Imali smo priliku da ugostimo Jadranku Barjaktarović, ali ujedno nismo mogli da odolimo, a da je ne pitamo u čemu je tajna, njene fit figure i koja je to rutina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNDRsknMUoI%2F%3Figsh%3DMWVpcWRub3plbnI0Zw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Tajna fit figure i rutina Jadranke Barjaktarović

Crnogorska pjevačica Jadranka Barjaktarović objavila je danas spot za numeru “Berićetna”.
Tekst za pjesmu je pisao Ljubo Jovović. Melodiju je uz Jovovića radio i Senad Drešević.
Drešević takođe potpisuje i aranžman pjesme, dok je za video produkciju bio zadužen Miloš Tomašević.
- Crna Gora je vječita borba, da nje nema, ni nje same bilo ne bi. I bori se more s brijegovima, i bori se zima i toplina, i bore se vjetri s vjetrovima, čak i pjesma sa pjesmom se bori. Nadamo se da će ova pjesma izboriti, neki skriven i lijep prostor, u vašim srcima. Hvala Crnogorcima što su pomogli ovaj projekat. Imena im nećemo pominjati, i kao što dolikuje dobrim ljudima, prepoznaće se sami- navode autori ove numere.
U spotu su učestvovali: Ognjen Đukanović i Predrag Smolović.
Podrška u snimanju spota: Anastasija Šurbatović i Tijana Lakčević.
U pokretne slike pretvorena su djela velikih slikara, koji su se divili našoj domovini, Jaroslav Čermak, Paja Jovanović, Ferdo Kikerec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FHMSYgGijXvU%3Fsi%3DiZljQB7CSN3v5ChV&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pogledajte: Nova pjesma ''Berićetna'' Jadranke Barjaktarović

U izvođenju crnogorskih muzičara Jadranke Barjaktarović i Bojana Jovovića danas je objavljena nova pjesma "Nema zemlje što je tako lijepa", za koju muziku i tekst potpisuje Momčilo Zeković Zeko.
- Na svijetu postoje mnoge ljepote, ali je očigledno bio takav plan - Bog je baš ovaj dio vaseljene nama dao na dar. Brda i vode, kao amanet zajedništva i sloge koje nikad nijesu oćerane iz misli ratnika, pjesnika, ljubavnika, putnika, svih običnih smrtnika. Divota stvorena da u njoj zajednički uživamo, a umijemo li pokazaće vrijeme kada jedni drugima više ne budemo teret. I prije se odlazilo iz ovog ili onog razloga, ali i vazda vraćalo. Nema zlata da se od kamenja kuje, Crna Goro, o tebi nek se samo lijepo čuje - navodi se u saopštenju.
Uz pjesmu je objavljen i spot, a poslušati je i pogledati možete u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5dyOPP_mcjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Tekst pjesme "Nema zemlje što je tako lijepa":
Kamen o kamen, upaliće plamen.
Svani opet mila zoro da zaigra oro.
Lišću treba dobri korijen, a sokolu greben
i na rane moj junače staviću ti neven.
Dajem sve dukate ovog svijeta
nema zemlje što je tako lijepa
čašu zraka đe mi sunce naspe
tu mi duša zapjeva i zaspe.
Opet zima ćera jesen, omladiće jasen
umiriće opet more, olistaće gore
ponuđen je ko počašćen, pa i srebrom zlaćen
Ne sudi se vukovima ja se doma vraćem.
Moraš znati vazda pamti, dobro dobrim vrati!
Ja bih opet s vukovima, ti mi pute zlati.
A kad odu tuđe svite s ove zemlje brdovite,
za sve loše vi sudite, ali lance ne ljubite!
Dajem sve dukate ovog svijeta
nema zemlje što je tako lijepa
čašu zraka đe mi sunce naspe
tu mi duša zapjeva i zaspe.
Nema zemlje što je tako lijepa!
Snimatelj, aranžer i dizajn zvuka: Bojan Jovović
Gitare: Marko Prentić
Prateći vokali: Aleksija Mihailović, Anita Musić, Lucija Ulićević, Petar Milačić, Vasilije Vujadinović, Anton Lekocaj
Direktor fotografije, kamera i montaža: Dejan Senić
Kamere 2 i 3 i asistenti na snimanju: Danila Pervov, Igor Perčobić
Kolorizacija i postprodukcija: Danila Pervov
Asistent na snimanju i pomoćnik u postprodukciji: Andrej Savciuc
AI visual: Rade Bulatović i MNE History Motion
Šminka i frizure: Milka Šćepanović
Kostimograf: Dragica Filipović
Scenario, rekviziti, kostimi: Marija Senić
Konsultant za scenografiju i kostimografiju: Draginja Radonjić&nbsp;
Režija: Dejan Senić
Organizator snimanja: Momčilo Zeković i Kristina Bokan
Ketering: VOLI Podgorica&nbsp;
Producent: Momčilo Zeković
U spotu se pojavljuju:&nbsp;
Kočijaš - Dragan Džanjević Rizo
Djevojčica u spotu - Zara Jovoić&nbsp;
Radnici u spotu: Igor Perčobić i Andrej Savciuc
PRODUKCIJA: Džep sa tajnama
- Spot je sniman tokom novembra i decembra na Bukovačkoj planini i opštini Cetinje. Domaćinski dočekani od familije Dragana Bokana. Nek vam se dobrim vraća! Hvala: Kristini Bokan, Oliveri Lakonjić, Zlatku Vujotiću, Veselinu Pešikanu. Hvala: Radunović Vladanu, Slobu Tomanoviću Toki i svima koji su na Bukovičkoj planini i Cetinju bili od pomoći - navodi se u saopštenju.

