Prethodna godina bila je dosta obećavajuća, ali na kraju i razočaravajuća. Po mom mišljenju, ono što je najviše obilježilo prethodnu godinu su studentski protesti na početku godine, a još značajnije je bilo pokušavanje gušenja tih protesta, povezivanje studenata s kriminalnim klanovima i ostali pokušaji ograničavanja slobode mišljenja i kritičkog razmišljanja u Crnoj Gori, kazala je za Televizuju E politikološkinja i docentkinja Univerziteta Donja Gorica Nikoleta Đukanović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovo jasno govori o svim rezultatima procesa demokratizacije koje simuliramo ili pokušavamo realizovati posljednjih nekoliko godina i decenija.&nbsp;
- Taj trend se preslikao i na sve ostale pokušaje – javne riječi, okupljanja, koja su ponekad bila ugušena ili završena hapšenjima, što jasno pokazuje naše demokratske kapacitete - istakla je Đukanović.
S druge strane, kako je dodala, bilo je vrlo pozitivno to što su studenti dali svoj glas i svoju riječ te ostvarili veliki pomak u protestima koji nijesu karakteristični za Crnu Goru.
- Nakon toga, važno je istaći proces evropskih integracija. Polako, ali uspješno se zatvaraju pregovaračka poglavlja. Međutim, taj proces je postao više političko-tehnički, bez prave realizacije reformi. Nekada je integracija i evropeizacija bila sinonim za demokratizaciju. Danas govorimo isključivo o uspješnosti pregovaranja, zatvaranju poglavlja i usvajanju zakona i strategija bez njihove implementacije. S tehničkog aspekta, napravljen je pomak, iako bi mnogo više moglo biti urađeno - podvukla je Đukanović.&nbsp;
Kako je kazala politikološkinja, uzimajući u obzir koliko političkih partija čini većinu u parlamentu, od kojih većina nije proevropski orijentisana - ovaj pomak je značajan, ali konkretnih rezultata po pitanju napretka nema.
- 2026. godina biće politički izazovna za Crnu Goru. Političke partije se već pripremaju za izbore 2027. i vjerujem da će koristiti proces integracija da ga predstave kao svoja dostignuća. Očekujem više političkih manipulacija, prepucavanja između stranaka, formiranja novih partija i prekomponovanja političke scene. Postoji veliki broj nezadovoljnih birača i apstinenata, što predstavlja potencijal za nove političke aktere - ocjenjuje Đukanović.&nbsp;
Đukanović smatra da EU nije dovoljno koherentna i jednoglasna, pa će sigurno biti mimoilaženja među državama članicama.&nbsp;
- Fokus bi trebao biti na reformama, a ulazak u EU sredstvo, a ne cilj, što trenutno nije slučaj - dodala je Đukanović.&nbsp;
Đukanović se osvrnula i na izbornu reformu iz jula 2025. godine, ističući da ona nije trebala da se desi na ovakav način.&nbsp;
- Izborna reforma koja je napravljena u julu ove godine nije trebala da se desi Crnoj Gori, jer ona ima određene naznake onog što je trebalo da se desi – izbori u jednom danu su odlično rješenje, ali zakazivati izbore 2027. i na taj način produžiti protivustavno mandate tako velikom broju opštinskih parlamenata, da ne govorimo o tome koliko je glasača zakinuto za svoje pravo glasa, mislim da je to bio samo jedan politički kompromis koji apsolutno nije dobar za društvo niti za građane. Ja čisto sumnjam da će implementacija teći tako lako, a od te izborne reforme dobili smo samo rezultat ta dva zakona – izbora odbornika i poslanika i finansiranje političkih partija, koja su realizovana za dvadeset dana – dok se sada upravo radi nova radna grupa za izmjenu istog zakona koji je u julu donesen - istakla je Đukanović.&nbsp;
Dodaje da izborna reforma, koja je bila karakteristika ove godine, nije nešto na šta treba da budemo ponosni.
Đukanović je na kraju istakla da je nju za ovu godinu bilo karakteristično dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade.
- Mislim da, polako, ali sigurno, uništavamo sve ono što jesu identitetski elementi Crne Gore. Mislim da to vlast radi smišljeno, i sve ono što je pratilo reagovanje građana tim povodom, kao i mnogo kasnije reakcije, u stvari govori koliko mi nijesmo spremni ni za kakav demokratski dijalog, a kamo li za neke evropske vrijednosti koje su karakteristične u mnogo razvijenijim demokratskim državama - zaključila je Đukanović.&nbsp;
V.Lj.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović: Pokušaji gušenja studentskih protesta i ograničavanje slobode mišljenja obilježili 2025. u Crnoj Gori

