Potpredsjednik DPS-a i bivši gradonačelnik Podgorice, Ivan Vuković, saopštio je da je prethodna gradska administracija završila većinu aktivnosti na projektu izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, naglašavajući da je posao od ključnog značaja za zaštitu životne sredine i dalji razvoj Glavnog grada.
- Završili smo tri od četiri faze projekta. Izgrađeno je preko 20 kilometara kanalizacione mreže u dijelovima grada koji ranije nijesu bili pokriveni. Takođe, izgrađen je novi most u neposrednoj blizini postojećeg postrojenja i postavljena nova kolektorska cijev na lokaciji predviđenoj za izgradnju budućeg postrojenja - naveo je Vuković, ističući da je riječ o investicijama na koje je ponosan.
On precizira da je projekat imao snažnu finansijsku i tehničku podršku međunarodnih partnera.
- Obezbijedili smo kreditnu podršku njemačke razvojne KfW banke i 33 miliona eura bespovratnih sredstava Evropske unije. Tehničku ekspertizu pružala je renomirana njemačka kompanija Fichtner, sa tradicijom dugom više od jednog vijeka. Izabran je i izvođač radova, čija je ponuda bila 45 miliona eura povoljnija od drugorangirane - poručio je Vuković.
Kako zaključuje, sve prethodno urađeno jasno potvrđuje da je projekat bio u punoj realizaciji i da je nova gradska uprava dobila, kako je rekao, „temeljno pripremljen i finansijski zatvoren posao od strateške važnosti za Podgoricu“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Mi smo završili tri faze projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i obezbijedili finansijsku konstrukciju

Komunalna inspektorka Glavnog grada Dragica Filipović uručila je mještanima Botuna, koji protestuju protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u tom naselju, rješenje po kojem su dužni da uklone šator koji su postavili.
Oni su je dočekali sa buketom cvijeća.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F200txN8jBDs%3Fsi%3Dt2F2UzIZHuQEzzoB&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poručili su da neće ukloniti šator, već da će u narednim danima postaviti još više njih.&nbsp;
Kako javlja fotoreporterka Pobjede koja je na licu mjesta, inspektorka je zahtijevala i da, ukoliko je moguće, razgovor i uručenje rješenja protekne bez medija, na što su novinari negodovali.&nbsp;

500x500

(VIDEO) Inspekcija naložila uklanjanje šatora u Botunu, mještani odbili

Prolongiranje dostavljanja odgovora imalo bi daleko ozbiljnije posledice pa pozivam premijera i sve zainteresovane strane da zajedno uložimo maksimalne napore da u narednim danima obezbijedimo sve preduslove nadležnom ministarstvu za odlučivanje i konačno izjašnjenje, saopštio je za „Dan“ Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda.
To je kazao komentarišući pomjeranje roka za izdavanje građevinske dozvole za gradnju kolektora u Botunu.
Glavni grad i Vodovod su 22. septembra Ministarstvu prostornog planiranja predali zahtjev za građevinsku dozvolu i prvobitni rok do kojeg je ovaj državni organ trebao da se izjasni bio je 22. oktobar. Međutim, ministarstvo je 30. septembra tražilo dopunu dokumentacije što je investitor dostavio 16. oktobar, pa je novi rok do kojeg ministarstvo treba da odluči 16. novembar.
– Uvažavajući činjenicu da je u prethodnom periodu došlo do izmjene zakona, javila se potreba da se izvrši dopuna dokumentacije za izdavanje građevinske dozvole, na koju smo reagovali ažurno i u najkraćem roku dostavili potrebna dokumenta. S obzirom na to da se radi o veoma obimnoj i specifičnoj dokumentaciji i crtežima, određeno vrijeme za kompletiranje zahtjeva utrošeno je i u usaglašavanju načina dostave i pristupa dokumentaciji u nadležnom ministarstvu, na šta nismo mogli značajnije uticati – saopštio je Nišavić.
On navodi da su se nakon stava ministarstva pojavile određene nedoumice.
– Iako ni na koji način ne želimo da utičemo na proces izdavanja građevinske dozvole, postoje određene nedoumice nakon objavljene izjave nadležnog ministarstva, a koje se prije svega odnose na slanje zahtjeva na saglasnost Sekretarijatu susjednoj Opštini. Vlasnik parcele u listu nepokretnosti u svojstvu svojine je Glavni grad, u obimu 1/1, bez tereta i ograničenja – kaže Nišavić.
Nišavić dodaje da su u novembru 2023. godine ministarstvu dostavili zahtjev za uklanjanje dalekovoda sa parcele na kojoj je planirana gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
– Ni nakon evo dvije godine nismo dobili odgovor, a svi smo upoznati koji su predviđeni rokovi za odgovor. Prolongiranje dostavljanja odgovora u ovoj situaciji imalo bi daleko ozbiljnije posledice, pa i ovim putem apelujem na nadležne institucije da zahtjeve ministarstva u ovom predmetu uzmu kao prioritet u razmatranju – poručio je Nišavić.

