Jutjub je uklonio stotine video snimaka tri istaknute palestinske organizacije za ljudska prava koje su dokumentovale kršenje međunarodnog prava od strane Izraela, objavio je magazin "Intersept".
Više od 700 video snimaka je obrisano, zajedno sa nalozima organizacija Al-Hak, Centra za ljudska prava, Al Mezan i Palestinskog centra za ljudska prava.
Sve tri grupe su navodno imale sate snimaka koji dokumentuju kršenja međunarodnog prava od strane Izraela u Gazi na okupiranoj Zapadnoj obali, navodno uključujući i ubijanje palestinskih civila.
U pitanju su sati video snimaka u kojima se može vidjeti čak i ubijanje palestinskih civila, zatim video koji otkriva ulogu Izraela u ubistvu palestinskog američkog novinara palestinskog porekla, zatim tu je i vdieo koji otkriva uništavanje palestinskih domova na okupiranoj Zapadnoj obali od strane Izraela.
Jutjub koji je u vlasništvuu Gugla je potvrdio brisanje videa, ali i naloga tri palestinske humanitarne organizacije, zbog sankcija koje su Sjedinjenih Američkih Država u septembru uvele sankcije ovim organizacijama.
- Gugl je posvećen poštovanju važećih sankcija i zakona o usklađenosti sa trgovinom- rekao je portparol Jutjuba But Bulvinkl u saopštenju.
Prema Guglovoj politici o usklađenosti sa sankcijama za izdavače, "proizvodi Gugla za izdavače nisu podobni za bilo koje entitete ili pojedince koji su ograničeni važećim trgovinskim sankcijama i zakonima o usklađenosti sa izvozom".
Državni sekretar Marko Rubio je eksplicitno rekao da su grupe sankcionisane jer su "direktno učestvovale u naporima Međunarodnog krivičnog suda da istraži, uhapsi, pritvori ili goni izraelske državljane, bez saglasnosti Izraela".
Južna Afrika je podnijela tužbu u decembru 2023. godine, optužujući Izrael za genocidne akte u Gazi. Nekoliko zemalja se od tada pridružilo postupku, uključujući Španiju, Irsku, Libiju, Meksiko, Belgiju i Tursku. Međunarodni sud pravde je izdao tri privremene mjere, naređujući Izraelu da spreči genocidne akte i dozvoli humanitarnu pomoć u Gazi. Izrael je do sada ubio skoro 69.000 ljudi, većinom žena i djece i ranio preko 170.000 u napadima u Gazi od oktobra 2023. godine.
Al Mezan, organizacija za ljudska prava u Gazi, rekla je za ''Intersept" da je njihov Jutjub kanal naglo ukinut 7. oktobra bez prethodne najave.
- Ukidanje kanala nas lišava da dosegnemo ono čemu težimo da prenesemo našu poruku i da ispunimo našu misiju i sprečava nas da postignemo svoje ciljeve i ograničava našu sposobnost da dopremo do publike sa kojom težimo da podijelimo našu poruku- kazali su.
Kanal Al-Haka sa sjedištem na Zapadnoj obali je obrisan 3. oktobra, rekao je portparol grupe, uz poruku sa YouTube-a da njegov „sadržaj krši naše smjernice“.
- Prilično sam šokirana. Zaista je teško zamisliti bilo kakav ozbiljan argument da bi dijeljenje informacija ovih palestinskih organizacija za ljudska prava nekako kršilo sankcije. Podlijeganje ovom proizvoljnom označavanju ovih palestinskih organizacija, da bi se sada cenzurisale, razočaravajuće je i prilično iznenađujuće- rekla je Sara Lija Vitson, izvršna direktorka organizacije "Demokratija za arapski svijet sada".
Pošto je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje i optužio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg izraelskog ministra odbrane Joava Galanta za ratne zločine u Gazi, Trampova administracija je podsjeća "Intersept" eskalirala svoju odbranu izraelskih postupaka sankcionisanjem zvaničnika Međunarodnog krivičnog suda (MKS) i ciljanjem ljudi i organizacija koje sarađuju sa Sudom.
- Nečuveno je da Jutjub pomaže agendu Trampove administracije da ukloni dokaze o kršenju ljudskih prava i ratnim zločinima iz javnosti- rekla je Ketrin Galager, viši advokat u Centru za ustavna prava.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQs7BmdiDnF%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jutjub obrisao stotine videa u kojima se dokumentuje agresija Izraelske vojske u Gazi

