<p>- Danas stigla i potvrda UN-a da ne treba usvajati izmjene Zakona o javnim okupljanjima. Navedeno je sve ono što sam većini govorio kad je u pitanju antidemokratičnost predloženih normi i njihova nesaglasnost sa normativnim okvirom i standardima- poručio je poslanik SD <b>Boris Mugoša</b> u objavi na mreži X.</p>
<p>Ova izjava dolazi nakon što su iz UN danas pisali predsjedniku Skupštine <b>Andriji Mandiću</b>, izrazivši zabrinutost povodom izmjena Zakona o javnom okupljanju.</p>
<p>- Pozivam poslanike većine da ne glasaju za ove izmjene. Osim toga, neprihvatljivo je i neprimjereno da Vlada mjesec dana svjesno izbjegava da da mišljenje na predložene izmjene koje su potpisali poslanici većine, iako zna koliko je ovaj zakon važan za poglavlja 23 i 24- poručio je Mugoša u objavi.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: UN potvrdile da ne treba usvajati izmjene Zakona o javnim okupljanjima, Vlada izbjegava da se izjasni

<p>Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Danijel Živković</b>, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine <b>Andriji Mandiću</b>, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.</p>
<p>– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.</p>
<p>On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.</p>
<p>– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.</p>
<p>Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.</p>
<p>–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.</p>
<p>Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.</p>
<p>– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.</p>
<p>On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.</p>
<p>– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.</p>
<p>Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;</p>
<p>– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.</p>
<p>Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.</p>
<p>– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.</p>
<p>Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.</p>
<p>– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.</p>

Duško Mihailović

Živković: Nakon današnjeg upozorenja UN poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon

<p>Upravni odbor Udruženja pravnika Crne Gore izrazio je ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja Evropske Komisije pristupi izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.</p>
<p>&nbsp;Iz ovog udruženja ukazali su na to da je, s obzirom na činjenicu da je sa više relevantnih adresa upozoreno na <b>&nbsp;</b>ograničenja ljudskih prava u dijelu ostvarenja slobode okupljanja, koja se uvode predloženim izmjenama Zakona, u ovom slučaju bilo neophodno organizovati javnu raspravu na kojoj bi svi zainteresovani subjekti iznijeli svoje stručno mišljenje i razloge „<i>pro et contra“</i>, što je preduslov jačanja međusobnog povjerenja, razvoja demokratskog društva i poštovanja temeljnih ustavnih sloboda.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;- Posebno ističemo da je pravo na slobodu okupljanja zagarantovano članom 52 Ustava Crne Gore i članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Stoga, ukoliko se zaista težilo „evropskoj praksi“ bilo je neophodno pribaviti mišljenje Evropske komisije- ističu iz Udruženja pravnika.</p>
<p>&nbsp;&nbsp;Istovremeno, ukazali su na to, &nbsp;da bi predložene izmjene, mogle biti predmet postupanja Ustavnog suda, sa stanovišta njihove (ne)usaglašenosti sa Ustavom, a svaka „ishitrena akcija“ narušavanja ustavnih sloboda vrlo negativno utiče na centralni cilj Crne Gore da pristupi Evropskoj uniji.</p>
<p>&nbsp;- Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika Crne Gore podržava ranije iznijete stavove stručne javnosti i nevladinog sektora iskazane u odnosu na predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, a prije svega Akcije za ljudska prava, Cetntra za ženska prava i Instituta alternativa- zaključuje se u saopštenju UO Udruženja pravnika.</p>

UO Udruženja pravnika: Ako se težilo ''evropskoj praksi'', trebalo je pribaviti mišljenje EK, pravo na slobodu okupljanja garantovano Ustavom