Nišavić: Očekuje se i da premijer preduzme korake za Botun

Ministarstvu prostornog planiranja je 16. oktobra stigla tražena dopuna dokumentacije za građevinsku dozvolu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu i od toga datuma počinje teći novi rok po kojem, do 16. novembra, treba da se izjasnimo na zahtjev investitora, saopštila je za „Dan” Marina Izgarević Pavićević, državna sekretarka.
Glavni grad i Vodovod su 22. septembra predali zahtjev za izdavanje građevinske dozovle i rok do kojeg je ministarstvo trebalo da se izjasni isticao je 22. oktobra. Međutim, ministarstvo je 30. septembra tražilo da otklone nedostatke koje su uočili i dopune dokumentaciju što su investitori uradili 16. oktobra. Pomjeranje izdavanja građevinske dozvole može značajno uticati na čitavi tok ovog procesa.
– U skladu sa zakonskom procedurom i ovlašćenjima Zakona o izgradnji na osnovu kojeg se izdaje građevinska dozvola ministarstvo je uzelo zahtjev u obradu i 30. septembra poslalo obavještenje investitoru Vodovodu i Glavnom gradu u vezi konstatovanih nepravilnosti na projektnu dokumentaciju. Oni su postupili po primjedbama i 16. oktobra je ministarstvu došla dopuna dokumentacije. Sada u skladu sa zakonom ministarstvo pregleda dokumentaciju. Ukoliko ona bude u redu onda se organima za tehničke uslove šalju projekti na saglasnost. Organi za tehničke uslove su u obavezi da po zakonu u roku od 15 dana daju saglasnost, a u slučaju da konstatuju određene nepravilnosti odgovor se šalje ministarstvu, a mi obavještavamo investitora. U toj zakonskoj proceduri cjelokupnu komunikaciju, samim tim i upravni postupak, rješavamo sve do otklanjanja nepravilnosti – saopštila je Izgarević Pavićević.
Ona navodi da provjeravaju da li je kompletna dokumentacija koja je stigla uz zahtjev za građevinsku dozvolu u skladu sa zakonom i pravilima struke.
– Građevinska dozvola se izdaje na osnovu glavnog projekta, izvještaja o pozitivnoj reviziji, polisi revidenta, polisi projektanta, naknade ukoliko je za objekat bilo potrebno plaćanje. U ovom slučaju reviziju je vršila komisija imenovana od strane nadležnog organa, tako da je ministarstvo izvršilo kontrolu kompletne dokumentacije koja je dostavljena uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. U zavisnosti od odgovora organa za tehničke uslove imaćemo nova postupanja po zahtjevu. Može se desiti da organ za tehničke uslove nije saglasan, odnosno da konstatuje da dokumentacija nije u skladu sa pravilima struke, te da je treba korigovati. Recimo, može se desiti da CEDIS utvrdi nepravilnosti po projektu i mi onda akt vraćamo investitoru da ga u tom dijelu koriguje i da ga opet dostavi ministarstvu, a mi opet nadležnom organu za tehničke uslove. Tek nakon dobijanja svih saglasnosti institucija ministarstvo može pristupiti izdavanju građevinske dozvole – kaže Izgarević Pavićević.
Preduzeće Deponija još nije dostavilo korigovanu dokumentaciju za građevinsku dozvolu koju im je tražilo ministarstvo.
– Deponija je 17. septembra dostavila zahtjev za izdavanje građevinske dozvole i mi smo 8. oktobra poslali dopis investitoru o konstatovanim nepravilnostima. Nepravilnosti koje smo pronašli se odnose na usklađivanje sa novom zakonskom regulativom koja je stupila na snagu 5. marta 2025. godine. Do danas nismo dobili korigovanu dokumentaciju. Ostajem rezervisana pri tome kada je institucija primila odgovor ministarstva i kada je počeo da teče rok u kojem su trebali da isprave nepravilnosti – saopštila je Marina Izgarević Pavićević.
Državna sekretarka objašnjava i od kojih institucija će tražiti saglasnost na dokumentaciju.
– Saglasnost ćemo tražiti od CEDIS-a, CGES-a, Vodovoda, Uprave za vode, sekretarijatu za komunalne poslove Opštine Zeta i Agenciji za zaštitu životne sredine. Oni imaju rok od 15 dana da se izjasne, a bilo koja institucija da ne da saglasnost znači da ovaj rok može biti prolongiran – navela je Izgarević Pavićević.
Opština Zeta je sredinom septembra tražila od ministra prostornog planiranja Slavena Radulovića da zaustavi izdavanje građevinske dozvole ali i da im se kao zainteresovanoj strani omogući uvid u dokumentaciju koja je predata uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Marina Izgarević Pavićević kaže da će njihov zahtjev biti prihvaćen.
Na pitanje da li imaju odgovor Ministarstva ekologije da li su postupili po žalbi Opštine Zeta koja se žalila na odluku Agencije za zaštitu životne sredine jer je dala saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, državna sekretarka je rekla da nema informaciju o njihovom postupanju po tom zahtjevu.
Upitana da prokomentariše da li će postupiti po zahtjevu Vodovoda za izmještanje dalekovoda sa parcele na kojoj je planirana gradnja, ona je navela da će se o tome izjasniti operator.
– Operator tržišta koji gazduje elektroenergetskom infastrukturom će se i po pitanju izmještanja i potrebe izmještanja dalekovoda izjasniti kroz davanje salasnosti na projektnu dokumentaciju – navela je državna sekretarka.