Oko 40 ljudi je poginulo u novim napadima izraelske vojske na Pojas Gaze, među kojima su i novinarska ekipa medijske kuće Al Džazira, kao i civili koji su pokušavali da dobiju humanitarnu pomoć, saopštili su danas tamošnji zdravstveni zvaničnici.
Bolnički izvori navode da je u napadima juče i danas stradalo 34 ljudi, uključujući ekipu Al Džazire koju je, prema izraelskoj vojsci, gađala raketa jer je jedan od novinara navodno sarađivao sa militantnom islamističkom grupom Hamas.
Među žrtvama ima i djece, tvrde očevici, dodajući da su izraelski vojnici danas pucali na civile koji su u blizini koridora Morag pokušavali da preuzmu humanitarnu pomoć sa punktova Humanitarne fondacije za Gazu (GHF).
Prema podacima ministarstva zdravlja u Gazi, od početka novog sistema distribucije pomoći u maju, u uglavnom kopnenim napadima izraelske vojske poginulo je 1.700 civila. U posljednja 24 sata još pet Palestinaca, među kojima i jedno dijete, umrlo je od gladi.

Gaza: U novim napadima izraelske vojske stradalo 40 ljudi

U izraelskim napadima na Gazu poginule su 52 osobe, od kojih osmoro djece, objavila je Civilna zaštita Pojasa Gaze, prenio je AFP. 
 
Prema navodima Civilne zaštite, 17 ljudi je poginulo u napadima iz vazduha na građane ispred medicinskog centra u gradu Deir al Balahu u centru Gaze. 
 
Drugi napadi dogodili su se u centru i na jugu palestinske teritorije. 
Izraelska vojska saopštila je da je u Deir al Balahu ciljala jednog pripadnika Nukbe - elitne jedinice palestinskog pokreta Hamas, koji je učestvovao u masakru 7. oktobra 2023. u Izraelu zbog čega je i počeo rat. 
 
Izraelska vojska je izvijestila i da je jedan izraelski vojnik poginuo u srijedu u gradu Kan Junisu u Pojasu Gaze, kada su palestinski borci istrčali iz tunela i pokušali da ga otmu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Vojska je dodala da nastoji da u Kan Junisu uništi više od 130 infrastrukturnih objekata Hamasa, uključujući tunel od 500 metara, lokacije za lansiranje raketa, i objekte za skladištenje oružja.

U Pojasu Gaze 52 poginulih u napadima Izraela

Civilna odbrana u Gazi objavila je da je 17 ljudi poginulo, uključujući troje djece u današnjim udarima ili pucnjima izraelske vojske širom te palestinske teritorije razorene tokom više od 20 mjeseci rata.
Takođe je bilo više desetina ranjenih koji su prebačeni u bolnice poslije tih napada, rekao je za Frans pres Mahmud Basal, portparol te organizacije za prvu pomoć. 
 
Frans pres kaže da, s obzirom na restrikcije uvedene medijima u pojasu Gaze i teškog pristupa na terenu, nije u mogućnosti da provjeri te podatke od nezavisnih izvora. 
 
Basal je rekao da je izvedeno pet vazdušnih napada dronovima ili borbenim avionima, u kojima je poginulo 16 ljudi širom cijele teritorije pod opasadom. 
 
Rekao je da je dvoje djece porodice Azam poginulo, a više ljudi je ranjeno u izraelskom napadu na jednu kuću izvedenom u zoru na jugoistoku grada Gaze. 
 
Pored toga jedan 18-ogodišnji mladić poginuo je od izraelske vatre dok je čekao za raspodjelu hrane u južnom sektoru al Alam, rekao je Basal. 
 
