Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac objavio je pet indikatora propasti ekonomske politike Pokreta Evropa sad (PES-a) - a kao prvi je naveo to što je državni dug uvećan za 1,1 milijardu eura u odnosu na 2020. godinu.
Tu su, prema njegovim riječima, i spoljno trgovinski deficit koji je u konstantnom rastu (rast uvoza roba nije praćen rastom izvoza), &nbsp;to što je rast cijena iznad prosjeka rasta cijena na nivou EU - npr 70 odsto veća cijena mesa nego prije pet godina...&nbsp;
- Nema novih stranih investitora - dodao je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1991165432061899067%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kapitalni budžet države za 2026. godinu manji je, kako naglasio, nego kapitalni budžet iz 2019. godine.
- Vidite još koje zaduženje i da kupite još koje službeno auto - poručio je Klikovac.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Klikovac: Državni dug uvećan za 1.1 milijardu u odnosu na 2020. godinu, rast uvoza nije praćen izvozom...

Fitosanitarni inspektori su tokom avgusta uništili i vratili 75.000 kilograma proizvoda iz uvoza zbog lošeg kvaliteta ili sadržaja veće količine pesticida od dozvoljene, piše u izvještaju za prošli mjesec.
Sa granice je vraćena jedna pošiljka od skoro 10.000 kilograma vinskog grožđa, dok su uništene dvije u količini 11.200 kilograma.
Zbog lošeg kvaliteta inspektori su uništenili dvije pošiljke banana od ukupno 46.116 kilograma, a 1.261 kilogram krastavaca i jedna pošiljka karija u prahu težine 250 kilograma deponovani su zbog prekomjernog sadržaja pesticida.
Iz istog razloga uništena je pošiljka nektarine mase 5.223 kilograma, a 1.000 kilograma kukuruznog brašna zbog postojanja štetnih materija.
Sporno je bilo i 70 komada paleta koje su bile nepropisno označene.
- Fitosanitarna inspekcija je pri izvozu izvršila pregled 504 pošiljki i izdala 329 fitosertifikata za izvoz: merkantilnog krompira, lubenice, stonog grožđa, nektarina, ljekovitog bilja; rezane drvene građe i hrane za životinje i 175 fitosertifikata za reeksport - navedeno je u izvještaju.
Fitosanitarni inspektori su tokom avgusta naplatili na 67.834,36 eura naknada.

Tamara Klikovac

500x500

Sa granice vraćeno 10 tona grožđa, uništeno 65 tona banana, krastavaca, nektarina...

Stepen pokrivenosti uvoza izvozom hrane i pića je 7,7 odsto - što znači da kada damo 100 eura za uvoz hrane i pića mi na suprotnoj strani izvezemo samo 7,7 eura prehrambenih proizvoda. Uvoz je 12,9 puta veći nego što je izvoz hrane i pića - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Milutin Đuranović iz Privredne komore Crne Gore.&nbsp;
Podaci pokazuju da je u prvih pet mjeseci ove godine uvezeno hrane u vrijednosti od preko 313 miliona eura, dok izvoz jedva pokriva 14 posto tog uvoza. Bez proizvodnje nema hrane nema poljoprivrede, kaže Đuranović, a često se hrana podrazumijeva. To je pogrešno, pojašnjava Đuranović i dodaje da hranu treba proizvesti.
- U ovoj godini za pola godine uvezeno je 493 miliona hrane i pića, što je za 51 milion više nego prošle godine. Uvoz hrane i pića porastao je za 11,5 posto. Može neko da kaže da je to uticaj cijene, slažem se, djelimično, ali kad sam razložio došli smo do rezultata da je obim uvezene hrane 8,1 posto, što znači da smo mi u ovoj godini uvezli 8,1 posto veći broj kilograma hrane, nego u prošloj godini - rekao je Đuranović.
Kaže da je došlo i do pada izvoza, pa je tako za ovu godinu u prvih pola godine iz Crne Gore izvezeno samo 38 miliona eura hrane i pića, što je manje u odnosu na prethodnu godinu 3,7 posto.&nbsp;
Ovakav uvoz bi se mogao objasniti, kaže gost Budilnika, porastom broja stanovnika i povećanim brojem turista, što se nije desilo, pa se nameće da je došlo do pada potrošnje domaćih proizvoda.&nbsp;
Kaže da velika uvozna zavisnost hrane i pića determiniše i visoku stopu inflacije u Crnoj Gori.
- Kada ne proizvodimo, cijene rastu, a najviše su porasle cijene voća i povrća. Ono što smo ranije proizvodili sad ne proizvodimo, ili proizvodimo u mnogo manjem obimu i to utiče, jer čim nešto uvozite imate i čitav niz drugih troškova, a i zavisni ste. Kada zavisite, &nbsp;logično je da kupujete po većoj cijeni, nego kada ga sami proizvodite - zaključio je Đuranović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đuranović: Velika uvozna zavisnost hrane i pića determiniše i visoku stopu inflacije u Crnoj Gori