Izborna reforma u Crnoj Gori uprkos tome što je donijela određena unapređenja, sprovedena je parcijalno i bez rješavanja ključnih strukturnih problema izbornog sistema. Značajan broj preporuka za fer i demokratske izbore ostao je neimplementiran, dok dio usvojenih izmjena ne sadrži dovoljno jasne i precizne mehanizme za dosljednu primjenu u praksi.
To je zaključak Izvještaja o usklađenosti izmejna Zakona o izboru odbornika i poslanika sa preporukama OEBS/ODIHR-a, koji je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) izradio u saradnji sa Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) uz podršku Evropske unije posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
- Ovaj izvještaj razmatra usklađenost izmjena zakona sa preporukama OEBS/ODIHR-a i drugih relevantnih aktera, sagledavajući domete i ograničenja usvojenih rješenja. Analiza identifikuje neimplementirane preporuke, ukazuje na normativne i institucionalne rizike u primjeni zakona i daje smjernice za nastavak izborne reforme u skladu sa međunarodnim standardima- naveli su iz CDT-a.
U izvještaju se podsjeća da su u julu 2025. godine usvojene izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika (ZIOP), kao i novi Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (ZFPSIK), uz podršku partija vlasti i opozicije.
- Izmjene su donijele određena poboljšanja - profesionalizaciju Centralne izborne komisije, djelimičnu profesionalizaciju opštinskih izbornih komisija, povećanje rodne kvote na 40 odsto i uvođenje opštih lokalnih izbora. Ipak, riječ je o ograničenom iskoraku, jer su brojna suštinska pitanja i preporuke međunarodnih i domaćih posmatrača izbora ostale van dometa reforme, a dio usvojenih rješenja nije u potpunosti usklađen sa međunarodnim standardima- podsjećaju iz CDT-a.
Analiza ukazuje na to da su izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika donijele unapređenja u dijelu profesionalizacije i odlučivanja organa za sprovođenje izbora, ali da postoje pravne praznine koje mogu proizvesti probleme u praksi. Zakon ne razrađuje pojedina pitanja na koja su OEBS/ODIHR i Venecijanska komisija i ranije ukazivali, prije svega u pogledu postupka izbora i transparentnosti rada tijela koja sprovode izbor članova Centralne izborne komisije (CIK).&nbsp;
- Iako zakon predviđa nadzornu ulogu CIK-a nad opštinskim izbornim komisijama i mogućnost preuzimanja njihovih nadležnosti, analiza ukazuje na to da nijesu dovoljno razrađeni kapaciteti i praktični mehanizmi za sprovođenje tih ovlašćenja. Pitanje je da li CIK, imajući u vidu obim novih nadležnosti i činjenicu da se svi lokalni izbori održavaju istovremeno, raspolaže adekvatnim institucionalnim, kadrovskim i operativnim kapacitetima za efikasno preuzimanje nadležnosti jedne ili više opštinskih izbornih komisija u slučaju njihovog nepostupanja- kažu iz CDT-a.&nbsp;
U dijelu koji se odnosi na lokalne izbore, odluka da prvi izbori budu održani juna 2027. godine otvorila je, dodaju, dileme u pogledu zaštite biračkog prava, imajući u vidu da produženje mandata izabranim lokalnim predstavnicima, prema standardima koje je isticala Venecijanska komisija, može biti opravdano samo u izuzetnim okolnostima i pod jasno definisanim uslovima zakonitosti, neophodnosti i proporcionalnosti, što ovdje nije slučaj.
- U oblasti medijskog predstavljanja u izbornoj kampanji, analiza pokazuje da ZIOP nije usklađen sa važećim medijskim zakonodavstvom, dok je novim Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama unaprijeđen regulatorni okvir i proširena ovlašćenja Agencije za audiovizuelne medijske usluge za nadzor i sankcionisanje emitera. &nbsp;Kada je riječ o zloupotrebi javnih resursa, u dokumentu je konstatovano da ZIOP nije mijenjan u ovom dijelu, dok su određene zabrane i mjere uvedene Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. No, iako su tim zakonom proširene zabrane zapošljavanja tokom izborne kampanje, istovremeno je ukinut ključni mehanizam transparentnosti kroz brisanje obaveze objavljivanja odluka o zapošljavanju.Takođe, zabrinjava što izmjene ZIOP nijesu adresirale prava osoba sa invaliditetom – uprkos preporukama, nijesu uvedene odredbe koje bi obezbijedile pristupačne informacije o kampanji i izborima, niti mjere koje bi olakšale samostalno i tajno glasanje i podstakle kandidovanje OSI- stoji u analizi.
Zbog svega ovoga, &nbsp;kažu iz CDT-a, neophodno je ući u novu fazu reforme, koja će adresirati i ove i druge dugogodišnje slabosti izbornog sistema, od tačnosti i ažurnosti biračkog spiska, uvođenja otvorenih lista, unapređenja zaštite biračkog prava do efikasnog odgovora na dezinformacije u - zbornom procesu.
"Tek kada se ovim pitanjima koja opterećuju izborni proces ozbiljno pristupi, moći će se govoriti o kvalitetnoj i održivoj izbornoj reformi- navode iz ove NVO.
Podsjećamo i da je CDT pozvao poslanike i poslanice u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu da predlože produženje roka za završetak njegovog rada do 15. juna 2026. godine, kako bi se stvorili uslovi za cjelovito i kvalitetno sprovođenje reforme u skladu sa međunarodnim preporukama, uz nastavak praćenja procesa na principima inkluzivnosti, transparentnosti i poštovanja međunarodnih standarda.

CDT: Izborna reforma nepotpuna, kroz produženi rad Odbora doći do finalnih rješenja

Do kraja tekuće godine, kako je planirao, trebalo bi usvojiti važne izmjene, među kojima je i nekoliko izmjena za koje je više puta isticano da će biti zahtjevne i zahtjevati politički konsenzus, poput otvorenih lista, sređivanja biračkog spiska... U međuvremenu, predloge izmjene izbornih zakona dao je i predsjednik države Jakov Milatović. Između ostalog, u njegovom kabinetu insistiraju na otvorenim listama, koje su, prema ocjeni njegove savjetnice za javne politike Marije Vesković, najjednostavniji način da se moć vrati građanima. Vesković je naglasila da nadležni odbor ima još veoma malo vremena da završi posao, ali da ne bi trebalo raditi neprečac, već je bolje i produžiti rok, nego sprovoditi brzu i lošu reformu.
Svega nešto više od dva mjeseca ostalo je da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu završi posao. Do kraja godine trebalo bi promijeniti nekoliko zakonskih rješenja, a već sada je upitno da li će biti dovoljno vremena, jer se članovi tog skupštinskog radnog tijela mjesicma nisu sastajali. Predloge za izborne zakone pripremili su i u kabinetu predsjednika države, a Vesković kaže da su spremni da se uključe u rad čim se članovi nadležnog odbora ponovo okupe. Jedan od predloga za izmjenu izbornih zakona koji su pripremili odnosi se na uvođenje otvorenih lista. Prema riječima predsjednikove savjetnice za javne politike, uvođenjem otvorenih lista otvorio bi se put ka reformi kojom bi vratila moć građanima. Kako ističe, već imaju spreman konkretan model zakonskih rješenjea koja mogu biti osnova za dalji rad nadležnog odbora.
– Taj model zvanično smo stavili na sto i stavili se na raspolaganje da aktivno učestvujemo u razradi. Poslanici su u više navrata javno podržali da se otvorene liste razmotre i uvedu, a prilikom usvajanja seta izbornih zakona krajem jula iskazana je volja da se na otvorenim listama i drugim nezavršenim pitanjima radi do kraja 2025. Odbor još nije nastavio rad – mi smo spremni čim se sazove. Svjesni smo rokova: Odbor ima malo vremena i mnogo posla. Ne treba raditi naprečac. Ako je za kvalitet potrebno produženje roka, to je bolje nego brza, a loša reforma. Spremni smo da učestvujemo u svakoj fazi, otvoreno i uključivo, kako bi građani vidjeli da se pravila mijenjaju u njihovu korist i da je njihov glas uistinu presudan – kazala je Vesković za "Dan".
Nezavisni kandidati "bude" apstinente
Treći predlog koji je pripremio Milatovićev tim predviđa mogućnost nezavisnih kandidatura. Kako ocjenjuje Vesković, nezavisne kandidature donose svježu energiju i veću uključenost građana.
– Današnji sistem praktično isključuje pojedince koji imaju ugled i želju da rade u javnom interesu, a ne žele da budu dio partija. Sa dovoljnim brojem potvrđenih i provjerenih potpisa, nezavisni kandidat postaje neposredna veza sa Skupštinom i odgovara onome ko ga je izabrao – građanima, a ne partijskim vrhovima. Mogu da dovedu i do smanjenja apstinencije birača. Tu najprije mislim na ljude koji često ostanu kod kuće zato što im se ne dopada cijela partijska lista. Nezavisni kandidati upravo njima daju razlog da izađu, jer biraju konkretnu osobu i jasan plan, a ne kompletnu partijsku "etiketu". Tako se apstinencija prirodno smanjuje: ljudi koji do juče nijesu glasali kažu "sada imam za koga" – ističe Vesković.
Kako ističe, na otvorenim listama insistiraju zato što je to najjednostavniji način da se ustavna ideja da građani neposredno biraju svoje predstavnike zaista ostvari u praksi.
– Spremni smo da razgovaramo o različitim modelima, ali cilj je jasan: da na izborima biramo ljude imenom i prezimenom. Sada je pravi trenutak, imamo dovoljno vremena da građanima objasnimo kako sistem funkcioniše, da ga testiramo i uvedemo kao dobru pripremu za izbore 2027. To se uklapa i u naš evropski cilj: do 2028. želimo da budemo spremni za primjenu otvorenih lista i na izborima za Evropski parlament – naglašava Vesković.
Oni su predložili i povećanje kvota za žene na izbornim listama.
– Podizanje kvote sa 30 na 40 odsto svakako je dobar korak, ali cilj je da parlament zaista liči na društvo u kojem žene čine polovinu stanovništva. Zato smo predložili da se liste sastavljaju po principu 50:50, uz obavezni naizmjenični raspored kandidata. Svjesni smo da može doći do odstupanja u konačnoj raspodjeli mandata; zato smo spremni da otvorimo razgovor o korektivnim mjerama unutar raspodjele mandata, kako bi se značajno ublažile rodne disproporcije. Ravnopravnost nije ustupak nikome – to je najbolje rješenje za sve – kazala je Vesković.
&nbsp;

