Izložba "Arhive, skice i povezivanja - Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja" biće otvorena u četvrtak, 15. januara u 19 časova u Galeriji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore
Izložba predstavlja osvrt na kustosko-istraživački projekat koji koncipiraju i sprovode Anita Ćulafić, Marina Čelebić, Nada Baković i Natalija Vujošević.
Iniciran u jesen 2021. godine, projekat je fokusiran na istraživanje i reaktuelizaciju nasljeđa Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja. Izložba predstavlja nove produkcije i poklone dobijene u okviru projektnih saradnji, u dijalogu sa radovima Zbirke umjetnosti nesvrstanih zemalja, kao i arhivske materijale i rituale koji povezuju zajednički rad, drugarstvo i solidarnost. Program izložbe uključuje radionice, razgovore i predavanja, uz predstavljanje dvojezične publikacije "Arhive, skice i povezivanja - Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja".
Tokom četiri godine rada pokrenut je istraživački program, ostvaren značajan broj međunarodnih saradnji te realizovani brojni izložbeni i edukativni projekti. U okviru dijaloga sa umjetnicima razvijene su nove produkcije zasnovane na istraživanju arhive Galerije, kao i kontinuitet poklona koji je izgradio fond nekadašnje Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja "Josip Broz Tito". Inicijativom članica Laboratorije pokrenut je i postupak proglašenja Zbirke umjetnosti nesvrstanih zemalja pokretnim kulturnim dobrom od nacionalnog značaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Muzej savremene umjetnosti: Izložba "Arhive, skice i povezivanja'' biće otvorena u četvrtak

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju će u poneđeljak u 11 sati biti otvorena mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“.
Postavka donosi reprezentativan pregled ukrajinskih lokaliteta upisanih na Listu svjetske baštine UNESCO-a, ističući njihovu kulturnu, istorijsku i civilizacijsku vrijednost, uz poseban osvrt na izazove i rizike kojima su izloženi usljed ruske oružane agresije na Ukrajinu: od materijalnih razaranja do prijetnji dugoročnoj zaštiti nasljeđa i lokalnih zajednica.
- Izložba ujedno svjedoči o važnosti očuvanja svjetske kulturne baštine u uslovima savremenih konflikata i reafirmiše međunarodne napore da se ugrožena dobra zaštite i sačuvaju - naglasili su na FCJK.
Izložba je organizovana u saradnji s Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori i otvorena je za javnost.

Mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine” na FCJK

Prva samostalna izložba radova Tanje Đikanović pod nazivom "Pjaca" biće otvorena u ponedjeljak, 17. novembra, u holu KIC-a "Budo Tomović", u 19 sati. Izložbu će otvoriti vizuelna umjetnica Milica Šaranović Pajović i moći će da se pogleda do 23. novembra.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115081132_6ae99e0fec3713e4df91ff4c16fdc62578b322a7dd154970e704bf766d0f8c76.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115081132_6ae99e0fec3713e4df91ff4c16fdc62578b322a7dd154970e704bf766d0f8c76" data-rendition-name="original" width="1355" height="1800" loading="lazy" alt="Rad Tanje Đikanović"><figcaption>Rad Tanje Đikanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  - Izložba donosi boje koje trepere kao glasovi u prolazu, radosni metež subotnjeg jutra, neuhvatljivi ples svijeta u nama i onog oko nas. U tom živom vrtlogu svakodnevice, autorka pronalazi ritam života koji zvonko odzvanja između boje i svjetlosti, buke i tišine, neprestane vreve grada i ulice, ali i mira jednog trenutka. Na Tanjinim slikama sve se kreće, preliva i sudara, ali se ništa ne gubi. U šarenom zapetljanom klupku likovnog eksperimenta postoji tihi sklad, ritam koji se osjeti i prije nego se prepozna. Taj ritam postao je i nit vodilja ove izložbe. U djelima se prepoznaje isto ono bogatstvo koje pronalazimo na pjaci - živost, šarm, veseli sudar različitosti, nesavršeni red. Slike su razigrane i pune života, kao lepeza trenutaka u danu u kojem je sve moguće. U njima se čuje hor najčudnijih razgovora, osjeća miris svježeg voća i razaznaje svjetlucanje sunca po licima prolaznika. Ove slike nijesi planirane, već doživljene. Nastale su iz impulsa, iz potrebe da se boja dopuni glasom, da se ruka prepusti nesputanom doživljaju. Tanjina djela jasno odražavaju široki dijapazon njenih interesovanja: po profesiji prevodilac i pedagog, uz to strastveni enterijerista, restauratorka, slikarka. "Pjaca" je zato više od motiva. To je stanje - susret unutrašnjeg i spoljašnjeg, reda i nemira, boje i praznine. To je mjesto gdje se život i umjetnost prepoznaju jedno u drugome - kazala je Šaranović Pajović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115081132_4f525e3726d97eca2c04139274fb0b4c94b561eec0a2536d9da8afcad6af601a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251115081132_4f525e3726d97eca2c04139274fb0b4c94b561eec0a2536d9da8afcad6af601a" data-rendition-name="original" width="885" height="1801" loading="lazy" alt="Rad Tanje Đikanović"><figcaption>Rad Tanje Đikanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>