Crna Gora je u ozbiljnom ekonomskom izazovu ako uvozi sedam puta više nego što izvozi. Međutim, da situacija bude još gora, politika koju vodi crnogorska Vlada rezultirala je da uvoz u maju bude deset puta veći od izvoza u odnosu 360 -36 miliona eura. Zabrinjavajuće.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062918060_562d2ccb53c6a644339d5ca77ee1e1dc04f21c99ac8957d4a19c0a4e44228613.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062918060_562d2ccb53c6a644339d5ca77ee1e1dc04f21c99ac8957d4a19c0a4e44228613" data-rendition-name="original" width="1142" height="841" loading="lazy" alt="Analiza 2"></figure>  Evo šta to konkretno znači i zašto je to zabrinjavajuće: <h3>Ogroman trgovinski deficit</h3> Uvoz od 1,67 milijardi eura, a izvoz svega 237 miliona u prvih 5 mjeseci 2025. znači da Crna Gora troši znatno više nego što proizvodi. Pokrivenost uvoza izvozom od samo 14,2% je znak izrazite makroekonomske ranjivosti. <h3>Zavisnost od stranih tržišta</h3> Zavisnost od uvoza znači da svaka spoljnopolitička kriza, promjena cijena (posebno energenata, hrane, vozila), ili logistički poremećaj direktno pogađa građane i firme. Crna Gora nije samodovoljna – ni u hrani, ni u tehnologiji, ni u osnovnim proizvodima. <h3>Slabost izvozne baze</h3> Osnovni izvozni proizvod je struja – niske dodatne vrijednosti. Nema diversifikacije ni razvoja industrije koja stvara veći profit (IT, poljoprivreda s prerađivačkom komponentom, farmacija). <h3>Nestabilan devizni priliv</h3> Kako Crna Gora koristi euro, a ne emituje sopstvenu valutu, oslanja se na izvoz, turizam i strane investicije za devizni priliv. Ako se smanji izvoz i/ili dođe do pada turizma, biće manjak eura u opticaju, što vodi u recesiju, zaduživanje ili socijalne rezove. <h3>Uvozna inflacija</h3> Rastući uvoz u kombinaciji sa slabim izvozom često povlači uvoznu inflaciju – cijene rastu jer su podložne globalnim promjenama, a država ne može sopstvenom proizvodnjom da amortizuje udar. <h3>Šta se mora hitno uraditi?</h3> 1. Podsticaji domaćoj proizvodnji – subvencije, poreske olakšice, edukacija i infrastruktura za poljoprivredu, prehrambenu i laku industriju. 2. Diversifikacija izvoza – razvoj sektora poput IT-a, drvne i tekstilne industrije s fokusom na izvoz. 3. Investicije u proizvodnju prozivoda visoke dodatne vrijednosti – ne samo izvoz struje, već ulaganja u energetske tehnologije, skladištenje, i pametne mreže. 4. Obrazovna reforma i inovacije – ulaganje u tehničko obrazovanje, startapove i preduzetništvo. <h3>Stanje neodrživo</h3> Crnogorska ekonomija je vrlo ugrožena ako se nastavi ovakva struktura uvoza i izvoza. Spoljnotrgovinski deficit od gotovo 1,5 milijardi eura za pola godine je dugoročno neodrživ. Bez hitnih reformi, Crna Gora ostaje ranjiva, zavisna i ekonomski neotporna. Rastući spoljnotrgovinski deficit jasno signalizira da Crna Gora mora redefinisati ekonomske prioritete. Vrijeme je za konkretne mjere koje će ojačati domaću proizvodnju, diversifikovati izvoz i smanjiti prekomjernu potrošnju na uvozne proizvode. U suprotnom, ekonomija ostaje ranjiva i previše zavisna od spoljnog faktora. <h3>Ranjiva ekonomija</h3> Crna Gora je u prvih pet mjeseci 2025. godine zabilježila ukupan obim spoljnotrgovinske robne razmjene od 1,91 milijardu eura, što predstavlja rast od 4,1% u odnosu na isti period prethodne godine, podaci su Monstata. Ipak, iza pozitivne dinamike razmjene krije se sve izraženiji disbalans između uvoza i izvoza koji dodatno naglašava strukturnu ranjivost crnogorske ekonomije. Izvoz robe u posmatranom periodu iznosio je 237,1 milion eura – što je pad od 5,8% u poređenju s istim periodom lani. Istovremeno, uvoz je porastao za 5,7% i dostigao 1,67 milijardi eura. Ovakva kretanja dovela su do značajnog pogoršanja pokrivenosti uvoza izvozom, koja je pala sa 15,9% na svega 14,2%. Najveći izvozni adut Crne Gore i dalje su mineralna goriva i maziva, prije svega električna energija, koja je činila više od 25% ukupnog izvoza. Ovakva zavisnost od jednog sektora, pri čemu se radi o robama niske dodatne vrijednosti, ukazuje na ranjivost izvozne baze i potrebu za hitnom diversifikacijom. <h3>Najviše uvozili auta</h3> Uvozna struktura, s druge strane, otkriva snažnu potrošnju i nisku domaću proizvodnju – najviše se uvozilo mašina i transportnih uređaja, među kojima dominiraju drumska vozila sa 178,4 miliona eura. Glavni partneri Crne Gore ostaju regionalni i evropski akteri. U izvozu prednjači Srbija (61,3 miliona), a slijede Švajcarska i BiH. S druge strane, najviše se uvozilo upravo iz Srbije (280,9 miliona eura), zatim iz Kine i Njemačke.

