Glavna i odgovorna urednica M portala, Danica Nikolić, u emisiji 24 sata na Televiziji E istakla je da je u najnovijem izvještaju Evropske unije o Crnoj Gori, prvi put u Poglavlju 24 - koje se odnosi na pravdu, slobodu i bezbjednost korišćen termin „nazadovanje“.
- Ono što je karakteristično, a što vlast ne pominje jer im nije u interesu, jeste da se u poglavlju koje se bavi ključnim pregovaračkim pitanjima prvi put koristi ovaj termin. Izvještaji, ne samo ovaj, nego svi koji budu slijedili do članstva Crne Gore u punopravnom članstvu EU, biće sve oštriji. Retorika EU se zaoštrava i, iako zadržava diplomatski ton, upozorenja postaju sve konkretnija,“ rekla je Nikolić.
Posebnu pažnju, podsjeća Nikolić, izvještaj obraća na sektor bezbjednosti i pritiske na medije.
- U dijelu koji se odnosi na medije, nalaze se otvorene kritike upućene čelnicima sektora bezbjednosti zbog pritiska na medije. Kada čitate taj izvještaj, tu su portretisani čelni ljudi sektora bezbjednosti i Demokrata. Govorim konkretno o ministru Draganu Krapoviću i šefu poslaničkog kluba Demokrata Borisu Bogdanoviću. Ne pominju im se imena i neće ni biti pomenuta, ali oni su portretisani kroz taj izvještaj zbog retorike koju su koristili kada su mediji u pitanju i zbog pritisaka koje su vršili na medije u prethodnom periodu - istakla je Nikolić.&nbsp;
<h2>Proces članstva Crne Gore u EU - realni rokovi i izazovi</h2>
Nikolić je naglasila da je trenutna retorika vlasti o punopravnom članstvu 2028. godine preuranjena.
- &nbsp;To je proces koji može da potraje jako dugo, na koji može da utiče svaka država pojedinačno - kao što je bio slučaj kada je Hrvatska ulazila u EU, čiji je prvi susjed Slovenija dosta držala na stendbaju njihovo punopravno članstvo. Naravno, stvari su se na kraju riješile, ali takođe moram podsjetiti da je Hrvatska u EU ušla pod mnogo lakšim pregovaračkim uslovima nego što je to slučaj sa Crnom Gorom i ostalim državama kandidatkinjama koje su danas u opticaju za punopravno članstvo - objasnila je Nikolić.
Prema njenim riječima, administrativni i zakonodavni uslovi - uključujući usvajanje zakona, uredbi i prilagođavanje evropskom zakonodavnom sistemu mogu biti ispunjeni do 2028. godine, ali to ne garantuje automatsko članstvo.&nbsp;
Više pažnje, naglašava Nikolić, mora biti posvećeno benefitima članstva za građane Crne Gore, umjesto da se fokus stavlja isključivo na formalno ispunjavanje uslova.
- Nijesam sigurna, ali administrativni uslovi - usvajanje zakona, uredbi, prilagođavanje evropskom sistemu, zakonodavnom okviru itd. – moguće je da budu ispunjeni do 2028. uz veliko insistiranje EU, jer je Briselu jako stalo da u ovom trenutku pokaže da proces pridruživanja nije mrtav. Oni priželjkuju, kako ja volim da kažem, da Evropa pokaže da su Crna Gora i dalje poželjno društvo za članstvo. Što se tiče benefita, meni se čini da se mnogo više mora govoriti o benefitima iz pozicije građanina, iz pozicije svih onih koji žive u Crnoj Gori – šta će oni dobiti članstvom u EU, nego o tome da li je sama država ispunila uslove. Ona će ih ispuniti; pod pritiskom Brisela moraće da ispuni te uslove, i sada smo već preduboko u tom procesu da bismo mogli da se vratimo nazad - dodala je Nikolić.&nbsp;
<h2>Bečićevo "nijesam ništa učinio"&nbsp;</h2>
Nikolić je govorila o izjavi potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića za jedan hrvatski medij.
