Vlada Crne Gore nije dala suštinski <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/Pismo-4.pdf">odgovor </a>na pitanja koja su joj u <a href="https://spcommreports.ohchr.org/TMResultsBase/DownLoadPublicCommunicationFile?gId=30354">pismu</a> prije dva mjeseca uputile tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satterthwaite, Irene Khan i Mary Lawlor, u kojem su izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog medijskih i onlajn napada visokih zvaničnika vladajuće partije Demokrata na advokata Veselina Radulovića - zbog toga što je obavljao svoj posao - kao i na izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA) Teu Gorjanc-Prelević - zbog njene odbrane prava advokata i garancija pravičnog postupka.
Vlada, kako su naglasili u Akciji za ljudska prava (HRA), iz ugla jednog svog ministra ne odgovara konkretno na postavljena pitanja, već izvjestiteljkama pretežno prepričava međunarodne standarde ljudskih prava. To, prema ocjeni HRA, ukazuje na izbjegavanje odgovornosti.
- One su upozorile da takvi napadi mogu imati zastrašujući efekat na advokate, branitelje ljudskih prava i civilno društvo u cjelini. Izvjestiteljke su zatražile od Vlade da: dostavi informacije o navodima, objasni koje mjere preduzima radi zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević, navede garancije da advokati mogu raditi bez pritiska i ometanja, objasni kako država obezbjeđuje bezbjedno okruženje za branitelje ljudskih prava i slobodu izražavanja - ukazali su u HRA.
Oni ističuda je očigledno da nijesu preduzete mjere zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević, niti da je dato neophodno uvjerenje Vlade da će se na kritike ubuduće odgovarati argumentovano, bez neprimjerenih prijetnji i pokušaja diskreditacije advokata i aktivista s pozicija moći.
- Ovakav ishod nipodaštava civilni sektor i ne doprinosi predstavljanju Crne Gore kao najuspješnije države kandidata za članstvo u Evropskoj uniji - zaključili su u HRA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada bez suštinskih odgovora na pitanja specijalnih izvjestiteljki UN-a o napadima Demokrata na Radulovića i Gorjanc-Prelević

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Marija Žižić

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Rukometašice Crne Gore doživjele su drugi poraz na Svjetskom prvenstvu. U duelu drugog kola glavne runde, od naše reprezentacije bolja je bila Njemačka, rezultatom 36:18 (16:6).
Rezultat govori sve – pratili smo dominaciju domaće selekcije, kojoj 'lavice' nijesu mogle parirati.
U pitanju je, pritom, najteži poraz naše reprezentacije u istoriji. Do sada je neslavan rekord datirao sa EHF Eura 2022, sa utakmice protiv Holandije (25:42).
Današnja utakmica u Dortmundu zapravo je riješena u uvodnih 15 minuta. Za sve to vrijeme, Crna Gora nije postigla niti jedan gol, a na semaforu je bilo 9:0. I to najbolje govori o tome kako je moćna bila suparnička selekcija u odbrani.
No, što se eventualnog plasmana u nokaut fazu tiče, ništa nije izgubljeno. Sve će biti odlučivano u subotu.
Sa druge strane, Njemačka je osigurala prvo mjesto u grupi.
Meč je počeo sjajnim izdanjem golmanki – Katarina Filter skinula je tri zicera, a Armel Atingre dva, odbranivši uz to i sedmerac. Međutim, nakon 10 minuta Njemačka je vodila 6:0.
Njemice su bile toliko moćne i agresivne u odbrani da 'lavice' tokom više uzastopnih napada nijesu mogle ni do prilike za šut. A i kada bi konačno uspjele u tome – Filter bi branila, da bi Berend u 11. minutu povećala na 7:0.&nbsp;
Suzana Lazović do tada je već iskoristila dva tajm-auta, pokušala je na sve načine da motiviše igračice, ali nije uspijevala u tome. I sljedeći je napad prokockan, i to jeftino – izgubljenom loptom. Na drugoj strani je pogodila Lojter i rezultat je djelovao nadrealno – 8:0. Uskoro je četvrti put pogodila Berend i u 15. minut su domaće ušle uz vođstvo 9:0.
I najzad, nakon punih 15 minuta - Crna Gora se pomjerila sa nule. Trivić je probila suparničku odbranu (9:1).
Jako teško išlo je i u ostatku prvog dijela. Do 22. minuta, Jelena Vukčević dala je dva gola, od čega jedan iz sedmerca, no Njemice su već bile u dvocifrenom plusu (13:3).
Uslijedili su golovi Jauković, Bulatović i Trivić, te je Crna Gora u završna tri minuta ušla uz osam golova minusa (14:6). No, pri odlasku na odmor bilo je 16:6.
U istom ritmu nastavljeno je drugo poluvrijeme, a Njemačka je nakon 38 minuta igre bila na dotad maksimalnih 13 golova razlike (22:9).
U 43. minutu, Filter je upisala 11. odbranu, a potom postigla i - treći večerašnji pogodak.&nbsp;
Ako je za utjehu - Crna Gora je u uvodnih petnaestak minuta drugog poluvremena postigla više pogodaka nego u čitavom prvom.
Meč se polako bližio kraju, a nikakvih većih promjena nije bilo.
Za Crnu Goru subota će biti "dan D". Računica je jasna - protiv Srbije moramo trijumfovati, a onda ćemo najvjerovatnije čekati i ishod utakmice Njemačka - Španija.
Drugo kolo: Srbija - Farska Ostrva 31:31, Njemačka - CRNA GORA 36:18, Španija - Island (20:30).
Tabela: Njemačka 8, Srbija 5, CRNA GORA 4, Farska Ostrva 3, Španija 2, Island 0.