(VIDEO) Nova pjesma Jadranke Barjaktarović i Bojana Jovovića "Nema zemlje što je tako lijepa"

Znajući Danicu Crnogorčević, znajući Jadranku, znajući Sergeja Ćetkovića, koji su rekli da su pozvani, siguran da oni, to su ličnosti sa kredibilitetom, nikad ne bi izmislili tako nešto. Neko ih je ipak pozvao, a oni su ipak odbili - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, muzički novinar i publicista, autor i voditelj podkasta "Ne pričam ti o tome" Željko Milović. Angažovan od danska pro vladine agencije &nbsp;SCOOP, 2006.godine, napisao je opsežan i detaljan izvještaj na temu Zloupotreba Eurosonga u političke svrhe na Eks Ju prostorima, to istraživanje je objavljeno na pet jezika. Kako je je nastajala koja država, smatra Milović, odcjepljujući &nbsp;se od Jugoslavije, ona je koristila Eurosong za promovisanje vlastitih ideja i priča. - Moj zadatak je bio da kažem da je to tako, jer je to jedna od stavki koja je strogo zabranjena eurosongom, upotreba politike. Naravno, prva pjesma Hrvatske je bila - Don’t &nbsp;ever cry, my croatian sky, jasno, a prva pjesma Bosne - Sav bol svijeta noćas u Bosni, te dvije pjesme nijesam ni morao opisivati, to je jasno bilo. A onda smo na kraju kopali, došli do No name- a i onog incidenta u Sava centru, to je bila 2006.godina. I toliko godina nakon toga još do kraja &nbsp;nije raščivijano šta je bila čija uloga u svemu tome, ali fakat je da je to bio kraj državne zajednice Srbija i Crna Gora, tada, te noći je u suštini bi kraj. Ne na referendumu, nego tada - poručio je Milović. U crnogorskoj evrovizijskoj priči nije već pet godina, kaže novinar i voditelj Sabrija Vulić, ali kaže da budžet koji RTCG predviđa za Eurosong je najmanji od svih zemalja učesnica, i to je nekih sto, sto petnaest hiljada eura, za pokrivanje svih petnaestodnevnih troškova &nbsp;crnogorske delegacije. - Onda dođete tamo i vidite delegacije od po dvadeset ljudi, i vidite da po svaki &nbsp;član delegacije vodi računa o jednom segmentu nastupa izvođača, ili njegovog kompletnog rada, predstavljanja, scenskog pokreta itd - rekao je Vulić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014221032_27142ce3f51edc282042b2c7f75e8648f015397c91ac1f9e66376c00fbcee8c3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014221032_27142ce3f51edc282042b2c7f75e8648f015397c91ac1f9e66376c00fbcee8c3" data-rendition-name="original" width="1042" height="587" loading="lazy" alt="Sabrija Vulić"> </figure>  Dva puta je Crna Gora bila u finalu Eurosonga , prisjeća se Vulić, jednom sa Sergejem Ćetkovićem, a drugi put sa Knezom, tako da je, dodaje on, mogao sa njima iskusiti kako je to biti u finalu. - Selekciona komisija, za predstojeći Montesong, je objavljena, to su ljudi koji su birali ovih šesnaest pjesama. Danas sam gledao pravilnik o Eurosongu i mogu reći da su se apsolutno držali pravilnika…U pravilniku je u članu 7 decidno naznačeno da član selekcione komisije ne može biti neko ko je u srodstvu, u prvom koljenu sa kandidatom. Ali, imajte još jednu stvar u vidu, sve koverte dolaze po brojevima, i na koverti ne piše ko je poslao pjesmu, nego piše broj, šifra petocifreni broj, tako da je to, što se tiče toga moram reći apsolutno sve ispoštovano i urađeno kako treba - naglasio je Vulić. Što se tiče selekcione komisije, kaže Vulić, ove godine je sve odrađeno kako treba, a jedina zamjerka je mali broj pjesama. Konkurs za pjesmu Evrovizije je mišljenju muzičkog novinara Željka &nbsp;Milovića problematičan, jer stoji da 51 posto tekstova pjesama mora biti na jezicima koji su u zvaničnoj upotrebu u Crnoj Gori. - Formulacija zvanični jezici ne postoji! To je ništavna pravna formulacija, mogu da budu službeni jezici, ali zvanični ne mogu. Zvanični može biti svahili jezik ili azerbejdžanski, a službeni je crnogorski, srpski, bosanski, hrvatski i albanski, koliko ja znam - istakao je Milović. Selekciona komisija za Montesong je odbila čovjeka, kaže Milović, jer je pjevao na engleskom, dok su i stavke 4 i 5, istog konkursa takođe problematične.&nbsp; Problematičnim Milović smatra i pozivanje muzičara da učestvuju na konkursu, iako je to demantovano, to je nepošteno prema ostalim učesnicima. - Znajući Danicu Crnogorčević, znajući Jadranku, znajući Sergeja Ćetkovića, koji su rekli da su pozvani, siguran da oni, to su ličnosti sa kredibilitetom, nikad ne bi izmislili tako nešto. Neko ih je ipak pozvao, a oni su ipak odbili - zaključio je Milović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzvr95n3cJLM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milović: Neko je ipak pozvao Danicu Crnogorčević, Jadranku i Sergeja Ćetkovića

