Ustavni sud je, odlučujući o inicijativi o ustavnosti uvođenja krsne slave Nikšića, odluku donio zbog povrede propisane procedure, a ne zbog diskriminacije i kršenja Ustava Crne Gore, rekla je predsjednica Crnogorskog i građanskog pokreta Jelena Marković. 
 
Ona smatra da je Ustavni sud time dao povoda da se predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević podsmijava javnosti. 
 
Marković je rekla da je pitanje zašto se Ustavni sud pozvao na inicijativu Centra za demokratsku tranziciju, a ne na njenu koja je prva podnešena. 
 
- Jer u njihovoj inicijativi se upravo postavlja pitanje formalno-pravne procedure za koju se Ustavni sud uhvatio- navela je Marković. 
 
Ona je navela da je CDT trebalo da podrži njenu inicijativu koja je, kako je dodala, suštinska i ne ostavlja dilemu. 
 
- Kada bih bila sumnjičava mogla bih postaviti pitanje, da li je to slučajno ili ne? Ali hoću da vjerujem da CDT nije imao zadnju namjeru. Svakako mnoga pitanja se otvaraju, ali samo skrećem pažnju- rekla je Marković. 
 
Ona je upitala Ustavni sud zašto je njenu inicijativu izbjegao, koja je prva podnijeta, i razmatrao drugu, CDT-ovu koja je kasnije podnešena. 
 
- Reći ću da je Ustavni sud ovom odlukom, dao povoda da se Kovačević podsmijava javnosti i kreće u usaglašavanje odluke sa uputstvima Ustavnog suda- ocijenila je Marković. 
 
Prema njenim riječima, suština je nebitna za Ustavni sud. 
 
- Zato su izabrali ovu drugu, a ne prvu, moju, inicijativu, pa zašto bi bila i za Kovačevića- rekla je Marković. 
 
Ona je kazala da se CDT bavio samo formom „i tu smo gdje smo“. 
 
- Na početku. Marko u klin, mi u ploču. Marko ignoriše odluku Ustavnog suda, pa ma kakva ona bila i najavljuje sa sveštenikom Srpske pravoslavne crkve da će se proslavljati slava grada, znači ne poštuje odluku Ustavnog suda- rekla je Marković. 
 
Ona je rekla da Kovačević ignoriše institucije kao što je Agencija za sprečavanje korupcije koja ga je upozorila da je on u konfliktu interesa. 
 
- A on javno odbija, u kontinuitetu ne poštuje odluke naših institucija- navela je Marković. 
 
Prema njenim riječima, to što je uradio Ustavni sud „nema nigdje u svijetu“. 
 
- Jer je donio odluku zbog povrede propisane procedure, a ne zbog diskriminacije i kršenje Ustava Crne Gore, jer je njime propisano da je Crna Gora sekularna država i da se u gradu diskriminišu oni građani koji ispovijedaju drugu vjeru ili su ateisti- kazala je Marković. 
 
Ona je podsjetila da je Ustavni sud donio odluku 2005. godine da se o jednoj istoj stvari ne može odlučivati različito, već se poziva na već donesenu odluku o istoj stvari. 
 
- Na šta sam ja ukazivala i dva puta tražila da se odluka odmah donese-rekla je Marković. 
 
Ona ja kazala da je njena inicijativa profesionalno odrađena da nije ostavljala prostora za bilo kakvo drugo tumačenje. 
 
- Osim da se donese ista odluka kao iz 2005. godine u kojoj se kaže da je „slava grada“ suprotna Ustavu jer je Crna Gora sekularna država- rekla je Marković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković: Ustavni sud dao povoda da se Kovačević podsmijava javnosti