"Lavice" nemoćne protiv Njemica, subota "dan D"

Njemačko Ministarstvo za ekonomiju i energetiku je danas najavilo da će 100 miliona eura preko državne banke KfW uplatiti u Fond za podršku energetici Ukrajine (UESF), u kojem je već 1,3 milijarde eura.
Kijev će tako finansirati rezervne djelove i opremu za uništenu energetsku infrastrukturu.
- Nećemo ostaviti ukrajinski narod na cjedilu. Zaštita snabdijevanja energijom znači zaštitu ljudi - rekla je ministarka ekonomije Katerina Rajhe.
U svjetlu nedavnih istraga ukrajinskih antikorupcijskih vlasti, Rajhe je rekla da će KfW cstrogo osigurati poštovanje svojih propisa.&nbsp;
- Ministarstvo kontinuirano prati pravilno korporativno upravljanje ukrajinskih energetskih kompanija - dodala je ministarka.
Pored još jednog nedavnog paketa pomoći od 60 miliona eura, njemački doprinos UESF će ove godine dostići ukupno 550 miliona eura, što je najveći pojedinačni doprinos tom fondu, navelo je Ministarstvo.
Berlin, glavna evropska podrška Kijevu, obećao je 11,5 milijardi eura vojne pomoći tokom 2026. godine, prenio je pariski Le Mond.

Berlin obećao još 100 miliona eura pomoći energetici Ukrajine

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno sa uslovima za povremenu kišu u drugom dijelu dana i tokom noći, a najviša temperatura vazduha iznosiće 17 stepeni.&nbsp;
U višim planinskim predjelima na sjeveru tokom noći je moguć snijeg ili susnježica.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, krajem dana slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 12, a najviša dnevna od pet do 17 stepeni.