<p>Poslanici crnogorskog parlamenta raspravljaće danas o Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.<br/>
<br/>
Sjedinica Skupštine na čijem dnevnom redu su izmjene tog zakona zakazana je za 12 sati.<br/>
<br/>
Predlog izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama predložila je grupa poslanika vladajuće većine.<br/>
<br/>
U predlogu izmjena Zakona navodi se da je njihovo donošenje uslovljeno potrebom da se unaprijedi normativni okvir u cilju očuvanja javnog reda, bezbjednosti, slobode kretanja građana i nesmetanog odvijanja saobraćaja, posebno u kontekstu sve češćih okupljanja koja imaju za posljedicu blokadu saobraćajnica i ometanje rada nadležnih službi.<br/>
<br/>
- Dopunom člana 6 precizira se zabrana održavanja javnih okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, kao i graničnim prelazima, u slučajevima kada takva okupljanja remete saobraćaj ili ograničavaju slobodu kretanja- piše u predlogu izmjena zakona.<br/>
<br/>
Time se, kako se dodaje, jasno definiše granica između prava na okupljanje i prava drugih građana na bezbjedno i nesmetano kretanje.<br/>
<br/>
Grupa poslanika vladajuće većine u obrazloženju je navela da izmjena ima za cilj preciznije definisanje pojma organizatora javnog okupljanja, čime se doprinosi pravnoj sigurnosti i omogućava jasnije utvrđivanje odgovornosti u slučaju kršenja zakona.<br/>
<br/>
- Najobimnije izmjene vrše se u članu 33, gdje se pooštrava kazneni okvir za pravna i fizička lica, a posebno se reguliše odgovornost za organizovanje okupljanja koja ugrožavaju saobraćajnu i javnu bezbjednost- piše u predlogu.<br/>
<br/>
Kako se navodi, na taj način zakonodavac nastoji da spriječi zloupotrebe prava na javno okupljanje, koje u praksi mogu imati ozbiljne posljedice po funkcionisanje društva i svakodnevni život gradana.<br/>
<br/>
- Takođe, izmjenom člana 34 pojačava se odgovornost vođe okupljanja kroz povećanje novčanih kazni i uvođenje dodatne obaveze da se obezbijedi nesmetan saobraćaj i sloboda kretanja- piše u obrazloženju.<br/>
<br/>
Navodi se da se time jasno postavljaju granice lične i kolektivne odgovornosti u vršenju prava na okupljanje, uz očuvanje javnog interesa.<br/>
<br/>
- Predložene izmjene imaju za cilj uspostavljanje bolje ravnoteže između ustavnog prava na javno okupljanje i zaštite drugih temeljnih prava i sloboda, kao i nesmetanog funkcionisanja javnih sistema- navela je grupa poslanika u obrazloženju predloga.<br/>
<br/>
Prema njihovim riječima, izmjene su usklađene s potrebama savremenog društva, izazovima u praksi i obavezama države u oblasti javne bezbjednosti i zaštite prava svih građana.<br/>
<br/>
Iz nevladinog sektora ocijenili su da predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih prava i zaobilaženje demokratskih procedura.<br/>
<br/>
Oni smatraju da je zabrinjavajuće što je taj zakonski predlog predat bez javne rasprave, bez procjene usklađenosti sa pravnom tekovinom Evropske unije, kao i bez uvida u međunarodne standarde i praksu Evropskog suda za ljudska prava.</p>

U Skupštini danas rasprava o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima

<p>Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za ženska prava i Institut alternativa izrazile su snažno protivljenje Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je 23. juna 2025. godine Skupštini Crne Gore podnijela grupa poslanika iz vladajuće većine.</p>
<p>U zajedničkom saopštenju, organizacije upozoravaju da bi usvajanje predloženih izmjena značilo uvođenje apsolutne zabrane mirnih okupljanja na lokacijama koje mogu privremeno ograničiti saobraćaj, kao i propisivanje visokih novčanih kazni za fizička i pravna lica – što predstavlja nesrazmjerno ograničenje prava na mirno okupljanje, zagarantovanog Ustavom Crne Gore, međunarodnim konvencijama i praksom Evropskog suda za ljudska prava.</p>
<p>Posebno zabrinjava, kako navode, činjenica da je predlog zakona Skupštini podnijet bez prethodne javne rasprave, bez analize usklađenosti sa pravnim standardima EU, te bez uvida u međunarodne obaveze koje je Crna Gora preuzela potpisivanjem i ratifikovanjem ključnih ugovora o ljudskim pravima.</p>
<p>- Pokušaj donošenja zakona kojim bi se apsolutno zabranila okupljanja na saobraćajnicama predstavlja ozbiljan korak unazad za demokratiju i evropski put Crne Gore - poručuju potpisnici saopštenja.</p>
<p>Nevladine organizacije podsjećaju da je Crna Gora, kroz mjerila za zatvaranje poglavlja 23, obavezna da obezbijedi puno poštovanje prava i sloboda garantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.</p>
<p>Zbog toga su, kako navode, uputili dopis Zakonodavnom odboru i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, apelujući da se predlog zakona uputi na mišljenje nadležnim ministarstvima – pravde, unutrašnjih poslova, ljudskih i manjinskih prava, te evropskih poslova – kao i da se otvori široka i inkluzivna javna rasprava, uz učešće domaćih i međunarodnih eksperata, uključujući predstavnike Savjeta Evrope, EU i OEBS-a.</p>
<p>- Svjesni smo izazova koje višednevne blokade saobraćaja mogu izazvati, naročito u turističkoj sezoni, ali rješenje nije u zabranama, već u razvoju demokratskih mehanizama koji štite prava svih građana – i na slobodu kretanja i na slobodu izražavanja - &nbsp;zaključuje se u saopštenju.</p>
<p>Potpisnici:</p>
<p><b>Tea Gorjanc Prelević,</b> izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava</p>
<p><b>Maja Raičević,</b> izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava</p>
<p><b>Stevo Muk,</b> predsjednik upravnog odbora NVO Institut alternativa</p>