1250x600

1084x550

Prva samostalna izložba radova Tanje Đikanović u KIC-u "Budo Tomović"

U "Srećnom danu" otkrivamo priče koje spajaju kulturu, nauku i svakodnevni život. 
Izložba "Želim vidjeti moje planine", koja će biti otvorena do 30. oktobra, predstavlja jedan od događaja Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK 2025. O umjetničkom konceptu i značenju ove postavke govori dr Svetlana Racanović, kustoskinja izložbe.
U susret Svjetskom danu hrane, govorimo o tome koliko zaista važi izreka "Mi smo ono što jedemo" - da li su naše prehrambene navike odraz kulture, tempa života ili sistema vrijednosti? 
Profesor kuvarstva Milivoje Đukanović otkriva recept za jagnjetinu u varenici - spoj starinskog ukusa i užitka. 
U rubrici "Istina ili mit: Hrana i navike", otkrivamo koliko su naši svakodnevni izbori za stolom zapravo pod uticajem predrasuda i trendova. 
"Srećan dan" gledajte od devet do 11 sati na Televiziji E.

U "Srećnom danu" o izložbi "Želim vidjeti moje planine", navikama sa hranom...

Pred brojnim posjetiocima, sinoć je u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović” svečano otvorena izložba „80 godina priča o Muminima“, posvećena čuvenim likovima iz pera finske književnice i ilustratorke Tuve Janson.
Postavka je rezultat saradnje Ambasade Finske u Beogradu i KIC-a „Budo Tomović”, a publika će je moći pogledati do 17. oktobra. Izložba je privukla podjednaku pažnju djece i odraslih, potvrđujući univerzalnost i bezvremensku ljepotu priča o Muminima, koje i osam decenija nakon nastanka inspirišu čitaoce širom svijeta.
Izložbu je otvorio Njegova Ekselencija, ambasador Finske Niklas Lindkvist, koji je istakao značaj jubileja ne samo za finsku književnost, već i za kulturni identitet te zemlje.
- Ovo nije samo značajan književni i umjetnički jubilej, već i nasljeđe koje je duboko oblikovalo finski kulturni identitet. Već 80 godina, Mumini osvajaju srca čitalaca u Finskoj i širom svijeta svojim dirljivim pričama i vječnim temama - rekao je ambasador Lindkvist.
Zahvaljujući KIC-u na podršci u realizaciji izložbe, ambasador je podsjetio da su Mumini nastali u najtežem periodu istorije – tokom Drugog svjetskog rata, kada je Tuve Janson, suočena s ratnim strahotama, stvarala bajkoviti svijet ispunjen toplinom i nadom.
- Mumini nas uče da kuća – i u stvarnosti i u pričama – treba da bude mjesto dobrodošlice, sigurnosti i topline - dodao je Lindkvist.
On je istakao i globalnu kampanju povodom jubileja, koju Ambasada Finske realizuje u saradnji sa Međunarodnom federacijom Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, pod sloganom „Vrata su uvijek otvorena“. Kampanja je, kako je kazao, poziv da gradimo svijet u kojem su empatija i solidarnost temelj zajedničkog života.
Organizatori su naglasili da izložba predstavlja nastavak uspješne i sadržajne saradnje Ambasade Finske i KIC-a „Budo Tomović”.
- Raduje nas što ovom izložbom nastavljamo lijepu i plodonosnu saradnju s Ambasadom Finske, predstavljajući bogatstvo kulture ove zemlje i doprinoseći izgradnji još toplijih i snažnijih međukulturnih veza - naveli su iz KIC-a.
Izložba „80 godina priča o Muminima“ pruža jedinstven uvid u razvoj ovih omiljenih likova kroz različite medije – od knjiga i stripova, preko animacija, do savremenih umjetničkih interpretacija – i poziva sve posjetioce da se vrate u svijet mašte, tolerancije i neprolaznih vrijednosti koje Mumini simbolizuju.