Crna Gora stalno gubi dragocjeno vrijeme za postizanje konkretnih rezultata u procesu integracija u EU. Rokovi su vrlo kratki i precizni, a Crna Gora nažalost nije usmjerena na sprovođenje korjenitih promjena – ukazala je politikološkinja Nikoleta Đukanović u razgovoru za Portal Analitika.
Ona je govorila o suštinskom zastoju u reformama, sve evidentnijem demokratskom nazadovanju i paradoksalnom ponašanju vlasti koja, kako kaže, gasi požare improvizacijama dok se retorički zaklinje u evropski put.
<h2>Nazadujemo u procesu demokratizacije&nbsp;</h2>
Premijer Milojko Spajić se tokom posjete Italiji sastao i sa tamošnjom premijerkom Đorđom Meloni, koja je, između ostalog kazala kako vjeruje da će Crna Gora postati članica EU tokom italijanskog predsjedavanja. Shodno ohrabrujućim porukama, sagovornica Analitike je govorila o imamo li zaista razloga za optimizam, ako retoričke finese ne prate praktični iskoraci, a trojica crnogorskih političara, od kojih su dvojica visoki državni zvaničnici, i dalje ne mogu preko Debelog brijega.
- Kao i ranije sve se svodi na usvajanje zakona i strategija, dok se stvaranje uslova za njihovu punu primjenu potpuno zanemaruje. Sa druge strane, postoji puno oblasti u kojima Crna Gora mora pokazati i volju i konkretan rad da ih unaprijedi što do sada nije bio slučaj. Paradoksalno, kako se taj rok za zatvaranje svih poglavlja i okončanje pregovora koji nam saopštavaju iz Vlade (2026), primiče, tako samo nazadujemo u procesu demokratizacije – podvukla je Đukanović.
Na to, kaže, ukazuje nevjerovatna doza netransparentnosti koju Vlada sve više pokazuje, netrpeljivost prema kritičarima, gušenje civilnog sektora, hajke protiv neistomišljenika, sječa partiji nepodobnih kadrova po resorima, dok pravljenje kompromisa sa ultimatumima ekstremnih političkih opcijaiz spektra desnog etnopopulizma ostaje kao konstanta od samog početka formiranja Vlade.
<h2>Lideri u pridruživanju su manje loše države</h2>
Sagovornica Analitike uvjerena je da sve države regiona pate od hroničnih problema simulirane demokratizacije, zbog kojih ih često nazivamo stabilokratijom čija su, kako kaže, ključna obilježja korupcija, nepotizam, partijsko zapošljavanje, urušavanje i degradiranje kadrovskog sistema, partitokratija, zavisnost institucija od vlasti i sl.&nbsp;
- Takva situacija je karakteristična za sve države regiona, uključujući i Albaniju. Međutim, ta država ipak koristi prilike da ispuni makar politički neosjetljive uslove i napreduje u procesu – ukazala je Đukanović.
Sa druge strane, kako ističe, Crna Gora je napravila vrlo značajne promjene sa smjenom vlasti, na način što su građani upravo tada birali drugačije prakse i način razvoja našeg društva.
- Zauzvrat, ipak su dobili gotovo identičan sistem vlasti koji se bazira na neispunjenim obećanjima i površnim promjenama a ne reformama. Uostalom, pozicija lidera regiona u EU integracijama je uvijek označavala državu koja je manje loša, a ne koja u tom procesu bilježi zadovoljavajuće rezultate – podvukla je Đukanović.&nbsp;
<h2>EU se suočava sa unutrašnjim krizama i neadekvatnim metodama pregovaranja&nbsp;</h2>
Govoreći o budućnosti procesa proširenja EU, Đukanović ističe da Evropska unija ima jako puno unutrašnjih izazova i kriza sa kojima se suočava, a u odnosu na koje, kako kaže, sve teže postiže zajednički efikasan odgovor.&nbsp;
- Posljedica takvog stanja je i ta da, nakon puno inicijativa za reformom politike proširenja i metodologije pregovaranja, Evropsku uniju i dalje karakteriše neadekvatna metodologija pregovaranja, sa neadekvatnim metodama monitoringa napretka i evaluacije rezultata država kandidata - ukazuje Đukanović.&nbsp;
U skladu sa tim, kako dodaje, naravno da su evropski zvaničnici preblagi jer ne posjeduju adekvatne mehanizme koje države Zapadnog Balkana mogu natjerati da pokažu odlučniju političku volju za reformama.&nbsp;
- Sa druge strane, Unija nasprem sebe ima korumpirane poluautokratske režime sa vrlo sličnim opozicionim alternativama, pa je sigurno i teško efikasno uspostaviti politiku uslovljavanja koja bi dala rezultata kao što je to bio slučaj sa državama Centralne i Istočne Evrope - naglašava Đukanović.
<h2>Spajić prenosi logiku tržišta na državu koja ne funkcioniše tako</h2>