Miraš Dušević

1084x550

Crna Gora tone u uvoznu jamu, rizik po građane sve veći

Švajcarski izvoz oštro je smanjen u maju, uz dvocifreni pad isporuka hemijskih i farmaceutskih proizvoda i satova, pokazali su podaci carinske uprave.
Ukupni švajcarski izvoz realno je u maju na mjesečnom nivou potonuo 10,2 odsto, gotovo trostruko snažnije nego u aprilu, prenosi SEEbiz.
Pritom je samo izvoz hemijskih i farmaceutskih proizvoda pao 18,7 odsto. Još je snažnije potonuo izvoz satova, 20,3 odsto.
Uvoz se stabilizovao i porastao 0,5 odsto, nakon 10,4-odstotnog pada u aprilu.
Švajcarska je u maju bilježila višak u robnoj razmjeni sa svijetom od 1,98 milijardi CHF ili 2,4 milijarde USD, manji 64 odsto nego u prethodnom mjesecu.
Podaci udruženja proizvođača satova pokazuju pad izvoza od 9,5 odsto u odnosu na prošlogodišnji maj, uglavnom zbog smanjenih isporuka na američko tržište. U aprilu je dostigao najviši nivo otkada udruženje objavljuje podatke budući da su uvoznici nastojali da preduhitre nove američke carine.

1250x600

Švajcarski izvoz oštro pao u maju

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u januaru je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 282,5 miliona eura, što je 2,6 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 43,3 miliona eura, što je 6,4 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je iznosio 239,2 miliona eura i veći je 4,5 odsto.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 18,1 odsto i manja je u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je iznosila 20,2 odsto - navodi se u saopštenju.
U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 17,8 miliona eura koje čine električna energija 15,7 miliona eura i ostalo.
U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 59,4 miliona eura, koje čine drumska vozila 26 miliona eura i ostalo.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 9,1 milion eura, Bosna i Hercegovina 6,4 miliona i Švajcarska 4,9 miliona eura.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 39,3 miliona eura, Kina 33,2 miliona eura i Njemačka 22,2 miliona eura.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Spoljnotrgovinska robna razmjena 282,5 miliona eura

