenost najvažniji alati novinara, a da je njegova obaveza kao predsjednika države da doprinese izgradnji ambijenta u kojem će medijski radnici raditi slobodno i bez pritisaka.

Milatović upriličio prijem za novinare: Slobodni mediji su temelj demokratskog društva

Američki predsjednik je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut naveo da Kanada „neopravdano, nezakonito i uporno“ odbija da izda sertifikate američkim mlaznjacima Golfstrim 500, 600, 700 i 800.
Zbog toga je najavio da će opozvati sertifikate kanadskih aviona Bombardije, kao i „svih aviona proizvedenih u Kanadi“, i zaprijetio carinama od 50 odsto na druge avione proizvedene u Kanadi.
- Ovim opozivamo sertifikaciju njihovih poslovnih mlaznjaka Bombardije Global Ekspres i svih aviona proizvedenih u Kanadi, sve dok Golfstrim, velika američka kompanija, ne dobije punu sertifikaciju - napisao je Donald Tramp.
„Hiljade privatnih i komercijalnih aviona izgrađenih u Kanadi svakodnevno lete u Sjedinjenim Državama. Nadamo se da će se ova situacija brzo riješiti kako bi se izbjegao značajan uticaj na vazdušni saobraćaj i putnike“, saopštila je Bombardije u izjavi za AFP.
Kompanija je dodala da je „u kontaktu s kanadskom vladom“ povodom tog pitanja. FlajtRadar24 je u petak objavio da je više od 400 aviona kanadske proizvodnje letjelo ka i iz američkih aerodroma oko 13 sati.
Nije jasno kako će Tramp oduzeti sertifikat avionima, budući da je to u nadležnosti Federalne uprave za vazduhoplovstvo, ali je u prošlosti davao slične izjave koje su na kraju sprovele nadležne agencije.
Prema globalnim pravilima vazduhoplovstva, zemlja u kojoj je avion projektovan – Sjedinjene Države u slučaju Golfstrima – odgovorna je za primarnu sertifikaciju, poznatu kao tipski sertifikat, koji garantuje bezbjednost dizajna.
Druge zemlje obično potvrđuju odluku primarnog regulatora, dopuštajući avionu ulazak u svoj vazdušni prostor, ali imaju pravo da odbiju ili zatraže dodatne podatke. Nakon krize s Boingom 737 Maks, evropski regulatori su odložili odobrenje nekih američkih odluka o sertifikaciji i vršili pritisak za dalje promjene dizajna, što je izazvalo tenzije s FAA.
Takođe nije jasno da li Federalna uprava za vazduhoplovstvo može da opozove sertifikate za avione na osnovu ekonomskih razloga ili šta bi to značilo za američke vlasnike aviona i da li bi ih to spriječilo da posluju u Sjedinjenim Državama. FAA može da opozove sertifikat aviona iz bezbjednosnih razloga.
Ta prijetnja bi, ukoliko se sprovede, imala drastičan uticaj i na američke prevoznike poput Amerikan Erlajnsa i Delta Er Lajnsa, koji se za mnoge svoje regionalne usluge oslanjaju na avione kanadske proizvodnje.
Prema podacima kompanije za analizu vazduhoplovstva Sirijum, američke avio-kompanije koriste 648 putničkih mlaznjaka proizvedenih u Kanadi. Planirano je da ti avioni obavljaju više od 2.600 letova dnevno, s ukupno 175.000 dostupnih putničkih sjedišta svakog dana.
Bombardije upravlja s više servisnih centara u Sjedinjenim Državama i ima pogon u Vičiti u Kanzasu, gdje razvija svoje poslovanje. Sjedinjene Države su najveće svjetsko tržište za poslovno vazduhoplovstvo, a kanadska kompanija tamo ima oko 3.000 zaposlenih.