Sagovornicu Analitike upitali smo smatra li da se sporazumima sa UAE narušava crnogorski pravni poredak, te očekuje li jasan stav Brisela o ovom pitanju, s obzirom na ocjene da se navedenim sporazumima krše međunarodne obaveze, te da nijesu usklađeni sa pravnom tekovinom EU i procesom stabilizacije i pridruživanja.&nbsp;
- Prema onom što čujemo od različitih ekonomskih analitičara mi ulazimo u ozbiljne probleme sa finansijama i sve ono što se događa u oblasti ekonomije nama značajno opterećuje budžet. Mi od promjene vlasti 2020. godine nemamo nijedan započet veliki investicioni poduhvat i taj pritisak očekivanja je sigurno nešto što opterećuje sadašnju vlast - pojašnjava Đukanović.
Mišljenja je da bi jedan ovakav projekat mogao potencijalno da se sagledava kao generator rasta ekonomije u Crnoj Gori i značajno unapređenje ekonomske budućnosti države.
- Ta ekonomska stabilnost bi dovela do toga da možemo da se bavimo ostalim ozbiljnim temama u društvu. Međutim, ja smatram da premijer želi što prije da sprovede ovu inicijativu jer njegovoj političkoj strukturi "gori pod nogama", shodno rezultatima koje ostvaruju u posljednje vrijeme na lokalnom nivou, te cijenim da želi da obezbijedi sredstva koja su mu neophodna da održi ekonomiju živom - kategorična je Đukanović.&nbsp;
Kako ističe, Spajić je neko čiji je background u svijetu finansija i biznisa, gdje se stvari izuzetno brzo mijenjaju i on takav model želi da prenese i na državnu upravu koja ima drugačiju strukturu i način djelovanja, što on na neki način ne želi da razumije i prihvati.
- Imamo i izjavu bivšeg premijera, gospodina Krivokapića, koji je gospodina Spajića promovisao u ministra finansija u svojoj Vladi, a koji kaže da je sadašnji premijer u tom periodu bio na neki način ambivalentan prema poštovanju zakona. On je smatrao i tada, prema riječima gospodina Krivokapića, da ukoliko određeno zakonsko rješenje otežava rad, da ga ne mora poštovati - napominje sagovornica Analitike.
Zato je, kako naglašava, i ovo ad hoc rješenje bez ozbiljne analize potreba, strategije razvoja, razrade i uklapanja razvojnih planova, samo jedno rješenje po mjeri onoga koji upravlja, a ne po mjeri građana koji bi trebalo da budu nosioci suverenosti u društvu u kojem žive.&nbsp;
- Po meni, to nas udaljava suštinski od Brisela, koji je u prethodnom periodu žmurio na brojne nedostatke, iskazujući time želju da ubrza naš proces reformi. I u Vladi gospodina Abazovića, ali i u onim Vladama ranije, imali smo ozbiljne kritike od strane Brisela kada su, recimo, programi sticanja zlatnog pasoša bili u pitanju, pa su naši političari to uspijevali da na određeni način iskomuniciraju sa EU, da se rješavanje tih problema odloži na određeni vremenski rok. Ozbiljno planiranje dovodi do dugoročno boljih rješenja, te mislim da naše prakse koje nam privremeno "gase požare", ozbiljno "raspiruju vatru" na drugim poljima, te da moramo konačno da shvatimo da se ozbiljni državni poslovi i reforme donose u saglasju politike i interesa zajednice, a ne prema vizijama pojedinaca - poručuje Đukanović.
<h2>Posao loš po lokalnu zajednicu, a profitabilan za konkretne pojedince</h2>
Sagovornica Analitike ističe da u crnogorskom društvu postoji sklonost da vjerujemo da smo za sve u pravu i da jedino mi znamo rješenje.&nbsp;
- Taj naš inat nas često dovodi do toga da prihvatanje tuđeg mišljenja doživljavamo kao slabost. Zato i danas kada doživimo kritike od ljudi koji drugačije misle i ukazuju nam na činjenice koje to dokazuju, mi targetiramo i prelazimo na ravan ličnog, što smo vidjeli i u slučaju hajke protiv gospođe Vanje Ćalović-Marković - naglašava Đukanović.&nbsp;
To su, kako ukazuje, pogubni načini djelovanja za društvo, koji nas opet odaljavaju od onoga što građani, makar sudeći po anketama, žele, a to su EU vrijednosti.
- Ako je vrijeme dominacije jedne partije kakva je bila DPS završeno, ako su to obećali građanima oni koji danas vode državu, onda bi trebalo da razumiju da su građani glasali za drugačije društvo u kojem će se ipak poštovati zakoni jednako za sve - podvlači Đukanović.&nbsp;
Uvjerena je da bi potencijalna investicija u Ulcinju mogla donijeti dobro Crnoj Gori, samo da je, kako naglašava, redosljed koraka drugačiji, te da se ispoštuju zahtjevi svih aktera u procesu, prije svega lokalne zajednice i stanovništva.&nbsp;