Novi izvještaj The Wall Street Journal po prvi put detaljno opisuje šta se dogodilo kada su se ukrajinski operateri dronova suočili s konvencionalnim snagama NATO-a tokom vježbe Hedgehog 2025 u Estoniji. Rezultati su bili katastrofalni za savez.
Hedgehog 2025 (na estonskom Siil 2025) okupila je više od 16.000 vojnika iz 12 NATO zemalja u scenariju simulirane ruske invazije širom Estonije.
Mali tim od oko 10 ukrajinskih operatera dronova, koji su igrali ulogu protivničkih snaga, simulirano je uništio 17 oklopnih vozila i izveo 30 udara na druge ciljeve za otprilike pola dana. Dva NATO bataljona praktično su eliminisana.
Autorski tekst objavljen u WSJ oslanja se na svjedočenja učesnika vježbe i estonskih zvaničnika iz oblasti odbrane.
Vježba je simulirala ruski upad preko estonske granice duge 294 kilometra s Rusijom, što je pokrenulo puni odgovor NATO-a prema članu 5. Vježba je trajala od 5. do 23. maja 2025. i uključivala tešku opremu poput britanskih tenkova Challenger 2, jurišnih helikoptera Apache i raketne artiljerije HIMARS. Međutim, najteža oprema nije bila presudna.
U jednom scenariju, borbena grupa od nekoliko hiljada vojnika, uključujući britansku brigadu i estonsku diviziju, pokušala je izvesti napad. Vježbe poput Hedgehoga osmišljene su da testiraju slabosti i ova ih je razotkrila. Tokom napredovanja, snage nisu uzele u obzir kako su dronovi učinili moderno bojište potpuno transparentnim.
Jedan učesnik rekao je za WSJ da se NATO borbena grupa "samo kretala unaokolo, bez ikakvog maskiranja, parkirajući šatore i oklopna vozila". Ishod? "Sve je bilo uništeno".
Tokom vježbe, Ukrajinci su prvi put na estonskom tlu koristili svoj sistem upravljanja bojištem Delta. Delta prikuplja obavještajne podatke u realnom vremenu s dronova, satelita, senzora i ljudskih izvora, zatim koristi vještačku inteligenciju za analizu podataka, identifikaciju ciljeva i koordinaciju udara između komandi i jedinica. Lanac djelovanja je brz: uoči, podijeli, pogodi — sve u roku od nekoliko minuta.
Jedan tim od oko 10 ukrajinskih operatera, u ulozi protivnika, izveo je kontraudar na NATO snage i simulirano uništio 17 oklopnih vozila te izveo dodatnih 30 udara na druge ciljeve za svega pola dana.
Protivničke snage, prema riječima Ajvara Haniotija (Aivar Hanniotti), koji je tokom vježbe koordinirao bespilotne sisteme za Estonsku odbrambenu ligu, "bile su sposobne eliminisati dva bataljona u jednom danu", tako da "u smislu vježbe, oni nakon toga praktično više nisu bili sposobni za borbu".
— NATO strana nije uspjela ni doći do naših timova dronova — rekao je Haniotti za WSJ. Ukupni rezultati za NATO snage opisani su kao "užasni".