Tramp najavio oduzimanje sertifikata kanadskim avionima i nove carine

Kako se pred našim očima „izmišlja“ tradicija, ništa nam bolje ne može poslužiti za ilustraciju od mjeseca januara. Od Badnjega do Savindana prelati Beogradske patrijaršije i njihova prateća kvazimedijska menažerija ne propušte ni jednu jedinu priliku da Crnu Goru ne označe jednonacionalnom i jednovjerskom, njenu istoriju i identitet anomalijom, a sve koji se ne uklapaju u taj hegemonijski okvir – otpatkom. Koristi se, pritom, svaka prilika da se Hrist skloni s oltara, a na njegovo mjesto posade sveta telad krvi i tla. I sve to uz milozvučni pjev o povratku tradiciji.
Među pseudomedijskim promoterima takve nakaradne propagandistike čelno mjesto, već deceniju i kusur, pripada Rektorovom čedu, trovačnici pod imenom IN4S. Tako je i ove godine, valjda nezadovoljna ovogodišnjim mlakim odjekom Joanikijevih etnofiletističkih i šovinističkih beśeda, redakcija IN4S-a posegla za manipulativnom strategijom zloupotrebe prošlosti u svrhu promocije svojih hegemonijskih projekata. Ovoga puta, doduše, Rektorova je trovačnica poslužila samo kao posrednik za promociju teksta s manje čitanog, opskurnog Barskoga portala.&nbsp;
Članak „Sveti Sava u Gluhom dolu“ tako već naslovom nagovještava kontekst svetkovanja ili memorijalnoga prisustva jednog kulta u naznačenom crmničkom selu. Takav kontekst nagovještava i početna rečenica teksta: „U Crmnici se nekada nije raspravljalo o tome ko smo i kome pripadamo. To se znalo.“ Potom se prelazi na razradu zadate teme, pa se nasuprot duboko ukorijenjenom srpskom identitetu kao navodno izvorno narodnom postavljaju komunisti: „Komunistički period, kao što je opštepoznato, sproveo je sistematski ideološki obračun sa pravoslavljem i srpskim identitetom, uklanjanjući iz javnog i prosvjetnog prostora sve što je podsjećalo na duhovne i nacionalne korijene. Taj proces nije bio izraz volje naroda, već rezultat nove ideologije koja je nastojala da prekine kontinuitet i nametne zaborav kao normu.“ Eto ga. Sve jasno.
Neko je svoju hipotezu, iako ničim potkrijepljenu, prvo definisao kao „opštepoznato“, a potom iz nje izvukao željeni zaključak. Ispalo bi tako da su komunisti, umjesto što su obavili složeni postupak dislokacije Pivskoga manastira, ovaj jednostavno potopili. Ispalo bi da su umjesto što je u njihovo vrijeme obavljen do danas nedostižni zahvat konzervacije, restauracije i zaštite sakralnih spomenika, osobito nakon zemljotresa 1979. godine, sve to sravnili sa zemljom da zatru svaki trag pravoslavnog, a to, dabome, znači, srpskog nasljeđa. Ispalo bi da su državni projekat izrade Istorije Crne Gore povjerili „crnogorskim nacionalistima“, a ne mahom srpskim istoričarima, pa bi još ispalo da su iz tog projekta uklonili svaki pridjev srpski, a ne tim projektom štedro finansirali i promovisali rezultate hegemonijske istoriografije u kojoj izvan srpstva i srpskog u Crnoj Gori nema ni ledine ni mogile. Ispalo bi, velim, da je onako kako tvrdi autor, ali što da se radi kad tako nije.&nbsp;
Nasuprot tom strašnom komunizmu koji „čisti“ sve srpsko i pravoslavno, autor postavlja vrijeme koje doživljava kao uzor slobodnog promišljanja i djelovanja – međuratni period, pa veli: „Dokumenta iz međuratnoga perioda to (srpski identitet Crmnice – A. R.) potvrđuju bez ostatka. Imenovanje škola u Crmnici nije bio rezultat bilo čije prisile, već odraz jasnog kulturnog i duhovnog samorazumijevanja lokalnih zajednica. Narod je sam birao svoje uzore i svoje svetionike.“ Pa da bi to ilustrovao, navodi kako je 1931. godine „na izričiti zahtjev mještana“ škola u Dupilu dobila ime Osnovna škola „Stevan Vojislav“, po, kako veli autor teksta, srpskom knezu Duklje i Travunije, premda je Vojislav, kako nam svjedoče verifikovani istoriografski nalazi, bio dukljanski, a ne srpski vladar.