- Rad Parlamenta i Vlade na ovakav način, mene, a sigurna sam i brojne druge osobe koje iskazuju negodovanje ovakvim postupcima, samo vodi ka mišljenju da je ovaj posao loš po lokalnu zajednicu, a profitabilan za konkretne pojedince - ukazuje Đukanović.
<h2>Političari ne razumiju što znači meritokratija&nbsp;</h2>
Na pitanje je li sporazum poslužio kao alat za proširenje Vlade dodatnim resorom bez stvarne potrebe, te da li ostanak albanskih partija u Vladi znači da su partikularni interesi ipak prioritetniji od istrajavanja na nekakvim principima, uprkos protivljenju sporazumima sa UAE, odgovorila je da ovaj aranžman najviše djeluje kao potreba činilaca vlasti da ostvare veću koheziju.
- Koja bi bila kasnije produbljivana kroz dodjeljivanje poslova različitim podugovaračima bliskim političkim akterima. U toj raspodjeli bi učestvovali svi i ne bi funkcionisala pravila nadmetanja i slobodnog tržišta bez intervencionizma - ocijenila je Đukanović.
Napomenula je da od početka imamo preglomaznu Vladu i cjelokupan sistem javne uprave.&nbsp;
- Imamo Predlog Zakona o Vladi koji je MJU uradilo još prethodne godine, čini mi se, i koji se ne razmatra u Skupštini. To nam jasno govori koliko smo suštinski spremni za meritokratiju i koliko je to kod nas samo riječ koja bi trebalo da bude zabranjena za upotrebu. Jer ako mi konstantno govorimo o preglomaznosti javne uprave, a iz izbornog ciklusa u naredni izborni ciklus se taj broj povećava, ako nam EU još 2021. godine jasno istakne da Zakon o državnim službenicima i namještenicima mora da sadrži veća ograničenja po pitanju kriterijuma za zapošljavanje i napredovanje, a mi ih kontinuirano snižavamo, onda naši političari očigledno ne razumiju šta znači meritokratija - podvlači Đukanović.&nbsp;
Zato su nam, kako ističe, neophodne korjenite reforme, jer na ovaj način samo ispitujemo granice gdje se nalazi dno ka kojem tonemo.
<h2>Uvođenje vjeronauke urušilo bi krhke temelje građanstva&nbsp;</h2>
Iako peticija za uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole nakon burne skupštinske debate ipak nije upućena Vladi, ona je govorila o tome koji su ciljevi potezanja pitanja uvođenja vjeronauke, te kakve bi mogle biti posljedice sprovođenja takvog nauma po obrazovni sistem, ali i društvo u cjelini.
- Vjeronauka sigurno nije predmet koji nikako ne bi smio da se izučava u obrazovnom sistemu. Ali mi imamo problem sa nedostatkom kapaciteta, nedostatkom institucija, nedostatkom znanja i nemamo adekvatne analize na koji način bi taj predmet trebalo da se izučava, ko bi bili predavači, kakvi bi bili kurikulumi i silabusi tih predmeta - rekla je ona.
Lično smatra da bi nas takav pristup obrazovnom sistemu unazadio, te da bi i dalje urušio krhke temelje građanstva u Crnoj Gori.
- Jer često svjedočimo da vjerske organizacije zloupotrebljavaju moć koju imaju, te da bi takav predmet samo vodio ka daljoj klerikalizaciji društva, a ne ka njegovom prosperitetu - poručila je Đukanović.&nbsp;
<h2>Akteri u Herceg Novom i Nikšiću lako će se dogovoriti o raspodjeli funkcija&nbsp;</h2>
Sagovornica Analitike je uvjerena da će vlast u Herceg Novom biti formirana bez turbulencija i da će se akteri relativno lako dogovoriti po ključu raspodjele funkcija. Za Nikšić smatra da neće biti velikih promjena.
- Disonantni tonovi u redovima PES-a koje smo čuli tokom izborne noći su očigledno stavovi pojedinaca koji očigledno imaju drugačiju viziju i interese od premijera, koji njihovo mišljenje svrstava u preuranjeno pa samim tim i irelevantno. To samo govori da je i PES, kao i sve ostale partije u Parlamentu, nedemokratska partija koja ne poznaje slobodu izjašnjavanja i kritičkog preispitivanja stavova partije, a da o izboru kandidata za poslaničke i odborničke funkcije ne govorimo - ističe Đukanović.&nbsp;
<h2>Demokrate, PES i URA plaćaju cijenu loših odluka i propalih politika&nbsp;</h2>
Ocjenjuje i da je najveći dobitnik nikšićkih izbora koalicija Za Budućnost Nikšića.&nbsp;
&nbsp;- A sa druge strane PES, Demokrate i URA plaćaju cijenu svojih pogrešnih odluka i propalih politika koje su bazirali na ličnim pojedinačnim koristima a ne društvenom interesu, što očigledno građani jasno artikulišu na svim posljednjim lokalnim izborima - zaključila je Đukanović.