Haniotti je predvodio protivničku jedinicu od oko 100 pripadnika, uključujući Estonce i Ukrajince, koja je rasporedila više od 30 dronova protiv NATO trupa na prostoru manjem od 10 kvadratnih kilometara. To je otprilike upola manje zasićenje dronovima nego što ukrajinske snage trenutno trpe na frontu.
Čak i uz manji obim izviđanja nego u stvarnim borbenim uslovima, Haniotti je rekao:
— Nije bilo mogućnosti da se sakriju. Vrlo lako smo pronalazili vozila i mehanizovane jedinice i brzo ih neutralisali udarnim dronovima.
Estonija je već znala da je stara manevarska doktrina mrtva.
Izvještaj WSJ-a potvrđuje ono što je estonski javni servis ERR News prenosio tokom same vježbe. Rezervni major Sten Reiman (Sten Reimann), koji je organizovao učešće sistema Delta, rekao je da je ključna lekcija jasna:
— Stare manevarske taktike, kretanje u velikim dnevnim konvojima, više jednostavno nisu održive na modernom bojištu — naveo je.
Haniotti je tada za ERR izjavio da je bojište "vrvjelo dronovima".
— Toliki broj dronova u zraku tokom vježbe nikada prije nisam vidio. Informacije s dronova prenosile su se u roku od nekoliko minuta — kazao je.
Sigurnosni ekspert i rezervni oficir Ilmar Raag, koji je tokom vježbe bio uz jednu od ukrajinskih grupa dronova, objavio je nakon toga zabrinjavajuću analizu. Ukrajinski piloti dronova procijenili su da bi samo Estoniji u ratnim uslovima bilo potrebno približno 200.000 dronova mjesečno, na osnovu trenutne ukrajinske potrošnje.
Ukrajina je povećala proizvodnju dronova s 2,2 miliona jedinica u 2024. na 4,5 miliona u 2025. NATO saveznici nisu ni blizu takvog industrijskog kapaciteta.
Vježba je također otkrila jaz u obuci. Tokom jednog angažmana, jedan estonski FPV dron uspio je pogoditi neprijateljski tenk. Ukrajinci koji su posmatrali rekli su da je do tog trenutka već 8 do 10 dronova trebalo biti u napadu, jer jedan gotovo nikada nije dovoljan. To nije kritika pojedinačnih operatera, već sistemski problem koji zahtijeva više sredstava, više pilota i temeljno drugačiji pristup strukturi snaga.
Važno je napomenuti: američke trupe nisu učestvovale u vježbi Hedgehog 2025. Evropski odbrambeni zvaničnici odbili su spekulisati o razlozima njihovog izostanka. Taj izostanak sam po sebi šalje snažnu poruku.
Ovaj izvještaj predstavlja do sada najozbiljnije javno upozorenje o jazu u spremnosti NATO-a za ratovanje dronovima.
Suština je brutalno jednostavna: deset ljudi s dronovima i laptopom koji pokreće sistem Delta eliminisalo je za pola dana više borbene moći nego što bi većina NATO bataljona generisala u sedmici konvencionalnih operacija.
To nije problem tehnologije. To je problem doktrine. NATO i dalje trenira, kreće se i ratuje kao da je nebo prazno. Ukrajina je još prije tri godine pokazala da nije.

