Vlada Crne Gore usvojila je danas Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih tkiva i ćelija u svrhu liječenja.
Ovim rješenjem se, kako su naglasili u Vladi, ova oblast dodatno unapređuje i usklađuje sa pravnim tekovinama Evropske unije.
- Predložena zakonska rješenja u potpunosti slijede preporuke Evropske komisije, te obezbjeđuju kvalitet, bezbjednost i etičnost postupaka uzimanja i presađivanja ljudskih tkiva i ćelija. Ključne novine Predloga zakona odnose se na obavezu zdravstvenih ustanova da prije uzimanja tkiva i ćelija sa umrlog davaoca prikupe sve neophodne podatke o davaocu, izvrše procjenu rizika i uspješnosti presađivanja, a rezultate laboratorijskih ispitivanja transparentno predstave članovima uže porodice, u skladu sa zakonom - pojasnili su u Vladi.
Pored toga, ovim zakonskim rješenjem, proširuje se, kažu, krug živih davalaca, koji sada obuhvataju bliže i dalje srodnike do četvrtog stepena, bračne i vanbračne partnere, kao i partnere u zajednici života lica istog pola.
- Uvodi se i mogućnost nesrodničkog davanja, koje je zasnovano na načelima dobrovoljnosti, saglasnosti, dobročinstva i zabrane svake komercijalizacije. Ovakvo davanje biće moguće samo uz odluku Ministarstva zdravlja, na osnovu mišljenja Bioetičkog komiteta - stručnog tijela sastavljenog od relevantnih stručnjaka iz oblasti medicine, etike, prava, psihologije i socijalnog staranja - naveli su u Vladi.
Prijedlog zakona posebno naglašava etički aspekt i dobročinstvo kao osnovne vrijednosti davanja tkiva i ćelija, imajući u vidu da se radi o postupcima koji često predstavljaju jedini način liječenja i poboljšanja kvaliteta života oboljelih.
- Sve navedene izmjene su od suštinskog značaja jer imaju za cilj obezbjeđivanje dovoljnih količina i kvaliteta tkiva i ćelija, zaštitu zdravlja primaoca i živih davalaca, te poštovanje prava i dostojanstva članova porodice umrlog davaoca - zaključili su u Vladi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada usvojila Prijedlog o izmjenama Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih tkiva i ćelija u svrhu liječenja

Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Vlade, predloženim izmjenama i dopunama ZakVlada Crneona doprinosi se izgradnji efikasnog sistema alternativnih sankcija, zasnovanog na razvijenim institucionalnim i ljudskim kapacitetima direkcije nadležne za izvršenje alternativnih sankcija u Ministarstvu pravde. Cilj je nadzor osuđenih lica kojima su izrečene alternativne sankcije i onih koji se nalaze na uslovnom otpustu uz izrečenu obavezu, te jačanju i unapređenju primjene alternativnih sankcija sa svrhom smanjenja zatvorske populacije, kao i jačanju povjerenja pravosudnih organa u sistem izvršenja alternativnih sankcija.
- Naime, prijedlogom Zakona se otklanjaju određene nejasnoće, odnosno nedostaci koji su uočeni u dosadašnjoj praksi primjene važećeg zakona, te se unapređuju važeća zakonska rješenja u smislu obezbjeđivanja preduslova za što efikasnije sprovođenje alternativnih sankcija - poručeno je iz Vlade.

Otklanjanje nejasnoća i nedostataka: Utvrđen Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojima se prvi put eksplicitno definiše zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama i utvrđuje obaveza pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka protiv počinioca. 
 
Izmjene i dopune Zakona su usvojene glasovima 59 poslanika, nije bilo protiv i uzdržanih. 
 
Tim aktom je propisano da nastavniku protiv kojeg je podnijeta prijava za seksualno uznemiravanja učenika ili zaposlenog, direktor može privremeno zabraniti izvođenje obrazovno-vaspitnog rada do okončanja postupka. 
 
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju se institucionalno uređuje karijerno, odnosno profesionalno usmjeravanje, kao i oblast koja se odnosi na onlajn /online/ nastavu u slučaju prekida obrazovno-vaspitnog rada. 
 