Đukanović: Ad hoc rješenje po mjeri Spajića udaljava nas od Brisela, njegovoj političkoj strukturi gori pod nogama

Biće ista vlast u Nikšiću, ali će mnogo toga biti drugačije. Neđeljni izbori su sveli mnoge na pravu mjeru. I mnogi će morati da mijenjaju i priču i djela, ako misle da opstanu. &nbsp; NOVA POLITIČKA MAPA NIKŠIĆA Šestočlana koalicija ,,Za budućnost Nikšića“ prosto je isisala svu snagu PES-a i Demokrata. &nbsp; U odnosu na parlamentarne izbore 2023. godine stranka Milojka Spajića je osvojila tek polovinu glasova. Leđa im je, dakle, okrenuo svaki drugi glasač. Prije samo dvije godine bili su najjača stranka, sad su u Nikšiću tas na vagi, a koliko sjutra mogu da računaju da će završiti kao Abazovićeva Ura – ispod cenzusa. &nbsp; PES, partija bez ideologije, na putu je da se – samougasi. &nbsp; Muka je i u taboru Demokrata. Bečićeva stranka je za dvije godine izgubila u Nikšiću trećinu podrške. A kad se uporedi njihov neđeljni rezultat sa onim sa lokalnih izbora 2021, napuštilo ih je – 70 odsto glasača. Pokazalo se da su Demokratama fotelje njihova jedina ideologija, da su njihove lažne diplome provaljene, a dignitet lidera poslije masakra na Cetinju - više ne postoji. &nbsp; Stranka još postoji, ali Demokrate, nove birokrate, kopne od izbora do izbora. &nbsp; Da, biće ista vlast u Nikšiću, ali su sada odnosi unutar stranaka drugačiji. I PES i Demokrate, ako žele mrvice vlasti – a znamo da žele - igraće poslušno uz muziku srpske frule Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415190440_723f203a867e29b0a9974fdfa38dfa680a408db7188f15f85cb92ef000500e85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250415190440_723f203a867e29b0a9974fdfa38dfa680a408db7188f15f85cb92ef000500e85" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="VELIKI RAST, ALI NIJESU NOVA VLAST U NIKŠIĆU: "> <figcaption>VELIKI RAST, ALI NIEJSU NOVA VLAST U NIKŠIĆU:(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  RAST DPS-A, USPJEH EVROPSKOG SAVEZA, ALI... Na drugoj strani, Demokratska partija socijalista može biti samo relativno zadovoljna. Osvojili su čak 4000 glasova više nego 2023. u koaliciji sa SD-om i SDP-om. Postali su najjača stranka i pokazalo se da je nova, mlada, ekipa na čelu sa Danijelom Živkovićem položila prijemni ispit. Ali nije postigla zacrtani cilj i osvojila vlast. Na njima je – ali i ostalim crnogorskim građanskim partijama - da odgovore na neka pitanja. &nbsp; Prije svega: zašto je u Nikšiću, u kojem se 60 odsto građana izjašnjava kao Crnogorci, svaki četvrti ostao kućama? Odnosno: da li je to krunski dokaz kako partijska borba protiv pojavnih oblika fašizma bila suviše salonska, nekako malokrvna? &nbsp; PONAVLJANJE MUČNIH SLIKA I onda se mučna istorija ponavlja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415190452_b184f9105f941e3a6b8c0afabbb833df4e1cbd7576897e5043d63ac0e5e8d907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250415190452_b184f9105f941e3a6b8c0afabbb833df4e1cbd7576897e5043d63ac0e5e8d907" data-rendition-name="original" width="800" height="539" loading="lazy" alt="SRAMNE SLIKE: Uriniranje po spomeniku "> <figcaption>SRAMNE SLIKE: Uriniranje po spomeniku(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Slike od prije nekoliko godina, onog bijednika koji mokri po spomeniku narodnog heroja, zamijenile su u neđelju veče neke drugačije, ali jednako mučne slike. I zaista, ima nečega organski prostačkog u onom žvalavljenju flaše šampanjca Marka Kovačevića u neđelju veče. I jeste, bilo je mučno to vidjeti, kao i ono prizivanje Kosova u štabu koalicije i pojanje o đevojkama koje vole četnike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415190444_c76ec82ca269c67b890aef97365bd958f453e19c3fced4d35fa0e6351c8b8673.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250415190444_c76ec82ca269c67b890aef97365bd958f453e19c3fced4d35fa0e6351c8b8673" data-rendition-name="original" width="749" height="464" loading="lazy" alt="ČETNIČKA ZASTAVA U GRADU SA 45 NARODNIH HEROJA: Detalj iz slavlja u gradu ispod Trebjese"> <figcaption>ČETNIČKA ZASTAVA U GRADU SA 45 NARODNIH HEROJA: Detalj iz slavlja u gradu ispod Trebjese(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A tek gledati kako crna četnička zastava sa mrtvačkom glavom leprša na ulicama grada Ljuba Čupića i Joke Baletić. I kako se opstanak na vlasti slavi uz četničke pjesme i zastave druge države - Srbije. &nbsp; Ali, to je realnost. U gradu koji je dao 45 narodnih heroja Marko Šubara Kovačević - onaj što pokazuje srednji prst kad svira crnogorska himna – biće novi, stari, čelnik Nikšića. &nbsp; Svakako, upumpali su Mandićevi bojovnici koju hiljadu glasova iz Trebinja ili Foče. Da, zadužili su više hiljada Nikšićana partijskim zapošljavanjem u Elektroprivredi, Solar gradnji... I da, tako su namakli možda i nekih četiri-pet odsto glasova... &nbsp; Ali to ne mijenja suštinu: u Nikšiću, drugom po veličini gradu u Crnoj Gori, danas nije većinska ona trinaestojulska, antifašistička Crna Gora kojoj se nekad i veliki Žan Pol Sartr divio... UZROCI RAZURA VRIJEDNOSTI &nbsp; Kako smo došli dovde? Kako su nekadašnji saradnici okupatora ili današnji glasnogovornici neofašizma postali poželjni uzori novim naraštajima? &nbsp; Dio odgovora o mračnoj crnogorskoj stvarnosti sažima se u dvije riječi - uticaj svetosavskih litija. &nbsp; Jer, 2020. godine nije samo smijenjena trodecenijska vlast DPS-a. Taj 30. avgust je bio krešendo jedne kontrarevolucije koju je logistički pomogao Beograd, a izvela ključna politička snaga u Crnoj Gori – Srpska pravoslavna crkva. &nbsp; U tome se krije samo dio mogućeg odgovora. Jer, današnje poniranje Crne Gore je istovremeno - &nbsp;plaćanje starih računa. &nbsp; Onih iz vremena beskrupuloznih paktiranja nekadašnjeg DPS-a sa Crkvom Srbije, političkom batinom srpskog sveta još iz vremena Ilije Garašanina. Ono kad su u tajnosti katastarski prepisivane crnogorske grobljanske crkve i manastiri u imovinu crkve druge države. Ili ono paktiranje Đukanovićeve vlasti sa Amfilohijem prilikom postavljanja limene crkve na Rumiji, kada je u jednom danu srušen hiljadugodišnji kult Svetog Vladimira Dukljanskog. &nbsp; PLAĆANJE STARIH RAČUNA Plaća današnja Crna Gora i decenijsko ćutanje nekadašnje vlasti na bezočno prekrajanje crnogorske sakralne baštine. Plaća današnje crnogorsko društvo onu sramnu reviziju istorije i proglašavanje svecima Srpske pravoslavne crkve Mace Vukojičića i Obrada Šiljka, zločinaca koji su na rukama imali krv više desetina žena i đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415190456_8d614fc4cfdfc4ea383ce3df0163ff2b26d3e0b7efbd6e0862957423d2f0e1b3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250415190456_8d614fc4cfdfc4ea383ce3df0163ff2b26d3e0b7efbd6e0862957423d2f0e1b3" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PAKTIRANJE SA TEŠKIM POSLJEDICAMA: Milo Đukanović i Amfilohije Risto Radović"> <figcaption>PAKTIRANJE SA TEŠKIM POSLJEDICAMA: Milo Đukanović i Amfilohije Risto Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kupovan je mir, za kratko vrijeme. Ali, svi se računi u istoriji moraju platiti. &nbsp; Onaj dječak što je nikšićkoj ulici mahao četničkom zastavom, ili oni polupijani momci što su sebe proglašavali četnicima-junacima možda nijesu u crnogorskim školama ni učili o četničkom koljaču Pavlu Đurišiću i njegovoj likvidaciji više od devet hiljada Muslimana u Foči. Možda su ih učili da je čiča Draža jedini pravi Srbin, a ne recimo revolucionar Koča Popović, španski borac i francuski đak... TEŽAK POVRATAK Neznanje je car zla svakojega. Zato se moramo vratiti istinitoj istoriji. Samo tako će većinska Crna Gora moći da se vrati vrijednostima antifašizma, a da ideje vjerske i nacionalne netolerancije postanu društvena margina. &nbsp;&nbsp;&nbsp; To će biti dug put na liječenju društva. Ali, kako ono kažu: i najduža putovanja počinju prvim korakom. Taj prvi korak bi morao da bude primarni zadatak crnogorskih građanskih partija. &nbsp; Ako zaista hoćemo da Crna Gora bude država vrijedna poštovanja. &nbsp;