Katastrofa NATO-a na vježbi u Estoniji: Deset Ukrajinaca "uništilo" dva bataljona i dokazali smrt starih doktrina

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate, jer su dio evropskog kontinenta i zato su potencijalno dio Evropske unije, kao i da o tome postoji konsenzus. Merc je to kazao na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, odgovarajući na pitanje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na jednom od panela, o perspektivi proširenja.
Njemački kancelar je kazao da EU mora ponovo otvoriti strategiju kako da približi zemlje EU, rekavši da osjeća nelagodu zbog ophođenja prema aspirantima. Rekao je i da u sobi sjedi slon i da svi znaju ko je protiv toga, ali se to mora prevazići, aludirajući na Mađarsku, koja koči većinu dogovora EU po pitanju Ukrajine, a gdje će u aprilu biti parlamentarni izbori, koji mogu dovesti do smjene Orbana, prenosi<a href="https://rtcg.me/"> Portal RTCG</a>.
Predsjednik Jakov Milatović je kancelara pitao šta misli o dinamici pristupanja EU i da li vjeruje da je proširenje Unije dobro za konkurentnost Evrope na svjetskoj sceni.
Podsjetimo, Milatović je danas prisustvovao svečanom otvaranju Minhenske bezbjednosne konferencije, jednog od najuticajnijih globalnih foruma na kojem se oblikuju ključne politike bezbjednosti i definišu pravci buduće međunarodne saradnje.

Merc na pitanje Milatovića: Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je s delegacijom Senata Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koju su činili senatori Rodžer Viker, Džin Šahin, Džejms Hajs, Kris Marfi, Mark Keli i Ruben Galjego.
Bećirović je poručio da je politika Milorada Dodika šovinistička i nastavak njegove antidejtonske i neodgovorne politike.
On i njegovi najbliži saradnici i dalje predstavljaju faktore destabilizacije Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana. Umjesto da prestane s antidejtonskim djelovanjem, Dodik ponovo zagovara opasnu politiku koja ugrožava mir, stabilnost i državu Bosnu i Hercegovinu. Evidentno je da njegovi potezi krše i američki Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, usvojen krajem 2025. godine, te je neophodno adekvatnim mjerama zaustaviti njegovo destabilizujuće djelovanje.
Tokom sastanka razgovarano je o energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, s naglaskom na projekat Južne gasne interkonekcije. Bećirović je istakao da Južna gasna interkonekcija predstavlja jedan od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata za Bosnu i Hercegovinu, jer omogućava diverzifikaciju izvora snabdijevanja gasom, jačanje energetske nezavisnosti države i smanjenje sigurnosnih rizika.
— Radi se o projektu od državnog i geopolitičkog značaja, koji direktno doprinosi stabilnosti Bosne i Hercegovine i jačanju njene otpornosti na vanjske pritiske — naglasio je Bećirović.
Član Predsjedništva BiH je posebno podvukao da je snažna i kontinuirana podrška SAD-a ključna za uspješnu realizaciju ovog projekta, te da Južna gasna interkonekcija predstavlja konkretan primjer strateške saradnje Bosne i Hercegovine i SAD-a u oblasti energetike, sigurnosti i ekonomskog razvoja.
Američki senatori su potvrdili da SAD podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te su istakli važnost jačanja energetske otpornosti i strateških infrastrukturnih projekata koji doprinose dugoročnoj stabilnosti države i regiona.

Bećirović razgovarao sa šestoro američkih senatora: Dodikova šovinistička politika ugrožava mir i stabilnost BiH

U ruskom napadu dronovima poginula je jedna osoba, a šest povrijeđeno u luci u Odeskoj regiji.
Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksij Kuleba napisao je na Telegramu da je Rusija pokrenula masovne napade na lučku i željezničku infrastrukturu.
- Oštećena je infrastruktura jednog poduzeća, skladišta gnojiva i vozila, uključujući teretne vagone - rekao je Kuleba, dodajući da je napad izazvao požar.
Kuleba nije imenovao luku koja je napadnuta, prenosi Hina.
&nbsp;Objekti u tri crnomorske luke oko grada Odese česte su mete napada, a u regiji se nalaze i luke na rijeci Dunavu.
Regionalni guverner Odese Oleh Kiper rekao je da je meta bila i energetska, industrijska i stambena infrastruktura u regiji.
On je ranije objavio da je napad uzrokovao "značajne" poremećaje u snabdijevanju električnom energijom, grijanjem i vodom.
Guverner Volgogradske regije u Rusiji, Andrej Bočarov, rekao je putem Telegrama da je u Volgogradu i susjednim okruzima oštećeno nekoliko privatnih kuća i automobile, te da su tri osobe hitno prevezene u bolnicu.
On je kazao da su dronovi pogodili neka industrijska poduzeća u gradu i regiji, ne navodeći detalje.
Izvori iz industrije rekli su Rojtersu da je rafinerija nafte Volgograd u vlasništvu Lukoila, koja čini oko pet odsto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte, obustavila preradu nafte u srijedu nakon što je izbio požar nakon napada koji je izvela Ukrajina.

Tag: jadranka-barjaktarovic