- Jasno je iz pitanja, tek kad pročitate i Bečićeve odgovore da je taj intervju dogovoren unaprijed. Ne znam da li je plaćen, ali je definitivno urađen onako kako je Bečićeva partija priželjkivala -sveden na mjeru marketinga. Jer imate u odgovoru na prvo pitanje koje se tiče statusa non grata da on ništa nije učinio. Ne, nije on učinio, jesu ljudi iz partije na čijem je on čelu, jesu ljudi iz vlade čiji je on potpredsjednik i ono gdje su počeli svi problemi sa Hrvatskom je bilo usvajanje Deklaracije o genocidu u Jasenovcu, Bečićeva partija je tada glasala za tu deklaraciju - pojasnila je Nikolić.&nbsp;
Nije tačno, ističe Nikolić, da nije ništa uradio, vrlo je aktivno doprinosio pogoršanju odnosa, ne izjavama i direktnim djelovanjem, nego prećutkivanjem stvari koje su radili njegovi partijski drugovi.&nbsp;
- U prvom redu Krapović, pa za njim i svi ostali. On kao potpredsjednik Vlade, i kao bivši predsjednik Skupštine, jedna od najodgovornijih osoba u ovoj državi - makar bi trebalo tako da bude - ne može na takva pitanja da odgovara rečenicama „nijesam ja ništa uradio“ - ukazuje Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, uopšte nije u pitanju on personalno, nije ni Hrvatska njemu uvela status nepoželjne osobe zbog njega lično.
- Dakle, nije u pitanju on lično, nego on kao personifikacija politike koju on predstavlja. To je ono što se u budućem članstvu CG u EU ne može dešavati. Takve politike jednostavno nijesu prihvatljive kada je u pitanju zaoštravanje odnosa sa susjedima - navela je Nikolić.&nbsp;
<h2>Vlast odsječena od realnosti&nbsp;</h2>
Glavna i odgovorna urednica M portala osvrnula se i na ponašanje poslanika u vezi sa socijalnim pitanjima, ističući kontradiktorne odluke vlasti.
- Podsjetiću vas, istoga dana kada se nije glasalo za povećanje dječijih dodataka, ti isti poslanici koji nijesu digli ruke za povećanje dječijih dodataka digli su ruke da sami sebi povećaju plate za 600 eura, u prosjeku – nekom manje, nekom više - kazala je Nikolić.
Ona je dodala da takva odluka pokazuje bahatost, elementarno nevaspitanje i odsječenost od realnosti svijeta u kojem živimo.
Nikolić je naglasila i važnost kontakta političara s građanima.
- Ko god se bavi bilo kojom vrstom posla koja podrazumijeva kontekst s ljudima, kao što je novinarstvo ili politika, mora imati kontakt sa građanima svih slojeva kako bi stekao realnu predstavu o tome kako građani žive. Građani žive izuzetno loše, ne samo oni sa najnižeg sloja - najsiromašniji su uvijek najugroženiji, dodatno pogođeni inflacijom i divljanjem cijena, dok vlast ne preduzima ništa da im olakša položaj - istakla je Nikolić.&nbsp;
Urednica je posebno istakla situaciju penzionera gdje naglašava da shvata penzionere koji su zadovoljni nekim povećanjima koja je Vlada Spajića na početku mandata dala.&nbsp;
- Ali bilo bi dobro da razmisle gdje to povećanje odlazi - u ovom trenutku odlazi na ono što je za tu kategoriju stanovništva prioritet - zdravstvo. Nemamo više doprinose koji idu u Fond za zdravstvo, vidimo da postoje razni problemi, uključujući smjenu direktora, i sve više novca odvajamo od svojih primanja jer nemamo ono što nam je država donedavno garantovala - dobru ili prosječno dobru zdravstvenu zaštitu - zaključila je Nikolić.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Čelni ljudi sektora bezbjednosti i Demokrata portretisani u izvještaju EU zbog pritisaka na medije