NVO upozoravaju: Predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima prijetnja ljudskim pravima i demokratskim standardima

<p>U Budilniku na Televiiji E bavimo se Međunarodnim danom podrške žrtvama nasilja i provjeravamo gdje je Crna Gora u borbi protiv nasilja i podršci žrtvama.</p>
<p>Analiziramo šta donose izmjene Zakona o javnim okupljanjima, koje su predložili poslanici vladajuće većine.</p>
<p>Saznajte što je kuga malih preživara i da li prijeti Crnoj Gori.</p>
<p>U Budilniku i o pripremama za premijeru kratkog igranog filma ,,Lavež" koji će biti prikazan u Bugarskoj.</p>

Budilnik na TV E: Gdje je Crna Gora u borbi protiv nasilja i podršci žrtvama, što donose izmjene Zakona o javnim okupljanjima, kuga malih preživara

<p>Oni koji su blokirali državu sad drakonskim zakonskim mjerama namjeravaju odblokirati saobraćajnice. Ne može se reći da je iznenađujuća namjera vlasti o, kako su izvijestili mediji, oštrim kaznama koje su suštinski usmjerene prema Cetinjanima i drugim građanima koji mjesecima traže pravdu za svoje ranjene i ubijene.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcetinjani-necete-nas-posenuti-sa-krusevog-zdrijela-visinom-kazni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>To je još jedna poruka prvoga pendreka Crne Gore, i to ovoga puta prijeteća, da se vratimo „normalnome životu“. Životu u kojem je normalno da vlast ćuti pred brojnim pitanjima koja im je uputila javnost povodom nerasvijetljenih masovnih ubistava na Cetinju.</p>
<p>Vlast koja je zatvorila sve saobraćajnice, izbrisala Crnu Goru s turističke mape svijeta, koja je zatvorila i nebo iznad Crne Gore, koja je bagerima razgrtala put kojim je nasilno trebalo da prođe crkveni poglavar tuđe države itd. - takva vlast sad želi visokim novčanim kaznama oćerati s ulice one koji pravdu traže baš tu, na ulici, jer u institucijama pravde za Crnogorce nema.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcgp-ko-ima-pravo-da-porodici-zrtava-zabrani-da-trazi-odgovornost-i-misli-da-cemo-pognuti-glavu-dok-se-uvodi-policijska-drzava-kroz-izmjene-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Pozivamo vlast da se dozove pameti i da najavljenim mjerama ne demonstrira silu, jer novčanim kaznama ne mogu zastrašiti one koji su izgubili svoje najdraže. Ne okupljaju se građani na Kruševu ždrijelu iz hobija, ni da bi posmatrali zalazak sunca dok kolone automobila čekaju. Oni su tu da pošalju poruku da se neće vratiti normalnome životu koji nam nudi ova vlast.</p>
<p>Pozivamo i opoziciju da se konačno suoči s brutalnošću kojom vlast uništava sve što je bilo vrijedno u ovoj zemlji i da toj brutalnosti pruži odgovor kakav se od njih već punih pet godina očekuje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-predlozene-izmjene-zakona-o-javnim-okupljanjima-korak-ka-policijskoj-drzavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kako režim trenira strogoću