Kao drugi primjer narodnoga samoiskaza navodi to što je „Država prihvatila“ „narodnu“ volju pa školi u Gluhome Dolu dala ime „Sveti Sava“: „Za te ljude Sveti Sava nije bio apstraktan pojam, niti ideološki znak. On je bio temelj pismenosti, morala, duhovnog poretka. Bio je ime koje se izgovaralo s poštovanjem, bez zadrške i bez straha.“ Tako nam nadahnuti autor opisuje što je sve ponukalo Glu(h)odoljane da školi te 1933. godine, „bez prisile“, nađenu ime po prvome arhiepiskopu srpskih zemalja i pomorskih. Za autora tih redaka međuratni je period, za razliku od komunističkog, svojevrsna povijesna Arkadija.
Zanemarimo to što je u tome periodu Srbija nasilno anektirala Crnu Goru, što su je vlasti, vojska i žandarmerija Aleksandra Karađorđevića popalile i opljačkale, zanemarimo to što je više ili manje intenzivan otpor toj sili pružan gotovo cijelu jednu deceniju, uzmimo da kralj Aleksandar, samo koju godinu prije no će Crmničani krenuti da „bez prisile“ daju nazive svojim školama, nije uveo diktaturu, pa razmotrimo samo ono što nam ovaj tekst želi dokazati – da imenovanje škole po Svetome Savi 1933. ilustruje viševjekovnu narodnu tradiciju svetkovanja Svetoga Save u Crmnici.&nbsp;
Izuzme li se jedan dokument crmničkih glavara iz sredine XVIII vijeka, kao odraz tadašnje učene a ne tradicijske kulture, stvari sa svetkovanjem Svetoga Save u Crmnici, a i šire, do sredine XIX vijeka stoje bitno drugačije od onoga kako bi nam to htjeli prikazati propagatori kolonijalnih istorijskih predstava.&nbsp;
O fenomenu širenja kulta Svetoga Save ključno je zapažanje donio Pavle Apolonovič Rovinski u svojoj Etnografiji Crne Gore, đe veli da Sv. Savu „u zadnje vrijeme sa posebnom svečanošću proslavljaju škole, a preko njih slavljenje sve više i više ulazi u narod“. Jedan drugi marljivi istraživač crnogorske starine, Andrija Jovićević, u svojoj monografiji o Riječkoj nahiji, potvrđuje da je Ivan Crnojević jedina ličnost iz starije istorije zapamćena u narodnoj tradiciji; „...i mi vjerujemo, da je 16. vijek naselio Crnu Goru, pa i ovu nahiju, koja je svagda bila nerazdvojna cjelina sa starom i najstarijom Crnom Gorom; a što predanje kaže, da se to doseljavanje izvršilo samo za Ivanova doba, vrlo je pojimljivo, jer svaki želi, da svoje pretke dovede u vezu sa istorijskim imenom Ivana Crnojevića, čije jedino ime iz davne naše prošlosti i pamti narodno predanje.“
I Rovinski i Jovićević u svojim knjigama donose izvjesna „predanja“ o Svetome Savi, no nakon ovih konstatacija očito je da je riječ o pričama koje se – pod uticajem formiranja crkveno-prosvjetnoga ceremonijala vezanog za Svetoga Savu od 1856. godine na Cetinju, i nešto ranije na Primorju – oblikuju u njihovo vrijeme. Tada se i drevne tradicije o srednjovjekovnome zaštitniku Budve, Svetome Sabi Osvećenom, pripisuju Svetome Savi srpskom, istovremeno i druga stara predanja mijenjaju prvobitne protagoniste pa je Cara Dukljana, Svetoga Nikolu, Svetoga Iliju ili neke druge svece potiskivao Sveti Sava, a Svetoga Martina Tûrskog kao krsnu slavu pojedinih bratstava – Sveti Stefan Dečanski. Da je Sveti Saba Osvećeni bio poštovan u Budvi, svjedoči u svojim analima još 1650. godine don Krsto Ivanović, a crkva posvećena tom svecu spominje se još u XII vijeku, preciznije, prema natpisu koji je pronađen nakon zemljotresa 1979. godine – 1141. godine. Antun Kojović u svojim memoarima, započetim početkom XIX vijeka, veli da je Sveti Saba Osvećeni bio „u davna vremena zaštitnik Budve“.&nbsp;
Samo je po sebi razumljivo da je poštovanje ovoga sveca moralo podrazumijevati i prepisivanje i popularizovanje tekstova posvećenih njemu, a isto tako i postojanje izvjesnih obreda u njegovu čast, što je mogla biti i osnova da kontaminacijom kultova od XIX vijeka Svetoga Sabu Osvećenog potisne njegov znatno mlađi imenjak. Ima pretpostavki i da je prvobitna crkva najvjerovatnije iz XI vijeka na Savini, kraj Herceg Novog, oko koje će se docnije razviti manastirski kompleks, bila posvećena Svetome Sabi Osvećenom. Zanimljiva zapažanja o kultu jednoga drugog Save, Svetoga Save Sedmočislenika, u Crnoj Gori dao je u skorije vrijeme crnogorski istoričar Vukota Vukotić.