500x500

1250x600

1084x550

Savjetnica predsjednika države o izmjenama izbornih zakona: Bolje novi rok, nego brza i loša reforma

Nastavak izborne reforme treba da prati javna rasprava, koja bi bila sprovedena u razumnom vremenskom intervalu, imajući u vidu da će biti razmatrana pitanja od javnog značaja koja se tiču svakog birača, smatra predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša.
On je za Pobjedu, kazao da je preostalo još mnogo segmenata izbornog sistema koje je potrebno unaprijediti i upodobiti međunarodnim izbornim standardima.
Brojne preporuke ODIHR-a i drugih međunarodnih i domaćih organizacija ostaju neispunjene, a Mugoša naglašava da je za pravno efektuiranje dosadašnjih izmjena potrebno da izborna reforma bude istinski sveobuhvatna, odnosno da obuhvati sve ono što je notirano kao sporno u više prethodnih izbornih ciklusa.
- Upravo će izbor Centralne izborne komisije, koji će uslijediti, biti prvi test da li će implementacija pratiti ciljeve definisane normama - kazao je Mugoša.
Objasnio je ključne novine koje su usvojene do sada u okviru izborne reforme i kako one unapređuju proces.
- Izmjenama izbornog zakona učinjeni su značajni iskoraci kada je u pitanju depolitizacija i profesionalizacija izborne administracije. Takođe, kvote za manje zastupljeni pol na listama su uvećane sa 30 na 40 odsto i uvedena je i zaštitna norma kojom je definisano da se među svaka tri kandidata na listi mora nalaziti najmanje jedna žena da bi lista bila potvrđena. Cilj ove norme trebalo je da bude ostvaren u parlamentarnom životu, pa je moje očekivanje da će veći broj žena biti ne samo na listama već i u poslaničkim klupama- rekao je Mugoša.
Pojasnio je da je nedavnim izmjenama zakona definisan &nbsp;i jedinstveni dan održavanja lokalnih izbora što za cilj treba da ima političku stabilnost, a to je bila višegodišnja preporuka međunarodnih partnera. Ipak, kako dodaje, preostalo je još mnogo segmenata izbornog sistema koje je potrebno unaprijediti i upodobiti međunarodnim izbornim standardima.&nbsp;
- Očekujem da će Odbor zadržati dinamiku koju je imao tokom ljetnjih mjeseci kako bi bilo iole izgledno da će ovaj ambiciozni zadatak biti ostvarljiv do kraja godine. Nažalost, brojne preporuke ODIHR-a i drugih međunarodnih i domaćih organizacija ostaju neispunjene, a da bi i dosadašnje izmjene mogle da se pravno efektuiraju potrebno je da izborna reforma bude istinski sveobuhvatna, odnosno da obuhvati sve ono što je notirano kao sporno u više prethodnih izbornih ciklusa- kazao je Mugoša.
Takođe, vjeruje da nastavak izborne reforme treba da prati i javna rasprava koja treba da bude sprovedena u razumnom vremenskom intervalu imajući u vidu da će biti raspravljana pitanja od javnog značaja koja se tiču svakog birača.
Očekuje da &nbsp;će Centralna izborna komisija, čije se formiranje očekuje, biti spremna da sprovede predviđene reforme.
- Može se reći da je prva faza izborne reforme donijela najznačajnije promjene po pitanju sastava i nadležnosti ovog najznačajnijeg izbornog tijela. Naime, za razliku od dosadašnjeg dominantno političkog modela, Centralna izborna komisija koncipirana je kao depolitizovana i profesionalizovana, te je broj članova smanjen sa 11 na pet, uključujući predsjednika- pojasnio je.
Značajno je, dodaje Mugoša, da su uspostavljeni mjerljivi kriterijumi kada je u pitanju izbor kandidata i to ne samo povodom potrebnog formalnog obrazovanja i godina radnog iskustva, već i u odnosu na uže kriterijume koji se odnose na iskustvo u raznim aspektima izbornog procesa. Takođe, predviđeno je utvrđivanje jedinstvene liste kandidata za članove CIK-a koja mora biti predložena sa najmanje četiri od pet članova komisije za izbor članova CIK koja, kao stručno tijelo, nadležnom odboru treba da uputi prijedlog koji Odbor ne može korigovati.
- Ovako definisano zakonsko rješenje treba da pruži garancije da će prilikom izbora novih članova princip zasluga biti ključan. Upravo će izbor CIK, koji će uslijediti, biti prvi test da li će implementacija pratiti ciljeve definisane normama. Značajne izmjene učinjene su i na srednjem nivou izborne administracije, odnosno opštinskim izbornim komisijama koje su djelimično depolitizovane- kaže Mugoša.
Naime, kako je objasnio, predsjednik opštinske izborne komisije neće moći biti pripadnik političke partije, OIK će imati i dva člana, po jednog ispred vlasti i opozicije, dok će funkciju sekretara OIK-a obavljati sekretar nadležne skupštine opštine. Ono što je takođe bitno je i činjenica da će ubuduće CIK birati OIK te da će moći i da je razriješi, kao i da preuzme njene nadležnosti prilikom održavanja svih izbora što do sada nije bio slučaj. Ovakvo rješenje treba da unaprijedi i profesionalnu odgovornost članova OIK, što je do sada u pojedinim slučajevima izostajalo u znatnoj mjeri.
Mugoša je pojasnio i šta je dosad urađeno u dijelu digitalizacije izbornog procesa i obuke izborne administracije.
- U dosadašnjem radu Odbora nije tretirano pitanje digitalizacije izbornog procesa, kao i eventualna izmjena sistema elektronske identifikacije birača. Sistem elektronske identifikacije birača, kada je uveden, nosio je, kao i svaka novina, određeni nivo skepse, naročito u laičkoj javnosti. Ta bojazan primarno se odnosila na sumnju da li će birački odbori moći da odgovore ovoj promjeni i kvalitetno odgovore zadatku- kazao je Mugoša.
Kaže da je ono što je ključno bilo u ovom procesu pravovremena i sveobuhvatna edukacija koja je targetirala birače i članove biračkih odbora.&nbsp;
- Deset godina nakon početka implementacije ovog sistema jasno je da je njime povećano povjerenje u izborni proces o čemu govore i istraživanja javnog mnjenja. Ipak, uređaji za elektronsku identifikaciju nabavljeni su prije više od deset godina što se u IT kontekstu tretira kao značajan protok vremena. U odnosu na nove trendove digitalizacije izbornih procesa možda treba razmisliti i u pravcu unapređenja ovog aspekta izbornog procesa. Vjerujem da će i ovo pitanje biti predmet rada Odbora- rekao je Mugoša.