<p>Centar za građanska prava, koji stoji uz porodice žrtava masakra na Cetinju, izražava najoštrije protivljenje najavljenim izmjenama Zakona o javnim okupljanjima kojima bi se trajno zabranila okupljanja na saobraćajnicama.</p>
<p>- Da podśetimo da Ustav u članu 52 kaže da se jemči sloboda mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom... I jasno se kaže u kojim slučajevima se može ograničiti , ali ne zabraniti. Ovo nije pitanje saobraćaja - podvukli su oni.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcetinjani-necete-nas-posenuti-sa-krusevog-zdrijela-visinom-kazni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ovo je, ističu, pitanje osnovnih prava, dostojanstva, i pokušaja da se ućutkaju oni koji trpe i koji se još uvijek usuđuju da traže odgovornost.</p>
<p>- Na Cetinju se svakog dana održavaju mirni protesti - blokade kojima porodice traže istinu i pravdu i odgovornost institucija. Ne traže privilegije, ne prijete nasiljem - traže ono što im je dužnost države da pruži - naveli su u Centru za građanska prava.</p>
<p>Predložena izmjena zakona, smatraju oni, nije u skladu s Ustavom Crne Gore, niti sa međunarodnim standardima koji garantuju slobodu mirnog okupljanja.</p>
<p>- Sama činjenica da pri izradi ovog zakona nije vršeno usklađivanje sa direktivama Evropske unije kazuje o namjeri vlasti da se država ne bori protiv problema na demokratski način, nego protiv građana koji na te probleme ukazuju. Nema analize. Nema dijaloga. Samo najava - zabrani, skloni, ućutkaj. Ko to ima pravo da porodici žrtava zabrani da traži odgovornost? Ko ima obraza da tragediju pretvori u prekršaj? I ko to misli da ćemo pognuti glavu dok se uvodi policijska država kroz „izmjene zakona“? - pitaju oni.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-predlozene-izmjene-zakona-o-javnim-okupljanjima-korak-ka-policijskoj-drzavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Stoga zahtjijevaju hitno povlačenje prijedloga o trajnoj zabrani okupljanja na saobraćajnicama, pokretanje javne, nezavisne analize dosadašnje primjene Zakona, uključivanje organizacija civilnog društva i građana u svaki dalji korak izmjena, poštovanje Ustava i ljudskih prava - bez izuzetka.</p>
<p>- Građani koji protestuju mirno i dostojanstveno, nijesu prijetnja društvu. Prijetnja su oni koji su institucije pretvorili u mrtva slova, a zakone u alate za ucjenu i silu. Ako ovo prođe, nijedna ulica više neće biti naša. A zna se - kad građani izgube pravo na protest, vlast nije demokratska , već otvorena diktatura i represija, što će neminovno dovesti do revolta i legitimnog otpora ovom kršenju Ustava, ljudskih prava i sloboda - ukazali su u Centru za građanska prava.</p>

CGP: Ko ima pravo da porodici žrtava zabrani da traži odgovornost i misli da ćemo pognuti glavu dok se uvodi policijska država kroz „izmjene zakona“?

<p>Cetinjani, koji mjesecima blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu pozivajući nadležne na odgovornost zbog dva masovna ubistva u njihovom gradu u kojem je stradalo 23 ljudi, reagovali su na najavu da se spremaju izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima cijeneći da je to upućeno direktno protiv njih.</p>
<p>- Dragi predlagači, &nbsp;prije svega usudili ste se poistovjetiti karakter blokada puteva, pa nas koji tražimo pravdu za 23 pobijenih i desetoro ranjenih, poistovjećujute sa blokadama puteva zbog prolaska mještana kroz tunel, licni dohodaka, ugroženih životinjskih vrsta koje prave probleme mještanima i njihovim blokadama i slično. Moramo priznati da nije isti ni motiv, ni karakter, ni težina blokada, ne želeći da omalovažimo ni jedan protest kao ni ljude na njima. Naravno ne iz razloga usluge prema građanima u koloni, već iz razloga što vas svakodnevno podsjećamo na opasnost od odgovornosti - naveli su oni.</p>
<p>U ovom slučaju odgovornost za 23 ljudska života i desetoro ranjenih je, podvlače oni, ogromna.</p>
<p>Predlagačima i samim poslanicima poručuju da ukoliko žele stvoriti uslove za ugodno putovanje Crnom Gorom, da se prije svega pobrinu za putnu infrastrukturu i slične stvari koje se mogu mjeriti predloženim eurima.</p>
<p>- Sigurni smo da osim što pojedini bježe od odgovornosti za poginule Cetinjane, ovim predlogom zakona ujedno ih omalovažavate, stavljajući cijenu na njihove glave. &nbsp;Parlamentu Crne Gore poručujemo, da nas nećete pošenuti sa Kruševog ždrijela visinom kazni, već izvedite pravdu pred licem Crne Gore - podvukli su oni.</p>
<p>Poslanicima su poručili da glasaju u skladu sa časću i obrazom.</p>
<p>- Koji ste založili u vašim predizbornim kampanjama, a mi se još jednom izvinjavamo svim zaustavljenim vozačima i njihovim saputnicima, uvjereni da znaju da problem nije u nama, već u sistemu odgovornosti koji očigledno ne funkcioniše - zaključili su Cetinjani.</p>