U KIC-u „Budo Tomović” otvorena izložba „80 godina priča o Muminima”: Omaž bezvremenskim junacima finske književnosti

Izložba „3D štampani svijet“, koju je organizovao Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025, održana je danas u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Izložba je, kako su saopštili sa UCG, privukla posjetioce iz akademske zajednice, institucija i privrede.
Autorka programa i profesorka Elektrotehničkog fakulteta prof. dr Milena Đukanović istakla je da izložba „3D štampani svijet“ pokazuje koliko kreativnost i znanje mogu da doprinesu društvu kada se udruže nauka, tehnologija i društvena odgovornost.
- Ovi radovi su rezultat višegodišnjeg truda naših studenata, njihovog istraživačkog duha i želje da kroz inženjerske inovacije poboljšaju kvalitet života u zajednici. Posebno smo ponosni na projekte koji doprinose inkluzivnosti - od 3D štampe didaktičkih pomagala za djecu i osobe sa invaliditetom, do modela koji povezuju kulturu i tehnologiju - kazala je prof. dr Đukanović.
Cilj im je, kako je istakla, da pokažu da tehnologija može biti humana i da stvara svijet u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni.
Postavka je predstavila rezultate višegodišnjih studentskih projekata realizovanih uz podršku brojnih institucija, među kojima su Fond za inovacije, Zavod za školstvo, Centralna banka i Biblioteka za slijepe.&nbsp;
Projekti su, kako su kazali na UCG, bili usmjereni na inovacije u inkluzivnom obrazovanju, 3D štampu didaktičkih igračaka i namještaja za vrtiće, a pojedini radovi prikazani su i na Nedjelji dizajna u Milanu i u sjedištu Ujedinjenih nacija u Beču.
- Posebnu pažnju privukao je projekat 3D štampe crnogorskih perpera, realizovan u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore, čiji su primjerci trajno pohranjeni u Muzeju novca na Cetinju - naveli su na UCG.
Treći segment izložbe, pod nazivom „Kultura svima“, nastao je u saradnji sa Bibliotekom za slijepe i Kulturnim centrom Homer, a promovisao je inkluzivnost u kulturi.
- Izloženi radovi mladih kreativaca, uključujući 3D skenirane i štampane kulturne spomenike, doprinose većoj dostupnosti kulturnih sadržaja osobama sa invaliditetom, posebno slijepim i slabovidim osobama - istakli su u saopštenju.
Izložba je, naglašavaju, ujedno bila priznanje za inovativnost studenata Elektrotehničkog fakulteta, među kojima su i dobitnici UNESCO-ovih nagrada, kao i potvrda društvene odgovornosti Univerziteta Crne Gore.
Festival umjetnosti, nauke i kulture - FUNK, pokrenut prošle godine povodom jubileja 50 godina Univerziteta Crne Gore, promoviše umjetnost, nauku i kulturu, studijske programe, te naučnu i umjetničku produkciju studenata i akademskog osoblja.
Ovogodišnje izdanje, koje traje od 1. oktobra do 1. novembra, obuhvata 30 programa u devet festivalskih cjelina: Govornica, Forum, Kino, Teatar, Izložba, Knjiga, Radionice, Sport i Svirke.

„3D štampani svijet“: Tehnologija može biti humana i stvarati univerzum u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni

Trideset godina nakon ratova i raspada Jugoslavije, region i dalje prepoznaje zabrinjavajuće sličnosti sa periodom devedesetih. Upravo zbog toga, izložba „Devedesete: od nepristajanja do otpora“, otvorena danas na Cetinju, predstavlja snažno podsjećanje koliko je važno suprotstaviti se retrogradnim ideologijama i opomena da društvo mora naučiti iz sopstvenih grešaka.
Izložbu su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Fondacija M90 i Kulturni front iz Srbije, u saradnji sa Centrom za kulturu Prijestonice Cetinje.
Cetinje – simbol otpora i slobode
- Upravo u našem gradu organizovani su jedini antiratni protesti u tadašnjoj Crnoj Gori, koji su ostali zapisani kao svjedočanstvo da se može i mora birati pravda umjesto sile, ljudskost umjesto mržnje, i otpor umjesto pristajanja - kazao je Mirko Stanić, potpredsjednik Skupštine Prijestonice Cetinje, otvarajući izložbu.
On je podsjetio da duh otpora na Cetinju nije nikada ugašen, već da je grad ostao branik građanske Crne Gore, odlučno suprotstavljen svakom pokušaju potčinjavanja njenog identiteta.
- Na Cetinju se nikada nije ćutalo pred nepravdom, niti trgovalo slobodom. Iako danas živimo u drugačijem vremenu, borba za slobodnu i građansku Crnu Goru, nažalost, još uvijek traje - &nbsp;poručio je Stanić.
Prostor za dijalog i suočavanje s prošlošću
Direktorka Centra za kulturu Prijestonice Cetinje Jelena Lela Milošević istakla je da izložba otvara prostor za dijalog o periodu koji je obilježio živote čitavih generacija.
- To je dio istorije koji služi kao opomena. Ova izložba je prilika da se zapitamo da li idemo pravim putem i da li ponavljamo greške iz prošlosti - kazala je Milošević, dodajući da su upravo ovakve inicijative važne za očuvanje demokratskog duha i društvenu odgovornost.
Ambasadori: Dijalog, razumijevanje i empatija kao nasljeđe otpora
- Nasljeđe sukoba i danas je prisutno u našim zajednicama, u sjećanjima i pričama koje narodi pričaju o sebi. Suočavanje s tim nasljeđem nije lako, ali je neophodno - &nbsp;kazao je Nj. E. Martijn Elgersma, ambasador Kraljevine Holandije.
On je upozorio na savremene prijetnje miru – nacionalizam i populizam – i istakao važnost izložbe kao prostora za razumijevanje i empatiju.
- Ova postavka ne zatvara priču, već otvara prostor za dijalog i humaniju budućnost - zaključio je Elgersma.
Zamjenik ambasadorke Republike Francuske, Bertrand Baucher, ocijenio je da izložba ne nudi jednostavne odgovore, već podstiče promišljanje i razgovor.
- Francuska je ponosna što podržava ovu izložbu. Nadam se da će podstaći dublje promišljanje i povezivanje među ljudima - kazao je Baucher.
Uljarević: Vrijednosti otpora ne smiju izblijedjeti
Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević naglasila je simboličnost činjenice da se izložba održava upravo na Cetinju, gradu slobodarskog duha i građanskog otpora.
- Antiratna energija Cetinja bila je jedan od svetionika razuma u moru ludila. Istoriju ne čine samo oni koji su vladali, već i oni koji su se suprotstavili – mediji, umjetnici, aktivisti i svi koji su birali mir, a ne mržnju. Vrijeme prolazi, ali vrijednosti ostaju. Ova izložba je posveta svim ljudima koji su, bez obzira na cijenu, birali da ostanu ljudi čuvajući obraz i slobodu kroz otpor - poručila je ona.
Ubović: Mladi treba da znaju da otpor i humanost imaju lice i ime
Upravitelj Fondacije M90 i jedan od autora izložbe Dejan Ubović kazao je da je počastvovan što je izložba prvi put predstavljena na Cetinju.
- Ova postavka podsjeća da su i u najtežim vremenima postojali oni koji su birali hrabrost i humanost. Takvi primjeri pokazuju da otpor i humanost imaju lice i ime - kazao je Ubović, pozivajući mlade da posjete izložbu i suoče se s pričama iz tog perioda.
Izložba otvorena do 25. oktobra
Izložba „Devedesete: od nepristajanja do otpora“ biće otvorena do 25. oktobra 2025. godine u Galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, radnim danima od 9:00 do 19:00, a subotom od 9:00 do 17:00 sati.
Ova postavka je dio inicijative „Muzej devedesetih“, koja je do sada predstavljena u Beogradu, Sarajevu, Podgorici i Budvi. Realizuju je Kulturni front, Fondacija M90 i CGO, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije, kroz MATRA program, Evropskog fonda za Balkan (EFB) i projekta Shared Horizons, koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France Groupe AFD.
Sadržaj izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove donatora.