Najskuplja žurka na Balkanu” desila se Crnoj Gori kada je počeo da se primjenjuje ekonosmki program Evropa sad jedan. Kad-tad žurka mora da se završi i doći će neko da naplati sve što se pojelo i popilo. Kako se upravlja ekonomijom dobro se vidi i kroz to što je gotovo čitav budžet Crne Gore iskorišćen da bi se rodio jedan politički subjekt, koji je imao ekspanziju rasta, pa drastični pad, a taj trend nastavljen je i danas. Crnoj Gori su potrebne odgovorna politika, održive finansije - kazao je za 24 sata Televizije E međunarodni sekretar Socijaldemokrata i prestavnik Evropskog saveza, Miloš Đuričković.
Dolazi na naplatu to što se ekonomija koristila kao alat za političke ciljeve, kaže Đurković i podsjeća na realnost u kojoj je kupovna moća građana opala, a plate pojela inflacija. Smatra da Crna Gora ulazi u period kada će stvari, ipak, morati da se sređuju.
- Vidim da je premijer (Milojko Spajić) u posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Lijepo je da imamo razvijene odnose sa tom zemljom, pogotovo ekonomske. Mislim da nam to jeste cilj. Ali, može se lako zaključiti što je povod posjete - pokušaj da se, nakon pet godina vladavine, konačno dovede barem jedan strateški investitor u Crnu Goru - kaže Đuričković.
Podsjeća da su troškovi vladajuće većine rasli zahvaljujući predimenzioniranoj administraciji, nekontrolisanoj potrošnji na osnovu putovanja, reprezentacija, ugovora o djelu…
- Neiživljeni su došli na pozicije. Eto, zapalo ih je i gledaju da žive najbolje što mogu. Ali, to mora nečim da se pokrije. Novac koji je treba da stigne u Crnu Goru iz EU fondova, kao dio procesa integracija, zahtijeva da nešto damo za uzvrat. To znači da se moraju sprovesti neke reforme, podići neki standard, prilagoditi evropskim vrijednostima i evropskom standardu. To je za ovu Vladu jako teško, zato što suštinski ne počiva na evropskim vrijednostima. Njihov opstanak na vlasti, načina na koji ostvaruju politički rezultat kroz partijska zapošljavanja, zatim bjesomučno trošenje budžeta, populizam… sve je u suprotnosti sa evropskim standardima i vrijednostima - navodi Đuričković.
<h2>Izvještaj EK&nbsp;</h2>
Govoreći o Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, Đuričković je ocijenio da je, sudeći po dokumentu i izjavama evropskih zvaničnika, namjera da se zadrži EU optimizam, a zavničnoj Podgorici da podrška ne bi li Crna Gora što prije postala nova članica.
- Srećan sam što smo u tom Izvještaju mogli da pročitamo ono što je prethodnih godina falilo. Očigledno je da je Brisel vrlo dobro notifikovao anomalije u društvu, zbog toga i imamo ocjenu nazadovanja u poglavljima 23 i 24. Ali, generalni utisak je da, ipak, idemo naprijed. Rekao bih da je savršena diplomatska poruka Crnoj Gori - mi ćemo vam omogućiti da idete naprijed, ali nemojte da mislite da ćete na ovaj način moći da uđete u Evropsku uniju. To je vrlo jasna poruka - istakao je Đuričković.
<h2>Pismo opozicije Satleru</h2>
Članovi opozicije u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet u pismu šefu Delegacije EU Johanu Satleru problematizuju to što su polasnici većine, pred tim skupštinskim tijelom, za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI) predložili kandidata koji za to ne ispunjava uslove.
- Na nama je, kao opoziciji, da notifikujemo probleme, ukazujemo na prirodu i karakter ove vlasti, kako bi zaštitili interese crnogorskog društva i države. Vrijeme je da riješimo probleme. Trenutno je na putu evropskih integracija najveći problem politika koju reprezentuje Vlada Crne Gore. Dopis koji je opozicija poslala po pitanju izbora revizora pokazuje da ni nakon Izvještaja EK, Vlada ne pokazuje signale da treba konačno da se ponaša u skladu sa onim što su evropski standardi i što se očekuje, već pokušava da stavi još jednu instituciju pod političku kontrolu, radi zloupotrebe - rekao je Đuričković.
<h2>Misteriozna smjena Jokića</h2>
Zašto se pravda traži na putu, a ne u institucijama - pitaju oni koji mjesecima na Kruševom ždrijelu traže odgovornost zbog dva masovna ubistva na Cetinju. Od Vlade, MUP-a i policije traže zvaničnu potvrdu smjene, premještanja ili penzionisanja načelnika Regionlanog centra bezbjednosti „Centar“ Gorana Jokića, kao i objavljivanje analize propusta, bolju komunikaciju sa građanima.&nbsp;
Đuričković kaže da to što nije jasno kakav je status Jokića pokazuje koliko Vlada može da zagrebe po dnu samo da bi se sačuvale fotelje.
- Dvije tragedije na Cetinju su, uključujući i onu koja se dogodila na Bioču, najtužniji dani u modernoj istoriji Crne Gore. Ponašanje funkcionera Vlade, premijera, ministara, je najsramotnije ponašanje u istoriji Crne Gore. Razočaran sam što u društvu, pa još i na takvim pozicijama, imamo ljude koji su spremni da svoje sugrađane, koji su preživjeli takvu tragediju, drže gotovo godinu na magistrali, po suncu, vjetru, kiši. Premijer se jedva udostojio da primi te ljude. Sve što su im obećali - sve su ih slagali. Nijedan zahtjev nijesu ispunili - zaključio je Đuričković.