Draško Đuranović

Drma mi se, drma mi se na Šubari – šampanjac...

Skupština opštine Nikšić, JU Nikšićko pozorište, JU Zahumlje, JU Biblioteka Nikšić se, po svjedočenju brojnih umjetnika i kulturnih poslenika, prema njima odnosi diskriminatorski - ako ne i sa dozom ostrakizma uz svaku vrstu odbijanja koje se kreće u rasponu od drskog i neprijatnog do hipokritsko-birokratskog do nipodaštavajućeg - ocijenio je kandidat za odbornika izborne liste grupa birača “Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti- Jelena Marković“ Vladimir Kosić.
Cilj svega toga je, cijeni on, izbjegavanje svakog vida saradnje sa njima.
Nepotrebno je, ističe Kosić - koji je takođe umjetnik, akcentovati da su nikšićki umjetnici već decenijama brojnim predstvama, performansima, književnim i muzičkim večerima doprinosili kulturi grada Nikšića, Crne Gore, regiona i Evropske unije.
- O motivima iza kojih stoji ovo odbijanje i ignorisanje građani možda mogu samo da nagađaju, ali jedini logičan zaključak se svodi na animozitet kulturološke prirode, s obzirom da gradske institucije već neko vrijeme pokazuju krajnji prezir prema lokalnoj umjetničkoj i kulturnoj sceni po starom pravilu da „niko nije prorok u svom selu“, dočim (valjda iz osjećaja provincijske inferiornosti) troše na desetine hiljada kad su u pitanju projekti „umjetnika sa strane“ što govori da je upravo opisan odnos prema kulturi i stvaraocima odraz politike gušenja i osujećivanja buđenja i obnove potpuno devastirane lokalne umjetničke, ideološke i kulturne scene - naveo je on.
Crnogorski građanski pokret, poručuje Kosić, neće uzmaći.
- Jer znamo da imamo sva prava na razvoj naše domaće, autohtone crnogorske umjetničke i kulturne scene, a nikako zanemarivanje, odbacivanje pa i ostrakizovanje nikšićkih umjetnika i ljudi iz kulture. Zato, olovke u ruke i kao što standardna flauta ima šest rupa, standardna gitara ima šest žica, za sve koji žele kulturu i umjetnost na nivou koji pripada slobodarskom Nikšiću, izbor bez greške trinaestog aprila je šestica - zaključio je Kosić.