Izraelska vojska danas je naredila evakuaciju više kvartova na sjeveru pojasa Gaze gdje je rekla da sprovodi operacije "ekstremne snage" protiv palestinskog islamističkog pokreta Hamas. 
 
Na upit Frans presa izraelska vojska nije željela da komentriše Basalove izjave o broju poginulih i samo ponovila da sprovodi operacije protiv Hamasa.
Poslije stupanja na snagu primirja sa Iranom u utorak, nakon 12 dana sukoba, izraelska vojska je saopštila da se ponovo koncentriše na Gazu u nastojanju da vrati taoce i rasformira režim Hamasa. 
 
Uprkos intenziviranju izraelskih operacija, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je blizu primirje između Izraela i Hamasa i da bi moglo da se dogovori iduće nedjelje.

Civilna odbrana u Gazi: U izraelskim operacijama poginulo 17 ljudi, među njima i troje djece

Civilna zaštita u Gazi saopštila je da je 13 ljudi poginulo u dva odvojena izraelska napada. Šest osoba stradalo je u blizini centra za humanitarnu pomoć u južnom dijelu Rafe.
Portparol Civilne zaštite Mahmud Basal izjavio je da su izraelske snage jutros oko 7 sati otvorile vatru u blizini kružnog toka Alam, gdje su se hiljade ljudi okupile kako bi primile pomoć iz američki podržanog centra.
Jedan očevidac rekao je da su izraelska oklopna vozila prvo pucala u vazduh, a zatim i na okupljene civile.
Izraelska vojska je saopštila da provjerava navode.
Napad se dogodio u blizini centra kojim upravlja Humanitarna fondacija za Gazu (GHF), organizacija koju podržavaju SAD i Izrael, a koja je počela s radom krajem maja nakon djelimičnog ublažavanja izraelske blokade.
Ujedinjene nacije ne sarađuju sa GHF-om, navodeći zabrinutost zbog njihove netransparentnosti i upitne neutralnosti.
U drugom napadu, sedmoro ljudi, među kojima i djeca, poginulo je u izraelskom udaru na kuću blizu bolnice Al-Šifa na sjeveru Pojasa Gaze, naveo je Basal.
Agencija AP je prenijela da je tokom noći između petka i subote u izraelskim napadima širom Gaze ubijeno najmanje 22 osobe.

Gaza: Šes osoba stradalo u blizini centra za humanitarnu pomoć

Premijer Španije Pedro Sančez pozvao je na pojačani pritisak kako bi se zaustavila izraelski "masakr u Gazi", te najavio da Madrid planira da podnese rezoluciju Ujedinjenim nacijama kojom bi se od Svjetskog suda zatražilo mišljenje o pristupu humanitarnoj pomoći palestinskoj teritoriji. 
 
Sančez je na samitu Arapske lige u Bagdadu izjavio da je rat koji je započeo napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. godine doveo do "neprihvatljivog broja" žrtava u Gazi, čime je prekršen "princip humanosti".
- Izuzetno teška humanitarna kriza kroz koju Gaza prolazi od oktobra 2023. prouzrokovala je više od 50.000 mrtvih, 100.000 ranjenih i raseljavanje dva miliona ljudi- rekao je on, koji je ranije već oštro kritikovao izraelsku ofanzivu.
Svjetski lideri bi, prema njegovim riječima, trebalo da "intenziviraju pritisak na Izrael kako bi se zaustavio masakr u Gazi, posebno putem mehanizama koje nam pruža međunarodno pravo".
Sančez je najavio da će Španija "predložiti Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija da zatraži od Međunarodnog suda pravde mišljenje o tome da li Izrael ispunjava svoje međunarodne obaveze kada je riječ o omogućavanju pristupa humanitarnoj pomoći Gazi", koja je pod potpunom blokadom pomoći od 2. marta.
Sančez je rekao da će Španija takođe podržati nacrt druge rezolucije UN-a kojom se od Izraela traži da "okonča humanitarnu blokadu" i omogući "potpun i neometan pristup humanitarnoj pomoći" Gazi.