Crna Gora, kaže, kao mali elektorat od oko 540.000 birača i oko 1.200 biračkih mjesta, ne bi bila zahtjevna za realizaciju unaprijeđenih IT mehanizama glasanja. Digitalizacija izbornog procesa treba da doprinese većoj transparentnosti, kontroli, brzini obrade rezultata i uopšte povjerenju u izborni proces. U savremenom digitalnom okruženju, a naročito u sistemima koji nužno funkcionišu upotrebom interneta, postoje i realne prijetnje koje se ozbiljno moraju uzeti u obzir prilikom razmatranja ovog pitanja, a odnose se na potencijalne hakerske napade i ono što se u izbornoj terminologiji zove „miješanje trećih strana“.
- U tom smislu, pristalica sam digitalizacije, ali smatram da je od izuzetne važnosti da se prilikom glasanja zadrži i „pisani trag“, odnosno opipljivi dokaz glasanja kao nesporni dokaz u slučaju bilo kakve sumnje u odnosu na rezultat. Ako se Crna Gora odluči za digitalizaciju izbornog procesa potrebno je pripremiti infrastrukturu, ali i obezbijediti dovoljne ljudske reusrse koji adekvatno mogu odgovoriti potencijalnim sajber prijetnjama. Dinamična kretanja u digitalizaciji izbora u potpunosti su promijenila okruženje i kontekst u kojem se sprovede uvodeći sve veću upotrebu vještačke inteligencije, ali i relativno nove prijetnje distribucijom deepfake sadržaja, automatizovanih botova i algoritama itd- poručio je Mugoša.
Prilikom nedavnog boravka u posmatračkoj misiji u Norveškoj, u organizaciji Misije OEBS-a u Crnoj Gori, imao je &nbsp;priliku da se upozna i na koji način ova zemlja koristi izborne tehnologije.&nbsp;
- Naime, u Norveškoj se prilikom brojanja glasačkih listića primjenjuje manuelno brojanje, a nakon njega digitalizovano na način da uređaji registruju broj skeniranih glasačkih listića, te ovi podaci treba da se poklapaju ili se u suprotnom postupak brojanja ponavlja. Čini se da je ovaj primjer iz uporedne prakse dobar način kombinacije konvencionalnih i modernih zbornih tehnika koje služe većem povjerenju u izborni proces kao ključnoj vrijednosti demokratskih i fer izbora- pojašnjava Mugoša.
Objasnio je i koji bi bio adekvatan način rješavanja proglašenja izbornih lista, naročito korišćenja principa afirmativne akcije, ali i svih pitanja koja prethode potvrđivanju lista.
- Iako bi se moglo očekivati da pitanje proglašenja izbornih lista bude tehničko, koje ne nosi značajnije komplikacije u praksi, dosadašnje iskustvo pokazuje da i u ovom dijelu postoji prostor za unapređenje. Kao prethodno pitanje u odnosu na ovu temu potrebno je razmotriti opravdanost i svrsishodnost važeće zakonske odredbe kojom je propisano da kandidati za predsjednika Crne Gore treba da prikupe najmanje 1,5 odsto potpisa od ukupnog broja birača kako bi kandidatura bila potvrđena- rekao je Mugoša.
Ovako visok procenat čini se neusklađenim sa međunarodnim izbornim standardima i može djelovati odvraćajuće u pogledu korišćenja pasivnog biračkog prava, naročitio za kandidate bez partijske infrastrukture.&nbsp;
- Podsjetiću da i Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije navodi da izborni zakon ne treba da zahtijeva više od jedan odsto potpisa birača u izbornoj jedinici. Ako se u obzir uzme i dugogodišnja preporuka ODIHR da treba ukinuti ograničenje da birač potpisom može podržati samo jednu listu odnosno kandidata, jasno je da se navedeni procenat čini više nego restriktivnim- dodaje.
Usko vezano za ovo je i pitanje regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora čiji razni aspekti važećim izbornim zakonodavstvom ostaju neregulisani. DIK se tokom izbora 2023. godine suočio sa ovim pitanjem, te se po mišljenju javnosti dobro snašao ciljno tumačeći zakon, a time i stvarajući praksu koja može biti dobar osnov za buduća zakonska rješenja, jer pravna praznina se ipak najadekvatnije rješava zakonskim normama.
- Tokom iste godine bilo je i pokušaja kompromitacije pitanja afirmativne akcije, što znači da druga faza izborne reforme treba da obuhvati i ovo pitanje. Vidljiva i kontinuirana slabost svakog izbornog procesa ogleda se u zloupotrebi potpisa birača. Iako je ovo pitanje dobilo značajnu pažnju javnosti, prije svega angažovanjem nevladinog sektora, pokazalo se da važeći pravni okvir nije adekvatan da počinioci zloupotreba budu sankcionisani. U tom smislu u odnosu na ovo pitanje treba preciznije definisati odgovornost i podnosilaca izbornih lista i lica koja prikupljaju potpise- objasnio je&nbsp;
Optimističan je da se može očekivati da se do kraja godine ovaj proces u potpunosti okonča.
- Naravno da će biti zahtjevno do kraja godine izmijeniti sve ono što je do sada identifikovano kao sporno u izbornom zakonu. Pitanje izborne reforme je uvijek pitanje političkog dogovora odnosno postojanja izborne volje. Ipak, julske izmjene izbornog zakona pratile su paralelno i vruće političke teme, ali su ipak izmjene zakona izglasane. Ta činjenica ohrabruje i nadam se da ćemo i tokom jeseni imati mjerljiv napredak. Napominjem da je preostalo mnogo pitanja o kojima treba otvoriti javnu diskusiju- kazao je Mugoša.
Jedno od njih je svakako i pitanje otvorenih izbornih lista. Osim ovog segmenta, koji bi suštinski mogao da utiče na naš izborni sistem, tu je i niz pitanja koja zaslužuju pažnju, a među kojima je najkompleksnije pitanje biračkog spiska. Jedno od najvažnijih pitanja je i unapređenje prava osoba sa invaliditetom u izbornom procesu, naročito u kontekstu samostalnog glasanja i pristupačnosti biračkih mjesta, što je preduslov dostojanstvenog učešća u izbornom procesu koji svaki građanin nedvosmisleno treba da uživa.
Kao tema svakako ostaje pitanje zaštite biračkog prava, transparentnosti rada institucija, razloga za ponavljanje izbora, statusa i prava posmatrača u izbornom postupku, medijskog predstavljanja u izbornoj kampanji, kao i cijeli niz pitanja tehničke prirode koja i te kako mogu uticati na regularnost izbora.