Takođe, novim rješenjem je propisana obaveza da za direktora vaspitno-obrazovne ustanove bude izabran isključivo prvorangirani kandidat, nakon sprovedenih provjera, kao i da direktoru ustanove radni odnos miruje ne samo tokom prvog, već i za vrijeme drugog mandata. 
 
Izmjenama Opšteg zakona predviđeni su kriterijumi za zapošljavanje nastavnika, mogućnost za procjenu kvaliteta njihovog rada, te definisano da građani Evropske unije mogu da zasnuju radni odnos kao nastavnici pod istim uslovima kao crnogorski državljani. 
 
Novim zakonskim rješenjem definišu se i prava, obaveze i odgovornost roditelja.

Usvojene izmjene Opšteg zakona o obrazovanju

Poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama. 
Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.
- U član je uvedena nova tačka kojom se posebno sankcioniše održavanje javnih okupljanja na auto-putevima, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, kao i na graničnim prelazima, ukoliko se time onemogućava ili otežava odvijanje saobraćaja, ugrožava bezbjednost ili ograničava kretanje građana, što predstavlja značajnu novinu u normativnom okviru saobraćajne i javne bezbjednosti - navedeno je obrazloženju propisa.
U Prijedlogu zakona se, između ostalog, navodi da će se vođa okupljanja kazniti i ukoliko odmah ne saopšti učesnicima javnog okupljanja da je okupljanje prekinuto i/ili ne zatraži da se učesnici mirno raziđu. 
- Novčanom kaznom od 50 do 100 eura kazniće se vođa okupljanja, ako: ne omogući nesmetan prolazak vozilima policije, hitne medicinske pomoći, vatrogasnim vozilima i vozilima drugih službi potrebnim za održavanje reda i mira na javnom okupljanju - navodi se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. 
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a. 
Crnogorska opozicija i nevladin sektor izrazili su negodovanje zbog ovih izmjena konstatujući da se njima nesrazmjerno ograničavaju osnovna ljudska prava na mirno okupljanje, zagarantovana članom 52 Ustava Crne Gore, članom 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kao i članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za ženska prava i Institut alternativa istakle su da je zabrinjavajuće što je ovaj zakonski prijedlog predat bez javne rasprave, bez procjene usklađenosti sa pravnom tekovinom EU, te bez uvida u međunarodne standarde i praksu Evropskog suda za ljudska prava. 
- Pritom, predlagači otvoreno priznaju da nisu razmatrali usklađenost svog predloga sa međunarodnim ugovorima koje je Crna Gora potpisala i ratifikovala - kazali su iz tih NVO.
Uputili su dopis Zakonodavnom i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu kojim apeluju na poslanike i nadležne odbore Skupštine da ovaj prijedlog upute na ocjenu usklađenosti nadležnim ministarstvima (ljudskih prava, pravde, unutrašnjih poslova i evropskih integracija), te da se otvori široka javna rasprava uz učešće domaćih i međunarodnih eksperata, uključujući i Savjet Evrope, Evropsku uniju i OEBS. 
- Svjesni izazova koje višednevne blokade saobraćaja mogu izazvati, posebno tokom turističke sezone, ističemo da rješenje ne smije biti u zabranama, već u demokratskim mehanizmima koji štite prava svih građana – kako na slobodu kretanja, tako i na izražavanje mišljenja putem mirnih okupljanja - zaključuju ove organizacije.
Građani na Kruševom ždrijelu, koji svakodnevno protestuju tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno 23 njihovih sugrađana, poručuju da se glas naroda ne može ućutkati, naglašavajući da svaki poslanik koji digne ruku za izmjene Zakona o javnim okupljanjima mora da se zapita kome služi i koga predstavlja.
- U trenutku kada Crna Gora prolazi kroz možda najteže dane u svojoj novijoj istoriji, vlast se odlučila da ne rješava uzroke problema, već da kazni posljedice svog nerada. Predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima nisu ništa drugo do pokušaj da se uguši glas naroda, da se zabrani pravo na protest, na bunt, na slobodno iskazivanje nezadovoljstva - ocijenili su oni.
Ističu da dok društvo njeguje sjećanje na 23 izgubljena života, među kojima četvoro đece, nakon dvije stravične tragedije koje su potresle ne samo Cetinje, već cijelu Crnu Goru, umjesto odgovora, umjesto odgovornosti, vlast nudi – kazne.