Sančez najavio UN rezoluciju zbog izraelskih napada u Gazi

Najmanje 41 Palestinac ubijen je u izraelskim vazdušnim napadima na Pojas Gaze, saopštilo je Ministarstvo zdravstva u toj palestinskoj enklavi.

Kako prenosi Anadolija, time je broj poginulih u Pojasu Gaze od početka sukoba porastao na 50.021.

U saopštenju se navodi da su među poginulima i dva tijela izvučena iz ruševina u posljednja 24 sata.

Ministarstvo je izvijestilo i da je 61 osoba povrijeđena, čime je broj ranjenih u izraelskoj ofanzivi dostigao 113.274.

- Mnoge žrtve i dalje su zarobljene ispod ruševina i na putevima, jer spasioci ne mogu doći do njih - dodaje se u saopštenju.

Više od 700 Palestinaca ubijeno je, a preko 1,2 hiljade ranjeno u vazdušnoj kampanji koju je Izrael ookrenuo u utorak.

Broj ubijenih u izraelskim napadima u Gazi premašio 50 hiljada

Najmanje 120 Palestinaca ubijeno je u izraelskim napadima u Pojasu Gaze u proteklih 48 sati, čime je ukupan broj poginulih od oktobra prošle godine povećan na 44.176, saopštilo je ministarstvo zdravlja te enklave. 
 
Iz ministarstva su naveli da su ukupno 104.473 osobe povrijeđene u napadima, prenosi Anadolija. 
 
- Izraelske snage ubile su 120 ljudi i ranile 205 drugih u sedam masakra u posljednjih 48 sati - saopštili su iz ministarstva. 
 
Oni su naveli da su mnogi ljudi još zarobljeni ispod ruševina i na putevima, jer spasioci ne mogu doći do njih. 
 
Međunarodni krivični sud u četvrtak je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog ratnih zločina počinjenih na palestinskim teritorijima, uključujući Pojas Gaze. 
 
Izrael se suočava sa tužbom za genocid na Međunarodnom sudu pravde zbog postupanja u Gazi.

Broj ubijenih u izraelskim napadima porastao na 44.176

Najmanje 38 ljudi je ubijeno u izraelskim napadima u Libanu, uključujući 23 u napadu na grad sjeverno od Bejruta - saopštilo je tamošnje ministarstvo zdravlja.
Izrael, koji je u otvorenom ratu od 23. septembra protiv Hezbolaha, intenzivirao je posljednjih dana svoje napade na uporišta libanskog islamističkog pokreta, posebno u južnim predgrađima Bejruta i južnom i istočnom Libanu.
U napadu „izraelskog neprijatelja na Almat, u regionu Džbejl, poginule su 23 osobe, uključujući sedmoro djece, a šestoro je povrijeđeno“, saopštilo je ministarstvo, dodajući da se strahuje da će broj stradalih biti veći.
Na meti je bila jedna kuća u koju je došao jedan pripadnik Hezbolaha da posjeti raseljene ljude, rekli su je bezbjednosni izvor za AFP, precizirajući da je taj član Hezbolaha poginuo.
Izraelska vojska je više puta gađala stambene zgrade u kojima se, prema libanskim medijima, ponekad nalaze ljudi povezani sa Hezbolahom među raseljenima.
U drugom napadu na istoku Libana, stradalo je danas 12 ljudi u izraelskim napadima, navelo je libansko ministarstvo.
Kao podrška palestinskom Hamasu u Pojasu Gaze, Hezbolah je 8. oktobra 2023. otvorio front protiv Izraela, svakodnevno pucajući na izraelsku teritoriju iz južnog Libana. Ta neprijateljstva su se 23. septembra ove godine pretvorila u otvoreni rat sa intenzivnim izraelskim napadima, uglavnom protiv uporišta libanskog pokreta.
Više od 2.700 ljudi je ubijeno u Libanu od 23. septembra, većinom civila, prema libanskom ministarstvu zdravlja.