Izvoz ruskog prirodnog gasa u Evropu, gasovodima iz sovjetske ere koji prolaze kroz Ukrajinu, zaustavljen je u prvim satima nove godine jer je tranzitni ugovor istekao, a zaraćeni Moskva i Kijev nisu uspjeli da postignu dogovor o nastavku protoka.
Ruski energetski div Gasprom saopštio je u srijedu da je izvoz gasa preko Ukrajine u Evropu zaustavljen u osam sati po moskovskom vremenu jer je ugovor o tranzitu istekao.
Ukrajina je u srijedu saopštila da je tranzit ruskog prirodnog gasa preko njene teritorije obustavljen od sedam sati ujutro po lokalnom vremenu, pozivajući se na „nacionalnu bezbjednost".
- Zaustavili smo tranzit ruskog plina. Ovo je istorijski događaj - poručio je ministar energetike German Galuščenko.
Izjava kijevskog ministarstva energetike uslijedila je nakon isteka petogodišnjeg ugovora između Gazproma i ukrajinskog Naftogaza.
- Rusija gubi svoja tržišta, pretrpeće financijske gubitke. Evropa je već donijela odluku o odustajanju od ruskog gasa - rekao je.
Zatvaranjem najstarije ruske gasne rute prema Evropi okončana je decenija napetih odnosa izazvanih ruskim zauzimanjem Krima 2014. Ukrajina je sljedeće godine prestala da kupuje gas od Rusije.
Zaustavljanje dotoka gasa očekivalo se zbog rata, koji je započeo u februaru 2022. Ukrajina je bila nepokolebljiva da neće produžiti ugovor.
Tranzit gasa preko Ukrajine činio je otprilike polovinu ukupnog ruskog izvoza gasa gasovodima u Evropu.
Rusija još izvozi gas kroz Turski tok na dnu Crnog mora.
TurkStream ima dvije linije – jednu za tursko tržište, a drugu za potrošače u srednjoj Evropi, uključujući Mađarsku i Srbiju.
Evropska unija udvostručila je napore da smanji zavisnost od ruske energije nakon izbijanja vojnog sukoba u Ukrajini 2022, tražeći alternativne izvore.
Preostali kupci ruskog gasa preko Ukrajine, poput Slovačke i Austrije, takođe su dogovorili alternativne opcije.
Austrija je u decembru odlučila da raskine dugoročni ugovor s Gaspromom, Slovačka je zaprijetila Kijevu osvetom.
Slovački čelnik Robert Fico, jedan od rijetkih saveznika Kremlja unutar EU-a, osudio je odluku Kijeva i kao odgovor otputovao u Moskvu kako bi se sastao s Putinom.
- Prihvatanje jednostrane odluke ukrajinskog predsjednika potpuno je iracionalno i pogrešno - pisao je Fico Briselu, ističući „veliki finansijski učinak u kompikovanom međunarodnom periodu“.
Slovački premijer zapretio je prekidom dostave električne energije koja je Ukrajini očajnički potrebna je je njena energetska infrastruktura oštećena gotovo trogodišnjim ruskim bombardovanjem.
Moldavija, nekada dio Sovjetskog Saveza, jedna je od najteže pogođenih zemalja. Kaže da će sada morati da uvede mjere za smanjenje potrošnje gasa za trećinu i proglasila je 60-dnevno vanredno stanje.
Ukrajina se sada suočava s gubitkom od 800 miliona dolara godišnje u tranzitnim naknadama iz Rusije, dok će Gasprom izgubiti blizu pet milijardi dolara u prodaji gasa.