- Umjesto ostavki, nude zabrane. Umjesto rješenja, prijete. Niko od nadležnih nije imao minimum lične i profesionalne odgovornosti da kaže — “Krivi smo. Pogriješili smo. Nismo uradili dovoljno.” Umjesto toga, brutalno su vrijeđali građane koji su na ulicama tražili pravdu, omalovažavali bol i patnju, nazivajući ih najpogrdnijim imenima.I sada, kao krunu tog odnosa prema narodu, nude zakon kojim će se kaznama do 10.000 eura pokušati ućutkati oni koji se usuđuju da stanu na ulicu i kažu “Dosta je!- navode u saopštenju, prenosi Cetinjski list.
Ovaj zakon, kako kažu, nije napisan da zaštiti građane.
- Nije napisan da donese red. Nije napisan da Crnu Goru učini boljim i sigurnijem mjestom za život. Nije — jer kada bi to bio cilj, ne bi danas blokade bile jedini način da se ukaže na nepravdu. Ovaj zakon je isključivo i jedino pokušaj da se vlast zaštiti od sopstvenog naroda.Svaki poslanik koji digne ruku za ovaj zakon mora se zapitati — kome služi i koga predstavlja. Da li ste predstavnici građana ili čuvari privilegija moći? Da li služite onima koji su vas birali ili onima koji se plaše glasa naroda?Jer ovaj zakon nije zakon protiv saobraćajnih gužvi. Ovo je zakon protiv Cetinja. Protiv svake majke koja plače za izgubljenim đetetom. Protiv svakog čovjeka koji plače za izgubljenim članom porodice, za izgubljenim drugom, drugaricom, sugrađaninom. Protiv svakog građanina koji se usudio da kaže — “Neću da ćutim.”- kazali su građani koji protestuju na Kruševom ždrijelu.

Skupština danas o zabrani blokada ključnih saobraćajnica i strožim kaznama

Proslavljeni crnogorski džudista Srđan Mrvaljević kazao je da je šokiran nacrtom izmjena Zakona o sportu, kojim se predlaže da se vrhunskim sportistima ukine pravo na doživotnu mjesečnu naknadu ukoliko imaju druga primanja. Poručuje da sportisti neće dozvoliti ponižavanje, te da će adekvatno odgovoruti ukoliko Vlada ne povuče ovaj prijedlog.
- Šokiran sam da je neko mogao uopšte da predloži ovakvo zakonsko rješenje. Doživotne sportske nagrade za vrhunske sportiste predstavljaju odavanje priznanja države svojim sportistima. To nije socijalna pomoć, a čini mi se da neko ovdje to svrstava u tu kategoriju. Sportisti nijesu socijalni slučajevi i nije nikakav problem ako misle da naknade treba da ukinu. Ali na ovakav vid poniženja &nbsp;sigurno nećemo pristati. Ne možete onoga ko je čitav život radio, znojio se i krvario za ovu državu, postigao sportske rezultate i zaslužio stečeno pravo, uslovljavati da zabranom drugih primanja. Kakvu onda poruku šaljemo? Da sportisti sa 35 godina ne treba više ni sa čim u životu da se bave, da nijedan vrhunski sportista sjutra ne može da bude trener, selektor, da nastavi da razvija sport bilo kroz sudijsku, kroz međunarodne organizacije - kazao je Mrvaljević za Televiziju E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn2jO_9J1J6Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Želi da vjeruje da je ovo, kako ga je nazvao, katastrofalno i nebulozno rješenje rezultat neznanja, a ne namjera jer, ističe, ono nije zakonski, a pogotovo ne moralno održivo.&nbsp;
- Ali, ukoliko se sjutra na javnoj raspravi prijedlog ne povuče, već se stavi u razmatranje - biću siguran da je ovo veoma loša namjera prema sportistima i gospoda iz Ministarstva sporta moraju da znaju da će dobiti adekvatan odgovor od svih sportista - naglasio je Mrvaljević.
On, sa druge strane, naglašava da crnogorski sport ima brojne probleme koje treba da rješava rušenjem raznih zakonskih barijera. Nužno je, ističe on, unapređivati sport, razvijati infrastrukturu i motivisati ljude da ostaju u ovoj oblasti.
- Kako mislite da razvijate sport, ako najbolje sportiste sa 35 godine istjerate? Time u potpunosti osakaćujete crnogorski sport. Ovo mi djeluje kao da neko kreće na trku od 200 metara i puca sam sebi u nogu. Da li je interes države da najbolji sportisti ostanu i da razvijaju sport ili da ih otjera i potpuno ga uništi? U svim normalnim državama vlade se trude da najbolje sportiste na raznorazne načine stimulišu da ostanu u svojim zemljama i razvijaju sport, a ovakvim rješenjima vlada pokušava da otjera sportiste ili da postanu pasivni - zaključio je Mrvaljević.
T.K.