Izložba koja otvara dijalog o devedesetima i našoj sadašnjosti

Ambasada Finske u Beogradu i KIC ,,Budo Tomović” organizuju izložbu „80 godina priča o Muminima“, posvećenu čuvenim likovima iz pera finske spisateljice i ilustratorke Tuve Janson, koja je svojim djelima obilježila djetinjstva generacija širom svijeta.
Ambasador Finske, Nj.E. Niklas Lindkvist će otvoriti izložbu u četvrtak, 9. oktobra, u holu KIC-a „Budo Tomović”, u 19 sati.
- Već 80 godina, Mumini osvajaju srca čitalaca širom svijeta zanimljivim pričama i univerzalnim temama. Priče o Muminima nijesu samo maštovite priče za djecu. One prenose duboke poruke o porodici i prijateljstvu, avanturi i istraživanju, prihvatanju i toleranciji, kao i o prirodi i životnoj sredini. Tuve Janson, čiji je maternji jezik bio švedski, stvorila je svijet koji i danas inspiriše i povezuje ljude svih uzrasta - naveli su u KIC-u.
Izložba će biti otvorena do 17. oktobra.

Izložba „80 godina priča o Muminima“ od četvrtka u KIC-u

Od mokre košulje Kolina Firta u filmu „Gordost i predrasude“ do Safari odijela Meril Strip u filmu „Moja Afrika“, u londonskom Muzeju mode i tekstila priređena je izložba „Kospropa“, legendarnog studija specijalizovanog za izradu kostima iz različitih istorijskih epoha, koji je postao sinonim za oblačenje kultnih likova u nagrađivanim filmovima i televizijskim serijalima.
„Kosprop“ je promijenio način na koji se kostimi dizajniraju i kreiraju. Osnovao ga je 1965. godine Džon Brajt, dobitnik Oskara i nagrade BAFTA, piše RTS.
Kroz svoj rad kao kostimograf, modni kreator, savjetnik, kolekcionar i istoričar, Brajtova inteligencija i oko za detalje prisutni su u brojnim filmskim, televizijskim i pozorišnim produkcijama.
Želja mu je bila da odjeća u filmovima i serijama bude što realističnija.
- Ubijeđen sam da ako odjeću učinimo što autentičnijom, ona će biti univerzalna. Istina je istina za sva vremena - govorio je Brajt.
Tokom proteklih 60 godina, ta relativno jednostavna misija dovela je do stvaranja nekih od najznačajnijih kostima svih vremena: košulje iz doba Regentstva koja je, jednom pokvašena, pretvorila Kolina Firta u srcelomca u filmu Gordost i predrasude iz 1995. godine; Safari odijela Meril Strip u filmu Moja Afrika iz 1985. godine, koje je na kraju inspirisala bezbroj modnih pista; raščupanog odijela Džonija Depa iz Pirata sa Kariba sa početka 18. vijeka, toliko vješto zaprljanog da praktično možemo da osjetimo miris kroz ekran.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDOyN5O_DqvL%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ova jedinstvena izložba prikazuje mnoge kostime koji nikada ranije nisu viđeni u javnosti. Kostimi Helen Bonam Karter iz filma Soba s pogledom, Megi Smit iz Dauntonske opatije, Lesli Menvil iz filma Gospođa Haris ide u Pariz.
Svi ovi kostimi bili su rezultat neumornog istraživanja i zanatskog rada visoko obučenih majstora iz „Kospropa“, koji koriste materijale i tehnike iz iste epohe kako bi postigli filmski realizam.
Svi ti kostimi, i desetine drugih, sada su izloženi u Muzeju mode i tekstila u južnom Londonu kao deo ‘Costume Couture’, nove izložbe koja slavi 60 godina Brajtovog revolucionarnog rada u „Kospropu“.
- "Kosprop" je nudio nešto na šta su filmski stvaraoci reagovali – željeli su više realizma u svom radu - naglašava istoričar filma i kustos izložbe, Kit Lodvik.&nbsp;
Dodaje da je Kosprop omogućio glumcima da se transformišu u drugu osobu.
Izložene su odjevne kombinacije iz cjelokupne istorije „Kospropa“, sa naglaskom na mnoge dobitnike Oskara za najbolji kostimografski dizajn na kojima je studio radio, uključujući filmove Soba s pogledom, Hauardsov kraj iz 1992. godine i Male žene iz 2019. godine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDPDr9t-DKF7%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Brajt napominje da obim izložbe omogućava mnogim generacijama zanatlija koje su radile u „Kospropu“ da se prisjete produkcija koje su ih inspirisale da uđu u svijet kostimografije.
Izložba ‘Costume Couture’ je svjedočanstvo posvećenosti „Kospropovog“ tima: neki od izloženih predmeta, poput višeslojne haljine iz šezdesetih godina 19. vijeka iz Netfliksove adaptacije serije Leopard iz 2025. godine, napravljene su za statistkinje i kao takve su se možda pojavile u pozadini scena samo na djelić sekunde.
Mnoge tehnike koje koristi „Kospropovo“ osoblje više nisu uobičajene u praksi van ateljea visoke mode modnih kuća kao što su „Šanel“ i „Dior“. Brajt naglašava da je važno održati ove tehnike u životu u eri kojom dominira jeftin mašinski rad, „jer je prošlost uvijek ono na čemu gradimo budućnost – dobro je imati konac koji nas vodi iz prošlosti u budućnost“, smatra čuveni kostimograf.