Najmanje 38 mrtvih u izraelskim napadima na Liban

Edvard Šišmakov jedan od ključnih aktera pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u oktobru 2026. godine, sada je, za ruske obavještajne službe, zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. To u ekskluzivnom intervjuu za Televiziju E kaže poznati istraživački novinar Hristo Grozev.
Šišmakov, poput ostalih agenata ruskog GRU, nakon što je istraživački tim Bellingcata, na čijem je čelu, 2018. godine otkrio njihove identitete, sada rade rade na regrutaciji novih operativaca, koje odvode u Rusiju.
- Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočit. Teže je identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope - ispričao je Grozov, koji je do detalja razotkrio uloge ruskih agenata GRU-a Edvarda Šišmakova i Vladimira Popova u pokušaju terorizma u Crnoj Gori. &nbsp;
Dugogodišnji urednik u istraživačkom timu britanskog Bellingcata otkriva i veze ruskih režimskih tajkuna, nekih organizacija ali i političara Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića koji su prvom odlukom Višeg suda bili kažnjeni na po pet godina zatvora.
Grozev detaljno objašnjava kako su razotkrili skrivene, ali i paralalne identitete GRU agenata Šišmakova i Popova, ali i model operandi ruske Jedinice 21599 koja je izvela niz operacija u Evropi.
TVE: U serijalu The Christo Files potpuno ste razotkrili agente GRU-a, Eduarda Šišmakova, alias Širokova i Vladimira Moisejeva, alias Popova, kao i veze između ruskih tajkuna, prorežimskih tajkuna i takozvanih nevladinih organizacija u Crnoj Gori, slučaj od septembra do oktobra 2016. i kasnije. Deset godina kasnije, u Crnoj Gori još nema konačne sudske istine o tom slučaju. Prvo je 2019. godine Viši sud osudio ruske agente na 15, odnosno 12 godina zatvora, zajedno sa 11 srpskih državljana i crnogorskih političara Andriju Mandića i Milana Kneževićam, koji su osuđeni na po 5 godina. 2024. godine Viši sud je sve oslobodio. Specijalni tužilac se žalio i sada se čeka odluka o žalbi. Da li ste iznenađeni što još nema konačne presude u tako politički značajnom slučaju?
GROZEV: Iskreno veoma sam iznenađen. 2016. i 2017. godini, Crna Gora se činila kao jedina zemlja na svijetu koja je mogla pravilno procesuirati zločine GRU-a - niko drugi to nije radio do tada. Ono što se kasnije dogodilo u Salisburyju sa Skripaljem bilo je dvije godine kasnije. Crna Gora je bila prva zemlja u kojoj je tužilaštvo provelo zaista, zaista detaljnu i pravilnu istragu, ne samo da su organi za provođenje zakona spriječili zločin koji je ruska GRU pokušavala počiniti infiltrirajući se među organizatore. To je bio savršen primjer profesionalne male zemlje koja provodi vrlo profesionalnu kontraobavještajnu i policijsku operaciju o kojoj mnoge velike zemlje mogu samo sanjati.
Za mene je šok - nakon tog uspjeha, sa toliko prikupljenih i javnosti predstavljenih dokaza, koji su nama i drugim istražiteljima omogućili da pratimo i nezavisno potvrdimo te nalaze. Ali za mene lično, ta istraga je takođe dovela do traga o cijeloj ovoj jedinici ruskih obavještajnih službi i njihovim drugim zločinima u Evropi.
Dakle, nakon 10 godina otkrića šta su ovi ljudi koji su bili u Srbiji i u Crnoj Gori pokušavali srušiti vladu, šta su još radili u Evropi, sva ta ubistva, trovanja i eksplozije. Djeluje nadrealno da se Crna Gora sada povlači i odlučuje reći, oh ne, možda se to nije dogodilo. To mi je nadrealno.
TVE: Vi, kao dio Bellingcata i Insidera, zaista razotkrivate sve u vezi sa GRU agentima. Razotkrivate ne samo Šišmakova i Popova, već i sve one povezane sa njima, a takođe, pišete i objavljujete mnogo članaka o jedinici 21955. Želim vas pitati, da li je ta jedinica još aktivna? Da li postoji uticaj te jedinice? Vidio sam, čitao i pisao o toj temi, imaju bazu u Francuskoj, blizu Švicarske. Dakle, jesu li još uvijek aktivni?