Mrvaljević: Sportisti neće dozvoliti ponižavanje, Vlada da povuče katastrofalne izmjene Zakona o sportu

Vlada Crne Gore predala je u skupštinsku proceduru prijedlog ustavnih izmjena kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde.
Iz Vlade su kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.
- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.
Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;
Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.

Vladine ustavne izmjene stigle u Skupštinu: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

Prijedlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, čiji je glavni povod bio pooštravanje uslova u pogledu traženog radnog iskustva za različita službenička zvanja, umnogome je obesmišljen naknadnim usvajanjem zakjučaka na sjednici Vlade, kojima se ipak istrajalo sa namjerom da se smanji traženi nivo obrazovanja za sve pozicije, uključujući i visoki rukovodni kadar i starješine organa, ocijenila je Milena Muk iz Instituta alternativa.
Muk je kazala da je naknadnim zaključcima Vlade osujećeno i vraćanje stare odredbe prema kojoj bi vršioci dužnosti bili određivani iz reda već zaposlenih.&nbsp;
- Time v.d. stanja ostaju posebno ranjiva na neprimjerene uticaje. Osim što je dobar standard da se vršioci dužnosti određuju iz reda već zaposlenih, za šta bi svi poslanici i poslanice trebalo da se dodatno založe kada se bude o ovom prijedlogu glasalo, smatramo da bi v.d. stanja bilo moguće u velikoj mjeri izbjeći, na šta takođe ukazujemo u dodatnim preporukama - istakla je Muk u saopštenju za javnost.
Ona napominje da prijedlog ne predviđa reformu sistema testiranja kandidata i kandidatkinja za posao u državnoj upravi, što je ujedno, kako kaže, i segment koji je najranjijiviji u odnosu na neprimjerene uticaje i nepravilnosti, s obzirom na to da nije utemeljen na standarizovanoj procjeni ključnih kriterijuma i da komisije koje sprovode testiranja nisu oslobođene političkih uticaja.&nbsp;
- Dugogodišnja preporuka Instituta alternativa, koju smo ponovili i u okviru radne grupe i javne rasprave o ovim izmjenama, je usvojena, time što se ukida diskreciono pravo prilikom izbora službenika na pozicijama izvršnog, ekspertskog i ekspertsko-rukovodnog kadra. Drugim riječima, sada će se birati kandidati i kandidatkinje koji su najbolje rangirani tokom prethodno sprovedenog postupka provjere sposobnosti. Iako se time uvažavaju rezultati provjere sposobnosti kao odlučujući, ova nova odredba zahtijeva i reformu testiranja, na koju ćemo dodatno ukazati u preporukama za unapređenje ovog akta - pojasnila je Muk.
Dok se u javnosti vodi debata o novim modelima smanjenja zaposlenih u javnom sektoru, nakon neodređenih najava predsjednika Vlade Milojka Spajića, u predloženim izmjenama se, navodi Muk, našla i odredba prema kojoj će se zaposleni u državnom organu moći trajno rasporediti u drugi državni organ, pri čemu je primjena odredbe ograničena do kraja naredne, 2026. godine.&nbsp;
- Prema obrazloženju, takvo rješenje se „propisuje u cilju optimizacije i racionalizacije državne uprave, imajući u vidu da u pojedinim organima i organizacionim jedinicima postoji veći broj službenika koji bi bili neophodniji u nekom drugom organu“. &nbsp;Iako ovakvo rješenje može biti opravdano da se podstakne lakša mobilnost državnih službenika unutar državne uprave, upotreba ovog instituta nije ograničena samo u odnosu na zaposlene na neodređeno vrijeme, čime se namjera „optimizacije“ lako može ugroziti i otići u svoju suprotnost - zaključila je Muk.