Za period ranoga novoga vijeka redovno se u (re)interpretacijama brkaju crkvena („učena“) i narodna kultura, iako je riječ o dva koegzistirajuća fenomena toga vremena, koja se ponegđe dodiruju, ali znatno češće razmimoilaze.&nbsp;
Pišući o kosovskoj tradiciji u Crnoj Gori, istoričar Gligor Stanojević je primijetio: „Tako je tradicija o Crnojevićima bila narodna tradicija. Ali pored ove tradicije postojala je, tačnije razvijala se, i kosovska tradicija. Nosilac ove tradicije bila je cetinjska mitropolija.“ Stanojević je zapravo skicirao postojanje dviju paralelnih kultura ranoga novovjekovlja, od kojih bi se jedna, starijom terminologijom, nazvala narodnom, a druga crkvenom. I dok se prva, narodna, odnosno tradicijska kultura prenosi dominantno usmenim putem i uobličava u usmenoknjiževnim tekstovima i običajnim praksama, druga, crkvena, posredovana je u prvome redu rukopisima, vezana za uže krugove sveštenstva i monaštva, i ostvarena na crkvenoslovenskome jeziku, pa su tekstovi nastali u njezinu okrilju, bez obzira na to jesu li s bugarskoga, makedonskoga, crnogorskoga, srpskoga ili bosanskoga prostora, cirkulisali unutar te kulturno-jezičke cjeline, koja bilježi, naravno, i svoje specifičnosti u svakoj od naznačenih sredina.
Tek kad se ima u vidu ova krucijalna razlika između narodne i crkvene tradicije, neki se procesi i fenomeni mogu pouzdanije tumačiti. Otud se jedini spomen Svetoga Save u Crmnici prije sredine XIX vijeka, pismo Crmničana Paštrovićima, nastalo između 1739. i 1742. godine, u kojem se „Sava srbski“ spominje kao neko ko je „u(t)vrdio vjeru i zakon“, može tumačiti isključivo kao refleks učene odnosno crkvene, ne i narodne, kulture koja je funkcionisala po drevnim tradicijskim pravilima, nesputanim normiranom „vjerom i zakonom“.
To, međutim, ne znači da se prije sredine XIX vijeka u Crmnici, i šire, kao dio tradicijske kulture nije svetkovao Sveti Sava. O tome nam najvjerodostojnije svjedočanstvo donosi risanski pop Vuk Vrčević u knjizi „Tri glavne narodne svečanosti Božić, krsno ime i slava“, objavljenoj u Pančevu 1883. godine. Bilježeći najvažnije tradicijske svetkovine u „Boki-kotorskoj, Crnoj-gori i Ercegovini“, Vrčević veli: „Posle pokladâ, narod svečano i najveselije proslavi tri zasebna sveca, t. j. Varindan, Savindan i Nikoljdan (4. 5. 6. Dek.) (...) Po sijelima u ove tri noći ne pjeva se, jer se, narod veli, uz post ne smije pjevati; ali nema ni muškog ni ženskog čeljadeta koji nezna narodom izmišljenu pjesnu ovim trima svecima. Evo je:&nbsp;
Var-varica vari (Sveta velikomučenica Varvara)&nbsp;
Sav-savica ladi (Sveti Sava osvećeni)&nbsp;
A Nikola kusa (Sveti čudotvorac Nikola).“
Sveti Sava i Savindan, dakle, postojali su u crnogorskoj tradicijskoj kulturi i prije sredine XIX vijeka. No taj je Sveti Sava poštovan 5. decembra po julijanskome, odnosno 18. decembra po gregorijanskome kalendaru, a ostao je upamćen kao Sveti Saba Osvećeni, kapadokijski kaluđer i svetitelj s početka VI vijeka, čiji se kult u Crnoj Gori može dokumentovati još od sredine XII vijeka, iz vremena kad Rastko Nemanjić, potonji Sveti Sava srpski, još nije bio ni rođen.

Manipulativni narativi Rektorove trovačnice

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mjestimično mokrim putevima, a učestali su sitniji odroni, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili na mjestimično smanjenu vidljivost po kotlinama i duž riječnih tokova.
Iz AMSCG su rekli da je neophodno vožnju prilagoditi saobraćajnim i vremenskim uslovima.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi. 
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi mjestimično mokri, vidljivost smanjena

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, u planinama na sjeveru povremeno se očekuje slab snijeg i susnježica, dok će u južnim predjelima padavine biti nešto češće.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Tag: jakov-milatovic