Mugoša: Nastavak izborne reforme mora pratiti javna rasprava

Čišćenjem biračkog spiska - što opterećuje sve izborne procese još od uvođenja višestranačja - vratili bismo povjerenje građana u birački proces, jer bi bili uvjereni da nijesu tek glasači, nego istinski birači: da zaista oni biraju vlast, ne statistika i matematika koja nije utemeljena u stvarnosti.
To je za Pobjedu kazao Vatroslav Belan, predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera političke platforme Evropski savez, kojoj pripadaju još Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija.
- Možemo da kažemo kako je barem za to krupnije pitanje postignut visok konsenzus unutar političke elite - i opozicione, i pozicione. Međutim, sve ovo vidim tek kao prvu fazu ukupne izborne reforme. Ostaje dosta pitanja koja moramo riješiti, poput čišćenja biračkog spiska – što opterećuje sve izborne procese još od uvođenja višestranačja. Kroz to bismo vratili povjerenje građana u birački proces, jer bi bili uvjereni da nijesu tek glasači, nego istinski birači: da zaista oni biraju vlast, a ne statistika i matematika koja nije utemeljena u stvarnosti – rekao je Belan.
<h2>BANALNA INTERPRETACIJA</h2>
Uz ovakve nedostatke u spiskovima na osnovu kojih se danas sprovode izbori na svim nivoima u državi, ne manje problematičnim smatra i to što nije do kraja riješeno pitanje izbora predsjednika opština.
- Koliko sam razumio, moguće je da ćemo se vratiti na onaj sistem koji je u nekom periodu važio, a to je neposredan izbor predsjednika opština. Lično, smatram da je to demokratskije rješenje, ali hajde da vidimo što ostali društveno-politički akteri misle na tu temu, kao i za famozno pitanje otvorenih lista – naglasio je Belan.
Po njemu, riječ je o prijedlogu koji više od deceniju cirkuliše u crnogorskom javnom porostoru kao potreba, ali kojem, prema njegovom mišljenju, pristupamo banalno.
- Otvorene liste ističemo na populistički način, a da pritom nijesmo utvrdili koji je model otvorenih lista - i da li su to zaista otvorene liste - što bi to značilo za ukupni politički sistem, koliko bi zaista doprinijelo demokratizaciji i otvorenosti, ali i povećanju uticaja na direktno izabrane predstavnike – dodao je on.
Sagovornik Pobjede dalje ističe kako je, u načelu, riječ o dobrom i važnom pitanju za demokratski razvoj crnogorskog društva.
- Ali mislim da se previše igramo njome u odnosu na to koliko je tema ozbiljna i koliko cijeli taj sistem treba ozbiljno postaviti. Pritom, eventualno, treba voditi računa da uvođenje otvorenih lista ne donese neke negativne posljedice, pogotovo u društvima sa visokim nivoom korupcije i uticajem na birače – pojasnio je on.
Takođe ukazuje da uvođenje otvorenih lista ne znači da će se time smanjiti pritisak na birača, odnosno da će njihovi izabrani predstavnici imati veću odgovornost.
- Ima tu dosta tema i nadam se da će ih parlamentarci otvoriti već na jesenjim zasijedanjima, kako bismo 2027. godine zaista imali lokalne izbore sa otvorenim listama – naveo je on.
I upravo se u detaljima kriju eventualni problemi u daljem postizanju konsenzusa vlasti i opozicije o svim narednim izbornim procesima.
- Namjerno ističem da su to samo lokalni izbori, zato što vidim da se u određenom dijelu javnosti provlači teza kako je opozicija pristala i na to da naredni parlamentarni izbori budu 2027. godine. Ne, mi u Evropskom savezu se apsolutno zalažemo za to da parlamentarni izbori budu koliko sjutra, jer zaista mislim da svaki naredni dan ove izvršne vlasti predstavlja sve veću katastrofu za Crnu Goru – smatra on.
Zbog toga posebno naglašava što su to krajnji rezultati do sada postignutih dogovora.
- Radi javnosti: izmjene izbornog zakonodavstva zasad podrazumijevaju dogovor da se objedine lokalni izbori u jednom danu, što jeste na evropskoj agendi Crna Gora i zaista bi doprinijelo stabilizaciji ukupnog političkog sistema – naveo je on.
<h3>„TIHE“ PROMJENE</h3>
No, kako je do lokalnih izbora u jednom danu, zakonom određenih za drugi vikend juna 2027. godine, još godinu i tri mjeseca, pred parlamentarcima bi mogli da se nađu i mnogi drugi prijedlozi izmjena zakona koji su, trenutno, u drugom planu. Riječ je o ranije iznesenom planu dijela vladajućih partija da se izmijene zakoni kojima se definiše glasačko pravo na biralištima ali, prije svega, mogućnost ostvarivanja dvojnog državljanstva. Takvim potezom vlast bi omogućila da glasačko pravo u Crnoj Gori dobiju i oni koji nikada u njoj nijesu živjeli – niti će to učiniti. Zatim bi se na to, očekivano, moglo nadovezati i mijenjanje državnih simbola, koji se u praksi već „tiho“ sprovode.
- Koga god da pitate iz Evropskog saveza - ili iz Liberalne partije - mislim da će dati jasan odgovor i o dvojnom državljanstvu, i o simbolima. S nama nema razgovora na tu temu. To apsolutno ne može biti tačka o kojoj se pregovara, niti može da bude dio bilo kakvih pregovora za stolom - odnosno argument kojim se može trgovati - bar što se tiče Liberalne partije i Evropskog saveza – dodao je on.
Belan podsjeća da dvojno državljanstvo za Crnu Goru znači „suštinsko gubljenje suvereniteta građana Crne Gore“, uključujući gubitak prava na odlučivanje o sopstvenoj budućnosti, kao i o sudbini onih građana koji žive u Crnoj Gori.
- Dvojno državljanstvo bi takođe obesmislilo bilo koje izbore u Crnoj Gori, jer mi koji živimo ovdje naprosto ne bismo birali one koje želimo da upravljaju našim lokalnim zajednicama i državom – kazao je naš sagovornik.
Po njemu, nije samo problem što određeni djelovi vlasti provlače takva pitanja.
- Drugi djelovi vlasti ćute na to, kako bi sačuvali svoje fotelje. Ali, to apsolutno nijesu teme o kojima neko iz Evropskog saveza i Liberalne partije želi da pregovara. Dakle, simboli, dvojno državljanstvo, te promjena zakonodavstva u tom dijelu nas apsolutno ne zanimaju. I kakvi god da su pritisci - nećemo popustiti, jer predstavljaju pitanje opstanka države Crne Gore. U Ustavu je jasno zapisano da je nosilac suvereniteta građanin Crne Gore. Tako treba da ostane i kroz sve zakone koji štite ta prava, bilo u izbornom dijelu, u izboru prava na lična dokumenta, na lična ili ljudska prava – ukazao je on.
Na kraju, sagovornik Pobjede još jednom insistira da ni on, ni partija, ni politički savez kojem pripada, ne žele da se bave tim temama.
- Jednostavno je preskačem jer nije tema za razgovor sa ovim dijelom opozicije. A nadam se i sa cjelokupnom opozicijom – zaključuje Belan.
<h3>Ponižavanje identiteta Crne Gore</h3>
Belan je oštro komentarisao informaciju da je Skupština Crne Gore naručila novu govornicu za ulazni hol, na kojoj će umjesto državnog grba biti silueta zgrade Zetske banovine.
- Radi se o promjeni koja još jednom ponižava identitet i savremeni identitet Crne Gore – istakao je on.
On je precizirao kako o ovoj temi još nije razgovarao sa kolegama parlamentarcima iz redova ES, ali podsjeća kako je poznat njihov stav prema promjeni skupštinskog logoa, koji je u novembru prošle godine lično inicirao šef parlamenta Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije (NSD).
- Radi se o simbolu jedne banovine unutar države koja je ugasila Crnu Goru, o simbolu unutar države pod dinastijom koja je ugasila Crnu Goru. Jasna je Mandićeva namjera zašto baš taj simbol ističe... Koji će potezi biti kojima ćemo reagovati, odredićemo u narednim danima, u razgovoru sa predstavnicima ES u parlamentu, u ovom slučaju Socijaldemokratama – najavio je Belan.
Podsjećamo, Mandić je u oktobru 2024. godine najavio novi vizuelni identitet parlamenta, obrazlažući da je riječ o „reprezentativnom objektu zgrade nekadašnje Zetske banovine u kojoj su se nalazile najvažnije institucije Republike Crne Gore“. Sada će se isti sporni objekat nalaziti i na govornici najvišeg zakonodavnog doma.
Mandić je odmah po preuzimanju čelne funkcije parlamenta u svoj kabinet stavio trobojku, a zatim je pokušao da crnogorsku zastavu sa proglašenja nezavisnosti ukloni iz skupštinskog hola.