Muk: Obesmišljene „prioritetne“ izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima

Organizacija KOD uputila je svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, kao i predsjednicima Odbora za antikorupciju, Odbora za ljudska prava i slobode i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, svoje primjedbe i alternativno rješenje za član 179 Zakona o krivičnom postupku (ZKP).
- Naš stav je da predloženo produženje maksimalnog roka trajanja pritvora od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude sa tri na pet godina neće doprinijeti ubrzanju i efikasnosti krivičnih postupaka, već će dodatno usporiti pravosuđe i omogućiti nastavak zloupotreba procesnih prava. Nikada se sudski postupak nije ubrzao i učunio efikasnijim tako što su se u zakonu produžavali rokovi za postupanje suda ili stranaka. Produženje roka trajanja pritvora sa tri na pet godina do donošenja prvostepene presude na neki način će relaksirati sud i u brojnim predmetima, gdje se sudije neće truditi da postupak okončaju u razumnom roku zato što će “dobiti” dodatne dvije godine kada to mogu da urade - saopšteno je iz ove nevladine organizacije.
Takođe, dodaju da je logično da akteri krivičnog postupka, a koji su do sada postupak odugovlačili da bi okrivljeni izašli iz pritvora nakon tri godine, nastave sa odugovlačenjem, sada sa ciljem da se prvostepena presuda ne donese u roku od pet godina. Zato, kako kažu, predloženo rješenje ne samo da neće doprinijeti ubrzanju postupaka i efikasnijem pravosuđu, već će prije dovesti do dodatnog odugovlačenja i još neefikasnijeg pravosuđa.
- Dodatno, sada propisani maksimalni rok od tri godine trajanja pritvora do donošenja prvostepene presude predstavlja dostignuti nivo zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, a nikada nije dobro da već dostignuti nivo zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda izmjenama zakona spuštamo na niži nivo - naovdi se u saopštenju.
Umjesto produženja roka pritvora, predlažu, kako kažu, bolje rješenje, odnosno, dopunu člana 179 ZKP-a, kojom se predviđa da se u postojeći trogodišnji rok ne uračunava vrijeme odlaganja glavnog pretresa na zahtjev odbrane, kao i periodi kada sud objektivno ne može da zasjeda (poput vanrednih situacija kao što je dojava o postavljenoj bombi). 
- Ovo bi obeshrabrilo zloupotrebe i sačuvalo postojeći nivo zaštite ljudskih prava, uz istovremeno podsticanje sudova da postupke okončavaju u razumnom roku - ističu iz KOD-a.
Dodaju potrebu za rješavanjem drugih ključnih problema u pravosuđu, poput neefikasnih istraga, slabe kontrole optužnica i nedostatka adekvatnih prostornih i tehničkih kapaciteta.
- Rješavanje ovih pitanja neophodno je za unaprijeđenje efikasnosti krivičnih postupaka i zaštitu ljudskih prava. Pozivamo nadležne institucije da pažljivo razmotre naše prijedloge i usvoje rješenja koja će omogućiti brže, efikasnije i pravičnije vođenje krivičnih postupaka - saopšteno je iz NVO KOD.

Organizacija KOD: Predloženim izmjenama ZKP-a u dijelu dužine trajanja pritvora dodatno bi se usporili krivični postupci

Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put će biti eksplicitno definisana zabrana svakog oblika nasilja u školama kao i obaveza pokretanja prekršajnog odnosno krivičnog postupaka protiv lica koje to nasilje vrši. To se navodi u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona. Istim izmjenama planira se provjera rada direktora, nastavnika, ali i obaveze roditelja.
Kako se navodi u Nacrtu koji je usvojen 26. septembra, izmjene Zakona imaju za cilj stvaranje uslova za obezbjeđivanje i unapređivanje kvaliteta obrazovno vaspitnog rada i kvaliteta realizacije standarda ocjenjivanja.
- Takođe se dodatno unapređuje oblast rukovođenja ustanovom u dijelu preciziranja odredbi koje se odnose na poštovanje pravosnažnih sudskih odluka, prevencije i suzbijanja vršnjačkog nasilja - navodi se u saopštenju.
Prvi put se definišu kriterijumi za zapošljavanje nastavnika u cilju obezbjeđivanja kvaliteta nastave i transparentnosti zapošljavanja u obrazovno vaspitnim ustanovama.
- Prvi put zakonom utvrđuje mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta rada u slučaju kada nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, kao i slučajevima neobjektivnog ocjenjivanja učenika u toku trajanja nastave i na kraju klasifikacionog perioda - navodi se u nacrtu.
Predlogom zakona se bliže definiše pojam stranca, u skladu sa međunarodnim dokumentima i propisima u toj oblasti, u ostvarivanju prava na obrazovanje.
<h2>Direktoru može prestati mandat ako ustanova dobije ocjenu ,,ne zadovoljava”</h2>
Precizira se da direktoru &nbsp;javne ustanova može prestati mandat ako ustanova dobije ocjenu ,,ne zadovoljava” u postupku evaluacije rada ustanova, kao i ako ne izvrši pravosnažnu i izvršnu sudsku odluku, ako nije preduzeo mjere za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja i ako dopusti promovisanje i prodaju roba i usluga suprotno zakonu.
- Prijedlogom zakona se propisuje i da direktoru javne ustanove, za razliku od važeće odredbe, radni odnos miruje ne samo za vrijeme prvog, već i za vrijeme drugog mandata, što će značiti dodatnu sigurnost za najbolje kadrove, tj. ona lica koja su izabrana po drugi put za direktora ustanove. Takođe, isto pravo se utvrđuje i za pomoćnika direktora za vrijeme drugog mandata - navodi se u nacrtu.&nbsp;
<h2>Procjenjivaće kvalitet rada nastavnika</h2>
U cilju ukupnog obezbjeđivanja i unapređivanja kvaliteta obrazovno vaspitnog rada nastavnika zakonom utvrđuje mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta toga rada u slučaju kada nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, kao i slučajevima neobjektivnog ocjenjivanja učenika.&nbsp;
- Zavod za školstvo odnosno Centar za stručno obrazovanje sprovodi evaluaciju rada nastavnika za kojeg se traži procjena kvaliteta obrazovno vaspitnog rada a ako se u tom postupku utvrdi da nastavnik ne zadovoljava upućuje se na pohađanje dodatnih programa stručnog usavršavanja u skladu sa preporukama Zavoda odnosno Centra, s tim da se ponovna provjera rada kvaliteta obrazovno vaspitnog rada nastavnika vrši nakon godinu dana - objašnjava se u nacrtu.
U slučaju da se na toj ponovnoj provjeri utvrdi da nastavnik ne zadovoljava ostvaruje prava kao zaposleni za čijim je radom prestala potreba.
<h2>Prvi put prava i obaveze roditelja</h2>
Prijedlogom zakona se &nbsp;prvi put na sveobuhvatan način taksativno definišu prava, obaveze i odgovornosti roditelja u cilju stvaranja uslova za poboljšanje postignuća učenika, poštovanje pravila o radu ustanove u cilju stvaranja uslova za ukupno unapređivanje sigurnosti školskog ambijenta.
- A ako roditelj učestalo zanemaruje propisane obaveze ustanova je dužna da o tome obavijesti Ministarstvo, nadležni organ i nadležnu ustanovu socijalne zaštite - navodi se u prijedlogu zakona. &nbsp;
Konačno, Prijedlogom zakona se dopunjava odredba koja se odnosi na zabranu promovisanja i prodaju literature koja nije obavezna tako što se dodaje da u ustanova nije dopušteno promovisanje i prodaja robe ili usluga koje ne služe ciljevima obrazovanje i vaspitanja ili su štetne za zdravlje i razvoj djece.
Predlogom zakona se takođe po prvi put uređuje oblast koja se odnosi na onlajn nastavu u slučaju prekida obrazovno vaspitnog rada i bliže uređuje organizovanje te nastave, kao i detaljnije uređuje način vođenja jedinstvene pedagoške evidencije.&nbsp;
- Prijedlogom zakona se takođe na drugačiji način uređuje oblast dodjeljivanja zvanja nastavnicima tako što se propisuje da zvanja dodjeljuje komisija koju obrazuje Zavod za školstvo, odnosno Centar za stručno obrazovanje - navodi se u nacrtu.&nbsp;
Utvrđuje se i mogućnost izrade i primjene digitalnih udžbenika i digitalnih sadržaja, u cilju osavremenjavanja i unapređivanja kvaliteta nastave.&nbsp;

Za nasilje u školama krivični i prekršajni postupci

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: izmjene