Londonska izložba prikazuje 60 godina kostima iz poznatih filmova i TV serija

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ koju je priredila Matica crnogorska biće otvorena u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore 2. oktobra u 19 sati, saopšteno je iz Matice crnogorske.
Izložbu će otvoriti Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a o kultu crnogorske svetice govoriće istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka kataloga.&nbsp;
U muzičkom dijelu programa će nastupiti vokalna solistkinja Zorana Latković i profesor gitare Nikola Pejović koji će izvoditi djela Paizijela i Hendla.
- Na crnogorskom i engleskom jeziku na 23 bogato ilustrovana panoa dimenzija 70 x 100 cm, izložba prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane rodom iz Releza, Lješanska nahija. Katarina Kosić (prema nekim predanjima Jovana Đujović), rođena 25. novembra 1493. godine, u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti). Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana. Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane Kotorke koja je brinula o siromašnima vremenom su dodata i brojna čudotvorstva. Provela je pedeset i dvije godine stroge pokore, a preminula je 1565. godine u 72. godini života. Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke, čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja postala prva katolička južnoslovenska blaženica- navodi se u saopštenju.
Izložbu prati i katalog na 104 strane. Autorke teksta su Radojka Abramović i nedavno preminula predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejaković-Vujošević koja je i inicijator ovog projekta.
&nbsp;Na realizaciji izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ sarađivali su i Jasna Jeknić-Stijović i Slavko Dabinović. Izložbu i katalog grafički je oblikovala Suzana Pajović, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG.
- Izložba će zatvoriti Međunarodni naučni skup pod nazivom „Hrišćanstvo i hrišćanska kultura na prostoru Crne Gore“ koji se održava danas i sjutra u organizaciji Matice crnogorske, a za posjetioce će biti otvorena do 11. oktobra 2025. godine- zaključuje se u saopštenju,

''Kult Blažene Ozane'' pred publikom u Podgorici

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković danas je održao sastanak sa predstavnicima neformalne građanske asocijacije „Stega“, tokom kojeg su dogovorene aktivnosti buduće saradnje.
Uvažavajući činjenicu da se u tekućoj godini obilježava jubilej 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, kao i 230 godina od donošenja prvog crnogorskog zakonodavnog akta – Stege, dogovoreno je da se u mjesecu martu organizuje svečani događaj posvećen ovom značajnom jubileju. Događaj će okupiti veći broj uglednih akademika, profesora i drugih istaknutih poznavalaca ovog važnog dokumenta crnogorske pravne istorije.
Tom prilikom, gradonačelnik Đurašković kazao je da Cetinje ima posebnu odgovornost da čuva i afirmiše temelje crnogorske državnosti i pravne tradiciji, te da ovakvi jubileji nijesu samo podsjećanje na prošlost, već i obaveza da vrijednosti na kojima je država utemeljena prenosimo budućim generacijama.
Profesor Branislav Radulović je na sastanku ukazao da Stega, koja je začetak crnogorskog zakonodavstva, predstavlja temelj izgradnje pravne države i činjenica da Crna Gora slavi 230 godina od njenog donošenja nalaže da prijestono Cetinje, pravnička zajednica i svi poštovaoci crnogorske pravne baštine, učine napor da na adekvatan nacin obilježe ovaj značajan datum.
Na sastanku je istaknuta važnost činjenice što se ovaj vrijedan jubilej obilježava u godini kada slavimo 20 godine obnove crnogorske nezavisnosti.
Tokom sastanka razmotrena su i druga pitanja od značaja za unapređenje saradnje između Prijestonice Cetinje i neformalne građanske asocijacije „Stega“.