Belan: Otvorene liste mogu biti loše za društvo sa visokim nivoom korupcije i uticajem na birače

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović donio je ukaze o proglašenju seta izbornih zakona, pozdravljajući proces reforme izbornog zakonodastva, ukazujući da je u procesu pripreme ovih akata bilo opravdano i cjelishodno pribaviti mišljenje Venecijanske komisije, imajući u vidu obim i karakter usvojenih izmjena, te da je neophodno bilo sprovesti adekvatnu javnu raspravu kako bi se dodatno unaprijedio kvalitet pojedinih zakonskih rješenja.
Kako je precizirano u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore, Milatović je proglasio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakon o izmjenama i dopuni zakona o lokalnoj samoupravi i Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
- Usvojenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika predviđa se profesionalizacija organa za sprovođenje izbora - Centralne izborne komisije - što se oslanja na prethodne nacrte zakona i što je korak naprijed u teorijskom smislu. Međutim, od ključne je važnosti da profesionalizacija i depolitizacija organa nadležnog za sprovođenje izbora zapravo zaživi i u praksi - navodi se u saopštenju.
U odnosu na prvobitnu verziju nacrta Zakona o izboru odbornika i poslanika, finalna verzija sadrži nekoliko značajnih iskoraka.&nbsp;
- Uklonjen je član koji se odnosio na apsolutnu suspenziju biračkog prava - održavanja (prijevremenih) izbora do održavanja prvih opštih lokalnih izbora, na šta je predsjednik više puta ukazivao. To znači da su prijevremeni izbori mogući u svim jedinicama lokalne samouprave, uz trajanje mandata izabranih odbornika do prvih opštih lokalnih izbora. Ovo je izuzetno važna promjena sa aspekta zaštite Ustavom predviđenog biračkog prava i prava na lokalnu samoupravu - navodi se u saopštenju.
Dodat je član u kojem je ojačana rodna ravnopravnost kroz povećanje prisutnosti žena na izbornim listama (najmanje 40 odsto).&nbsp;
- Ovo je takođe izuzetno važan korak naprijed ka uspostavljanju pune rodne ravnopravnosti, koju je predsjednik države istakao kao jedan od najvažnijih stubova sveobuhvatne izborne reforme - piše u saopštenju.
Usvojenim Zakonom o izboru odbornika i poslanika, pored ostalog, predviđeno je da će se prvi opšti lokalni izbori održati 13. juna 2027.
- Ideja objedinjavanja lokalnih izbora u načelu predstavlja korak ka unapređenju izbornog sistema, jer može doprinijeti smanjenju troškova i efikasnijoj organizaciji izbornog procesa. Međutim, način na koji je ova promjena utvrđena otvara niz pitanja u pogledu usklađenosti sa međunarodnim standardima i demokratskim principima - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Prvi problem odnosi se na produženje mandata lokalnim vlastima koje proističe iz ovog rješenja.&nbsp;
- Usvajanjem izmjena i dopuna ovog Zakona pomjereni su svi redovni lokalni izbori koji su prema važećem zakonu trebalo da se održe prije 2027. godine, čime je faktički produžen mandat lokalnim samoupravama u jednom broju opština. Produženje mandata duže od godinu je predviđeno u Prijestonici Cetinje, te u opštinama Mojkovac i Petnjica, pa se postavlja pitanje da li je takvo odstupanje proporcionalno cilju harmonizacije izbornog kalendara. Finalnom verzijom usvojenog Zakona omogućeno je održavanje izbora ukoliko lokalni parlamenti tako i odluče - navodi se u saopštenju.
Drugi problem odnosi se na kreiranje presedana koji se ovim zakonom potencijalno stvara.&nbsp;
- Otvara se mogućnost da se ista praksa ponovi i da politički dogovor postane mehanizam za proizvoljno pomjeranje lokalnih izbora i produženje mandata kada to odgovara stranačkim interesima - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Ovo je, podsjećaju, drugi put da se političkim dogovorom u Skupštini odlažu lokalni izbori, imajući u vidu da je to već urađeno u maju 2022. godine, tada izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.&nbsp;
- Međutim, princip političkog dogovora koji suspenduje redovnost izbornog ciklusa na lokalnom nivou ostaje isti. Time se slabi povjerenje građana u izborni sistem i otvara prostor za arbitrarnost - navodi se u saopštenju
Imajući u vidu sve navedeno, Milatović napominje da su ključna pitanja sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva ostala neriješena, poput uvođenja otvorenih lista, omogućavanja nezavisnim kandidatima učešće na izborima, direktnog izbora gradonačelnika i predsjednika opština, završetka započetog izbornog procesa u Šavniku i Kotoru, sprječavanja zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe, unapređenja prava lica sa invaliditetom u izbornom procesu, kao i uređenja biračkog spiska.
- Stiče se utisak da je propuštena šansa da se implementiraju brojne preporuke iz Koncepta za izradu zakona o lokalnim izborima koje je pripremilo resorno Ministarstvo javne uprave. Imajući u vidu sve ovo, Milatović očekuje da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, uz podršku partnera iz EU, nastavi još intenzivnije sa svojim radom u narednom periodu i učini ključne korake kako bi izborna reforma koja nakon ovih zakonskih izmjena nije potpuna postala sveobuhvatna izborna reforma, i to u što skorijem roku, a sve sa ciljem kako bi se prvi opšti lokalni izbori sproveli u skladu sa najboljim međunarodnim standardima - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović proglasio set izbornih zakona: Objedinjavanje lokalnih izbora korak ka unapređenju izbornog sistema, ali način na koji je promjena utvrđena otvara niz pitanja

Sprovođenjem izborne reforme napravljen je ključni preduslov da od juna 2027. godine širom Crne Gore zavlada moderna i građanska politika, koju će predvoditi Pokret Evropa sad (PES), kazao je poslanik te partije Vasilije Čarapić. 
 
Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su izmjene zakona o izboru odbornika i poslanika i zakona o lokalnoj samoupravi i Predlog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Izmjenama zakona propisano je objedinjavanje lokalnih izbora u jednom danu, a oni će biti održani 13. juna 2027. godine.
- Sprovođenjem izborne reforme napravili smo ključni preduslov da od juna 2027. godine širom Crne Gore zavlada moderna, građanska politika, koja će biti bliska građaninu i njegovim interesima, a koju će predvoditi PES -naveo je Čarapić na mreži X.
Prema njegovim riječima, tako osvojena politička stabilnost znači da će riješiti naslijeđene probleme, sprovesti glavne državne ciljeve i ostvariti njihove programske planove.
- Osim što ćemo učvrstiti i konsolidovati vlast u Podgorici, Danilovgradu, Kolašinu, Nikšiću, Tivtu, Herceg Novom, Kotoru, Beranama, Andrijevici, Pljevljima, tog dana ćemo srušiti loše vlasti u Plavu, Bijelom Polju, Baru i Budvi, čime ćemo zakucati opozicioni status Demokratske partije socijalista i njihovih satelita na još četiri godine - kazao je Čarapić.
Kako je naveo, budući da će u isto vrijeme biti održani i parlamentarni izbori, jasno je da će tog datuma višedecenijski mahači zastavama, ideološki preletači, politički marginalci i pripejd nacionalisti steći uslove za starosnu penziju, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.
- Raduje me saradnja sa svim lokalnim odborima PES-a u temeljnoj izgradnji naše organizacije, koja će moćno nastupiti i pobijediti na izborima 2027. godine, kao najmodernija crnogorska stranka i članica najuticajnije evropske političke porodice - rekao je Čarapić.

