Vlada Crne Gore usvojila je danas Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih tkiva i ćelija u svrhu liječenja.
Ovim rješenjem se, kako su naglasili u Vladi, ova oblast dodatno unapređuje i usklađuje sa pravnim tekovinama Evropske unije.
- Predložena zakonska rješenja u potpunosti slijede preporuke Evropske komisije, te obezbjeđuju kvalitet, bezbjednost i etičnost postupaka uzimanja i presađivanja ljudskih tkiva i ćelija. Ključne novine Predloga zakona odnose se na obavezu zdravstvenih ustanova da prije uzimanja tkiva i ćelija sa umrlog davaoca prikupe sve neophodne podatke o davaocu, izvrše procjenu rizika i uspješnosti presađivanja, a rezultate laboratorijskih ispitivanja transparentno predstave članovima uže porodice, u skladu sa zakonom - pojasnili su u Vladi.
Pored toga, ovim zakonskim rješenjem, proširuje se, kažu, krug živih davalaca, koji sada obuhvataju bliže i dalje srodnike do četvrtog stepena, bračne i vanbračne partnere, kao i partnere u zajednici života lica istog pola.
- Uvodi se i mogućnost nesrodničkog davanja, koje je zasnovano na načelima dobrovoljnosti, saglasnosti, dobročinstva i zabrane svake komercijalizacije. Ovakvo davanje biće moguće samo uz odluku Ministarstva zdravlja, na osnovu mišljenja Bioetičkog komiteta - stručnog tijela sastavljenog od relevantnih stručnjaka iz oblasti medicine, etike, prava, psihologije i socijalnog staranja - naveli su u Vladi.
Prijedlog zakona posebno naglašava etički aspekt i dobročinstvo kao osnovne vrijednosti davanja tkiva i ćelija, imajući u vidu da se radi o postupcima koji često predstavljaju jedini način liječenja i poboljšanja kvaliteta života oboljelih.
- Sve navedene izmjene su od suštinskog značaja jer imaju za cilj obezbjeđivanje dovoljnih količina i kvaliteta tkiva i ćelija, zaštitu zdravlja primaoca i živih davalaca, te poštovanje prava i dostojanstva članova porodice umrlog davaoca - zaključili su u Vladi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada usvojila Prijedlog o izmjenama Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih tkiva i ćelija u svrhu liječenja

Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Vlade, predloženim izmjenama i dopunama ZakVlada Crneona doprinosi se izgradnji efikasnog sistema alternativnih sankcija, zasnovanog na razvijenim institucionalnim i ljudskim kapacitetima direkcije nadležne za izvršenje alternativnih sankcija u Ministarstvu pravde. Cilj je nadzor osuđenih lica kojima su izrečene alternativne sankcije i onih koji se nalaze na uslovnom otpustu uz izrečenu obavezu, te jačanju i unapređenju primjene alternativnih sankcija sa svrhom smanjenja zatvorske populacije, kao i jačanju povjerenja pravosudnih organa u sistem izvršenja alternativnih sankcija.
- Naime, prijedlogom Zakona se otklanjaju određene nejasnoće, odnosno nedostaci koji su uočeni u dosadašnjoj praksi primjene važećeg zakona, te se unapređuju važeća zakonska rješenja u smislu obezbjeđivanja preduslova za što efikasnije sprovođenje alternativnih sankcija - poručeno je iz Vlade.

Otklanjanje nejasnoća i nedostataka: Utvrđen Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojima se prvi put eksplicitno definiše zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama i utvrđuje obaveza pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka protiv počinioca. 
 
Izmjene i dopune Zakona su usvojene glasovima 59 poslanika, nije bilo protiv i uzdržanih. 
 
Tim aktom je propisano da nastavniku protiv kojeg je podnijeta prijava za seksualno uznemiravanja učenika ili zaposlenog, direktor može privremeno zabraniti izvođenje obrazovno-vaspitnog rada do okončanja postupka. 
 
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju se institucionalno uređuje karijerno, odnosno profesionalno usmjeravanje, kao i oblast koja se odnosi na onlajn /online/ nastavu u slučaju prekida obrazovno-vaspitnog rada. 
 