Cetinjani: Nećete nas pošenuti sa Kruševog ždrijela visinom kazni

<p>Crnogorski reprezentativac Marko Perović danas je i zvanično postao član Atletiko Madrida.</p>
<p>On je u Madrid stigao iz Almerije, kao pozajmljen igrač, sa opcijom otkupa ugovora.</p>
<p>- Veoma sam srećan i uzbuđen što započinjem novo poglavlje u ovom sjajnom klubu - kazao je Perović za sajt Atletika.</p>
<p>Perović će u početku igrati za drugi tim "jorgandžija", koji se tamčiči u Trećoj ligi.</p>
<p>On je ove sezone igrao šest mečeva za Almeriju u La Ligi 2.</p>
<p>Dva meča odigrao je i u Kupu Kralja.</p>
<p>Za reprezentaciju Crne Gore odigrao je četiri meča.</p>

Marko Perović i zvanično u Atletiku

<p>Crnogorski košarkaš Petar Popović igraće do kraja sezone za Perspektivu Iliriju, nakon što je sporazumno raskinuo ugovor sa Igokeom.</p>
<p>Dvadesetdevetogodišnji bek u Iliriju dolazi sa ozbiljnim iskustvom regionalne košarke i jasnim profilom igrača koji može da donese stabilnost, prje svega u defanzivi.</p>
<p>Najveći dio karijere vezao je za KK Budućnost, gdje je igrao i kao bek, ali i kao plej pa čak i na poziciji trojke.</p>
<p>Sa "plavo-bijelima" je osvojio titulu ABA lige, bio jedan od igrača od zadatka tadašnjeg trenera Aleksandra Džikića.</p>
<p>Nosio je dresove FMP-a i Igokee.</p>
<p>Visina, iskustvo i izraženo razumijevanje igre razlozi su zbog kojih u Iliriji vjeruju da su dobili igrača koji može da napravi razliku u nastavku sezone i da donese dodatni kvalitet timu iz Ljubljane u njihovoj prermijernoj sezoni u ABA ligi.</p>

Popović novi košarakaš Ilirije

<p>Ne moraš mijenjati granice da bi promijenio državu! Politika tzv. „srpskog sveta“ u potpunoj je suprotnosti s evropskim vrijednostima, jer se ne može graditi politika na negiranju jedne nacije, jedne države i njenog identiteta - poručila je specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske <b>Vanda Babić Galić</b> gostujući u emisiji Građanski ugao na Televiziji E.</p>
<p>Srbi u Crnoj Gori, kako je naglasila, imaju svoja prava i slobode, no istovremeno postoji i temeljna obveza svake manjine da djeluje u interesu države u kojoj živi.</p>
<p>- S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u Evropsku uniju. U interesu je svima da Crna Gora, sa svojim vrijednostima i identitetom, takva kakva jeste, postane dio evropske porodice. Crna Gora pripada zapadnom svijetu - jasna je Babić Galić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLnjFrvuJvHY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Babić Galić: S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u EU, Crna Gora pripada zapadnom svijetu

<p>Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.</p>
<p>Prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi. U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.</p>
<p>– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.</p>
<p>Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.</p>
<p>– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju.</p>
<p>Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.</p>
<p>Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.</p>
<p>Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCG<b>Mišela Manojlović</b>uputila predsjedniku Parlamenta<b>Andriji Mandiću</b>izražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.</p>

Tag: izmjene-zakona-o-javnim-okupljanjima