GROZEV: Bili su aktivni širom Evrope. Oko 100 njih putovalo je po Evropi više od decenije, dizalo stvari u vazduh, ubijalo ljude, imali su bazu u Francuskoj, kao što ste rekli. Ali, nakon što su Bellingcat i Insider 2018. godine razotkrili mnoge od njih, ali i ne samo ljude već i kompanije, već i brojeve pasoša koje su koristili, to im je onemogućilo daljnja putovanja, jer su shvatili da su im identiteti otkriveni. Bilo koja agencija za provođenje zakona, bilo koja policija, mogla je pogledati podatke o njihovom prelasku granice i reći, u redu, ovaj tip je već bio ovdje pod ovim brojem pasoša iz ove serije. Čak i ako sada dođe pod novim brojem pasoša, a ne može doći pod novim imenom, jer Schengenski vizni sistem to ne dozvoljava, onda će biti uhvaćeni.
Zato ovi ljudi više ne mogu putovati u Evropu. Putuju na Bliski istok. Putuju u Tursku. Viđamo ih do danas. Ali, šta je GRU uradila kada nisu mogli poslati ove ljude, iste ljude poput Širikova ili Popova, dakle njihove pseudonime? Kada ih nisu mogli njih poslati, koristili su ih za regrutaciju i obuku drugih špijuna, a to su uglavnom ljudi koji nijesu Rusi. Dakle, ono što jedinica 21599 sada radi jeste da se jedan dio ove jedinice bavi pronalaženjem studenata iz različitih dijelova svijeta, dovode ih u Rusiju pod krinkom studiranja tamo, a neki od njih se obučavaju za diverzante.
Na primjer, mogu vam reći nešto što mislim da će vaša publika čuti prvi put, to nijesmo objavili, ali Šišmakov - Širokov je zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. Dakle, to je njegova specijalizacija. I dovodi ih u Rusiju radi regrutacije da barem neki od njih budu operativci. Drugi članovi jedinice odgovorni su za druge zemlje. Jedan član je odgovoran za Uzbekistan, drugi za Kirgistan, treći za Bjelorusiju. Ali to je ono što sada rade. Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočiti, jer su to mladi neprofesionalni špijuni, a neki od njih to rade za novac, drugi žele biti špijuni, ali je teže identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope, tako da je to ono što oni sada rade.
TVE: Pitaću vas o dvojici Rusa koje ste upravo pomenuli. Popov je bio uključen, koliko znam, u ruskim akcijama u Moldaviji, sličnim onima koje su imali u Crnoj Gori 2016?
GROZEV: To je tačno. 2014. godine, dakle prije operacije u Crnoj Gori, bio je pokušaja izazivanja uličnih protesta i prikazivanja lažne stvarnosti da Moldavija ne želi biti dio Evropske unije. Ukazali smo posebno na tu operaciju. Ali, tokom godina istrage, pronašao sam mnogo gore stvari koje je uradio. Bio je zadužen za eksplozije postrojenja za municiju u Bugarskoj već 2012. i 2013. godine. Zatim je bio uključen i u eksplozije u Češkoj Republici. On je jedan od, rekoa bih, najuspješnijih, GRU operativaca sa velikim mandatom da radi stvari od političkog miješanja do dizanja stvari u vazduh i atentata.
TVE: Dakle, nemate sumnje da ruska država stoji iza cijele te operacije? Da to nijesu neki individualni činovi?
GROZEV: Ne, nema sumnje. Ovi ljudi izvještavaju jednom šefu. Njegovo ime je Andrej Averjanov. Vidimo ovog šefa pored Putina na mnogim, mnogim video snimcima. Vidimo Averjanova kako putuje kao predstavnik Ruske Federacije po svijetu. U telefonskim pozivima koje smo pratili, vidimo sve te ljude, Širokova, Popova, kako svaki dan razgovaraju s Averjanovim, kao dio svog posla. Dakle, ne, ovo nijesu neki odmetnuti operativci, ovo je vladina operacija.
TVE: Nakon što je srpska vlada objavila da su uhapšeni u Srbiji u oktobru 2016. godine, pojavile su se informacije da je Nikolaj Petrušev, koji je bio savjetnik Vladimira Putina i bivši direktor ruske obavještajne službe, došao u Beograd i odveo tu dvojicu i ostale iz ruskih jedinica u Moskvu. Imate li ikakav dokaz o tome?