Takođe, novim rješenjem je propisana obaveza da za direktora vaspitno-obrazovne ustanove bude izabran isključivo prvorangirani kandidat, nakon sprovedenih provjera, kao i da direktoru ustanove radni odnos miruje ne samo tokom prvog, već i za vrijeme drugog mandata. 
 
Izmjenama Opšteg zakona predviđeni su kriterijumi za zapošljavanje nastavnika, mogućnost za procjenu kvaliteta njihovog rada, te definisano da građani Evropske unije mogu da zasnuju radni odnos kao nastavnici pod istim uslovima kao crnogorski državljani. 
 
Novim zakonskim rješenjem definišu se i prava, obaveze i odgovornost roditelja.

Usvojene izmjene Opšteg zakona o obrazovanju

Poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama. 
Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.
- U član je uvedena nova tačka kojom se posebno sankcioniše održavanje javnih okupljanja na auto-putevima, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, kao i na graničnim prelazima, ukoliko se time onemogućava ili otežava odvijanje saobraćaja, ugrožava bezbjednost ili ograničava kretanje građana, što predstavlja značajnu novinu u normativnom okviru saobraćajne i javne bezbjednosti - navedeno je obrazloženju propisa.
U Prijedlogu zakona se, između ostalog, navodi da će se vođa okupljanja kazniti i ukoliko odmah ne saopšti učesnicima javnog okupljanja da je okupljanje prekinuto i/ili ne zatraži da se učesnici mirno raziđu. 
- Novčanom kaznom od 50 do 100 eura kazniće se vođa okupljanja, ako: ne omogući nesmetan prolazak vozilima policije, hitne medicinske pomoći, vatrogasnim vozilima i vozilima drugih službi potrebnim za održavanje reda i mira na javnom okupljanju - navodi se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. 
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a. 
Crnogorska opozicija i nevladin sektor izrazili su negodovanje zbog ovih izmjena konstatujući da se njima nesrazmjerno ograničavaju osnovna ljudska prava na mirno okupljanje, zagarantovana članom 52 Ustava Crne Gore, članom 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kao i članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za ženska prava i Institut alternativa istakle su da je zabrinjavajuće što je ovaj zakonski prijedlog predat bez javne rasprave, bez procjene usklađenosti sa pravnom tekovinom EU, te bez uvida u međunarodne standarde i praksu Evropskog suda za ljudska prava. 
- Pritom, predlagači otvoreno priznaju da nisu razmatrali usklađenost svog predloga sa međunarodnim ugovorima koje je Crna Gora potpisala i ratifikovala - kazali su iz tih NVO.
Uputili su dopis Zakonodavnom i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu kojim apeluju na poslanike i nadležne odbore Skupštine da ovaj prijedlog upute na ocjenu usklađenosti nadležnim ministarstvima (ljudskih prava, pravde, unutrašnjih poslova i evropskih integracija), te da se otvori široka javna rasprava uz učešće domaćih i međunarodnih eksperata, uključujući i Savjet Evrope, Evropsku uniju i OEBS. 
- Svjesni izazova koje višednevne blokade saobraćaja mogu izazvati, posebno tokom turističke sezone, ističemo da rješenje ne smije biti u zabranama, već u demokratskim mehanizmima koji štite prava svih građana – kako na slobodu kretanja, tako i na izražavanje mišljenja putem mirnih okupljanja - zaključuju ove organizacije.
Građani na Kruševom ždrijelu, koji svakodnevno protestuju tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno 23 njihovih sugrađana, poručuju da se glas naroda ne može ućutkati, naglašavajući da svaki poslanik koji digne ruku za izmjene Zakona o javnim okupljanjima mora da se zapita kome služi i koga predstavlja.
- U trenutku kada Crna Gora prolazi kroz možda najteže dane u svojoj novijoj istoriji, vlast se odlučila da ne rješava uzroke problema, već da kazni posljedice svog nerada. Predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima nisu ništa drugo do pokušaj da se uguši glas naroda, da se zabrani pravo na protest, na bunt, na slobodno iskazivanje nezadovoljstva - ocijenili su oni.
Ističu da dok društvo njeguje sjećanje na 23 izgubljena života, među kojima četvoro đece, nakon dvije stravične tragedije koje su potresle ne samo Cetinje, već cijelu Crnu Goru, umjesto odgovora, umjesto odgovornosti, vlast nudi – kazne.