Prijestonica Cetinje i Stega dogovorili obilježavanje jubileja 230 godina od donošenja prvog crnogorskog zakonodavnog akta

Crnogorskoj ekonomiji je nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja koja će u narednoj deceniji jasno definisati strukturne reforme neophodne za njenu diversifikaciju, jačanje likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti, saopštio je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
Ukazujući na strukturnu ranjivost crnogorske privrede i izostanak adekvatne sistemske podrške, Mugoša je naveo niz zabrinjavajućih pokazatelja:
– Pokrivenost uvoza izvozom je najmanja u posljednjih 16 godina, uz najveći spoljnotrgovinski deficit u istom periodu – oko 3,5 milijardi eura u 2024. i čak 3,9 milijardi eura u 2025. godini;
– Pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega 12,8 odsto, što je pad u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 15,1 odsto;
– Mikro preduzeća, koja čine okosnicu crnogorske privrede jer predstavljaju 93 odsto ukupnog broja firmi i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage, već šest godina posluju sa gubicima, dok je njihov kapital danas za oko 25 odsto manji nego 2019. godine;
– U odnosu na period od prije nekoliko godina, više od 2.500 preduzeća dodatno je ušlo u blokadu;
– Istovremeno, budžetska sredstva namijenjena unapređenju konkurentnosti privrede smanjena su sa gotovo šest miliona eura na manje od četiri miliona.
Mugoša je poručio da bez jasne razvojne vizije i snažne institucionalne podrške nema održivog ekonomskog rasta, upozoravajući da se postojeći trendovi moraju hitno zaustaviti kroz planske i odgovorne politike.

Mugoša: Crnogorska ekonomija na ivici – rekordni deficit, slabljenje privrede i izostanak strateškog razvoja

Vlada Crne Gore donijela je više odluka na telefonskoj sjednici održanoj 29. januara 2026. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez formalnog zasijedanja, uz saglasnost većine članova.
Na sjednici je usvojen Predlog amandmana na Predlog zakona o tržištu kapitala, kao i Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva javnih radova.
Vlada je takođe utvrdila osnovu za vođenje pregovora i zaključivanje Međuvladinog sporazuma između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država o saradnji u implementaciji strateških projekata, zajedno sa nacrtom tog sporazuma.
Razmatrano je i usvojeno mišljenje na amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji su podnijeli poslanici Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević.
Usvojena je i platforma za učešće predsjednika Vlade Milojka Spajića na Svjetskom samitu vlada, koji će biti održan od 3. do 5. februara 2026. godine u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Pored toga, Vlada je dala saglasnost za preusmjerenje sredstava sa Tekuće budžetske rezerve, kao i za isplatu novčane naknade za rad u Savjetu statističkog sistema, stručnom i savjetodavnom tijelu u Upravi za statistiku.
O odlukama opširnije <a href="https://www.gov.me/clanak/saopstenje-o-odlukama-vlade-crne-gore-donijetim-na-telefonskoj-sjednici-odrzanoj-29-januara-2026-godine" target="_blank">OVDJE.</a>

Usvojeni amandmani na Zakon o tržištu kapitala, odluke o sporazumu sa SAD, budžetskim preusmjerenjima...

Prosječna zarada (bruto) u decembru 2025. godine u Crnoj Gori iznosila je 1.220 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 1.022 eura, podaci su Zavoda za statistiku Monstat.
- Prosječna (neto) zarada u decembru 2025. godine u odnosu na novembar 2025. godine zabilježila je rast od 0,4 odsto, dok je prosječna (neto) zarada u decembru 2025. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od jedan odsto. Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u decembru 2025. godine u odnosu na novembar 2025. zabilježile pad od 0,3 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,7 odsto - navodi Monstat.
Na nivou 2025. godine prosječna bruto zarada iznosila je 1.206 eura, dok je prosječna neto zarada iznosila 1.012 eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu zabilježile rast od 3,9 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 11,2 odsto - navodi Monstat.

Tag: izlozba