Zaustavljen izvoz ruskog gasa u Evropu preko Ukrajine: Istekao ugovor o tranzitu

Crna Gora je za prvih deset mjeseci uvezla roba u vrijednosti 3,4 milijarde eura, a izvezla sedam puta manje.
- U odnosu na isti period prošle, ove godine je izvoz bio manji za 15 odsto, a uvoz veći za više od šest odsto - saopštio je Monstat.
Rast spoljnotrgovinskog deficita negativna je slika crnogorske ekonomije, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
- Do oktobra smo imali svega 14,1 odsto pokrivenost uvoza izvozom.To je istorijski minimum koji je Crna Gora zabilježila - kaže Mulešković.
Smatra da se posljednjih godina ništa nije uradilo za razvoj realne ekonomije.
Pokrivenost uvoza izvozom je do oktobra prošle godine bila 17,6 odsto.
Crna Gora je najviše uvozila iz Srbije, Kine i i Njemačke.
<h2>Hrana - 15 puta veći uvoz nego izvoz</h2>
Crna Gora je uvezla hranu za 600 miliona eura, a izvezla 42 miliona.
- Imamo zaista ogroman deficit. To je tužna, porazna slika našeg prerađivačkog sektora, a i poljoprivrede - kaže za RSE predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori, Milutin Đuranović.
Ocjenjuje da stepen pokrivenosti uvoza izvozom neće preći šest-sedam odsto.
- Izvjesno je da aktivnosti nadležnih ne daju rezultate. I da želimo da kažemo suprotno - cifre nas demantuju. I to je veoma zabrinjavajuće - kaže Đuranović.
I za Muleškovića su podaci o uvozu hrane alarmantni.
- U nekom narednom periodu to može predstavljati veliki problem, posebno kad imamo određene turbulencije na međunarodnom tržištu - kaže on.
Mulešković ističe i da ovakav odnos uvoza - izvoza direktno utiče na formiranje cijena u Crnoj Gori.
- Kad imate uvozno-zavisne proizvode možete da očekujete mnogo veće cijene upravo zbog svih troškova koje treba platiti da se roba doveze u Crnu Goru - dodaje on.
U strukturi uvoza hrane najviše je potrošeno na uvoz voća i povrća više od 100 miliona.
Đuranović kaže da Crna Gora ne može da proizvodi rižu i banane, ali ukazuje na nedovoljnu iskorišćenost domaćih potencijala.
- Uvoz od 80 miliona eura mliječnih proizvoda i jaja je poraz za Ministarstva poljoprivrede - navodi Đuranović.
<h2>Izvoz struje, pića...</h2>
Crna Gora je ove godine najviše izvozila struju - više od 75 miliona eura.
Ali je i tu došlo do pada u odnosu na isti period 2023, kada je 190 miliona eura iznosio izvoz električne energije.
Na drugom mjestu je izvoz pića - više od 32 miliona.
Približno toliko je izvoz medicinskih sredstava i farmaceutskih proizvoda, te drveta i plute.
Upravo strukturu izvoza problematizuje Mulešković, ukazujući da se u najvećoj mjeri izvozi struja.
Napominje da se 2025. očekuje remont Termoelektrane Pljevlja.
- Zbog njene rekonstrukcije izvoz će biti manji i moraćemo da uvozimo struju pa ćemo imati još veći problem u trgovinskom deficitu. To će direktno uticati na rast Bruto društenog proizvoda u 2025. što može dodatno ugroziti ekonomiju i planove Vlade za narednu ali i kasnije godine - smatra on.
<h2>Gdje su problemi?</h2>
Mulešković smatra da je za popravljanje spoljnotrgovinskog deficita Crnoj Gori neophodna diversifikacija ekonomije i razvoj nerazvijenih sektora, od poljoprivrede i proizvodnje do i IT industrije.
- Bez toga ne možemo poboljšati naš trgovinski deficit. Moramo biti veoma jasni - zemlja kao što je Crna Gora bez proizvodnje, ne može da očekuje dugoročno održiv ekonomski rast i razvoj - ističe on.
Ukazuje i na balast zapošljavanja u javnom sektoru.
- Kao jedna od najmanjih država imamo najveći procent zaposlenih u javnom sektoru, odnosno 30 odsto svih zaposlenih u državi - zato rastu neproduktivni troškovi države, a smanjuju se ulaganja u privredu - navodi Mulešković.
Bužetom je planirano svega 280 miliona za kapitalne projekte, a za plate zaposlenih u javnom sektoru 717 miliona.
<h2>Rješenje u domaćoj proizvodnji</h2>
Glavni uzroci za stanje u ekonomiji su smatra Đuranović nedovoljno razvijena svijest odgovornih za ekonomsku politiku, koji ne promovišu dovoljno domaću proizvodnju.
Napominje i da je ključna i promjena svijesti građana, potrošača, koji moraju znati o benefitima kupovine domaćih proizvoda.
- Čim kupite domaći proizvod novac ostaje ovdje. I svaki kupac treba da zna da kupovinom uvoznih proizvoda investira u drugu državu -kaže Đuranović.
On to prezentuje na primjeru u sektoru mljekarstva.
- Ako kupite domaće mlijeko bukvalno 90 odsto novca ostaje u Crnoj Gori. A kad kupite uvozno tih 90 odsto odlazi drugoj državi. To je porazno - dodaje on.
Crna Gora za razliku od Srbije, Hrvatske i zapadnih država po pitanju promocije domaćih proizvođača hrane ne preduzima ništa kaže Đuranović.
- Ako preduzima rezultati je demantuju. Francuska je na primjer prepoznata po dobrim vinima, ali se ta vina se ne mogu naći na tržištu Španije ili Italije jer te države štite svoj vina - riječi su Đuranovića.
Smatra da država može da odigra ključnu ulogu.
- Ne možete te tako lako doći do tržišta Srbije i Albanije jer je ona favorizovala domaće proizvode. A sa druge strane oni vrlo lako dolaze do našeg tržišta - ističe on.
Duranović tvrdi da Vlada treba da odigra ključnu ulogu.
- Pogledajmo kako to rade vlade Srbije, Hrvatske i Albanije i naučimo nešto od njih. Ne treba da otkrivamo toplu vodu - zaključio je Đuranović.
Prema preliminarnim podacima Monstata ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za januar -oktobar 2024. iznosila je 3,9 milijardi eura,
To je rast od 3,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA-e i sa Evropskom unijom.