Portal ETV

Đuričković o izvještaju EK: Brisel je dobro notifikovao anomalije u društvu

Inicijativa predsjednika Skupštine Andrije Mandića za promjenom ustavne prirode države Crne Gore, najvjerovatniji je razlog zbog čega je u „pet do 12“ iz konačne verzije Izvještaja o napretku izostao prijedlog osnivanja tehničke radne grupe za sastavljanje Ugovora o pristupanju, kako je to bilo predviđeno nacrtom, ocijenila je nekadašnja šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.
Premijer Milojko Spajić je tokom premijerskog sata, dan uoči predstavljanja Izvještaja o napretku, saopštio da će Evropska komisija predložiti Savjetu EU sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom i apelovao na poslanike da sav politički fokus usmjere ka tom cilju.
No, dan kasnije Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, tokom predstavljanja Izvještaja, kazao je da će ugovor o pristupanju sa Crnom Gorom na red doći kada se stvore svi uslovi.
Pusić je, odgovarajući na pitanje Portala ETV koliko je realna teza nekih analitičara da je Hrvatska u posljednjem trenutku intervenisala na Izvještaj, a u svjetlu činjenice da su Mandić, njegov koalicioni partner Milan Knežević, ali i potredsjednik Vlade Aleksa Bečić u toj zemlji proglašeni personama non grata, kazala da je to malo vjerovatno.
- Nisam dio vlade, tako da nisam bila direktno uključena u donošenje bilo kakvih odluka, ali je malo vjerovatno da je Hrvatska imala bilo kakve veze s ovim. Hrvatska je zapravo reagovala vrlo blago na inicijative crnogorske Vlade, posebno one koje je započeo sadašnji predsjednik Skupštine i koje je on definitivno podržao – kazala je Pusić odgovarajući na pitanje tokom spejsa na platformi X pod nazivom „Stanje proširenja EU“.&nbsp;
Prema njenim riječima, te inicijative su gotovo uvijek bile tempirane da se dešavaju kada je trebalo donijeti važne odluke u vezi sa napretkom Crne Gore ka Evropskoj uniji.
- Ni sada nije bilo drugačije. U nacrtu je postojala formulacija koja bi bila povoljnija za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, a u posljednjem trenutku je predsjednik Skupštine inicirao izmjene Ustava Crne Gore i promjenu ustavne prirode države. Ako je išta imalo uticaja, onda je to uticalo na promjenu formulacije – kazala je Pusić.&nbsp;
Ona je, govoreći uopšteno o stanju proširenja na Zapadnom Balkanu, kazala da je danas na tom području situacija dramatično drugačija u odnosu na vrijeme kada su političke elite, kao i cijela društva, u ogromnoj većini podržavale članstvo u Evropskoj uniji.
- Međutim, to više nije slučaj u regionu. Ona opšta atmosfera, u kojoj svi žele i očekuju članstvo u Evropskoj uniji, sada je prošlost. Mislim da moramo promijeniti pristup u svih šest zemalja takozvanog Zapadnog Balkana, ali i u Evropskoj uniji prema ovom regionu, koji je evropsko dvorište okružen teritorijom EU, što ga čini previše opasnim za ignorisanje – kazala je ona.&nbsp;
<h2>Nevidljivo u izvještajima</h2>
Pusić je rekla da ono što je iznenađuje u ovogodišnjim izvještajima činjenica da gotovo ništa novo nema u njima.&nbsp;