Sjutra pretežno oblačno, povremeno kiša

Gdje god postoji prostor za destabilizaciju, Rusija će ga iskoristiti, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa analitičar crnogorskog Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Draško Jabučanin.
Iz DFC-a su u posljednjoj analizi o ruskom uticaju ukazali na strategiju te zemlje prema državama koje su u različitim stadijumima evroatlantskih integracija.
Posebno su istakli sličnosti u slučaju Crne Gore i Moldavije.
- Zapadni Balkan i Moldavija u ruskoj strategiji destabilizacije služe istom cilju – da pokažu Zapadu da su poluge moći i uticaja i dalje u rukama Kremlja uprkos sankcijama i političkoj izolaciji - ističe Jabučanin.
Rusija se gotovo četiri godine nalazi pod sankcijama, nakon invazije na susjednu Ukrajinu.
Bez obzira koja je država bila meta u posljednjih deset godina, Moskva, prema njegovim riječima, koristi iste metode kako bi uticala na demokratske procese, prije svega dezinformacije, vjerske organizacije i tajne službe.
Iz Ambasade Rusije nijesu odgovorili na upit RSE - da li je njihov cilj slabljenje proevropskog kursa Crne Gore, kompromitovanje institucija i kreiranje atmosfere političke nestabilnosti.
Ambasador Rusije nedavno je optužio vlasti za neprijateljstvo prema Moskvi.
<h2>Izborne paralele</h2>
U Moldaviji su u septembru 2025. održani parlamentarni izbori koji su viđeni kao ključno opredjeljivanje ove istočnoevropske zemlje između Brisela i Moskve.
Nedjelju dana uoči izbora, moldavske vlasti su uhapsile desetine osoba zbog sumnje za pripremanje masovnih nemira. Ispostavilo se da je većina obučavana u Srbiji.
Naime, istraga je pokazala da su ruske službe bezbjednosti formirale u Srbiji kamp za specijalnu obuku moldavskih i rumunskih državljana pod plaštom vjerskog hodočašća.
Instruktori su ih podučavali taktikama uličnih nemira, probijanja policijskih kordona i upotrebe oružja: "Glavni cilj ruske paraobavještajne operacije bio je podsticanja nereda i nemira u slučaju pobjede proevropske većine na izborima u Moldaviji".
Ubjedljivu pobjedu na tim izborima je osvojila proevropska stranka predsjednice Maje Sandu.
Ove izbore u DFC-u su uporedili su pokušajem "državnog udara" na dan izbora 2016. u Crnoj Gori.
Taktike nasilnih protesta i specijalnih sredstava planiranih u Moldaviji identične su onima u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore u slučaju poznatom kao državni udar iz 2016, ističe DFC.
Optuženi su namjeravali da na dan parlamentarnih izbora izazovu nemire, sukobe sa policijom i spriječe članstvo Crne Gore u NATO.
Za organizaciju i finansiranje operacije optuženi su ruski agenti Eduard Šišmakov i Vladimir Popov.
Među optuženima je osam srpskih državljana i tri crnogorska, među kojima i sadašnji predsjednik Skupštine Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević.
Viši sud ih je najprije osudio na zatvorske kazne, a u ponovljenom suđenju oslobodio. Odluka nije pravosnažna.
<h2>"Srbija kao centralno čvorište za aktivnosti GRU"</h2>
I u slučaju Moldavije 2025. i Crne Gore 2016, zabilježena je aktivnost agenata ruske vojne obavještajne službe GRU sa ciljem destabilizacije države izazivanjem nemira, finansiranjem kriminogenih struktura i nasilnim protestima, ističe DFC.
- U oba slučaja Srbija je poslužila kao centralno čvorište za paraobavještajne aktivnosti GRU. Među dokazima o planiranim nelegalnim aktivnostima u Crnoj Gori su fotografije, snimci, uniforme, direktna priznanja i zaplijenjeni novac u iznosu 125.000 eura, što su potvrdili istražni organi Srbije - kazali su u DFC-u.
Zajednički imenitelj nije samo taktičko djelovanje operativaca na terenu, već integraciona faza u kojoj su se nalazile obje države.
Crna Gora je 2016. godine bila na pragu ulaska u NATO, a izbori u Moldaviji 2025. godine bili su ključni za buduću integraciju te države u EU.
<h2>"Moldavski scenario"</h2>