- Umjesto ostavki, nude zabrane. Umjesto rješenja, prijete. Niko od nadležnih nije imao minimum lične i profesionalne odgovornosti da kaže — “Krivi smo. Pogriješili smo. Nismo uradili dovoljno.” Umjesto toga, brutalno su vrijeđali građane koji su na ulicama tražili pravdu, omalovažavali bol i patnju, nazivajući ih najpogrdnijim imenima.I sada, kao krunu tog odnosa prema narodu, nude zakon kojim će se kaznama do 10.000 eura pokušati ućutkati oni koji se usuđuju da stanu na ulicu i kažu “Dosta je!- navode u saopštenju, prenosi Cetinjski list.
Ovaj zakon, kako kažu, nije napisan da zaštiti građane.
- Nije napisan da donese red. Nije napisan da Crnu Goru učini boljim i sigurnijem mjestom za život. Nije — jer kada bi to bio cilj, ne bi danas blokade bile jedini način da se ukaže na nepravdu. Ovaj zakon je isključivo i jedino pokušaj da se vlast zaštiti od sopstvenog naroda.Svaki poslanik koji digne ruku za ovaj zakon mora se zapitati — kome služi i koga predstavlja. Da li ste predstavnici građana ili čuvari privilegija moći? Da li služite onima koji su vas birali ili onima koji se plaše glasa naroda?Jer ovaj zakon nije zakon protiv saobraćajnih gužvi. Ovo je zakon protiv Cetinja. Protiv svake majke koja plače za izgubljenim đetetom. Protiv svakog čovjeka koji plače za izgubljenim članom porodice, za izgubljenim drugom, drugaricom, sugrađaninom. Protiv svakog građanina koji se usudio da kaže — “Neću da ćutim.”- kazali su građani koji protestuju na Kruševom ždrijelu.

Skupština danas o zabrani blokada ključnih saobraćajnica i strožim kaznama

Proslavljeni crnogorski džudista Srđan Mrvaljević kazao je da je šokiran nacrtom izmjena Zakona o sportu, kojim se predlaže da se vrhunskim sportistima ukine pravo na doživotnu mjesečnu naknadu ukoliko imaju druga primanja. Poručuje da sportisti neće dozvoliti ponižavanje, te da će adekvatno odgovoruti ukoliko Vlada ne povuče ovaj prijedlog.
- Šokiran sam da je neko mogao uopšte da predloži ovakvo zakonsko rješenje. Doživotne sportske nagrade za vrhunske sportiste predstavljaju odavanje priznanja države svojim sportistima. To nije socijalna pomoć, a čini mi se da neko ovdje to svrstava u tu kategoriju. Sportisti nijesu socijalni slučajevi i nije nikakav problem ako misle da naknade treba da ukinu. Ali na ovakav vid poniženja &nbsp;sigurno nećemo pristati. Ne možete onoga ko je čitav život radio, znojio se i krvario za ovu državu, postigao sportske rezultate i zaslužio stečeno pravo, uslovljavati da zabranom drugih primanja. Kakvu onda poruku šaljemo? Da sportisti sa 35 godina ne treba više ni sa čim u životu da se bave, da nijedan vrhunski sportista sjutra ne može da bude trener, selektor, da nastavi da razvija sport bilo kroz sudijsku, kroz međunarodne organizacije - kazao je Mrvaljević za Televiziju E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn2jO_9J1J6Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Želi da vjeruje da je ovo, kako ga je nazvao, katastrofalno i nebulozno rješenje rezultat neznanja, a ne namjera jer, ističe, ono nije zakonski, a pogotovo ne moralno održivo.&nbsp;
- Ali, ukoliko se sjutra na javnoj raspravi prijedlog ne povuče, već se stavi u razmatranje - biću siguran da je ovo veoma loša namjera prema sportistima i gospoda iz Ministarstva sporta moraju da znaju da će dobiti adekvatan odgovor od svih sportista - naglasio je Mrvaljević.
On, sa druge strane, naglašava da crnogorski sport ima brojne probleme koje treba da rješava rušenjem raznih zakonskih barijera. Nužno je, ističe on, unapređivati sport, razvijati infrastrukturu i motivisati ljude da ostaju u ovoj oblasti.
- Kako mislite da razvijate sport, ako najbolje sportiste sa 35 godine istjerate? Time u potpunosti osakaćujete crnogorski sport. Ovo mi djeluje kao da neko kreće na trku od 200 metara i puca sam sebi u nogu. Da li je interes države da najbolji sportisti ostanu i da razvijaju sport ili da ih otjera i potpuno ga uništi? U svim normalnim državama vlade se trude da najbolje sportiste na raznorazne načine stimulišu da ostanu u svojim zemljama i razvijaju sport, a ovakvim rješenjima vlada pokušava da otjera sportiste ili da postanu pasivni - zaključio je Mrvaljević.
T.K.