- Oni su manje-više isti kao prošle godine i godine prije toga, ali su region i zemlje regiona doživjeli dramatične promjene – ocijenila je Pusić.&nbsp;
Prema njenim riječima, u Srbiji više ne postoji većinska podrška za članstvo u EU, več je, prema istraživanjima, svedena između 36 i 38 odsto. Kaže da vladajuće strukture u Sjevernoj Makedoniji nijesu posebno naklonjene EU, a da je u Crnoj Gori na vlasti koalicija čija polovina se protivi članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji
- Oni rade sve što je u njihovoj moći, predvođeni predsjednikom Skupštine, koji je nedavno najavio inicijativu za izmjenu Ustava kako bi Crna Gora izgledala više kao, na primjer, Bosna i Hercegovina. To je veoma zabrinjavajuće. Ništa od ovoga nije vidljivo u izvještajima – kazala je Pusić.
Ovo bi, kako je rekla, trebalo da bude poziv na buđenje za EU.&nbsp;
- Definitivno postoji nova realnost. Postoji novi geopolitički kontekst, sa dosta uplitanja, posebno iz Rusije, kroz različite medijske, ekonomske pritiske i saveze sa lokalnim elitama. Sve je to na djelu. Ali, tu je ono što nazivam „istorijom malih tragedija“, što znači da su propuštene prilike u svakoj zemlji regiona u prošlosti. Sjeverna Makedonija je možda najbolji primjer, ali su i u drugim zemljama načinjene greške – ocijenila je nekadašnja šefica hvatske diplomatije.
<h2>Frustrirajuće prazne priče</h2>
Međutim, kako kaže, nema smisla žaliti za prošlošću.
- Moja poenta je da smatram da proevropske elite u ovim zemljama, koje još uvijek postoje, čak i u zemljama poput Srbije gdhje nijesu na vlasti i nijesu nužno ni vodeće opozicione snage, ali postoje u srpskom društvu. Takve elite postoje i u drugim zemljama i njima je potrebna podrška. Nije im potrebna prazna priča – ocijenila je Pusić.
Ta prazna priča je, kako kaže, izuzetno frustrirajuća, jer se proevropski političari i elite zapravo bore za vladavinu prava, slobodu medija.&nbsp;
- Vladajuće elite u ovim zemljama suzbijaju slobodu medija i sarađuju sa mnogo stranih uticaja iz Rusije. Čuti prazne priče od evropskih institucija zapravo postaje kontraproduktivno i obeshrabrujuće, posebno jer postoji duga istorija takvih priča bez ikakvog napretka. Treba zaista proaktivan pristup, jer ne mislim da ove zemlje treba i mogu, iz perspektive evropske bezbjednosti, da budu ostavljene po strani – navodi Pusić.&nbsp;
Pod proaktivnim pristupom ona misli na nešto slično onome što su nordijske zemlje radile sa baltičkim državama - imati partnere iz demokratski stabilnih članica EU koje bi bile partneri zemalja Zapadnog Balkana i radile sa njima na usklađivanju sa evropskim standardima, reformi zakonodavstva, reformi pravosudnog sistema, usklađivanju njihovog unutrašnjeg poretka sa evropskim kriterijumima.
- Ovo se trenutno ne dešava. Mislim da bi dobro odabrani partneri, stabilne demokratske zemlje članice EU koje rade sa zemljama Zapadnog Balkana, ubrzalo procese. Mislim da bi to bilo u interesu same Evropske unije, a da ne govorimo o društvima zemalja Zapadnog Balkana, za koje je to jedini put do dostojanstvenog postojanja – zaključila je Pusić.