1084x550

Izgarević-Pavićević: Izdavanje građevinske dozvole za kolektor u Botunu pomjereno do 16. novembra

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu je projekat od velike važnosti za našu državu i sve građane. Ovaj projekat je i obaveza Crne Gore u procesu pregovora sa Evropskom unijom u poglavlju 27, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Kako je dodala, bez njega ne možemo zatvoriti pregovore u oblasti zaštite životne sredine, što direktno usporava naš put ka članstvu.&nbsp;
- Ovim postrojenjem spriječićemo dalje zagađenje rijeke Morače i sačuvaćemo prirodu za buduće generacije. To znači čistiju vodu, zdraviju životnu sredinu i bolji kvalitet života za sve nas - rekla je.
Gorčević ističe da građani treba da znaju da je ovo savremeno i sigurno rješenje, usklađeno sa evropskim standardima i ekološkim principima.&nbsp;
Prema njenim riječima, ono neće ugroziti kvalitet života u Botunu, niti će na bilo koji način naštetiti životnoj sredini.&nbsp;
Kako dodaje, za realizaciju ovog projekta koristićemo sredstva koja su već obezbijeđena, u vidi granta Evropske unije i povoljnog kredita Njemačke razvojne banke. Ako ne izgradimo postrojenje, ukazuje ona, rizikujemo da ta sredstva izgubimo.
- Razumijem da stanovništvo, poučeno negativnim iskustvima u prošlosti nema dovoljno povjerenja u aktuelne razvojne projekte, ali vjerujem da je prisustvo naših strateških partnera na ovom projektu garancija da Vlada ne poseže za rizičnim neprovjerenim rješenjima - poručila je Gorčević.
Ona naglašava da je od velike važnosti da vjerujemo nauci i dokazanim primjerima iz Evrope, a ne političkim manipulacijama.
- Postrojenje u Botunu je korak naprijed za Crnu Goru, za zdravlje ljudi, za zaštitu prirode, ali i za naš evropski put koji podržava preko 80 odsto stanovništva Crne Gore - zaključila je Gorčević.