Mrvaljević: Sportisti neće dozvoliti ponižavanje, Vlada da povuče katastrofalne izmjene Zakona o sportu

Vlada Crne Gore predala je u skupštinsku proceduru prijedlog ustavnih izmjena kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde.
Iz Vlade su kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.
- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.
Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;
Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.

Vladine ustavne izmjene stigle u Skupštinu: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

Prijedlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, čiji je glavni povod bio pooštravanje uslova u pogledu traženog radnog iskustva za različita službenička zvanja, umnogome je obesmišljen naknadnim usvajanjem zakjučaka na sjednici Vlade, kojima se ipak istrajalo sa namjerom da se smanji traženi nivo obrazovanja za sve pozicije, uključujući i visoki rukovodni kadar i starješine organa, ocijenila je Milena Muk iz Instituta alternativa.
Muk je kazala da je naknadnim zaključcima Vlade osujećeno i vraćanje stare odredbe prema kojoj bi vršioci dužnosti bili određivani iz reda već zaposlenih.&nbsp;
- Time v.d. stanja ostaju posebno ranjiva na neprimjerene uticaje. Osim što je dobar standard da se vršioci dužnosti određuju iz reda već zaposlenih, za šta bi svi poslanici i poslanice trebalo da se dodatno založe kada se bude o ovom prijedlogu glasalo, smatramo da bi v.d. stanja bilo moguće u velikoj mjeri izbjeći, na šta takođe ukazujemo u dodatnim preporukama - istakla je Muk u saopštenju za javnost.
Ona napominje da prijedlog ne predviđa reformu sistema testiranja kandidata i kandidatkinja za posao u državnoj upravi, što je ujedno, kako kaže, i segment koji je najranjijiviji u odnosu na neprimjerene uticaje i nepravilnosti, s obzirom na to da nije utemeljen na standarizovanoj procjeni ključnih kriterijuma i da komisije koje sprovode testiranja nisu oslobođene političkih uticaja.&nbsp;
- Dugogodišnja preporuka Instituta alternativa, koju smo ponovili i u okviru radne grupe i javne rasprave o ovim izmjenama, je usvojena, time što se ukida diskreciono pravo prilikom izbora službenika na pozicijama izvršnog, ekspertskog i ekspertsko-rukovodnog kadra. Drugim riječima, sada će se birati kandidati i kandidatkinje koji su najbolje rangirani tokom prethodno sprovedenog postupka provjere sposobnosti. Iako se time uvažavaju rezultati provjere sposobnosti kao odlučujući, ova nova odredba zahtijeva i reformu testiranja, na koju ćemo dodatno ukazati u preporukama za unapređenje ovog akta - pojasnila je Muk.
Dok se u javnosti vodi debata o novim modelima smanjenja zaposlenih u javnom sektoru, nakon neodređenih najava predsjednika Vlade Milojka Spajića, u predloženim izmjenama se, navodi Muk, našla i odredba prema kojoj će se zaposleni u državnom organu moći trajno rasporediti u drugi državni organ, pri čemu je primjena odredbe ograničena do kraja naredne, 2026. godine.&nbsp;
- Prema obrazloženju, takvo rješenje se „propisuje u cilju optimizacije i racionalizacije državne uprave, imajući u vidu da u pojedinim organima i organizacionim jedinicima postoji veći broj službenika koji bi bili neophodniji u nekom drugom organu“. &nbsp;Iako ovakvo rješenje može biti opravdano da se podstakne lakša mobilnost državnih službenika unutar državne uprave, upotreba ovog instituta nije ograničena samo u odnosu na zaposlene na neodređeno vrijeme, čime se namjera „optimizacije“ lako može ugroziti i otići u svoju suprotnost - zaključila je Muk.