GROZEV: Da, imamo dokaz. Malo je drugačiji, od načina na koji je tada izvještavano. Ali vidimo da je Patrušev dogovorio putovanje u Beograd na sastanak. I prije nego što je otputovao, dan prije nego što je otputovao, poslali su ove špijune nazad posebnim avionom u Moskvu. I vidimo da su kupili karte usred noći, neposredno prije leta. Dakle, da, jasno je da je dogovor morao biti, pošaljite ove momke, a ja ću doći lično da se izvinim.
TVE: Koliko je danas jak ruski uticaj, ne samo u Evropi, već posebno na Zapadnom Balkanu?
GROZEV: Vrlo je snažan, posebno zato što postoje određeni visoki članovi ruske vojne obavještajne službe koji imaju prijatelje u regiji i razumiju kako ova regija funkcioniše. Postoji jedan viši zamjenik direktora GRU-a, zove se Andrei Ilčenko, koji ima bliskog saradnika, rekao bih, bliskog podređenog, koji je zapravo iz Crne Gore, živi u Moskvi, i koristi ga kao savjetnika o tome kako se miješati u izbore i političke procese u Crnoj Gori.
Uspjeli smo dobiti telefonski imenik ovog, recimo, crnogorskog saradnika GRU-a. I možete zamisliti da su brojevi i imena u ovom telefonskom imeniku vrlo indikativni. Mislim, pored ljudi koji su osuđeni 2019. godine i sada su dio Vlade, nažalost. Vidimo članove Srpske pravoslavne crkve, mnogo proreligijskih nevladinih organizacija, i jasno je da GRU djeluje kroz ove organizacije i ljude.
TVE: Politička scena u Crnoj Gori se promijenila, a većina u parlamentarnoj većini je prosrpska, bliska strankama iz Beograda. Na primjer, predsjednik parlamenta je Andrija Mandić, koji je bio lider Demokratskog fronta u oktobru 2016. Postoji li ikakva mogućnost da takve političke promjene mogu pomoći Rusiji, jer je Crna Gora unutar NATO-a? Dakle, Crna Gora dijeli mnogo povjerljivih informacija sa NATO partnerima. Je li ovakva Crna Gora neka vrsta ruskog ili srbijanskog, ali ruskog špijuna unutar NATO-a, sa ovakvom konstitucijom vlasti?
GROZEV: Teško pitanje. Nijesam Crnogorac, ali sam veoma zabrinut što su ljudi koje vidimo kako putuju u Rusiju, sastaju se sa ruskim obavještajnim agentima, sa članovima vlade i parlamenta, sada u poziciji da imaju pristup povjerljivim državnim informacijama NATO zemlje.
Osim ako se nešto nije promijenilo i sada su, recimo, protiv Rusije zbog rata, možda se to dogodilo i možda se njihov afinitet promijenio, ali barem do kraja 2021. godine, vidimo ove ljude kako putuju u Rusiju i sastaju se s ruskim obavještajnim agentima. To me brine jer je ovo savršena situacija za Rusiju. Kao NATO zemlja, nema potrebe da se Crna Gora izbaci iz NATO-a. Mora ostati. To je u njihovom interesu u NATO-u, ali oni dobijaju povjerljive informacije dijeljenjem s Crnom Gorom kao državom članicom. Dakle, opet, ne mogu tvrditi da oni to rade, ali sam zabrinut jer su ovi ljudi imali veze s ruskim obavještajnim operativcima u prošlosti.
TVE: Decenijama radite vrlo opasan posao. Živite u SAD-u i vjerujem da ste na listi onih prema kojima Moskva nije baš prijateljski raspoložena. Mislite li da ste u opasnoj situaciji, da vam je život ugrožen?
GROZEV: Ne mislim, nego znam da je tako. Znam to zato što se trenutno u Austriji, gdje sam živio 20 godina, gdje se vodi sudski postupak protiv pripadnika lokalne obavještajne službe koji su uhapšeni jer su Rusima prodavali informacije o meni, o mojoj porodici. I kao dio ove istrage, postalo je jasno da su me pratili skoro tri godine, pokušavajući me oteti.
Jedan od tih pokušaja se zapravo dogodio u Crnoj Gori. 2022. godine. Bio sam tamo na konferenciji i ispostavilo se da su provalili u moju hotelsku sobu i pokušali ukrasti moj laptop i telefon. Ali takođe su imali plan da me otmu dok sam bio tamo. Dakle, da, opasnost je uvijek iza ugla. I također u vašoj zemlji 2022. godine. Ali srećom, ništa se nije dogodilo.