Čarapić: Napravljen ključni preduslov da zavlada građanska politika

Politikološkinja I docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović u izjavi za Antenu M ističe da je usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika krupna politička odluka.
- Ali se bojim da nije rezultat sveobuhvatne i inkluzivne rasprave, već „paf-paf“ pristupa koji je posljednjih dana dominirao u radu Odbora za izbornu reformu. Iako novi zakon donosi određene pomake, profesionalizaciju i depolitizaciju organa za sprovođenje izbora, uvođenje jedinstvenog dana za lokalne izbore, te veće učešće manje zastupljenog pola, izostala su ključna unapređenja koja se godinama obećavaju: od reforme biračkog spiska, preko uvođenja otvorenih lista i individualnih kandidatura, do bolje pristupačnosti procesa za osobe s invaliditetom, zastupljenosti romske zajednice i mnogih drugih- ukazuje Đukanović.
Kako naglašava, posebno je problematično to što nije bilo adekvatne javne rasprave, niti mišljenja relevantnih međunarodnih institucija poput ODHIR-a i Venecijanske komisije.
- Takav pristup ne doprinosi povjerenju građana u izborni proces, a može dodatno produbiti podjele- podvlači sagovornica Antene M.
Poručuje da produžavanje ili skraćivanje mandata pojedinim lokalnim samoupravama, kao posljedica objedinjavanja izbora, a posebno produžavanje mandata za čak 16 opština, predstavlja grubo kršenje Ustava i demokratije.
- Što se tiče rada Odbora i usklađivanja zakona sa preporukama međunarodnih institucija, bojim se da umjesto sveobuhvatne reforme dobijamo parcijalna i ishitrena rješenja, često bez stručnih analiza i bez uzimanja u obzir mišljenja struke- podvlači Đukanović.
Kako ističe, konsenzusi vlasti i opozicije nažalost se nerijetko svode na političku trgovinu, a ne na istinsko unapređenje izbornih uslova.
- Moja ključna zamjerka jeste što ovaj proces nije suštinski demokratizovan , kriterijumi za buduće članove Centralne izborne komisije su svedeni na formalne uslove, dok su izostavljeni eksperti i autoriteti sa višedecenijskim iskustvom iz oblasti političkih i izbornih sistema, čime se crtaju budući članovi CIK-a- izričita je Đukanović.
Ukazuje da za sada ne vidi da postoji volja za istinsku, sveobuhvatnu izbornu reformu.
- Ono što sada imamo je parcijalno rješenje koje EU može pozdraviti kao formalni iskorak, ali koje ne garantuje fer i slobodne izbore, niti jača povjerenje građana u institucije- naglašava &nbsp;Đukanović.
Objedinjavanje lokalnih i parlamentarnih izbora urušavanje demokratije
Iako je juče postignut načelni dogovor predstavnika vlasti I opozicije da lokalni I parlamentarni izbori budu održani istog dana, odnosno 13. Juna 2027. godine, poslanici iz redova opozicije danas su u više navrata kazali da će učiniti sve kako bi došlo do pada aktuelne Vlade I održavanja vanrednih parlamentarnih izbora.
Sagovornica Antene M, koja je kao pridružena članica učestvovala u radu odbora, ističe da je, uprkos sinoćnjoj najavi, prijedlog o objedinjavanju lokalnih i parlamentarnih izbora, tokom današnje sjednice odbora ostao nejasan i nedorečen.
Napominje da je bilo riječi o prijevremenim parlamentarnim izborima, pomenutom objedinjavanju termina, ali ukazuje i da dio opozicije smatra da opšti lokalni izbori nemaju nikakve veze sa parlamentarnim.
Različiti stavovi, kako ocjenjuje, ukazuju da ipak postoji nesaglasje oko jedinstvenog datuma za održavanje lokalnih i parlamentarnih izbora.
- Ukoliko se to desi, to je zaista veliko urušavanje demokratije, jer bi lokalni izbori koji su ključni za građane ostali po strani u odnosu na parlamentarne i sa druge strane itekako bi diktirali način glasanja građana, što nije dobro- kategorična je Đukanović.
Očigledna politička trgovina oko izglasavanja nepovjerenja Vladi
Govoreći o eventualnim prijevremenim parlamentarnim izborima, Đukanović ukazuje kako nije sigurna sa kim će DPS napraviti većinu kako bi se izglasalo nepovjerenje Vladi.
- Ali je očigledno da postoji neka politička trgovina, budući da beskompromisno podržavaju ovako parcijalnu izbornu reformu, definišu je kao pobjedničku, na koju su navodno jako ponosni, iako ona u jednom dijelu jeste dobra, ali ima puno manjkavosti- podvlači Đukanović.
To, kako naglašava, budi sumnju da je sve zapravo politički iskalkulisano.
- Ova izborna reforma je ogroman korak naprijed, ali ne podrazumijeva da je išta urađeno u interesu građana, samo u interesu partija- zaključuje Đukanović.

Đukanović: Izborna reforma ogroman korak naprijed, ali nije rezultat inkluzivne rasprave već paf-paf pristupa

Evropska unija (EU) pozvala je vladajuću koaliciju i opoziciju da se uključe u kolegijalan i inkluzivan rad u skupštinskom Odboru za izbornu reformu i da se što prije dogovore o jasnoj vremenskoj dinamici za sprovođenje sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva.
To su rekli Vijestima iz Delegacije EU u Podgorici, odgovarajući na pitanje smatraju li da to što je dio partija vlasti predložio izmjene Zakona o biračkom spisku mimo Odbora, koji bi trebalo da se bavi promjenom tog propisa, može dovesti do nove parlamentarne krize u Crnoj Gori.
Te stranke tvrde da bi rješenja koja su predložili mogla da rezultiraju okončanjem izbora u Šavniku koji traju preko dvije i po godine.
Iz Delegacije EU su naveli da izborna reforma predstavlja jedan od ključnih političkih prioriteta Crne Gore i zajedničku odgovornost svih partija, kako je utvrđeno u političkom sporazumu postignutom između vlasti i opozicije 15. marta.
Taj dokument potpisao je premijer i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić s dijelom opozicije.
- Crna Gora bi kroz rad ovog Odbora trebalo da se pozabavi hitnim prioritetima, uključujući osnaživanje Državne izborne komisije, kako bi ona mogla da interveniše kad opštinske izborne komisije ne mogu da donesu odluke, kao i uvođenje prakse održavanja svih lokalnih izbora u jednom danu, čime bi se okončao gotovo stalan izborni ciklus - poručili su iz Delegacije EU.
Skupština je u četvrtak, u dnevni red sjednice koja bi trebalo da bude nastavljena u utorak, uvrstila Predlog dopuna Zakona o biračkom spisku, koji su 19. maja zakonodavnom domu uputili poslanici Demokrata, Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske narodne partije (DNP) i Socijalističke narodne partije (SNP).
Predlogom je predviđeno da šavnički “izborni turisti”, koji su odjavili prebivalište u toj opštini nakon izbora koji su počeli u oktobru 2022. godine a još nijesu završeni, neće moći da učestvuju na eventualnom ponovljenom glasanju na dva birališta, bez obzira što su u biračkom spisku.
Isto zakonsko rješenje poslanici Demokrata bili su podnijeli krajem 2023, ali su ga povukli iz procedure početkom marta prošle godine nakon što su neke opozicione stranke, od kojih je jedna sad vladajuća, negodovale, navodeći da je predlog podnijet bez dijaloga s njima, a s namjerom parlamentarne većine “da sruši dogovor o principima na kojima je formiran Odbor”.
Usvajanju novog/starog rješenja protivi se dio opozicije, koji je nagovijestio da će, ako se to desi, uslijediti nova blokada Odbora.