U Crnoj Gori sedam puta veći uvoz od izvoza

Kineske vlasti danas su saopštile da u potpunosti zabranjuju izvoz u SAD rijetkih metala galijuma, germanijuma i antimona i visoko-tehnoloških materija koje mogu da se koriste u vojne svrhe, kao odgovor na američko ograničenje uvoza poluprovodnika i proizvoda koji ih sadrže.
Kinesko ministarstvo trgovine najavilo je taj potez mjesec dana nakon što je Vašington proširio spisak kineskih proizvođača koji će biti podložni kontroli, a koji proizvode kompjuterske čipove, softver i memorijske čipova potrebne za napredne aplikacije.
&nbsp;Eskalacija trgovinskih odnosa uslijedila je nakon što je novoizabrani predsjednik SAD DonaldTramp zaprijetio da će jako podići carine na uvoz iz Kine i drugih zemalja.
- Kina je uložila snažan protest Americi zbog novih mjera u vezi sa kontrolom uvoza poluprovodnika, sankcija protiv kineskih kompanija i zlonamjernog gušenja tehnološkog napretka Kine - rekao je danas portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Lin Đian na redovnom brifingu.

Kina zabranila izvoz rijetkih metala u SAD

Vlada Rusije saopštila je da će privremena zabrana izvoza benzina biti ukinuta za proizvođače goriva i produžena do 31. januara naredne godine za sve ostale izvoznike.
- Privremena zabrana izvoza benzina, uvedena do kraja ove godine, produžena je do 31. januara naredne godine - saopštila je Vlada i dodala da se ograničenje neće odnositi na isporuke koje vrše direktni proizvođači naftnih derivata.
Prihvatljivi proizvođači uključuju preduzeća sa proizvodnim kapacitetom većim od milion tona godišnje, prenosi Capital.ba.
Odluka je donesena da bi se održala stabilna situacija na domaćem tržištu, podržala ekonomija prerade nafte i suzbio takozvani sivi izvoz benzina, što podrazumijeva šemu u kojoj trgovci kupuju gorivo po nižoj cijeni na domaćem tržištu i prodaju ga u inostranstvu po višoj.
Rusija je od 1. marta uvela zabranu izvoza benzina u inostranstvo, osim u zemlje Evroazijske ekonomske unije, koja je privremeno obustavljena krajem maja i ponovo uvedena u avgustu.

Moskva odobrila izvoz benzina

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: izvoz