Duško Mihailović

1250x600

1084x550

Pusić: Mandićeva incijativa o promjeni ustavne prirode države najvjerovatnije dovela do izmjena Izvještaja EK u posljednjem trenutku

Postoji realna šansa da mađarska kompanija MOL za jedan do tri dana postigne dogovor sa ruskim Gaspromnjeftom o kupovini većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije, izjavio je danas u Beogradu ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
U intervjuu za RTS, koji će u cjelosti biti objavljen sutra u Jutarnjem programu, Sijarto je rekao da će, ako dogovor bude postignut, odmah biti podnijet zahtjev Kancelariji Ministarstva finansija SAD za kontrolu strane imovine (OFAC) za ukidanje sankcija kompaniji NIS, uvedenih prošle godine zbog većinskog ruskog vlasništva.
- Mislim da mogu da vam saopštim dobre vijesti. MOL i Gaspromnjeft su prilično brzo napredovali u pregovorima, tako da postoji realna šansa da u roku od jednog do tri dana postignu ključni dogovor, koji je veoma značajan iz perspektive kupovine većinskog udela NIS - rekao je Sijarto, prenosi Nova.rs.
Šef mađarske diplomatije, koji se ranije danas sastao sa ministarkom rudarstva i energetike Srbije Dubravkom Đedović Handanović, kazao je i da će vlada Mađarske, koja je diplomatski podržala MOL u kupovini udjela Gaspromnjefta u NIS, „svakako pružiti diplomatsku pomoć i podršku" kako bi procedura u OFAC bila uspješna.
Naveo je da je razlog za diplomatsku podršku mađarske vlade kompaniji MOL to što će, ako postane vlasnik većinskog udjela u NIS, tržišta Slovačke, Mađarske i Srbije djelovati integrisano preko te naftne kompanije.
- MOL je u tjesnim pregovorima sa Nacionalnom naftnom kompanijom Abu Dabija (ADNOC) i mislim da će to biti sjajne vijesti, ako to integrisano delovanje tri tržišta u regionu dobije i podršku u vidu saradnje sa ADNOC i MOL u pogledu Srbije, ali to je njihov posao. Mi pozdravljamo njihove pregovore u tom pogledu i nadamo se da će biti uspešni - dodao je Sijarto.

Sijarto: U naredna tri dana moguć dogovor o kupovini NIS-a

Evropsko prvenstvo u rukometu počelo je današnjom utakmicom grupe A između Srbije i Španije, a trijumfovali su Španci rezultatom 29:27.
Španci su odlično otvorili utakmicu u dvorani Bank Boxen i poveli sa 2:0, a veoma brzo su stigli i na plus četiri (7:3).
Srbija je nekoliko puta prilazila na minus dva (9:7, 10:8 i 11:9), ali vrlo brzo je Španija otišla na plus pet (16:11), a na poluvrijeme se otišlo s prednošću Španaca rezultatom 19:15.
Većim dijelom drugog poluvremena prednost Španije se kretala od tri do pet poena, a osam minuta prije kraja Srbija je prišla na samo dva gola zaostatka (26:24), a tada je selektor Srbije Raul Gonzales pokušao nešto revolucionarno - odlučio je igrati sedam na šest, ali ne sa dva pivota već sa čak četiri beka, no to mu se nije isplatilo.
Golman Sergej Hernandez je odbranio dva napada, Španci su svoja dva iskoristili i došli do prednosti 29:25 tri minuta prije kraja susreta.
Sve što je Sribja uspjela uraditi je smanjiti razliku na konačnih dva razlike, te je Španija Evropsko prvenstvo otvorila pobjedom.