Kosić: Institucije kulture u Nikšiću ignorišu crnogorsku umjetničku scenu, pokazuju krajnji prezir

Vjerujem da je politika poput dobre drame, potrebni su joj snažni likovi, jasna radnja, kao i hrabrost i istrajnost da se priča dovede do kraja - saopštila je nestranačka kandidatkinja na listi Evropskog saveza u Nikšiću i poznata crnogorska i nikšićka dramaturškinja, magistrica dramaturgije i dramski pisac Bojana Mijović.
Evropski savez je, kaže ona, skladna zajednica spremna da pruži najbolje za naš grad.
Praveći paralelu između politike i umjetnosti kazala je da umjetnost može otvoriti dijalog o bitnim pitanjima i podstaći kritičko mišljenje što je osnova za promjenu.
- Umjetnost je ogledalo društva, pa i grada. Ona može otvoriti dijalog o bitnim pitanjima i podstaći kritičko mišljenje, a to je osnova za svaku promjenu - navela je Mijović.
Ona se osvrnula i na reakcije na njenu odluku da podrži Evropski savez.
- Reakcije na pristupanje Evropskom savezu su bile interesantne. Neki su me pitali da li ću sad da pišem samo angažovane drame, a vjerujte mi svaka drama je u suštini negdje angažovana. Od drugih sam dobila punu podršku - objasnila je Mijović.
Mijović je dodala da joj je cilj da svojim angažmanom učini najbolje što može.
- Svojim studentima sam uvijek govorila: „Uradite najbolje što možete”. Isto očekujem i od sebe - rekla je Mijović.
Kao jedan od razloga da bude dio političkih procesa u susret lokalnim izborima u Nikšiću Mijović je navela svoja iskustva koja su je navela da shvati koliko je bitno aktivno učestvovati u kreiranju politika.
- Često sam se susretala sa nerazumijevanjem institucija i pojedinaca vezano za moj rad. Ta iskustva su me navela da shvatim koliko je važno, biti aktivan učesnik u kreiranju kulturne politike - istakla je Mijović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovi izbori su ključni jer predstavljaju priliku za novi početak, a umjetnici su najčešće glasnici promjene.
- Kroz svoja djela skreću pažnju na društvene probleme i inspirišu građane na preispitivanje prevaziđenih normi - dodala je Mijović.
Ona je naglasila da je potrebno stvoriti uslove da bavljenje umjetnošću bude pravi svakog umketnika i umjetnice, a ne privilegija.
- Želim da stvorim uslove da bavljenje umjetnošću ne bude privilegija, već pravo svakog umjetnika i umjetnice. Vizija mi je Nikšić kao dinamičan kulturni centar, gdje politika služi građanima, a kultura je most koji nas povezuje i inspiriše - rekla je Mijović.
Mijović je kazala da je cilj Evropskog saveza Nikšić kao grad na koji će svaki građanin biti ponosan.
- Naš cilj je da stvorimo grad kulture koji je otvoren i slobodan. Nikšić kao grad na koji svaki građanin može biti ponosan i dati najbolje što može - &nbsp;zaključila je Mijović.
Bojana Mijović pripada prvoj generaciji svršenih dramaturga cetinjskog FDU-a, na kojem je završila i postdiplomske specijalističke akademske studije. Dobitnica je nagrade Univerziteta Crne Gore za najboljeg studenta FDU Cetinje 2011 godine.
Diplomirala je na master studijama dramaturgije na FDU u Beogradu. Osim drama, Mijović piše poeziju i kolumne. Radila je kao saradnica u nastavi na predmetu Dramaturgija, na FDU na Cetinju.
Njeno stvaraštvo ostavilo je zapažen pečat u savremenoj crnogorskoj i regionalnoj dramskoj umjetnosti, jer su neke njene drame nakon inscenacija doživjele zapažen uspjeh.

Mijović: Politika je poput dobre drame, Evropski savez je spreman da pruži najbolje za Nikšić

Ivan Radojičić, Nosilac liste „Evropski savez - Najbolje što možeš! - Ivan Radojičić (SDP, SD, LP i građani)”, saopštio je da je Nikšić devastiran u svakom smislu, da je vrijeme da se tome stane na put, te da će Evropski savez prekinuti kontinuitet lošeg upravljanja gradom.
- Nikšić je danas devastiran grad. Devastiran je ne samo u ekonomskom, već i u demografskom i kulturološkom smislu - kazao je Radojičić.
Prema njegovim riječima, Evropski savez će po dolasku na vlast prekinuti kontinuitet lošeg upravljanja gradom.
- Loše i trome vlasti porodile su ovu poslednju, još lošiju i još nesposobniju. Vrijeme je da tome stanemo na put - istakao je Radojičić.
On je naglasio da se građani pitaju i da treba da urade najbolje što mogu da se stanje promijeni.
- Mi se pitamo! Evropski savez, uradi najbolje što možeš za sebe i daj najbolje što možeš od sebe, za grad i za tebe - poručio je Radojičić.

Radojičić: Prekidamo kontinuitet lošeg upravljanja gradom

Rješenjem Opštinske izborne komisije danas je potvrđena izborna lista „Stranka evropskog progresa – Vrijeme je za Nikšić – Nikola Čvorović“.
Lista je predata juče, a danas su ispunjeni svi formalni uslovi za nastup ove liste na izborima u Nikšiću 13. aprila.
- Neka ovo bude novo proljeće za Nikšić, jer je vrijeme za promjene -poručili su iz SEP-a.