1250x600

Gorčević: Izgradnja postrojenja u Botunu je od velike važnosti za Crnu Goru, projekat obaveza u procesu pregovora s EU u poglavlju 27

Opozicija u Skupštini Glavnog grada uputila je inicijativu za zakazivanje posebne sjednice Skupštine Glavnog grada, posvećene odborničkim pitanjima, kako bi od gradonačelnika i drugih predstavnika lokalne samouprave dobili odgovore u odnosu na aktuelnu političku situaciju.&nbsp;
Predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković saopštio je da smatraju da je neophodno da odbornici, a time i građani, budu informisani o brojnim pitanjima od neposrednog značaja za funkcionisanje Glavnog grada. Među njima se, kako je podvukao, posebno izdvajaju pitanja u vezi sa izgradnjom i funkcionisanjem postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, realizacijom ključnih infrastrukturnih projekata, kao i odgovornim upravljanjem javnim resursima i sredstvima kojima Glavni grad raspolaže.
- Na ovaj korak odlučili smo se jer sjednica, koju je gradonačelnik Mujović najavio za početak septembra, nije zakazana, a očigledno je da se to dešava zbog aktuelne političke krize između partija koje čine vlast u Podgorici - naglasio je Mašković.
Inicijativu za zakazivanje sjednice potpisali su odbornici Klubova odbornika Evropskog saveza i Demokratske partije socijalista, kao i odbornici Stranke evropskog progresa i Građanskog pokreta URA.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosmaskovic%2Fstatus%2F1966122427706126753%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mašković: Opozicija zahtjieva posebnu sjednicu, građane informisati oko izgradnje kolektora

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić rekao je da Komisija te Agencije još nije dala pozitivno mišljenje za izgradnju kolektora u Botunu, kao što je objavio predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.4926%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-komisija-pripremila-saglasnost-za-izgradnju-kolektora-u-botunu-sdt-da-provjeri-ima-li-elemenata-koruptivnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević tvrdi da to potvrđuje udruženo kriminalno djelovanje protiv zdravlja građana i životne sredine u Gornjoj Zeti, pa je pozvao Specijalno tužilaštvo da pokrene postupak protiv članova komisije, a ukoliko to izostane, najavio je da će lično podnijeti krivičnu prijavu.
Gazdić je, sa druge strane, Televiziji Vijesti kazao da mišljenje još nije doneseno, ali da će to biti učinjeno do sjutra.
Knežević je ranije danas rekao da mu je dužnost da obavijesti javnost da je komisija formirana od strane Agencije za životnu sredinu već pripremila pozitivno mišljenje i saglasnost za izgradnju kolektora u Botunu.
- Time je u potpunosti potvrđeno da se radi o udruženom kriminalnom djelovanju usmjerenom protiv zdravlja građana i životne sredine u Botunu i Gornjoj Zeti. Pozivam SDT (Specijalno državno tužilaštvo) da protiv članova komisije koji su dali pozitivno mišljenje na ekološki genocid u Gornjoj Zeti po službenoj dužnosti pokrene istražni postupak i utvrdi da li u njihovom ponašanju ima elemenata zloupotrebe službenog položaja i koruptivnosti, a na šta osnovano sumnjam i javno ukazujem - napisao je Knežević na društvenoj mreži Fejsbuk.

Gazdić: Komisija još nije dala pozitivno mišljenje za izgradnju kolektora u Botunu

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: izgradnja-kolektora