U DFC-u upozoravaju da se u Crnoj Gori od 2020. kreiraju uslovi za potencijalni moldavski scenario, koji ima za cilj slabljenje proevropskog kursa države i kreiranje političke nestabilnosti koja pogoduje interesima Rusije.
- Instrumentalizacija proruskih partija, infiltracija vjerske zajednice u političku sferu, snažna propagandna kampanja kroz proruske medije i društvene mreže, te ciljano podsticanje društvenih i etničkih podjela neosporno se reflektuju i u crnogorskom kontekstu - navodi se u analizi DFC-a.
Te 2020. godine smijenjena je trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, a vlast je preuzela koalicija čija su okosnica partije prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta i Demokrata.
Vlada Crne Gore ima cilj da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU.
Godinu prije toga trebalo bi da budu održani redovni parlamentarni izbori.
<h2>Uticaj preko Moldavske i Srpske pravoslavne crkve</h2>
DFC je paralelu konstatovao i u djelovanju crkve.
U slučaju posljednjih moldavskih izbora septembra 2025, ključnu ulogu u širenju antievropske propagande imali su sveštenici Moldavske pravoslavne crkve.
Novinska agencija Rojters piše da su sveštenici godinu uoči tih izbora išli na plaćena hodočašća u Rusiju a potom, po povratku u Moldaviju, dobijali sredstva za osnivanje desetina Telegram kanala putem kojih su upozoravali na opasnosti od evropskih aspiracija moldavskih vlasti.
Zajednički narativ bio je borba za tradicionalne vrijednosti pod plaštom predavanja o zajedničkoj vjeri i ljubavi pravoslavlja.
U balkanskom kontekstu, Srpska pravoslavna crkva (SPC) ima identičnu mobilizacionu moć koja je čini ključnim posrednikom ruskog uticaja, ističe DFC.
- Prije lokalnih izbora u Kotoru i Podgorici septembra 2024, SPC je iskoristila kompletnu svešteničku mrežu koja je na ceremonijama i liturgijama isticala ključnu ulogu čuvanja vjere, naroda i svetinja kao uvod u izbornu kampanju - navode u DFC-u.
Dodaju da su se ključni ljudi crkve stavili u funkciju prosrpskih i proruskih partija, pokušavajući da direktno utiču na izborni rezultat.
Vlast u tim gradovima čine partije bliske SPC.
<h2>Odgovor Mitropolije SPC u Crnoj Gori</h2>
Iz Mitropolije SPC su na upit RSE o navodima da su ključni posrednik ruskog uticaja odgovorili da su navodi DFC "prazni, lažni i zlonamjerni"
- Neutemeljene tvrdnje tzv. DFC o Crkvi ... su opasne i, očigledno, sračunate laži, koje za cilj imaju samo nanošenje štete SPC, iz ko zna kakvih i ko zna čijih interesa - navodi se u odgovoru.
Potom tvrde da crkva nije bila angažovana u izbornim kampanjama ni u Podgorici ni u Kotoru.
- Crkva se, zbog ozbiljne pravne ugroženosti, vrlo otvoreno zalagala za promjenu vlasti 2020. godine, ali se ni tada ni sada nije bavila niti će da se bavi stranačkim kampanjama - ističe se.
Navode da je besmislica prozivati Crkvu da njena zalaganja za "vjeru, narod i svetinje" predstavljaju uvod u izbornu kampanju.
- U Crnoj Gori ne postoji hibridna aktivnost Srpske pravoslavne crkve - zaključuju u odgovoru RSE.
<h2>Država ključna u borbi protiv ruskog uticaja</h2>
Ključnu ulogu u suzbijanju napora Kremlja treba da imaju institucije sistema, smatra Draško Jabučanin iz DFC-a.
- Koje bi djelovale proaktivno protiv posredničkih (proksi) pokušaja destabilizacije i operacija uticaja na javno mnjenje. Sa druge strane, strateška komunikacija donosioca odluka treba da ukaže građanima na važnost EU integracija, kao i na motive trećih stana da zaustave taj proces - kazao je on.
Evropska komisije je u posljednjem izvještaju preporučila Crnoj Gori da uloži dodatne napore u borbi protiv stranog miješanja i dezinformacija. U cilju izgradnje otpornosti na hibridne prijetnje, predloženo je usvajanje strategije i akcionog plana.
Crna Gora je u ovom trenutku najbliža članstvu u EU, sa otvorenim svim i zatvorenim sedam od 33 pregovaračka poglavlja.
Vlada Crne Gore ima cilj da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU.

Ruski uticaj– zajednički izazov Crne Gore i Moldavije

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;