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

The police should have intensified surveillance of the accused Miloš Medenica and taken into account the fact that the pronouncement of the verdict had been scheduled, Professor of criminal psychology and security expert Sandi Dizdarević told Portal ETV, commenting on the latest information that inspectors are searching for the son of former President of the Supreme Court Vesna Medenica following the High Court’s decision sentencing him to ten years and two months in prison.
High Court Judge Vesna Kovačević ordered Medenica’s detention yesterday during the delivery of the verdict, but police did not find him at his residential address. Miloš Medenica had been in pre-trial detention from May 2022 until 17 October 2025, when it was lifted and replaced with house arrest. He was released from the Remand Prison because no first-instance verdict had been delivered within three years, and a measure banning him from leaving his apartment was imposed.
Dizdarević explained that supervision over the enforcement of imposed measures falls within the competence of the police, which determines whether the accused is complying with the measures through regular and unannounced - extraordinary - visits.
- There are also additional techniques such as electronic monitoring - an electronic ankle bracelet - where a movement perimeter is defined, and if it is violated, that is, if the accused exceeds the permitted range, an automatic signal is triggered at the police - Dizdarević explained.
Several interlocutors from the security sector explained that Montenegro does not have the technical equipment for electronic monitoring - ankle bracelets. According to them, the police are obliged to implement control measures, visit the residence address, maintain contact with the accused, conduct operational checks and surveillance, and regularly report on this to the court.
Sources from the security sector believe that on the eve of and on the day of the pronouncement of the verdict, the police were obliged to „cover“ the High Court in Podgorica, as well as the address where the accused were staying, both on the ground and operationally, in order to ensure the conditions for the enforcement of the court decision.

Dizdarević: Police should have increased surveillance of Medenica

&nbsp;U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, u planinama na sjeveru povremeno se očekuje slab snijeg i susnježica, dok će u južnim predjelima padavine biti nešto češće.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Sjutra oblačno, povremeno sa padavinama

Identitetske teme u ovom momentu ne smiju biti prioritet, jer su i previše osjetljive da bi bile dio dnevne politike. Njih rješavamo kroz širok konsenzus, smireno i odgovorno, kako ne bismo dijelili društvo dok završavamo evropski posao, kazala je poslanica CIVIS-a Maja Vučelić.&nbsp;
Ona je istakla da je Barometar 26 važan jer su svi glasali za njega kako bi Crnu Goru držali na jedinom putu koji stvarno mijenja život nabolje.&nbsp;
- Hajde da prvo završimo posao i uđemo u EU, pa onda da se bavi ostalim tema. Hajde da prvo završimo posao i uđemo u EU, pa onda da se bavi ostalim temama. Sada moramo dokazati da Barometar 26 nije samo papir. Zato Skupština mora preuzeti odgovornost i obezbijediti da zakoni budu redovno na dnevnom redu, da usvajamo ono što je usklađeno sa EU i da zatvaramo pregovaračka poglavlja. Manje buke. Više rezultata. Evropa na prvom mjestu - poručila je Vučelić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVucelicMaja%2Fstatus%2F2016919989714919839%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016919989714919839%7Ctwgr%5Efec322868b5762483aea81d9ad21bb29120fa3c2%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: izraelski-napadi