Potvrđena Izborna lista Stranke evropskog progresa: Neka ovo bude novo proljeće za Nikšić

Stranka evropskog progresa predala je u petak uveče Izbornu listu kandidata za odbornike u Skupštini opštine Nikšić na izborima zakazanim za 13. april.
Nosilac Izborne liste, predsjednik Opštinskog odbora Stranke evropskog progresa u Nikšiću Nikola Čvorović, kazao je prilikom predaje liste da SEP nudi novi pristup politici – politiku koja nije usmjerena na fotelje, već na investicije, razvoj i unapređenje života.
- Fokusiraćemo se na infrastrukturu, socijalnu i dječiju zaštitu, pomoć studentima, seoskim domaćinstvima, porodicama i samohranim roditeljima. Bićemo most spajanja, a nikako razdvajanja. Naša stranka pruža ruku svakome ko podržava naš program, jer ne želimo da se bavimo temama koje nijesu dio ovih izbora. Ovi izbori su prilika za napredak, razvoj i prosperitet Nikšića i stoga molim sve učesnike da se takmičimo u programima, a ne u podjelama po vjerskoj, nacionalnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi. Svi treba da se borimo za Nikšić! Vrijeme je za Nikšić- poručio je Čvorović.
Predsjednik Stranke evropskog progresa Duško Marković kazao je da je jesenas u Podgorici, ulaskom u Skupštinu Glavnog grada, ostvaren zacrtani cilj, i da je sada vrijeme da isti cilj bude ostvaren i u Nikšiću.
- Taj cilj imamo i u Nikšiću, da se predstavimo građanima i da zadobijemo njihovo povjerenje, uđemo u lokalni parlament i doprinesemo ostvarenju naših programskih ciljeva koji će promijeniti Nikšić nabolje- kazao je Marković.
Drugi cilj je promjena vlasti u Nikšiću, rekao je Duško Marković.
&nbsp;- Mislimo da je vrijeme da se vlast u Nikšiću promijeni i da kroz kadrovski potencijal, kroz programske ciljeve, Nikšiću i građanima Nikšića ponudimo mnogo više nego što to imaju danas. Zajedništvo, slogu, poštovanje, uvažavanje… Nikšić – grad bez diskriminacije, Nikšić u kojem će se ljudi zapošljavati i živjeti pristojno, Nikšić u kojem će ostajati mladi ljudi i davati doprinos razvoju i Nikšića i Crne Gore- kazao je Duško Marković.
Izborna lista „Stranka evropskog progresa – Vrijeme je za Nikšić – Nikola Čvorović“:
1. Nikola Čvorović (1982)
2. Matija Vujović (2001)
3. Ilija Vujačić (2001)
4. Sanja Živković (1990)
5. Vojislav Gluščević (2004)
6. Anja Vučinić (1997)
7. Miomir Tršo Krulanović (1960)
8. Radoje Mijatović (1981)
9. Nemanja Grozdanić (1996)
10. Milena Ristić (1949)
11. Vuk Malović (1996)
12. Dajana Radović (1999)
13. Boro Delibašić (1968)
14. Jovan Mandić (1996)
15. Luka Bečanović (2002)
16. Marija Brajičić (1986)
17. Siniša Tomić (1975)
18. Mirjana Grubač (1994)
19. Zorica Bjelanović (1981)
20. Dragana Brajičić (1984)
21. Mila Đurković (1969)
22. Mladen Ognjenović (1960)
23. Luka Kostić (2000)
24. Mersiha Jaganjac (1977)
25. Nataša Bečanović (2002)
26. Srđan Bajović (1995)
27. Valentina Krivokapić (1982)
28. Ferida Marjanović (1955)
29. Savo Vlaović (1996)
30. Miloš Milović (1981)

SEP predala izbornu listu: Ciljevi su ulazak u Skupštinu opštine i promjena vlasti u Nikšiću

Grupa građana "Rad za moj grad", čiji je nosilac liste dr Borislav - Mišo Đurišić, još jedan je učesnik lokalnih izbora u Nikšiću.
Listu su predali prekjuče, a danas je nikšićka Opštinska izborna komisija listu i potvrdila.
Iz ove grupe poručili su da su njihovi programski ciljevi konkretni i mjerljivi.
- Svako kopiranje ciljeva od strane drugih učesnika u ovoj izbornoj trci je dobrodošlo i poželjno, jer vodi poboljšanju uslova života svih građana Nikšića- istakli su oni.

Grupa građana ''Rad za moj grad'' učestvuje na nikšićkim izborima

Nosilac liste ,,Bori se za Nikšić” Demokratske partije socijalista u Nikšiću, Boris Muratović, kazao je da počela akcija prikupljanja potpisa i da je za samo jedan dan listi pružilo podršku više od 2.000 građana.
- Za jedan dan sakupili smo preko 2.000 potpisa. Nastavljamo dalje sa našim sugrađanima u svim djelovima grada. Promjene su počele!- poručio je Muratović.
On je istakao da će akcija trajati sve do predaje liste i pozvao grđane da svojim potpisom podrže promjene koje su izvjesne, a koje će Nikšić ponovo učiniti centrom antifašizma i evropske građanske Crne Gore.&nbsp;

Muratović: Za dan sakupljeno 2.000 potpisa podrške, nastavljamo dalje u svim djelovima grada!

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: izbori-u-niksicu