Španija savladala Srbiju na otvaranju Evropskog prvenstva

Najmanje četiri osobe su povrijeđene nakon snažne eksplozije koja je u četvrtak poslijepodne potresla centar Utrehta, izazvavši veliki požar i urušavanje stambenih objekata.
Lokalne vlasti potvrdile su da se više zgrada urušilo usljed detonacije. Četvoro povrijeđenih odmah je prevezeno u bolnicu na liječenje, ali se strahuje da to nije konačan bilans ove nesreće.
Situacija na terenu ostaje ozbiljna i u večernjim satima. Požar još nije u potpunosti stavljen pod kontrolu, a vatrogasne ekipe suočavaju se s velikim izazovima. Zbog nestabilnosti konstrukcija i opasnosti od novih urušavanja, spasiocima je u pojedinim trenucima bio otežan pristup zahvaćenim objektima.
- Nismo sigurni ima li još ljudi zarobljenih pod ruševinama. Policija intenzivno radi na istrazi - izjavila je gradonačelnica Utrehta Šaron Dejksema, izražavajući zabrinutost zbog mogućih dodatnih žrtava.
Eksplozija se dogodila u gusto naseljenom dijelu grada, a njen efekat osjetio se i izvan neposredne zone. Više zgrada je djelimično ili potpuno oštećeno, razbijeni su izlozi na okolnim radnjama, a krovovi na susjednim objektima pretrpjeli su štetu.
Stanovnici koji su iz bezbjednosnih razloga morali da napuste svoje domove privremeno su smješteni u obližnji hotel. Gradska uprava poručila je da će smještaj biti obezbijeđen onoliko dugo koliko bude potrebno.
Iako zvanični uzrok još nije potvrđen, bezbjednosne službe za sada ne sumnjaju na namjerni čin. Kao najvjerovatniji uzrok eksplozije razmatra se curenje gasa.
Jedna od povrijeđenih osoba zbrinuta je u bolnici u Utrehtu, dok lokacija preostale tri osobe nije precizirana. Lokalna bolnica je u međuvremenu ukinula vanredni režim rada.
Na terenu su prisutni i timovi organizacija za pomoć žrtvama, koji pružaju psihološku podršku uznemirenim stanarima i svjedocima događaja. Očekuje se da će se gradonačelnica Dejksema tokom večeri ponovo obratiti javnosti s novim informacijama.

Snažna eksplozija razorila zgrade u Nizozemskoj, strahuje se da ima zarobljenih pod ruševinama

Sin svrgnutog iranskog šaha Reza Pahlavi, koji živi u Vašingtonu, objavio je danas da bi, u slučaju povratka na vlast u Iranu, odmah priznao Izrael, normalizovao odnose sa SAD, okončao razvoj iranskog nuklearnog programa i obustavio podršku terorističkim grupama na Bliskom istoku.
Pahlavi, protivnik teokratske vlade u Teheranu, objavio je u video poruci i da će "slobodan Iran sarađivati sa regionalnim i globalnim partnerima u borbi protiv terorizma".
- Biću jasan kako će slobodan Iran djelovati prema susjedima i svijetu poslije pada režima. Iranski nuklearni program bi bio okončan, podrška terorističkim grupama odmah bi bila obustavljena. Odnosi Irana sa SAD će biti normalizovani, a naše prijateljstvo sa Amerikom i njenim narodom obnovljeno. Iran će odmah priznati državu Izrael - kazao je Pahlavi u video poruci koju je objavila Al Džazira.
Ključne tačke koje bi Pahlavi sproveo ako se vrati na vlast predstavljaju radikalan otklon od spoljne politike iranske teokratske vlasti, uspostavljene Islamskom revolucijom 1979. godine.
Tvrdokorni islamisti koji vladaju Iranom, na čelu sa vrhovnim vođom Alijem Hamneijem, najvećim neprijateljima smatraju SAD i Izrael, razvijaju nuklerani program zbog kojeg je zemlja pogođena razornim sankcijama Ujedinjenih nacija, i finansiraju više naoružanih grupa u susjednim zemljama, poput libanskog Hezbolaha i palestinskog Hamasa.
Pahlavi, čiji je otac, autokratski proamerički šah Mohamad Reza Pahlavi pobjegao iz Irana 1979. uoči Islamske revolucije, snažno je podržao najnoviji talas protesta u domovini, započet 28. decembra. Protesti su izbili zbog teške ekonomske situacije, ali su brzo prerasli u antivladine i prošlirili se na sve iranske provincije.
Prošle sedmice, Pahlavi je pozvao Irance da izađu na proteste, a zatim i američkog predsjednika Donalda Trampa da bude spreman da interveniše kako bi pomogao iranskom narodu.
Brojni Iranci su na protestima skandirali "Smrt diktatoru", misleći na Hamneija, i "Smrt Islamskoj republici". Na demonstracijama su se čula i klicanja pokojnom šahu, ali je nejasno da li ti povici znače i podršku princu Rezi Pahlaviju, kao što nije poznato ni koliku podršku on ima u Iranu.
Prema podacima organizacije Aktivisti za ljudska prava u Iranu, čije je sjedište u SAD, u nasilju povezanom sa protestima do sada je poginulo najmanje 2.637 osoba.
Američka agencija Asošiejted pres danas navodi da sve više djeluje da je iranska vlast uspjela da uguši proteste u velikoj mjeri.

Tag: izvjestaj-ek-o-napretku