Muk: Obesmišljene „prioritetne“ izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima

Organizacija KOD uputila je svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, kao i predsjednicima Odbora za antikorupciju, Odbora za ljudska prava i slobode i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, svoje primjedbe i alternativno rješenje za član 179 Zakona o krivičnom postupku (ZKP).
- Naš stav je da predloženo produženje maksimalnog roka trajanja pritvora od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude sa tri na pet godina neće doprinijeti ubrzanju i efikasnosti krivičnih postupaka, već će dodatno usporiti pravosuđe i omogućiti nastavak zloupotreba procesnih prava. Nikada se sudski postupak nije ubrzao i učunio efikasnijim tako što su se u zakonu produžavali rokovi za postupanje suda ili stranaka. Produženje roka trajanja pritvora sa tri na pet godina do donošenja prvostepene presude na neki način će relaksirati sud i u brojnim predmetima, gdje se sudije neće truditi da postupak okončaju u razumnom roku zato što će “dobiti” dodatne dvije godine kada to mogu da urade - saopšteno je iz ove nevladine organizacije.
Takođe, dodaju da je logično da akteri krivičnog postupka, a koji su do sada postupak odugovlačili da bi okrivljeni izašli iz pritvora nakon tri godine, nastave sa odugovlačenjem, sada sa ciljem da se prvostepena presuda ne donese u roku od pet godina. Zato, kako kažu, predloženo rješenje ne samo da neće doprinijeti ubrzanju postupaka i efikasnijem pravosuđu, već će prije dovesti do dodatnog odugovlačenja i još neefikasnijeg pravosuđa.
- Dodatno, sada propisani maksimalni rok od tri godine trajanja pritvora do donošenja prvostepene presude predstavlja dostignuti nivo zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, a nikada nije dobro da već dostignuti nivo zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda izmjenama zakona spuštamo na niži nivo - naovdi se u saopštenju.
Umjesto produženja roka pritvora, predlažu, kako kažu, bolje rješenje, odnosno, dopunu člana 179 ZKP-a, kojom se predviđa da se u postojeći trogodišnji rok ne uračunava vrijeme odlaganja glavnog pretresa na zahtjev odbrane, kao i periodi kada sud objektivno ne može da zasjeda (poput vanrednih situacija kao što je dojava o postavljenoj bombi). 
- Ovo bi obeshrabrilo zloupotrebe i sačuvalo postojeći nivo zaštite ljudskih prava, uz istovremeno podsticanje sudova da postupke okončavaju u razumnom roku - ističu iz KOD-a.
Dodaju potrebu za rješavanjem drugih ključnih problema u pravosuđu, poput neefikasnih istraga, slabe kontrole optužnica i nedostatka adekvatnih prostornih i tehničkih kapaciteta.
- Rješavanje ovih pitanja neophodno je za unaprijeđenje efikasnosti krivičnih postupaka i zaštitu ljudskih prava. Pozivamo nadležne institucije da pažljivo razmotre naše prijedloge i usvoje rješenja koja će omogućiti brže, efikasnije i pravičnije vođenje krivičnih postupaka - saopšteno je iz NVO KOD.

Organizacija KOD: Predloženim izmjenama ZKP-a u dijelu dužine trajanja pritvora dodatno bi se usporili krivični postupci

Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put će biti eksplicitno definisana zabrana svakog oblika nasilja u školama kao i obaveza pokretanja prekršajnog odnosno krivičnog postupaka protiv lica koje to nasilje vrši. To se navodi u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona. Istim izmjenama planira se provjera rada direktora, nastavnika, ali i obaveze roditelja.
Kako se navodi u Nacrtu koji je usvojen 26. septembra, izmjene Zakona imaju za cilj stvaranje uslova za obezbjeđivanje i unapređivanje kvaliteta obrazovno vaspitnog rada i kvaliteta realizacije standarda ocjenjivanja.
- Takođe se dodatno unapređuje oblast rukovođenja ustanovom u dijelu preciziranja odredbi koje se odnose na poštovanje pravosnažnih sudskih odluka, prevencije i suzbijanja vršnjačkog nasilja - navodi se u saopštenju.
Prvi put se definišu kriterijumi za zapošljavanje nastavnika u cilju obezbjeđivanja kvaliteta nastave i transparentnosti zapošljavanja u obrazovno vaspitnim ustanovama.
- Prvi put zakonom utvrđuje mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta rada u slučaju kada nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, kao i slučajevima neobjektivnog ocjenjivanja učenika u toku trajanja nastave i na kraju klasifikacionog perioda - navodi se u nacrtu.
Predlogom zakona se bliže definiše pojam stranca, u skladu sa međunarodnim dokumentima i propisima u toj oblasti, u ostvarivanju prava na obrazovanje.
<h2>Direktoru može prestati mandat ako ustanova dobije ocjenu ,,ne zadovoljava”</h2>
Precizira se da direktoru &nbsp;javne ustanova može prestati mandat ako ustanova dobije ocjenu ,,ne zadovoljava” u postupku evaluacije rada ustanova, kao i ako ne izvrši pravosnažnu i izvršnu sudsku odluku, ako nije preduzeo mjere za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja i ako dopusti promovisanje i prodaju roba i usluga suprotno zakonu.
- Prijedlogom zakona se propisuje i da direktoru javne ustanove, za razliku od važeće odredbe, radni odnos miruje ne samo za vrijeme prvog, već i za vrijeme drugog mandata, što će značiti dodatnu sigurnost za najbolje kadrove, tj. ona lica koja su izabrana po drugi put za direktora ustanove. Takođe, isto pravo se utvrđuje i za pomoćnika direktora za vrijeme drugog mandata - navodi se u nacrtu.&nbsp;
<h2>Procjenjivaće kvalitet rada nastavnika</h2>
U cilju ukupnog obezbjeđivanja i unapređivanja kvaliteta obrazovno vaspitnog rada nastavnika zakonom utvrđuje mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta toga rada u slučaju kada nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, kao i slučajevima neobjektivnog ocjenjivanja učenika.&nbsp;
- Zavod za školstvo odnosno Centar za stručno obrazovanje sprovodi evaluaciju rada nastavnika za kojeg se traži procjena kvaliteta obrazovno vaspitnog rada a ako se u tom postupku utvrdi da nastavnik ne zadovoljava upućuje se na pohađanje dodatnih programa stručnog usavršavanja u skladu sa preporukama Zavoda odnosno Centra, s tim da se ponovna provjera rada kvaliteta obrazovno vaspitnog rada nastavnika vrši nakon godinu dana - objašnjava se u nacrtu.
U slučaju da se na toj ponovnoj provjeri utvrdi da nastavnik ne zadovoljava ostvaruje prava kao zaposleni za čijim je radom prestala potreba.
<h2>Prvi put prava i obaveze roditelja</h2>
Prijedlogom zakona se &nbsp;prvi put na sveobuhvatan način taksativno definišu prava, obaveze i odgovornosti roditelja u cilju stvaranja uslova za poboljšanje postignuća učenika, poštovanje pravila o radu ustanove u cilju stvaranja uslova za ukupno unapređivanje sigurnosti školskog ambijenta.
- A ako roditelj učestalo zanemaruje propisane obaveze ustanova je dužna da o tome obavijesti Ministarstvo, nadležni organ i nadležnu ustanovu socijalne zaštite - navodi se u prijedlogu zakona. &nbsp;
Konačno, Prijedlogom zakona se dopunjava odredba koja se odnosi na zabranu promovisanja i prodaju literature koja nije obavezna tako što se dodaje da u ustanova nije dopušteno promovisanje i prodaja robe ili usluga koje ne služe ciljevima obrazovanje i vaspitanja ili su štetne za zdravlje i razvoj djece.
Predlogom zakona se takođe po prvi put uređuje oblast koja se odnosi na onlajn nastavu u slučaju prekida obrazovno vaspitnog rada i bliže uređuje organizovanje te nastave, kao i detaljnije uređuje način vođenja jedinstvene pedagoške evidencije.&nbsp;
- Prijedlogom zakona se takođe na drugačiji način uređuje oblast dodjeljivanja zvanja nastavnicima tako što se propisuje da zvanja dodjeljuje komisija koju obrazuje Zavod za školstvo, odnosno Centar za stručno obrazovanje - navodi se u nacrtu.&nbsp;
Utvrđuje se i mogućnost izrade i primjene digitalnih udžbenika i digitalnih sadržaja, u cilju osavremenjavanja i unapređivanja kvaliteta nastave.&nbsp;

Za nasilje u školama krivični i prekršajni postupci

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: izmjene