Delegacija EU: Izbornu reformu sprovodite kroz Odbor

Poslanica Građanskog pokreta URA i članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Ana Novaković-Đurović saopštila je da će URA podržati samo suštinsku izbornu reformu, a ne kozmetičke izmjene pojedinih zakona.
- Zato ću se prilikom izmjena zakona, između ostalog, zalagati za otvorene liste, povećanje kvota za žene na 40 odsto, profesionalizaciju Državne izborne komisije(DIK) i opštinske izborne komisije(OIK) - poručuje Novaković Đurović.
Ona dodaje da i najbolja zakonska rješenja će biti uzaludna ako institucije koje će ih primjenjivati ostanu politizovane, što je, kako kaže, do sada namjera ove parlamentarne većine.
- U ovoj trci sa vremenom, da se do kraja godine završi izborna reforma, ne bi smjelo da se desi isto što i sa IBAR zakonima. Zakoni su izglasani, dobijen je pozitivan IBAR, i sad moramo da ih mijenjamo jer su bili lošeg kvaliteta, na šta smo mi iz URE upozoravali. Otvorena podrška EU izbornoj reformi u Crnoj Gori treba da bude osnova da ozbiljno iskoračimo u ovoj oblasti, a ne da jurimo štrikove iz EU agende, bez stvarne promjene i reforme - zaključila Novaković-Đurović.

Novaković-Đurović: URA će tražiti otvorene liste, povećanje kvota za žene, depolitizaciju DIK-a i OIK-a

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
&nbsp;U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
&nbsp;Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Sjutra pretežno oblačno, do 11 stepeni

Sud zaključuje da se radi o političkom govoru, koji, kako zaključuju, uživa najveći stepen zaštite.
20.01.
18:30h
Zamislite njemačkog premijera koji u Bundestagu kaže da kompanija "Mercedes" predstavlja vrh kriminalne piramide, diluje kokain i cigarete, pa kad biva tužen, njemački sud kaže kako je sve to u jeku političke borbe, da se tu utvrđuju interesne sfere, da politilar to može.
 
Ne možete da zamislite, naravno.
 
Njemci su to.
 
E to može u Njegoševoj 10. Jer nisu Njemci.
 
Potvrdili su presudu suda u Ulcinju dozvolivši pljuvanje Bemaxa, jer, bože moj, Abazović igra političku utakmicu tako, formirala se i Vlada pa sud zaključuje da se radi o političkom govoru, koji, kako zaključuju, uživa najveći stepen zaštite.
 
Eto saznanja da je politički govor i ono kada se za privatno pravno lice kaže da diluje kokain.&nbsp;
 
A vi govorite o vetingu u sudstvu.
 
Kakav veting, sve ih treba doživotno izabrati, pa i one za koje se usprotivi Bogdanović koji će poslij ovoga da bude toliko ushićen da će dozvoliti na nekoliko minuta da uhvate kiseonik neki u Spužu.
 
P.S: Šta reći? Kakvu posluku porati?
Danas je najbezbjednije ništa ne misliti.

Najbezbjednije je ne misliti ništa

Proces proširenja EU konačno je vidljiv i mjerljiv na primjeru Crne Gore, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i predsjednika Vlade Češke Republike Andreja Babiša, koji organizovan na marginama Ekonomskog foruma u Davosu.
Na sastanku je konstatovano da Crna Gora i Češka imaju dobre, prijateljske odnose, zasnovane na bliskim istorisjkim i kulturološkim vezama, te čvrsto savezništvo u NATO-u.
Odlukom da otvori Ambasadu Crne Gore u Pragu, Vlada Crna Gore je, saopštio je premijer Spajić, iskazala posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i produbljivanju ekonomske saradnje sa Češkom.
Predsjednik Vlade je istakao zahvalnost na snažnoj podršci Češke u evropskoj integraciji Crna Gore, posebno u predstojećem periodu u kome je Crnoj Gori potrebna dodatna političko-ekspertska pomoć, kao i na aktivnostima Češke u neformalnoj grupi zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“.
Predsjednik Vlade je istakao da je ovo višestruko važna godina za napredak Crne Gore, godina u kojoj država obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, završava zatvaranje pregovaračkih poglavlja i domaćin je važnih međunarodnih inicijativa - Samita EU-Zapadni Balkan, predsjedava Berlinskom procesu i Fondu za Zapadni Balkan, a vodiće i Komitet ministara Savjeta Evrope od novembra 2026. do maja 2027. godine.
Premijer Spajić je predstavio plan zatvaranja svih preostalih pregovaračkih poglavlja Crna Gore sa EU do kraja ove godine, te intenzivan rad izvršne i zakonodavne vlasti, uz uključenost svih segmenata društva, na ispunjavanju evropske agende.
Ukazano je na važnost unapređenja ekonomske saradnje Crna Gore i Češke i zaključeno da potencijal za projekte od obostranog interesa postoji u oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, željezničke infrastrukture i drvne industrije.
Na sastanku je iskazano zadovoljstvo avio-povezanošću dvije zemlje, te saradnjom u oblasti željezničkog saobrraćaja, uz očekivanje da će češke kompanije nastaviti da učestvuju u projektima rekonstrukcije, modernizacije i održavanja crnogorskog željezničkog sektora.
Crna Gora, kako je istakao premijer Spajić, posebnu pažnju posvećuje jačanju bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnoj saradnji, te da će proširenje EU predstavljati istorijsku šansu za cijeli region Zapadnog Balkana.
Predsjednik Vlade Češke uputio je poziv premijeru Spajiću da u narednom periodu zvanično posjeti Prag.

Babiš poručio Spajiću: Konačno vidljiv i mjerljiv proces proširenja, Crna Gora u EU što prije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i lider i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ušli su u polemiku na društvenoj mreži Iks (X) nakon što je šef države kazao da Crna Gora poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Danske.
Knežević je pitao Milatovića "da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje kao i njihovu odluku da Kosovo i Metohija budu dio srpske države".
- Ili da preformulišem, koja je razlika između: "Dogodine u Prizrenu i Dogodine u Kopenhagenu - pitao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2013559546195653020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013559546195653020%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stigao je i odgovor od Milatovića u vidu pitanja: "Da li Vlada Crne Gore poštuje pravo Milana Kneževića na samoodređenje?".
- Konkretno, na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom? Jer, Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će - ne znamo. P.S. Možda dogodine - pitao je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013655371210985728%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013655371210985728%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: izborna-reforma